1173327.diplomski Rad

LIBERTAS MEĐUNARODNO SVEUČILIŠTE
ZAGREB
Mihaela Špehar
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSLKI RAD

Utjecaj pandemije COVID 19 na prodaju životnih osiguranja u Republici
Hrvatskoj
Zagreb, kolovoz 2021. godine

LIBERTAS MEĐUNARODNO SVEUČILIŠTE
ZAGREB
SPECIJALISTIČKI DIPLOMSLKI RAD

Diplomski stručni studij
Menadžment bankarstva, osiguranja i financija
Utjecaj pandemije COVID 19 na prodaju životnih osiguranja u Republici

Hrvatskoj
The impact of Covid-19 pandemic on life insurance sale sin Croatia
KANDIDAT: Mihaela Špehar

MENTOR: Jasna Genzić
Zagreb, kolovoz 2021. godine

Sadržaj:
1. UVOD.................................................................................................................................1
1.1. Predmet i cilj rada........................................................................................................1
1.2. Metode istraživanja......................................................................................................1
1.3. Struktura i sadržaj rada.................................................................................................2
2. ŽIVOTNO OSIGURANJE...............................................................................................3
2.1. Obilježja životnog osiguranja.......................................................................................3
2.2. Vrste životnog osiguranja.............................................................................................6
2.3. Tržište životnog osiguranja u Republici Hrvatskoj....................................................10
2.4. Kanali distribucije......................................................................................................17
2.5. Determinante potražnje za životnim osiguranjem......................................................18
3. PANDEMIJA BOLESTI COVID-19.............................................................................23
3.1. Prodaja osiguravateljevih proizvoda u vrijeme pandemije bolesti Covid-19............23
4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE POTRAŽNJE ŽIVOTNOG OSIGURANJA ZA
VRIJEME PANDEMIJE BOLESTI COVID-19.................................................................29
4.1. Rezultati……………………………………………………………………………..29
4.2. Rasprava.....................................................................................................................41
5. ZAKLJUČAK..................................................................................................................45
LITERATURA........................................................................................................................46
POPIS TABLICA...................................................................................................................49
POPIS GRAFIKONA.............................................................................................................50
PRILOZI..................................................................................................................................51
ŽIVOTOPIS............................................................................................................................55
SAŽETAK
Gospodarski napredak, razvoj medicine, globalizacija i povećanje broja stanovnika
neminovno povećava izloženost rizicima više nego ikada do sada zbog čega životna i
neživotna osiguranja dodatno dobivaju na značenju. Nakon što se Republika Hrvatska kao i
cijeli svijet susrela s pandemijom bolesti Covid-19, u prvi plan osiguravajućih društava došla
je misao o utjecaju tijeka bolesti na poslovanje. Istraživanja su pokazala kako je mnogo
različitih čimbenika koji utječu na potražnju za životnim osiguranjima, a mnogi od njih
sadržani su unutar koncepta pojave i trajanja nove zarazne bolesti.
Predmet ovog rada je teorijska analiza tržišta životnog osiguranja, ponuda proizvoda životnog
osiguranja te prodaja u vrijeme pandemije bolesti Covid-19 u Republici Hrvatskoj. Svrha
ovog rada jest istražiti koliko su pojedinci i društvo u cjelini upoznati sa životnim
osiguranjima te u kojoj mjeri za vrijeme pandemije bolesti Covid-19 ulažu sredstva u police
životnih osiguranja. U skladu s predmetom i svrhom rada, ciljevi ovog rada su bili analizirati
tržište životnih osiguranja, istražiti dinamiku sklapanja polica životnog osiguranja za vrijeme
pandemije bolesti Covid-19 te razumjeti koji faktori utječu na odluku o sklapanju polica
životnog osiguranja.
U radu je provedeno primarno istraživanje putem anketnog upitnika kojim su se utvrdili

relevantni podaci vezani uz uvjerenja stanovništva o potrebi osiguranja života te koliko se
svijest u vrijeme pandemije bolesti Covid-19 promijenila.
Rezultati su pokazali kako, bez obzira na strah i neizvjesnost zbog tijeka i trajanja pandemije
bolesti Covid-19 te činjenice kako gotovo 70% ispitanika vjeruje kako je vrijedno imati
aktivnu policu životnog osiguranja, tek 1,1% ispitanika izvještava o kupnji police životnog
osiguranja iz tih razloga. Konkretno, čak 44,5% (od sveukupnih 45,1% koji u trenutku
istraživanja imaju aktivnu policu osiguranja), imalo je vlastitu policu životnog osiguranja i
prije početka pandemije bolesti Covid-19. Međutim, podaci prikupljeni od strane Hrvatskog
ureda za osiguranje jasno pokazuju kako prodaja životnih osiguranja za vrijeme trajanja
pandemije bolesti Covid-19 pada. Također, može se zaključiti kako Internet i općenito
masovni mediji služe kao vrijedan izvor informacija vezanih uz mogućnosti i ponude
osiguravajućih društva, ali da u najvećem broju, kupnja vlastite police životnog osiguranja
nije posljedica oglašavanja putem medija, već nekih drugih složenijih utjecaja.
Ključne riječi: životno osiguranje, pandemija bolesti Covid-19, prodaja osiguranja

SUMMARY
Economic progress, the development of medicine, globalization and population growth

inevitably increases risk exposure more than ever before, which is why life and non-life
insurance are gaining in importance. After the Republic of Croatia, as well as the whole
world, encountered the Covid-19 disease pandemic, the idea of influencing the course of the
disease on business came to the forefront of insurance companies. Research has shown that
there are many different factors influencing the demand for life insurance, and many of them
are contained within the concept of the occurrence and duration of new infectious diseases.
The subject of this paper is a theoretical analysis of the life insurance market, an offer of life
insurance products sold at the time of the Covid-19 pandemic in Republic of Croatia. The
purpose of this paper is to investigate how familiar with life insurance are individuals and
society as a whole and the extent to which they invest in police life insurance during a Covid-
19 pandemic. In accordance with the subjects and purpose of the paper, the objectives of this
paper were analyzed in the life insurance market, to investigate the dynamics of life insurance
policies during the Covid-19 pandemic and to understand what factors influence the decision
to take life insurance policies.
The paper proves the primary research through a survey query which established relevant data
related to the belief of the population about the need for life insurance and how much
awareness has changed during the Covid-19 pandemic.
The results showed that, despite the fear and uncertainty due to the course and duration of the
Covid-19 pandemic, almost 70% of respondents believe that it is worth having an active life
insurance police, only 1.1% of respondents report buying police life insurance from those
reasons. In particular, as many as 44.5% (out of a total of 45.1% who have active insurance
police at the time of the survey) had their own life insurance police even before the start of the
Covid-19 disease pandemic. However, data collected by the Croatian Insurance Bureau
clearly shows that sales of life insurance during the Covid-19 pandemic are declining. Also, it
can be concluded that the Internet and the mass media in general serve as a valuable source of
information related to the opportunities and offers of insurance companies, but for the most
part, buying your own life insurance police is not a consequence of media advertising, but
some other complex influences.
Key words: life insurance, Covid-19 disease pandemic, insurance sales

1. UVOD
Nakon što se Republika Hrvatska kao i cijeli svijet susrela s pandemijom bolesti Covid-19, u
prvi plan osiguravajućih društava došla je misao o utjecaju tijeka bolesti na poslovanje. S
obzirom da pandemije bolesti Covid-19 traje već izvjesno vrijeme, korisno je provjeriti kakve
su se promjene dogodile unutar sektora osiguranja.
1.1. Predmet i cilj rada
Predmet ovog rada jest teorijska analiza tržišta životnog osiguranja, ponuda proizvoda
životnog osiguranja te prodaja u vrijeme pandemije bolesti Covid-19 u Republici Hrvatskoj.
U ovom je radu provedeno primarno istraživanje putem anketnog upitnika kojim su utvrđeni
podaci vezani uz uvjerenja stanovnika Republike hrvatske o potrebi osiguranja života te o
tome koliko se svijest stanovnika u vrijeme pandemije bolesti Covid-19 promijenila.
Svrha ovog rada jest istražiti koliko su pojedinci i društvo u cjelini upoznati sa životnim
osiguranjem i u kojoj mjeri za vrijeme pandemije bolesti Covid-19 ulažu sredstva u police
životnih osiguranja.
U skladu s predmetom i svrhom ovog rada, ciljevi ovog rada su:
1. Analizirati tržište životnih osiguranja

2. Istražiti dinamiku sklapanja polica životnog osiguranja za vrijeme pandemije bolesti
Covid-19
3. Razumjeti koji faktori utječu na odluku o sklapanju polica životnog osiguranja.
1
1.2. Metode istraživanja
Prilikom analiziranja zadane teme i odgovaranja na postavljene ciljeve, u radu se koriste

relevantni znanstveni i stručni članci, knjige te pouzdane web stranice od interesa. Uz teorijski
pregled koji je osnovan na temeljitom pregledu relevantne literature, provedeno je primarno
empirijsko istraživanje putem online ankete kojom su utvrđeni podaci vezani uz uvjerenja
stanovnika Republike hrvatske o potrebi osiguranja života te o tome koliko se svijest
stanovnika u vrijeme pandemije bolesti Covid-19 promijenila.
1.3. Struktura i sadržaj rada
U ovom će se radu najprije objasniti što je to životno osiguranje te koja su njegova glavna
obilježja, vrste te koje su glavne odrednice potražnje za životnim osiguranjem. Nakon toga,
uslijedit će dio rada koji se odnosi na aktualnosti vezane iz pandemiju bolesti Covid-19;
objasnit će se pojam, posljedice i utjecaj koje bolest ostavlja na raspodjelu osobnih
financijskih sredstava te će se objasniti aktualnosti vezane uz prodaju osiguravateljevih
proizvoda u vrijeme pandemije bolesti Covid-19. Nakon toga, prikazat će se metodologija i
rezultati empirijskog istraživanja potražnje životnog osiguranja za vrijeme pandemije bolesti
Covid-19 te će se isti raspraviti u okviru prethodno iznesenih teorijskih spoznaja. Na osnovu
teorijskog pregleda i rezultata istraživana, iznijet će se zaključak rada. Uz to, bit će priložen
popis korištene literature te popis tablica i grafova koji se nalaze unutar ovog rada.
2
2. ŽIVOTNO OSIGURANJE
Životno je osiguranje vrsta ugovornog odnosa između dvije stranke; ugovaratelja

