Stecci:

 "Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njem i u njemu
nisu drugi unijeli ni znali da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ, jest
zemlja, ali jeste i nebo, jeste materija, ali jeste i duh, jest krik, ali jeste
i pjesma, jest smrt, ali jeste i život, jest prošlost, ali jeste i budućnost."
Mak Dizdar

Stećci su srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici koji se pojavljuju u

periodu između XII i XVI stoljeća na teritoriju stare Bosanske države.

Oblici, ukrasi I epitafi stecaka:

Oblici:

Stećke dijelimo prema oblicima na ploče, sanduke, sljemenjake, krstače,

stupove i amorfne stećke.

Kroz njih se može ogledati položaj pokojnika na društvenoj ljestvici, njegov

imovinski status (neki ljudi nisu sebi mogli priuštiti klesanje boljeg stećka), a
ponekad određeni oblici karakteriziraju početne ili završne faze razvoja i
upotrebe stećaka.

Ploče su jedan od najbrojnijih i najraširenijih oblika stećaka.  U njih se ubrajaju

spomenici koji najčešće imaju visinu do 30 centimetara. U rijetkim slučajevima
u ploče se mogu ubrajati i nešto viši spomenici.

Sanduk je najčešći oblik te procentualno zauzima više od 60 % ukupnog broja

stećaka. Klesan je isto kao i ploča, samo što mu je u principu visina viša od 30
centimetara. Ako mu je visina iznad 80 centimetara, onda se smatra visokim
sandukom, kojih ima najviše na području Hercegovine.

Sljemenjaci su stećci kod kojih gornja površina završava u vidu krova na dvije
vode ili na sljeme. Odatle i naziv sljemenjak. Napravljeni u ovoj formi
neodoljivo podsjećaju na kuću, na vječni dom koji naši davni preci spremiše
sebi za života ili im neko drugi postavi iznad vječnog počivališta.

Dva su osnovna oblika vertikalnih stećaka – krstače i stupovi. Stupovi najviše

podsjećaju na ploče i sanduke vertikalno usađene u zemlju. Krstača je vrsta
stećka koja ima oblik poput križa, kao što joj samo ime kaže. 

Ukrasi na steccima:
Ukrasni motivi su najizražajnije i najvrednije umjetničko svojstvo stećaka. 

Tek oko 6000 stećaka ima različite ukrasne motive. 

Ukrasni motivi na stećima se mogu podijeliti u nekoliko kategorija. Na prvom

mjestu su arhitektonski motivi. U njih se ubrajaju direktne predstave zgrada ili
njihovih dijelova koji su istaknuti u nekoj sceni.

Slijede astralni motivi poput sunca, zvijezda i mjeseca.  Religijski motivi, poput
križa, također se dosta pojavljuju na stećcima.

Predstave životinja na stećcima iznimno zanimljive. U njima se krije dosta

simbolike. Predstave poput jelena, konja, psa, lava, pijetla, zmije, ptice, I sl.

Takodjer  treba istaći predstave ljiljana, stabla, spirale i grozda.

Ljudske figure su najizražajnije predstave na stećcima. Ponekad se pojavljuju

samo njihovi dijelovi, kao što su glava, jedna ili dvije ruke, ponekad polufigura,
a ponekad predstava cijelog čovjeka. 

U najizražajnije motive na stećcima spadaju motivi kola te scene turnira ili lova
na jelena ili neke druge životinje. Predstava lova je sama po sebi direktno
vezana sa smrću: nakon svakog lova obično neko umire, bilo da je riječ o lovini
ili lovcu. Lov se može tumačiti kao scena iz svakodnevnog života
srednjovjekovnog plemstva, ali ne treba isključiti niti njegovo dublje tumačenje.
Epitafi:

Epitafi ili natpisi na stećcima su iznimno zanimljiva pojava. Svaki epitaf

teži da ispriča jednu priču o životu. On nastoji privući pažnju prolaznika,
povezati ga kako s grobljem kao gradom mrtvih tako i s naseljem kao
gradom živih. 
Najviše epitafa je po svojoj dužini kratko. Sadrže samo osnovne informacije o
pokojniku te ponekad o tome ko je podigao spomenik, ko ga je klesao, a ko
upisao natpis. Kao takvi čini se da su riješeni svake emocije, što je samo privid
iza kojeg se sklonila tuga najmilijih koji podigoše spomenik.
Neki od epitafa:
A se leži Radivoj Draščić: dobri junak ja bih, molju ja se vas, ne ticajte! Vi
ćete biti kako ja, a ja ne mogu biti kako vi.

A se leži Bogčin kneza Stipka Ugarčića sin na svojoj zemlji na plemenitoj.

Družino, žalite me! Mlad s sega svita otidoh, a jedan bih u majke. A se pisa
Ugarak

A se grob sina Luke Stijepanova.

Rodih se u veliku radost, a umr u veliku žalost. A se kipi je Tomaševiju

Bore, a da mu deseto vredi!

Kraj