osiguranja i pojedinog društva za osiguranje. Pritom se osoba ugovaratelja osiguranja
obvezuje plaćati određenu premiju osiguranja, dok se pojedino društvo obvezuje isplatiti
prethodno ugovorene svote novaca. U slučaju prerane smrti osobe osiguranika, ugovorena se
svota uplaćuje korisnicima osiguranja, dok se u slučaju doživljenja, ista uplaćuje osiguraniku
osobno (Stipić, 2008; str. 153). S obzirom na to, jasno je kako je riječ o uslugama koje
korisnicima nisu odmah vidljive upravo zato što se odnose na budućnost te ovise o
vjerojatnosti nastupanja konkretnih događaja. Usluge dakle predstavljaju tek obećanje
pojedinog osiguravajućeg društva kako će, u slučaju nastupanja ugovorenog događaja,
isplatiti ugovorenu svotu svome korisniku police (Benazić, 2006; str. 68). Upravo zbog takve
karakteristike osiguranja, razvidno je kako će ugovaranje pojedinog osiguranja ovisiti o
brojnim drugim karakteristikama i odrednicama.
2.1. Obilježja životnog osiguranja
S pravnog aspekta, životna su osiguranja ugovori koji podrazumijevaju postojanje

nekoliko različitih subjekata;
- Osoba ugovaratelja osiguranja

- Osoba osiguranika
- Osoba korisnika osiguranja.
Osoba ugovaratelja osiguranja osoba je koja sklapa ugovor te je obvezna plaćati dogovorenu
premiju osiguranja. Istovremeno, sva prava iz ugovora o osiguranju pripadaju ugovaratelju
osiguranja. To znači da ugovaratelj osiguranja ili osoba osiguranika, između ostaloga,
3
imenuje korisnike osiguranja, pravo na promjenu korisnika osiguranja te na njihov opoziv.
Sva ta prava osoba ugovaratelja osiguranja ima do trenutka nastanka osiguranog slučaja
(Ćurak i Jakovčević, 2007; str. 147).
Osiguranik je, s druge strane, osoba o čijoj smrti ili doživljenju nužno ovisi isplata unaprijed
dogovorene, tj. osigurane svote.
Konačno, osoba korisnika osiguranja jest osoba u čiju se korist predmetno osiguranje sklapa.
Sklopljeni ugovor može podrazumijevati jednog ili više korisnika osiguranja. Najčešće je riječ
o osoba nasljednicima osiguranika kada je riječ o životnom osiguranju za slučaj smrti ili o
korisniku osiguranja koja je najčešće i osiguranik kada je riječ o doživljenju (Ćurak i
Jakovčević, 2007; str. 147).
Životno je osiguranje određeno brojnim faktorima koji određuju njegova obilježja. Riječ je o
heterogenim obilježjima koja ovise o vrsti i o obliku predmetnog osiguranja. U suvremenoj
praksi poslovanja, upravo je mješovito osiguranje, tj. osiguranje za slučaj smrti ili doživljenja,
najčešći oblik poslovanja. Na osnovu toga, glavna je karakteristika:
a) Isplaćivanje osigurane svote za slučaj smrti osiguranika u razdoblju trajanja osiguranja

i
b) Isplaćivanje osigurane svote za slučaj doživljenja osiguratelja s danim rokom (Pešić,
2005; str. 482).
Zajednička obilježja životnih osiguranja prema Pešiću (2005; str. 482) jesu:
a) Rizik je iskazan u premiji osiguranja

b) Postoji dugo vremensko razdoblje
c) Stalna premija za vrijeme trajanja osiguranja
d) Stalnost, nepromjenjivost uvjeta dogovorenih na početku osiguranja
e) Mogućnost isplate police do visine njezine otkupne vrijednosti
f) Mogućnost zaloga ili jamstva police.
4
Ćurak i Jakovčević (2007; str. 147) navode dodatna obilježja životnih osiguranja:
a) Rizik prerane smrti izračunava se na temelju dva kriterija: dob i spol
b) Postoji štedna komponenta u premijama životnih osiguranja čime se, prema Mašić
(2008; str. 47), ostvaruju dodatna financijska sredstva koji su u službi podizanja
kvalitete života za vrijeme umirovljenja ili prije, ali i štiti novac od inflacije
c) Pravilo je da novčane uplate premija prethode izdavanju same police osiguranja
d) Postoji mogućnost prijenosa prava iz osiguranja s ugovaratelja na pojedinog

vjerovnika.
Stipić (2008; str. 236) navodi kako se ugovor o životnom osiguranju može sklopiti na temelju
liječničkog pregleda ili, ponekad, bez njega. To ponajprije ovisi o svoti osiguranja. Isto tako,
ugovor o životnom osiguranju mogu sklopiti sve zdrave osobe u rasponu godina od četrnaest
do šezdeset i pet. Osobe koje ne pripadaju skupni zdravih i navedene dobne skupine također
mogu sklopiti ugovor o životnom osiguranju, međutim, isti se tada sklapa na temelju posebnih
uvjeta. Naime, ukoliko je rizik prihvatljiv za osiguravatelja, moguće je sklopiti policu
osiguranja s određenom nadoplatom premije osiguranja za povećani rizik.
Visina premija životnog osiguranja ovisi o mnogim faktorima:
a) Životna dob osobe osiguranika u trenutku sklapanja ugovora o osiguranju

b) Spol osobe osiguranika
c) Zdravstveno stanje osobe osiguranika
d) Zanimanje osobe osiguranika
e) Trajanje životnoga osiguranja
5
f) Način sklapanja ugovora o životnome osiguranju
g) Način plaćanja premije police životnoga osiguranja
h) Ostali relevantni čimbenici (Stipić, 2008; str. 236).
Isto tako, prilikom ugovaranja životnoga osiguranja, osiguravajuća društva u obzir uzimaju u
obzir i kriterij životnih navika i hobija osobe osiguranika (InsuranceHotline, 2017).
2.2. Vrste životnog osiguranja
Primarna podjela životnog osiguranja podrazumijeva postojanje pojedinačnoga i

grupnoga životnoga osiguranja. Pojedinačno životno osiguranje jest osiguranje eksplicitno
određene osobe, dok grupno životno osiguranje podrazumijeva pokrivanje i zaštitu većeg
broja osoba osiguranika.
Pojedinačno životno osiguranja može se podijeliti na osiguranje života i rentna osiguranja.

Osiguranje života ugovor je kojim se korisniku osiguranja, nakon nastupa osiguranog rizika,
isplaćuje dogovorena svota novaca. S druge strane, ugovor o osiguranju rente podrazumijeva
isplatu ugovorenih novaca za vrijeme njegova života, tj. za unaprijed dogovoreno razdoblje
(Stipić, 2008; str. 236).
Zakon o osiguranju određuje kako se životna osiguranja dijele na sljedeće vrste osiguranja:
1. Životna osiguranja
2. Osiguranje za slučaj vjenčanja ili sklapanja životnog partnerstva ili rođenja
3. Osiguranje života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik
ulaganja
4. Tontine osiguranje
5. Osiguranje s kapitalizacijom isplate
6. Upravljanje sredstvima zajedničkih mirovinskih fondova (čl. 7.)
Pri tome valja istaknuti kako se životno osiguranje odnosi na:
6
a) Osiguranje života koje pokriva sljedeće rizike:
- Osiguranje života za slučaj doživljenja

- Osiguranje života za slučaj smrti
- Mješovito osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja
- Osiguranje života s povratom premija
- Osiguranja kritičnih bolesti
- Doživotno osiguranje za slučaj smrti
- Ostala osiguranja života
b) Rentno osiguranje
c) Dopunska osiguranja uz osiguranje života kao načini pokrivanja rizika poput ozljeda
koje uključuje nesposobnost za rad, smrti zbog nezgode i invaliditeta zbog nezgode ili
bolesti (čl.7.)
Autori (Ćurak i Jakovčević, 2007; str. 148) navode tri najčešće vrste životnih osiguranja:
1) Osiguranje za slučaj smrti

2) Mješovito osiguranje
3) Rentno osiguranje,
Navedeni temeljni oblici životnog osiguranja poslužili su kao polazište za kreiranje mnogih
drugih oblika osiguranja pri čemu podrazumijevamo tontine osiguranje i osiguranje povezano
s investicijskim fondovima.
Osiguranje za slučaj smrti ugovor je o životnom osiguranju koji može egzistirati u dva
različita oblika. Najprije, može se ugovoriti osiguranje za slučaj smrti s točno određenim
rokom trajanja osiguranja. S druge strane, stranke su u mogućnosti ugovoriti i doživotno
osiguranje za slučaj smrti.
7
Osiguranje za slučaj smrti s određenim rokom trajanja osiguranja smatra se privremenim
pokrićem rizika od prerane smrti; najčešće se ugovara na razdoblje od 5, 10 ili čak 20 godina
što uvelike ovisi o mnogim prethodno navedenim obilježjima koja se uzimaju u obzir
prilikom ugovaranja police životnoga osiguranja. U slučaju smrti, osiguratelj će isplatiti
ugovorenu svotu korisnima osiguranja, a ukoliko osiguranik preživi, uplaćene premije pripast
će osiguratelju (Ćurak i Jakovčević, 2007; str. 149). Ugovaranje ovakve police životnog
osiguranja u slučaju smrti povoljnije je te ne uključuje nikakve komponente štednje. Najčešće
se ono ugovara u svrhu osiguravanja određenog novčanog iznosa koji je biti potreban za
buduće troškove osiguranika poput školovanja potomaka, kreditiranja i slično (Mašić, 2008;
str. 50).
Doživotno osiguranje za slučaj smrti vrsta je trajnog osiguranja pri čemu konkretno životno
osiguranje podrazumijeva cijelo razdoblje života pojedinog osiguranika. Također, postoji
varijacija mogućnosti uplaćivanja premija pa se tako može ugovoriti da ugovaratelj plaća
određene premije sve do njegove vlastite smrti ili, s druge strane, da osiguranik uplaćuje
premije određeni broj godina, fiksnim obročnim plaćanjem. Isto tako, u slučaju smrti,
osigurana svota pripada korisnicima konkretnog osiguranja. Za vrijeme trajanja ovakvog
ugovorenog osiguranja, postoji mogućnost otkupa police osiguranja koje je omogućeno u
slučajevima kada je osiguranik prethodno uplaćivao premiju najmanje tri godine te želi
prekinuti ugovorni odnos s društvom za osiguranje. Međutim, valja razumjeti da prekidanje
tako ugovorenog odnosa povlači za sobom posljedice koje se ogledaju u mogućnosti
osiguranika da dobije povrat tek jednog dijela uplaćenih premija (Ćurak i Jakovčević, 2007;
str. 149).
Mješovito osiguranje kao druga temeljna mogućnost ugovora o životnom osiguranju zapravo
je osiguranje za slučaj smrti i doživljenja istovremeno. Mješovito životno osiguranje sadržano
je unutar dvije komponente (Ćurak i Jakovčević, 2007; str. 149):
a) U slučaju smrti osiguranika, društvo za osiguranje kao ugovorna strana isplatit će

korisniku osiguranja osiguranu svotu
8
b) Osigurana se svota isplaćuje po završetku razdoblja na koje je ugovoreno trajanje
mješovitog životnog osiguranja. Osiguravajuće društvo osiguranu svotu isplaćuje
jednokratno ili višekratno.
Samim je time razvidno kako ovaj oblik osiguranja uključuje i samo osiguranje, ali i štednju.
Kao i životno osiguranje za slučaj smrti, osiguranik može odustati od plaćanja premije
osiguranja prema ugovornim obvezama. U tom slučaju, otkup police osiguranja moguć je
ukoliko sklopljeni ugovor nije ništavan. Isto tako, postoji mogućnost prestanka plaćanja
premije osiguranja te, istovremeno, ugovaranje nove, ali smanjenje svote, tj. otvorena je
mogućnost kapitalizacije pojedine police osiguranja (Mašić, 2008; str. 50).
Ćurak i Jakovčević (2008; str. 150) navode mnoge različite pogodnosti osiguranika pri
ugovaranju ovakve vrste životnog osiguranja.
1) Jednako kao i Mašić (2008), navode se pogodnosti otkupa osiguranja te kapitalizacije

police životnog osiguranja.
2) Ugovaratelj ima mogućnost zatražiti isplaćivanje predujma, tj. isplatu dijela osigurane
svote unaprijed. Međutim, ta svota može biti do iznosa ukupne visine otkupne
vrijednosti police
3) Korištenje police osiguranja umjesto jamca kod podizanja kredita u bankama. U tom
slučaju, vinkulaciju police zahtjeva vjerovnik, tj. vjerovniku se ustupa pravo na isplatu
osigurane svote.
4) Ugovaratelj osiguranja ima pravo tražiti mirovanje predmetne police osiguranja u bilo
kojem trenutku za vrijeme trajanja životnog osiguranja. Polica osiguranja može
mirovati najdulje pet godina.
9
Rentno životno osiguranje ili životno osiguranje za slučaj doživljenja može se podijeliti
unutar tri skupine; osiguranje osobne doživotne rente, osiguranje osobne rente s određenim
trajanjem te ostala rentne mogućnosti osiguranja.
Općenito, istim se jamče isplate ugovorom određenih svota za određeno razdoblje ili pak do
kraja života, ukoliko sam osiguranik prethodno uplati osiguravajućem društvu sveukupnu
vrijednost premija. Važno je istaknuti diferencijaciju takvih životnih osiguranja i ostalih vrsta
i oblika životnih osiguranja. Naime, prilikom ugovaranja rentnog životnog osiguranja, dulji
život ugovaratelja automatski predstavlja veći rizik i obvezu. Samim time treba biti upoznat s
isplativošću takvih osiguranja te u obzir uzeti mnoge kriterije poput rizika smrti, dobi
osiguranika, spolu osiguranika te kapitalizacije štedne komponente (Ćurak i Jakovčević,
2007; str. 152).
U prethodnom je tekstu spomenuto kako se unutar podjele vrsta osiguranja javljaju i neke
druge vrste.
Tontine osiguranje je osiguranje u kojima se osnivaju udruženja članova kako bi zajednički

kapitalizirali svoje doprinose i potom ih raspodijelili preživjelim članovima ili korisnicima
umrlih članova (Zakon o osiguranjima, čl.7.). To je vrsta investicijskog fonda pri čemu svaki
investitor dobiva pripadnu dividendu. Smrću jednog investitora, njegova se dividenda dijeli
preostalim živućim investitorima, a ista se tako dijeli sve do smrti posljednjeg člana tontine
zajednice. Treba spomenuti i druga osiguranja koja na klasičan način nude isplatu ugovorene
svote korisnicima osiguranja ukoliko dođe do smrti osiguranika. Međutim, ukoliko dođe do
doživljenja, takva osiguranja nude razne mogućnosti ulaganja u investicijske fondove te
podjele rizika (Ćurak i Jakovčević, 2007; str. 154).
2.3. Tržište životnog osiguranja u Republici Hrvatskoj
Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj te djelokrug i nadležnosti Hrvatske agencije

za nadzor financijskih usluga (u nastavku: HANFA) u relevantnom području uređeni su
Zakonom o osiguranju, Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, delegiranim i
provedbenim uredbama Europske komisije te pripadajućim podzakonskim aktima (HANFA).
U konkretnom smislu, HANFA provodi nadzor tržišta osiguranja, pravnim i fizičkim osoba
10
koje obavljaju poslove distribucije osiguranja i distribucije reosiguranja te Hrvatskim uredom
za osiguranje.
U registru HANFE zabilježeno je 15 društava za osiguranje i reosiguranje. Taksativni prikaz

vidljiv je u tablici 1.
Tablica 1. Registrirana društva za osiguranje i društva za reosiguranje u Republici Hrvatskoj,

2021.godina
ADRIATIC OSIGURANJE d.d.
AGRAM LIFE osiguranje d.d.
Allianz Hrvatska d.d.
CROATIA osiguranje d.d.
EUROHERC osiguranje d.d.
GENERALI OSIGURANJE d.d.
GRAVE Hrvatska d.d.
HOK – OSIGURANJE d.d.
Hrvatsko kreditno osiguranje d.d.
MERKUR OSIGURANJE d.d.
OTP Osiguranje d.d.
TRIGLAV OSIGURANJE d.d.
UNIQA osiguranje d.d.
Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.
Wustenrot životno osiguranje d.d.
Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, dostupno na: https://www.google.com/search?

q=Hrvatska+agencija+za+nadzor+financijskih+usluga&oq=Hrvatska+agencija+za+nadzor+financijski
h+usluga&aqs=chrome..69i57j46i175i199j0i22i30l4.463j0j7&sourceid=chrome&ie=UTF-8
11
Agram life osiguranje, OTP osiguranje te Wusternot osiguranje d.d. društva su za osiguranje
kod kojih se može ugovoriti životno osiguranje. S druge strane, Adriatic osiguranje, Euroherc
osiguranje, Hrvatsko kreditno osiguranje te HOK osiguranje društva su za osiguranje kod
kojih je moguće ugovoriti neku vrstu neživotnog osiguranja dok su sva druga navedena
društva, kompozitna.
Prema godišnjem izvješću Hrvatskog ureda za osiguranje, u 2019. godini tržište osiguranja
nastavilo je s višim stopama rasta broja osiguranja koje su započele još prošle 2018. godine.
Struktura ukupne premije osiguranja u 2019. godini jasno pokazuje kako upravo životna
osiguranja predstavljaju najznačajniju skupinu osiguranja (29,3%). Detaljan prikaz strukture
osiguranja u Republici Hrvatskoj u 2019. godini prikazan je na grafu 1.
Graf 1. Struktura ukupne premije osiguranja u 2019. godini
ŽIVOTNA OSIGURANJA
OSTALA NEŽIVOTNA OSIGURANJA
OSIGURANJE OD NEZGODE
OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA
OSTALA OSIGURANJA IMOVINE
OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA (KASKO)
OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA
% % 0% 0% 0% 0% 0% 0%
00 00 .0 .0 .0 .0 .0 .0
0. 5. 10 15 20 25 30 35
Izvor: Hrvatski ured za osiguranja, dostupno na: https://huo.hr/hr/
12
Tablica 2. Zaračunata bruto premija i broj osiguranja životnih osiguranja za 2019. (u HRK)
Vrsta osiguranja/rizika Zaračunata bruto Udio u % Broj osiguranja Udio u %

premija osiguranja – – rizici
rizici
Osiguranje života za slučaj smrti i 2 081 330 310 23,32% 468 229 61,29%
doživljenja (mješovito osiguranje)
Osiguranje za slučaj smrti 29 971 585 3,60% 173 234 22,68%
Osiguranje za slučaj doživljenja 226 236 477 9,06% 47 873 6,27%
Doživotno osiguranje za slučaj 72 908 917 2,92% 59 547 7,79%

smrti
Osiguranje kritičnih bolesti 19 055 987 0,76% 12 892 1,69%
Ostala osiguranja života 8 590 943 0,34% 2 161 0,28%
ŽIVOTNA OSIGURANJA 2 498 094 220 100,00% 763 936 100,00%
Osiguranje osobne doživotne rente 3 484 496 29,90% 1 277% 35,89%
Osiguranje osobne rente s 8 168 689 70,10% 2 277% 64,00%

određenim trajanjem
Ostala rentna osiguranja 0 0,00% 4 0,11%
RENTNA OSIGURANJA 11 653 185 100,00% 3 558 100,00%
Izvor: Hrvatski ured za osiguranje, dostupno na: https://huo.hr/hr/
13
Zaračunata bruto premija životnih osiguranja u 2019. godini pada za 2,2% u odnosu na 2018.
godinu. Valja naglasiti da je udio premije životnih osiguranja u ukupnom portfelju osiguranja,
iako je najveći, zapravo je u padu: u 2019. godini iznosio je 29,26 % dok je u 2018. godini
iznosio 31,80%.
Na kraju 2019. godine zaračunata bruto premija novih osiguranja iznosila je 1,53 milijarde
kuna što predstavlja pad od 1,2% u odnosu na 2018. godinu. Promatrajući skupine i vrste
osiguranja, treba istaknuti kako je zabilježen najznačajniji apsolutni rast nove premije
jednokratnog klasičnog osiguranja za slučaj smrti i doživljenja (mješovito osiguranje) gdje je
zaračunata bruto premija iznosila 6,8% više nego prethodne.
Istovremeno, likvidirane štete životnog osiguranja rastu 1,7% u 2019. iznosile su 2,35
milijarde kuna dok su 2018. iznosile 2,31 milijarde kuna. Omjer iznosa likvidiranih šteta u
odnosu na zaračunatu bruto premiju također je u rastu. U 2019. godini iznosio je 76,7%, dok
je godinu ranije iznosio 73,8%.
Penetracija životnog osiguranja (udio premije u bruto domaćem proizvodu) u 2019. iznosila je
0,80%, a gustoća osiguranja (prosječna premija osiguranja života po stanovniku 754,50 HRK
(101,68 EUR), što je još uvijek znatno ispod razina u zemljama Europske unije.
Posebnu pažnju treba obratiti na broj osiguranika u 2019. godini. Unutar životnih osiguranja,
najveći je broj osiguranika mješovitog životnog osiguranja, njih čak 468 229 (61,29%). Potom
slijedi osiguranje za slučaj smrti, njih 173 234 (22,68%) te druge vrste životnog osiguranja.
Tablica 3. Pokazatelji značaja društava za osiguranje (2019.)
Zemlja Ukupna premija u % Ukupna premija po Premija ŽO u % ukupne

BDP-a stanovniku u USD premije
SAD 11,43% 7,495 25,6%
Francuska 9,2% 3 719 64,9%
Europska unija 6,8% 2 374 54,8%
Mađarska 2,4% 401 44,6%
Hrvatska 2,6% 391 29,2%
Rumunjska 1,2 135 18,5%
14
Pokazatelji za hrvatsko tržište osiguranja iznosili su 2,6% u BDP-u, 391 USD ili 2 589 kuna
premije osiguranja po stanovniku i udio premije životnog osiguranja u ukupnoj premiji od
2,9%. Svi pokazatelji ukazuju na značajan prostor za rast premije osiguranja u Republici
Hrvatskoj, posebno ako promatramo u kontekstu drugih zemalja.
Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj na kraju 2020. godine
iznosila je 10.475.070.373 kuna, od toga premija neživotnog osiguranja činila je
7.827.617.237 kuna ili 74,7%, a premija životnih osiguranja 2.647.453.136 kuna ili 25,3%.
Naime, rečeno je kako u 2019. godini raste ukupna premija za 6,3% uz rast neživotnih
osiguranja od +10,3%, ali i mali pad životnih osiguranja od -2,2%. U 2020. godini trend rasta
neživotnog osiguranja je nastavljen +5,6%, ali došlo je do značajno pada životnog osiguranja
od -13,7% što u konačnosti rezultira nešto manjoj ukupnoj premiji u 2020. godini (-0,1%) u
odnosu na prethodnu godinu.
U strukturi premijskog prihoda društava za osiguranje u republici Hrvatskoj na kraju 2020.

godine najznačajnija promjena je pad životnih osiguranja, te sada najveći udjel otpada na
automobilsku odgovornost (24,8%) koji je viši u odnosu na prošlu godinu (21,8%). Udio
životnih osiguranja smanjen je na tržištu (21,1%) u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio
(23,7%). Na trećem mjestu prema udjelu osiguranja na tržištu jest osigurane cestovnih vozila
(12,5%), zatim slijede osiguranja imovine (7,9%), osiguranje od požara i elementarnih šteta
(7,0%) i zdravstveno osiguranje (6,1%). Ostale vrste osiguranja imaju udjel niži od 5%, a
istaknuto je osiguranje od nezgode s 4,9% i ostala osiguranja od odgovornosti s 4,5% udjela u
ukupnom premijskom prihodu.
15
ŽIVOTNA OSIGURANJA
OSTALA NEŽIVOTNA OSIGURANJA
OSIGURANJE OD NEZGODE
OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA
OSTALA OSIGURANJA IMOVINE
OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA (KASKO)
OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH

VOZILA
0.00% 5.00% 10.00% 15.00% 20.00% 25.00% 30.00%
Životno osiguranje specifičan je proizvod koji posjeduje komponentu osiguranja, ali i štednu i
ulagačku komponentu. U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično
životno osiguranje s udjelom od 83,5% (u 2019. 81,5%). Investicijska životna osiguranja čine
11,0% (u 2019. 13,8%) premije životnog osiguranja. Dopunska osiguranja vezana uz životno
osiguranje čine 4,7%, rentno osiguranje ima udjel od 0,6%, a osiguranja za slučaj vjenčanja ili
rođenja imaju udjel od 0,2%. U strukturi likvidiranih šteta po iznosu prednjače životna
osiguranja koje čine 37,2% (u 2019. 35,3%), osiguranje od odgovornosti za upotrebu
motornih vozila sa 19,4% (u 2019. 21,2%), osiguranje cestovnih vozila 11,5% (u 2019.
13,1%), osiguranje od požara i elementarnih šteta 7,9% (u 2019. 5,1%), ostala osiguranja
imovine 7,1% (u 2019. 7,6%), dok ostala osiguranja imaju udjel manji od 5%.
16
2.4. Kanali distribucije
Prodaju svojih proizvoda i usluga društva za osiguranje su vršila preko vlastitih zaposlenika
(bez provizije), internih zastupnika, agencija, brokera, banko osiguranja i ostalih kanala
distribucije. Najzastupljeniji kanal distribucije neživotnog osiguranja u 2020. godini bili su
interni zastupnici sa 38,9% (u 2019. 43,1%) udjela u zaračunatoj premiji, agencije s 24,6% (u
2019. 21,6%), zaposlenici društava (bez provizije) s 16,9 % (u 2019. 12,7%), te brokeri s
14,1% (u 2019. 13,1%), a ostali prodajni kanali imali su udjel manji od 8%. Prodaja životnog
osiguranja u najvećem dijelu se odvijala preko banko osiguranja 37,1% (u 2019. 43,9%),
internih zastupnika 30,6% (u 2019. 25,3%) i agencija 27,2% (u 2019. 20,4%). Zaposlenici
društava generirali su 2,4% (u 2019. 9,3%) zaračunate premije životnih osiguranja u
promatranom razdoblju
Graf 3. Struktura premije po prodajnim kanalima za 2019. i 2020. godinu
Zaposlenici društava
Interni zastupnici
Bankoosiguranje
Agencije
0.00% 5.00% 10.00% 15.00% 20.00% 25.00% 30.00% 35.00% 40.00% 45.00% 50.00%
2019. 2020.
17
2.5. Determinante potražnje za životnim osiguranjem
Životno se osiguranje pojedinog osiguravajućeg društva može se nuditi i uspješno prodavati

tek pod pretpostavkom ispunjenja nekih važnih uvjeta. Prije svega, proizvod koji se nudi mora
biti kvalitetan. Isto tako, proizvod mora biti pravilno distribuiran, tj. dostupan, njegova cijena
mora odgovarati kvaliteti i biti konkurentna, a sam proizvod mora biti kvalitetno predstavljen
tržištu, tj. potencijalnim kupcima. Uz to, važno je da kanali distribucije i osoblje
specijalizirano za prodaju bude profesionalno te motivirano (Pešić, 2005; str. 482).
Kvaliteta proizvoda bitna je sastavnica potražnje pojedinog osiguranja. Nju određuje korisnik
proizvoda, tj. potencijalni osiguranik, na osnovu komparacije onoga što je od proizvoda
očekivao te onoga što je uistinu dobio. Ocjena kvalitete proizvoda provodi se u svim fazama:
fazi zaključivanja ugovora, fazi tijeka trajanja ugovora te fazi nakon isteka ugovora o
osiguranju.
Što se tiče cijene osiguranja, treba napomenuti da se osiguranici, u pravilu, najčešće odlučuju
za osiguravatelja prema kriteriju najniže cijene. Bitno je napomenuti da, kada postoje
značajne razlike u kvaliteti proizvoda među ponuđačima, korisnik će prosuditi razmatrajući
odnos visine cijene i kvalitete usluge. Veća percipirana kvaliteta proizvoda u odnosu na
prosuđenu visinu cijene svakako će rezultirati odlukom o korištenju proizvoda (Benazić,
2006; str. 70).
Dakako, pobliže treba objasniti i važnost distribucijskih kanala u poslovanju pojedinog

osiguravajućeg društva. Općenito govoreći, prodaja proizvoda osiguravajućih društava čini
skup djelatnosti kojima se ti proizvodi nude potencijalnim osigurateljima. Isti se proizvodi
distribuiraju raznim prodajnim kanalima koji nužno trebaju osigurati raspoloživost tih
proizvoda, sve u skladu s potražnjom. Specifično, treba naglasiti kako se načini distribucije
takvih proizvoda mogu svrstati unutar nekoliko kategorija:
a) Prodaja u vlastitoj mreži osiguravatelja

b) Vanjska prodaja koja se odvija putem zastupnika, posrednika i bankoosiguranje
18
S tim u skladu razlikuju se intenzivna distribucija proizvoda, selektivna distribucija proizvoda
te ekskluzivna distribucija proizvoda. U području prodaje životnih osiguranja najčešće se
koristi oblik intenzivne distribucije koja podrazumijeva nuđenje proizvoda i prodaje putem
svih distribucijskih kanala na čitavome tržištu (Pešić, 2005; str. 487).
Također, samoj prodaji životnog osiguranja važna je uloga promocije. Cilj takve promocije
jest stvoriti poznatost proizvoda te uvjeriti potrošače u kvalitetu istih. U tu svrhu koriste se
osnovni načini promocije:
a) Propaganda
b) Osobna prodaja
c) Odnosi s javnošću
d) Unapređenje prodaje.
Iako je najefikasnija metoda korištenje i kombiniranje različitih metoda promocije, odluka o

tome uvelike ovisi o raspoloživim sredstvima za promociju, karakteristikama ciljane publike,
profesionalnosti i sposobnosti prodajnog osoblja i slično (Pešić, 2005; str. 488).
Propaganda jest način neosobnog informiranja potencijalnih kupaca uz pomoć masovnih

medija. Usmjerena prema izrazito velikoj skupini ljudi ima za cilj promicati svojstva
proizvoda u javnosti, povećati stupanj poznatosti pojedinog proizvoda, obavještavati o mjestu
i načinu nabavke pojedinog proizvoda te povećavati tržišnog udjela društva.
S druge strane, osobna prodaja podrazumijeva izravan oblik osobnog informiranja i

uvjeravanja potencijalnih kupaca naizmjeničnom komunikacijom. Upravo zbog toga što je
ograničena na manji broj osoba, takav način komuniciranja osigurava povratnu informaciju.
Publicitet i odnosi s javnošću neplaćeni je način posrednog informiranja i uvjeravanja

potencijalnih kupaca novinarskom pričom o pojedinom osiguravajućem društvu, o njegovim
proizvodima i sl.
Konačno, treba spomenuti kako je unaprjeđenje prodaje jedan od alata koji izravno potiče
kupce na djelovanje. To se postiže različitim pogodnostima poput nagradnih igara, kupona za
popuste i sl. (Pešić, 2005; str. 488)
19
Prvi teorijski model potražnje za životnim osiguranjem razvili su Yaari i Hakansson
(Anđelinović, Mišević i Pavković, 2006; str. 3). U temelju tog modela stoji volja i želja
pojedinca da osiguraju i omoguće siguran i dobar život svojim potomcima, a istovremeno da
samostalno uživaju u dijelu novca za vrijeme mirovine te tako povećaju budžet. Prema njima,
potražnja za životnim osiguranjem funkcija je bogatstva, očekivanog dohotka pojedinca kroz
cjeloživotno razdoblje, kretanja kamatnih stopa, cijene proizvoda životnih osiguranja te cijene
diskontne stope. Neki drugi autori (Lewis, 1989) proširuju njegov postojeći koncept te
sugeriraju da potražnja za životnim osiguranjem raste s vjerojatnošću smrti uzdržavatelja
kućanstva, sadašnjom potrošnjom uzdržavanih te relativnom averzijom prema riziku. S druge
strane, potražnja za životnim osiguranjem opada s cijenom osiguranja. Prema tome, autori kao
faktore koji utječu na potražnju za osiguranjem navode osobni dohodak, kamatne stope,
trenutnu potrošnju, akumuliranu štednju za potrošnju životnog osiguranja, ali i socijalne i
demografske varijable (Anđelinović, Mišević i Pavković, 2006; str.3)
Rastuća zaposlenost i sigurnost na radnome mjestu poticajno su okružje za sklapanje novih

polica osiguranja. S druge strane, smanjenje zaposlenosti negativno utječe na potražnju za
osiguranjima te za sobom povlači mnoge zahtjeve za raskidanje već sklopljenih ugovora
(Anđelinović, Mišević i Pavković, 2006; str.3).
Životni vijek jedan je od značajnih aspekata za koje se vjeruje kako uvelike utječu na
potražnju za životnim osiguranjima. Naime, gledao na makrorazini, pretpostavlja se kako će
dužim životnim vijekom rasti potražnja za životnim osiguranjima. Taj su zaključak potvrdili
mnogi autori poput Dickinsona i Khajuria (1986), Brownie i Kima (1993) i drugi (prema
Anđelinović, Mišević i Pavković, 2006; str. 4.).
Autori (Anđelinović, Mišević i Pavković, 2006; str. 4-5.) navode mnoge druge determinante
poput ruralnosti dijela države, stupnju obrazovanja, zdravstvenoj potrošnji te mnoge druge
institucionalne varijable poput političke stabilnosti, vladavine prava, kontroli korupcije i sl.
Prikaz determinantni potražnje i očekivanog utjecaja na sektor osiguranja prema autorima
prikazan je u tablici 4.
20
Tablica 4. Očekivani utjecaj varijabli na potražnju za životnim osiguranjem
VARIJABLA KOMPONENT KOMPONENT KOMPONENT KOMBINIRAČ

NA ŠTEDNJE A RIZIKA NA ANUITETA NI UČINAK
SMRTNOSTI
Makroekonoms
ke varijable
Realni BDP po + + + +
stanovniku
Realna kamatna + + + +
stopa
Inflacija - - - -
Stopa - - - -
nezaposlenosti
Financijska + + + +
razvijenost
Tržište kapitala - Nema efekta - Dvosmislen
Demografske
varijable
Očekivani + - + Dvosmislen
životni vijek
Obrazovanje + + + +
Urbanizacija + + + +
Omjer zavisnosti - + - Dvosmislen
mladih
Omjer zavisnosti + - + Dvosmislen
starijih
Socijalne
varijable
Zdravstvena - - - -
potrošnja
Institucionalne
varijable
Politička + + + +
stabilnost
Vladavina prava + + + +
Kontrola + + + +
korupcije
Kvaliteta + + + +
regulacije
21
Izvor: Anđelinović, Mišević i Pavković, 2006; str. 5
Celik i Kayali (2009; str. 35) u svojim istraživanja potvrđuju kako prihodi i razina
obrazovanja značajno utječu na potražnju za životnim osiguranjima na način da osobe koje
imaju više prihode i veću razinu obrazovanja, obično preferiraju uložiti sredstva u životno
osiguranje. Brownie i Kim (1993; str. 625) objašnjavaju kako inflacija, cijena osiguranja te
religija imaju negativna utjecaj na potražnju za osiguranjem. Međutim, autori objašnjavaju
kako veliki utjecaj zapravo ima zajedničko djelovanje osobnih prihoda i državne potrošnje.
Međutim, valja istaknuti i mišljenje Becka i Webba (2003; str. 56) koji govore kako, iako je
životno osiguranje smatrano luksuznim dobrom, bogati pojedinci smatraju kako im ono nije
potrebno. Njihovo mišljenje jest da, iako generalno s porastom osobnih dohodaka raste i
potražnja za životnim osiguranjem, najveći interes za istim ima zapravo srednja klasa.
22
3. PANDEMIJA BOLESTI COVID-19
U prosincu 2019. godine službeno je započela pandemija COVID-19 u gradu Wuhanu, u

provinciji Hubei u Kini. Od tada, Covid-19 širi se svijetom bez prestanka.
Jednako kao i ostatak svijeta, i Republika Hrvatske se od veljače 2020. godine bori sa
snažnom pandemijom bolesti Covid-19. U samo nekoliko prvih mjeseci, pandemija bolesti
Covid-19 zadala je brojne posljedice, oduzela je mnoge ljudske živote te je izravno dotaknula
mnoge druge. Iz temelja je promijenila načine razmišljanja, ljudska ponašanja i navike, ali i
državne politike mnogih zemalja. Među gospodarskim sektorima koji su posebno podložni
utjecaju pandemije bolesti Covid-19 izdvaja se sektor osiguranja. Naime, riječ je o dvostrukoj
pogođenosti; najprije kao preuzimatelji rizika te kao poslovni subjekti u općem smislu
(Kočović, Rakonjac-Antić i Koprivica, 2020; str. 10).
Isto tako, svakodnevna izloženost vijestima o tijeku i kontinuiranim posljedicama ove

pandemije, svakom pojedincu zasigurno ostavlja prostor za razmišljanje o osobnim rizicima.
S obzirom da je strah i neizvjesnost oko mogućih posljedica u javnosti kontinuirano prisutan,
postavlja se pitanje utječu li ti faktori na odluku i potražnju za ugovaranjem neke vrste
životnoga osiguranja.
3.1. Prodaja osiguravateljevih proizvoda u vrijeme pandemije bolesti

Covid-19
Grawe osiguranje na svojim službenim stranicama izvještava o trendovima koji su se dogodili

s početkom pandemije bolesti Covid-19. Naime, istraživanje koje je provela američka tvrtka
Life Happens pokazalo je kako je pandemija bolesti Covid-19 dovela do mnogih dramatičnih
promjena. Više od polovice ispitanika tog istraživanja (67%) izjavilo je kako je novonastala
situacija dovela do ponovnog sagledavanja i procjenu vlastitih financija. Unutar obitelji
najčešće su teme vezane uz oporuku i nasljedstvo (33%), trenutna zdravstvena pitanja i brigu
(32%), pokriće životnog osiguranja (30%), trenutni financijsko stanje (29%), uštede za
iznimne situacije (27%), buduće planove skrojene za iznimne situacije (26%) i slično.
Općenito govoreći, obitelji izvještavaju o promjenama financijskog ponašanja što uključuje
23
smanjenje viška potrošnje (49%), otvaranje štednih i hitnih fondova (45%), nastavak rada i
odgađanje planiranog datuma umirovljenja (43%) i slično (Grawe osiguranje, d.d.).
Naime, treba istaknuti kako stručnjaci tvrde da se u uvjetima pandemije javljaju ciklusi u
kojima se izmjenjuju podcjenjivanje rizika te panika. U periodu u kojem prethodi pandemija
ne poduzimaju se preventivne aktivnosti, dok se, istovremeno, rana upozorenja također
aktivno zanemaruju. Kada nastupi pandemija, javlja se zakašnjela reakcija i sagledavaju se
mnoge mogućnosti kako situacija ne bi eskalirala niti posebice oštetila pojedinca (World
Economic Forum). Upravo zbog takvih saznanja, treba imati na umu da jednokratno
istraživanje takvih događaja mora uključivati saznanja o točnoj točki vremena u kojoj se
istraživanje provodi s obzirom na aktualne okolnosti koje mogu utjecati na rezultate.
Općenito govoreći, jasno je da se sektor osiguranja suočava s posljedicama pandemije bolesti

Covid-19, što zbog većeg broja upućenih odštetnih zahtjeva, što zbog prelijevanja negativnih
financijskih efekata te intenziviranih rizika. Postoji predviđanje kako će svjetsko tržište
osiguranja, uslijed pandemije bolesti Covid-19, biti suočena s gubicima od čak 203 milijarde
američkih dolara (Insurance Journal).
Uslijed naglog pada ekonomske aktivnosti koja je nužna posljedica pojavnosti pandemije
bolesti Covid-19 te politika pojedinih država koje, u jednu ruku, koče daljnju ekonomsku
progresiju, u vrlo kratkom roku došlo je do redukcije kupovne moći općenito, ali i kupovne
moći postojećih i/ili potencijalnih osiguranika. Naime, osim što je smanjena mogućnost
redovitog plaćanja ugovorene premije osiguranja, automatski je povećana opasnost od
masovnih otkupa ugovora o osiguranju čime se svakako ugrožava likvidnost osiguravatelja.
Uz to, potražnja za novim ugovorima o osiguranjima smanjena je uslijed pojave pandemije
bolesti Covid-19, ali se trend potražnje dugoročno pretvara u veću potražnju za životnim
osiguranjima, najviše zbog straha od tijeka i trajanja pandemije (Kočović, Rakonjac-Antić i
Koprivica, 2020; str. 12). Istovremeno, potražnja za neživotnim osiguranjima pada u drugi
plan te svakako nije prioritet osiguranika (Kočović, Rakonjac-Antić i Koprivica, 2020; str.
12).
24
Jedna studija provedena u Kini potvrđuje kako su političke mjere zaustavljanja pandemije
bolesti Covid-19 ograničile rad poslovanja osiguravajućih društava na način da su usporile
prodaju putem mnogih uobičajenih kanala. Naime, jednako kao i u Republici Hrvatskoj,
izravna prodaja jedno je vrijeme bila sasvim onemogućena, a bankarski kanali i rad agencija
također obustavljeni. Takve stroge mjere socijalnog distanciranja sasvim sigurno imaju
ozbiljne učinke na prihode od premija osiguranja i općenito novi broj osiguranika. Uz to,
autori navode kako je porast stope nezaposlenosti te pad dohotka u kućanstvu uvelike
ograničio potražnju za osiguranjima (Wang, Zhang, Wang i Fu, 2020; str. 2353 - 2355).
Studija provedena tijekom 2020. godine u Gani pokazala je kako su se potraživanja za životno
osiguranje, ali i neživotno osiguranje povećala, dok se istovremeno smanjuje broj redovno
uplaćenih premija osiguranja (Babuna i sur., 2020; str. 5-8).
Isto tako, istraživanje Barišića (2020) potvrdilo je kako pandemija bolesti Covid-19 ima
značajan utjecaj na osobni dohodak i potrošnju. Većina je ispitanika prilagodila svoje
financijske navike novom načinu života. Posebno treba istaknuti kako rezultati pokazuju da su
ispitanici povećali ili zadržali istu razinu štednje koju su prakticirali i u razdoblju prije pojave
bolesti (Barišić, 2020; str. 32 -45)
Pregledom stanja tržišta osiguranja na području Republike Hrvatske 2020. godine uočene su
sljedeće važne karakteristike.
Što se tiče broja sklopljenih polica životnih osiguranja, na samom kraju 2020. godine, godine
u kojoj je pandemija bolesti Covid-19 ozbiljno prijetila sigurnosti mnogih ljudi, zabilježeno je
ukupno 1 406 261 polica životnog osiguranja.
Prošlu, 2020. godinu obilježio je i rast dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja pri
čemu je broj dopunskih osiguranja rastao za 15,8 posto dok je broj dodatnih zdravstvenih
osiguranja porastao za 21,6 posto. Naglašen je i rast osiguranja od požara i ostalih
elementarnih nepogoda, a posebno je izražen rast osiguranja od potresa, budući da je broj
osiguranja od potresa porastao za 30,9 posto u odnosu na 2019. godinu, uz povećanje premije
od 29,1 posto (HUO). Naravno, taj veliki postotak rezultat je loših seizmoloških zbivanja koja
su se događala na području Republike Hrvatske unazad 14 mjeseci.
25
Tablica 5. Broj osiguranja po vrstama osiguranja – 1. tromjesečje 2020/2021.
VRSTE BROJ UDIO U % BROJ UDIO U % PROMJENA
OSIGURANJA OSIGURANJA/2020. 2020. OSIGURANJA/2021. 2021. 21/21 u %
ŽIVOTNA 752 600 19,84% 715 639 18,01% -4,91%
OSIGURANJA
RENTNO 3 554 0,09% 3 497 0,09% -1,60%
OSIGURANJE
DOPUNSKA 616 101 16,24% 598 796 15,07% -2,81%
OSIGURANJA
ŽIVOTNOG
OSIGURANJA
TONTINE 0 0,00% 0 0,00% -
OSIGURANJE OD 167 328 4,41% 212 441 5,35% +26,96%
POŽARA I
ELEMENTARNIH
ŠTETA
ZDRAVSTVENO 144 018 3,80% 189 967 4,78% +31,91%
OSIGURANJE
OSIGURANJE 187 357 4,94% 175 451 4,42% -6,35%
CESTOVNIH VOZILA
OSIGURANJA OD 643 517 16,96% 654 111 16,47% +1,65%

NEZGODE
Ukupno životna 1 435 081 37,83% 1 388 342 34,94% -3,26%
osiguranja
Ukupno neživotna 2 358 742 62,17% 2 584 609 65,06% +9,58%
osiguranja
Iz tablice 5. vidljivo je kako postoji razlika u broju osiguranika koji su se odlučili za kupnju
police životnog osiguranja u prvom tromjesečju 2020. godine i prvom tromjesečju 2021.
godine. Naime, ta je brojka 2021. godine za -4,9% manja u odnosu na prethodnu godinu.
Općenito govoreći, prodaja životnih osiguranja u prvom tromjesečju 2021. godine pala je za -
26
3,26% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Međutim, zabilježen je veći porast
prodaje zdravstvenog osiguranja od +31,91%.
U tablici 6. prikazan je odnos kupljenih osiguranja u svibnju 2020. godine i 2021. godine.
Jednako kao i u prvom tromjesečju 2020. godine i 2021. godine, pad prodaje životnih
osiguranja i dalje je prisutan (-4,50%). Međutim, iako je zabilježen porast prodaje
zdravstvenog osiguranja (+21,60%), vidljiv je trend prodaje većeg broja zdravstvenih
osiguranja odmah po suočavanju s pandemijom bolesti Covid-19, koji pada (iako je i dalje u
porastu s obzirom na prethodnu godinu) kako pandemija odmiče.
Tablica 6. Broj osiguranja po vrstama osiguranja – svibanj 2020./svibanj 2021.
VRSTE BROJ OSIGURANJA, UDIO U % BROJ OSIGURANJA UDIO U % PROMJENA

OSIGURANJA svibanj/2020. 2020. svibanj/2021. 2021. 21/21 u %
ŽIVOTNA 743 359 13,68% 709 872 12,21% -4,50%
OSIGURANJA
RENTNO 3 541 0,07% 3 501 0,06% -1,13%
OSIGURANJE
DOPUNSKA 610 139 11,22% 596 626 10,26% -2,21%
OSIGURANJA
ŽIVOTNOG
OSIGURANJA
TONTINE 0 0,00% 0 0,00% -
OSIGURANJE OD 275 233 5,07 326 523 5,62% +18,38%
POŽARA I
ELEMENTARNIH
ŠTETA
ZDRAVSTVENO 235 833 4,34% 286 763 4,93% +21,60%
OSIGURANJE
OSIGURANJE 305 238 5,62% 287 284 4,94% -5,88%
CESTOVNIH VOZILA
OSIGURANJA OD 1 120 524 20,61% 1 161 769 19,99% +3,68

NEZGODE
Ukupno životna 1 419 946 26,12% 1 381 624 23,77% -2,70%
osiguranja
Ukupno neživotna 4 015 665 73,88% 4 430 789 76,23% +10,34%
osiguranja
27
28
4. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE POTRAŽNJE ŽIVOTNOG
OSIGURANJA ZA VRIJEME PANDEMIJE BOLESTI
COVID-19
U ovom je radu provedeno empirijsko istraživanje potražnje životnog osiguranja za vrijeme

pandemije bolesti Covid-19. Provedeno je online istraživanje na uzorku od 182 ispitanika od
čega većina, tj. 150 (82,4%) ženskih osoba. Pozivnice za sudjelovanje u istraživanju poslane
su putem Facebook grupa, e-mail grupnih lista te putem poznanstava. Ispitanici su zamoljeni
za sudjelovanje u istraživanju pri čemu im je rečeno kako je sudjelovanje isključivo
dobrovoljno te anonimno. Isto tako, naglašeno je kako će se podaci prikupiti i analizirati
isključivo na grupnoj razini te da u svakom trenutku istraživanja mogu odustati bez ikakvih
posljedica.
U anketnom obrascu nalazilo se 21 pitanje od čega je 20 zatvorenog tipa, dok je jedno pitanje
otvorenog tipa (Prilog 1).
4.1. Rezultati
Na pitanje koliko godina imaju ispitanici, rezultati su sljedeći.
Graf 4. Raspodjela ispitanika po dobi
29
više od 63 više od 63; 0.00%
53-63 53-63; 3.30%
42-52 42-52; 9.30%
37-41 37-41; 14.30%
33-36 33-36; 10.40%
28-32 28-32; 15.40%
23-27 23-27; 34.10%
18-22 18-22; 13.20%
0.00% 5.00% 10.00% 15.00% 20.00% 25.00% 30.00% 35.00% 40.00%
Izvor: Sistematizacija autora
Iz grafa 4. vidljivo je kako je najviše ispitanika iz dobne skupine od 23 do 27 godina, čak njih
62 (34,1%), potom slijede ispitanici iz dobnih skupina od 28 do 32 godine, njih 28 (15,4%),
od 37 godina do 41 godinu, njih 26 (14,3%), od 18 godina do 22 godine, njih 24 (13,2%), od
33 do 36 godina, njih 19 (10,4%), od 42 do 52 godine, njih 17 (9,3%) te ispitanici u rasponu
godina od 53 do 63 godine, njih 6 (3,3%).
Graf 5. Raspodjela ispitanika po osobnim mjesečnim primanjima
30
više od 15000 HRK
manje od 1500 HRK
12501 HRK do 15000 HRK
10001 HRK do 125000 HRK
8501 HRK do 10000 HRK
6501 HRK do 8500 HRK
0.00% 5.00% 10.00% 15.00% 20.00% 25.00% 30.00% 35.00%
Generalno gledajući, velika većina ispitanika izjašnjava kako se njihova osobna mjesečna
primanja kreću u iznosima do 8 500 HRK (čak njih 154, tj. 84,6%). Tek 15,4 % ispitanika
(njih 28) govori o osobnim mjesečnim primanjima iznad 8 500 HRK. Preciznije, najviše
ispitanika, njih 56 (30,8%) govori kako su im mjesečna primanja u intervalu od 4 001 HRK
do 6 500 HRK. Potom slijedi kategorija od 2 501 HRK do 4 000 HRK, njih 37 (20,3%) te
kategorija od 6 500 HRK do 8 500 HRK, njih 33 (18,1%).
Rezultati pokazuju kako većina ispitanika, njih 100 (54,9%) nema vlastitu policu životnog
osiguranja, dok ih njih 82 (45,1%) ima. Na pitanje „Jeste li vlastitu policu osiguranja imali i
prije početka pandemije bolesti Covid-19?“ 101 ispitanik (55,5%) odgovora kako nije, dok 81
ispitanik (44,5%) odgovara kako je svoju vlastitu policu osiguranja imao i prije početka
pandemija bolesti Covid-19. Gledajući suodnos rezultata prikupljenih na ova dva pitanja,
31
može se zaključiti kako je tek 1 ispitanik izjavio kako je policu osiguranja aktivirao uslijed
pojave pandemije bolesti Covid-19.
Unatoč tome, rezultati pokazuju kako ispitanici u većem broju (njih 106, 58,2%) smatraju
kako je korisno uplaćivati životno osiguranje, dok veliki broj njih, čak 56 (30,8%) ne može
procijeniti. 20 ispitanika (11%) ne smatra kako je korisno uplaćivati životno osiguranje (Graf
6.).
Graf 6. Mišljenje ispitanika o korisnosti uplaćivanja životnog osiguranja
DA NE Ne mogu procijeniti
Graf 7. Odgovori na pitanje „Smatrate li da je razborito i mudro imati aktivnu policu osiguranja za
vrijeme trajanja pandemije bolesti Covid-19?“
32
DA
Smatram da je mudro i razborito aktivnu policu osiguranja imati UVIJEK
Ne, smatram da police osiguranja nikad nisu potrebne
Ne, smatram da pandemija bolesti Covid-19 nije pretežito opasna za moje zdravlje
Na pitanje „Smatrate li da je mudro i razborito imati aktivnu policu osiguranja za vrijeme

trajanja pandemije bolesti Covid-19?“ 28 ispitanika (15,4%) slaže se s tvrdnjom, dok njih čak
95 (52,2%) smatra kako je razborito i mudro aktivnu policu životnoga osiguranja imati uvijek,
a ne samo za vrijeme trajanja pandemije bolesti Covid-19. S druge strane, 17 ispitanika
(9,3%) smatra kako police osiguranja uopće nisu potrebne, dok njih 42 (23,1%) smatra kako
pandemija bolesti Covid-19 nije pretežito opasna za osobno zdravlje pa se samim time ne
mogu niti složiti s tvrdnjom.
Dakle, gledajući isključivo dihotomno, 123 (67,6%) ispitanika smatra kako je vrijedno imati
aktivnu policu životnoga osiguranja od čega njih 28 (15,4% od sveukupnog broja ispitanika, a
22,8% od broja ispitanika unutar kategorije „za osiguranje“) smatra kako je razlog za to
pandemija bolesti Covid-19. S druge strane, 59 ispitanika ne bi se odlučilo za aktivaciju
police životnoga osiguranja, najviše iz razloga jer smatraju kako pandemija bolesti Covid-19
nije pretežito opasna na njihovo zdravlje (23,1% od sveukupnog broja ispitanika, a 71,1% od
33
broja ispitanika unutar protivne kategorije). Prikaz raspodjele uvjerenja ispitanika vidljiv je na
grafu 7.)
Na grafu 8. vidljiva je raspodjela odgovora ispitanika na pitanje „Smatrate li da pandemija

bolesti covid-19 može ozbiljno utjecati na Vaše zdravlje?“
Graf 8. Raspodjela odgovora ispitanika na pitanje „Smatrate li da pandemija bolesti Covid-19 može
ozbiljno utjecati na Vaše zdravlje?“
DA NE NE MOGU PROCIJENITI
Iz grafa 8. vidljivo je kako nešto manje od polovice ispitanika, njih 82 (45,1%) smatra da
pandemija bolesti Covid-19 može ozbiljno utjecati na njihovo zdravlje. S druge strane, njih 49
(26,9%) smatra kako pandemija bolesti Covid-19 ne može ozbiljno utjecati na njihovo
zdravlje, dok 51 ispitanik (28%) ne može procijeniti slučaj.
34
Graf 9. Raspodjela odgovora na pitanje „Osjećate li strah zbog prisutnosti pandemije bolesti Covid-
19?“
Vidljivo je kako najveći broj ispitanika ne iskazuje strah zbog prisutnosti pandemije bolesti
Covid-19, čak njih 88, tj. 48,4%. S druge strane, 68 ispitanika (37,4%) izjavljuje da osjeća
strah zbog prisutnosti pandemije bolesti Covid-19, dok njih 26, tj. 14,3% ne može procijeniti
slaganje s prethodnom tvrdnjom (Graf 9.).
35
Graf 10. Raspodjela odgovora ispitanika na pitanje „Osjećate li neku vrstu neizvjesnosti zbog
prisutnosti pandemije bolesti Covid-19?“
Ispitanici su pitani osjećaju li neku vrstu neizvjesnosti zbog prisutnosti pandemije bolesti
Covid-19. Čak njih 113 (62,1%) odgovorilo je kako osjeća neku vrstu neizvjesnosti zbog
prisutnosti pandemije bolesti Covid-19. 55 ispitanika izjavilo je kako ne osjeća nikakvu vrstu
neizvjesnosti zbog prisutnosti pandemije bolesti Covid-19, dok njih 14, tj. 7,7% nije moglo
procijeniti slaganje s tvrdnjom. Raspodjela odgovora vidljiva je na grafu 10.
Ispitanici su pitani jesu li se odlučili za kupnju police osiguranja zbog straha i neizvjesnosti od
tijeka i trajanja pandemije bolesti Covid-19. Raspodjela odgovora ispitanika prikazana je na
grafu 11.
Graf 11. Raspodjela odgovora ispitanika na pitanje „Jeste li se odlučili za kupnju police osiguranja
zbog straha i neizvjesnosti od tijeka i trajanja pandemije bolesti Covid-19?“
36
Nemam aktivnu policu osiguranja
DA
NE, imao/la sam aktivnu policu osiguranja i prije početka pandemije bolesti Covid-19
NE, imam aktivnu policu osiguranja iz drugih razloga
Od 182 ispitanika, više od polovice njih, 94 (51,6%) izjavilo je kako uopće nema aktivnu
policu osiguranja. 65 ispitanika (35,7%) izjavilo je kako se za kupnju police osiguranja nisu
odlučili zbog straha i neizvjesnosti od tijeka pandemije bolesti Covid-19, već da su policu
osiguranja imali i prije početka pandemije bolesti Covid-19. Njih 21 (11,5%) također policu
osiguranja nije kupilo zbog straha i neizvjesnosti od tijeka pandemije bolesti Covid-19, već da
policu osiguranja imaju iz nekih drugih razloga. Konačno, tek je 2 ispitanika (1,1%) izjavilo
kako su se za kupnju police osiguranja odlučili upravo zbog straha i neizvjesnosti od tijeka
pandemije bolesti Covid-19.
Sljedećim setom pitanja pokušalo se odgovoriti na Istraživačko pitanje „Koliko komunikacija

putem sredstava javnog informiranja djeluje na odluke pojedinaca oko životnih osiguranja?“
Čak 117 (64,8%) ispitanika izjavljuje kako je upoznato s vrstama osiguranja koje se nude za
fizičke osobe. Nasuprot tome, njih 64 (35,2%) nije upoznato s vrstama osiguranja koje se
nude za fizičke osobe.
37
Na pitanje „Smatrate li da sredstva javne komunikacije dovoljno promoviraju mogućnosti
osiguranja?“ 66 ispitanika (36,3%) odgovora kako smatraju da sredstva javne komunikacije
dovoljno promoviraju mogućnosti osiguranja. S druge strane, 61 ispitanika (33,5%) ne slaže
se s tom tezom, dok 55 ispitanika (30,2%) njih ne može procijeniti slaganje s tezom.
Isto tako, ispitanici su pitani na koji način najčešće doznaju informacije o mogućnostima i
ponudama osiguravajućih kuća. Raspodjela odgovora na pitanja vidljiva je na grafu 11.
Graf 11. Raspodjela odgovora ispitanika na pitanje „Na koji način najčešće doznajete informacije o
mogućnostima i ponudama osiguravajućih kuća?“
Ne susrećem se često s
takvim informacijama
Ostalo
Putem informativnih letaka
Putem reklama na TV-u
Putem Interneta
0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%
38
Čak 50% ispitanika, tj. njih 91 odgovorilo je da informacije o mogućnostima i ponudama
osiguravajućih kuća najčešće saznaju preko Interneta. Nadalje, 45 ispitanika (24,7%) takve
informacije doznaje putem reklama na TV-u, dok 39 ispitanika (21,4%) navodi kako se
zapravo uopće niti ne susreće često s takvim informacijama. Ostatak ispitanika, njih 7 (3,9%)
takve informacije doznaje putem informativnih letaka ili nekih drugih izvora informacija
(Graf 11.).
Na pitanje „Smatrate li da ste se odlučili na kupnju vlastitog osiguranja zbog promidžbe

mogućnosti i ponuda osiguravajućih društava putem sredstava javne komunikacije?“ Najviše
ispitanika, čak njih 100 (55%) navodi kako tomu nije slučaj. Tek 30 ispitanika (16,5%)
ispitanika navodi kako se zaista odlučilo na kupnju vlastitog osiguranja zbog promidžbe
putem sredstava javne komunikacije, dok čak 52 ispitanika (28,5%) ne može procijeniti
slaganje s tvrdnjom. Upravo zbog toga, ispitanici su pitani jesu li se s poslovanjem i ponudom
osiguravajućih kuća upoznali putem Interneta ili eventualno direktnom prodajom (licem u lice
s prodajnim agentom. Rezultati pokazuju kako se čak 55% ispitanika s poslovanjem i
ponudom osiguravajućih kuća upoznalo putem Interneta, dok se 45% ispitanika izjašnjava
kako se s poslovanjem i ponudom osiguravajućih kuća upoznalo direktnom prodajom (licem u
lice s prodajnim agentom).
Posljednji set pitanja doznao je dodatne informacije o ispitanicima koje su pomogle

protumačiti prethodne raspodjele odgovora. Najprije, online upitnikom doznalo se kako 41
ispitanik 22,5% ima povjerenje u hrvatski sustav zdravstva i socijalne zaštite. S druge strane,
njih 74 (40,7%) nema povjerenja u hrvatski sustav zdravstva i socijalne zaštite dok ih se čak
67 (36,8%) ne može odlučiti za eksplicitan odgovor.
Isto tako, pokušalo se doznati zbog čega veliki broj ispitanika nema aktivnu policu osiguranja
pa su ispitanici pitani bi li željeli imati vlastitu policu osiguranja ukoliko bi ponuđači snizili
tržišne cijene. 80 ispitanika (44%) odgovaraju potvrdno, 49 ispitanika (26,9%) odgovora
niječno, dok se njih 53 (29,1%) ne može kategorijski odlučiti.
Nadalje, rezultati su pokazali kako 67 ispitanika (36,8%) smatra kako se povećala prodaja
osiguranja za vrijeme pandemije bolesti Covid-19, dok se njih 40 (22%) ne slaže s tom
39
tezom. Čak 75 ispitanika (41,2%) ne može procijeniti slaganje s tezom o povećanju prodaje
osiguranja za vrijeme trajanja pandemije bolesti Covid-19.
Konačno, raspodjela odgovora na pitanje „Kako biste ocijenili svoje zdravstveno stanje na
ljestvici od 1 do 10? Pritom 1 označava jako loše zdravstveno stanje, 5 označava prosječno
zdravstveno stanje, a 10 označava jako dobro zdravstveno stanje.“ Vidljiva je na grafu 12.
Graf 12. Raspodjela odgovora na pitanje o procjeni zdravstvenog stanja
10
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30%
40
4.2. Rasprava
Nakon provedenog online istraživanja na uzorku od 182 ispitanika, moguće je odgovoriti na

postavljenja istraživačka pitanja.
Prije svega treba napomenuti kako je u istraživanju sudjelovalo 150 ženskih osoba što čini
ukupan postotak od 82,4%. Najviše ispitanika pripada dobnoj skupini od 23 godine do 27
godina (34,1%). Međutim, bez obzira na to, ovaj uzorak je kvalitetno obuhvatio raspone
godina od 18 do 63. Isto tako, vrlo je korisno istaknuti raspodjelu ispitanika po osobnim
mjesečnim primanjima. Iz grafa 5. vidljivo je kako najveći broj ispitanika (30,8%) izvještava
o prohodima u iznosu od 4 001 HRK do 6 500 HRK. Međutim, uvidom u graf 5. vidljivo je
kako velika većina ispitanika izvještava o kretanju osobnih mjesečnih primanja u iznosu do 8
500 HRK ( čak njih 154, tj. 84,6%).
Generalno govoreći, 54,9% ispitanika nema vlastitu policu životnoga osiguranja.
IP 1. Utječe li pandemija Covid-19 u Republici Hrvatskoj na poslovanje osiguravajućih

društava?
IP 2. Je li porasla prodaja polica životnih osiguranja od proglašenja pandemije bolesti

Covid-19?
IP 3. Koliko komunikacija putem sredstava javnog informiranja djeluje na odluke

pojedinaca oko životnih osiguranja?
Na prva dva istraživačka pitanja odgovorit će se zajednički, dok će se na treće odgovoriti

zasebno.
Iako tek nešto manje od polovice ispitanika (45,1%) nema vlastitu policu osiguranja, vrijedno
je istaknuti kako čak 44,5% ispitanika izvještava kako je vlastitu policu osiguranja imao/la i
prije početka pandemije bolesti Covid-19. Samim time vrlo je jednostavno doći do zaključka
41
kako pandemija bolesti Covid-19 nije bila povod za otvaranje vlastite police životnog
osiguranja.
Unatoč tome, rezultati pokazuju kako ispitanici u većem broju (njih 106, 58,2%) smatraju
kako je korisno uplaćivati životno osiguranje (graf 6.), a njih čak 52,2% tvrdi kako je
razborito i mudro aktivnu policu životnoga osiguranja imati uvijek, ne samo za vrijeme
trajanje pandemije bolesti Covid-19 (graf 7.). Iako određen broj ispitanika uopće ne smatra
korisnim postojanje aktivne police životnoga osiguranja (9,3%), mnogi misle kako pandemija
bolesti Covid-19 nije pretežito opasna za osobno zdravlje (23,1%).
Dakle, gledajući isključivo dihotomno, 123 (67,6%) ispitanika smatra kako je vrijedno imati
aktivnu policu životnoga osiguranja od čega njih 28 (15,4% od sveukupnog broja ispitanika, a
22,8% od broja ispitanika unutar kategorije „za osiguranje“) smatra kako je razlog za to
pandemija bolesti Covid-19. S druge strane, 59 ispitanika ne bi se odlučilo za aktivaciju
police životnoga osiguranja, najviše iz razloga jer smatraju kako pandemija bolesti Covid-19
nije pretežito opasna na njihovo zdravlje (23,1% od sveukupnog broja ispitanika, a 71,1% od
broja ispitanika unutar protivne kategorije).
U skladu s time treba spomenuti i rezultate koji govore kako je nešto manje od polovice
ispitanika mišljenja kako pandemija bolesti Covid-19 može ozbiljno utjecati na njihovo
zdravlje, ali i da osjećaju strah od tijeka i trajanja pandemije bolesti Covid-19. Nešto više od
polovice ispitanika izvještava o osjećaju neizvjesnosti zbog prisutnosti pandemije. Međutim,
bez obzira što su strah i neizvjesnost u dostatnoj mjeri prisutni te, bez obzira na rezultate kako
čak 67,6% ispitanika smatra kako je vrijedno imati aktivnu policu životnoga osiguranja, tek
1,1% ispitanik izvještava o kupnji police životnog osiguranja zbog straha i neizvjesnosti od
pandemije bolesti Covid-19.
Takvi rezultati u jednom se dijelu preklapaju s podacima koji su prikupljeni od strane

Hrvatskog ureda za osiguranje (Tablica 5. i 6.). Naime, njihovi rezultati jasno pokazuju kako,
ne samo da nije došlo do porasta broja prodanih polica životnog osiguranja, već je ta brojka u
padu.
Naime, jednako kao i u prvom tromjesečju 2020. godine i 2021. godine, pad prodaje životnih
osiguranja i dalje je prisutan (-4,50%, tj. svih životnih osiguranja za -2,7%). Međutim, iako je
u svibnju 2021. godine zabilježen porast prodaje zdravstvenog osiguranja (+21,60%), vidljiv
je trend prodaje većeg broja zdravstvenih osiguranja odmah po suočavanju s pandemijom
42
bolesti Covid-19, koji pada (iako je i dalje u porastu s obzirom na prethodnu godinu) kako
pandemija odmiče.
Isto tako, tek 22,5% ispitanika ima povjerenje u hrvatski sustav zdravstva i socijalne zaštite pa
se postavlja pitanje zbog čega ju, unatoč postojanju straha i neizvjesnosti zbog tijeka i trajanja
pandemije bolesti Covid-19. oni nemaju. Jedan od razloga je tržišna cijena. Jednako kao i
druga istraživanja, rezultati pokazuju kako je cijena vrlo bitan faktor pri odluci o kupnji police
životnoga osiguranja. Otprilike polovica ispitanika (44%) voljela bi imati aktivnu policu
životnoga osiguranja ukoliko bi ponuđači snizili tržišne cijene.
Usprkos činjenici kako se prodaja životnih osiguranja nije povećala, štoviše, podaci
prikupljeni od strane Hrvatskog ureda za osiguranje jasno pokazuju kako prodaja životnih
osiguranja za vrijeme trajanja pandemije bolesti Covid-19 pada, trećina ispitanika smatra
kako se prodaja zapravo povećala.
Vrlo je važno istaknuti kako je u ovom istraživanju sudjelovalo 182 ispitanika od kojih
otprilike 90% izvještava o prosječnom, tj. jako dobrom zdravstvenom stanju (graf 12). S
obzirom da je očekivani vijek trajanja života jedan od čimbenika koji utječu na potražnju za
životnim osiguranjima, može se reći kako ovakvi rezultati procjene vlastita zdravstvena stanja
zasigurno imaju utjecaj na odluku o kupnji vlastite police životnog osiguranja, posebno u
vrijeme pandemije bolesti Covid-19.
Gledajući rezultate ispitanika na odgovore koji su trebali odgovoriti na posljednje istraživačko

pitanje, treba naglasiti kako je čak 117 (64,8%) ispitanika izjavljuje kako je upoznato s
vrstama osiguranja koje se nude za fizičke osobe. Ispitanici ne odgovaraju jednoznačno na
pitanje smatraju li kako sredstva javne komunikacije dovoljno promoviraju mogućnosti
osiguranja. Međutim, takva je raspodjela mišljenja i logična s obzirom da, ukoliko je ispitanik
upoznat s mogućnostima osiguranja koje se nude za fizičke osobe, može se pretpostaviti kako
će u većoj mjeri izvještavati kako je zadovoljan načinima promidžbe putem javne
komunikacije. Isto tako, vrijedi i obrnuto. Treba naglasiti kako polovica ispitanika (50%)
informacije o mogućnostima i ponudama osiguravajućih kuća najčešće sazna preko Interneta.
Drugi (24,7%) izvještavaju o TV-u kao mediju putem kojeg doznaju relevantne informacije o
životnim osiguranjima dok 39 ispitanika (21,4%) navodi kako se zapravo uopće niti ne
43
susreće često s takvim informacijama. Međutim, odluka o kupnji vlastite police osiguranja u
najvećem broju nije uvjetovana pojavom reklamnih sadržaja na Internetu.
Dihotomno gledajući, 55% ispitanika s poslovanjem i ponudom osiguravajućih kuća upoznalo

se putem Interneta, dok se njih 45% upoznalo direktnom prodajom. Na osnovu svega, može se
zaključiti kako Internet i općenito masovni mediji služe kao vrijedan izvor informacija
vezanih uz mogućnosti i ponude osiguravajućih društva, ali da u najvećem broju, kupnja
vlastite police životnog osiguranja nije posljedica oglašavanja putem medija. Naime,
Anđelinović, Mišević i Pavković (2016) sistematiziraju determinante potražnje životnih
osiguranja (prikazano u tablici 4) te je sasvim jasno kako odluka o kupnji vlastite police
životnog osiguranja nije osnovana na varijabli promidžbe, već na mnogim drugim kriterijima.
44
5. ZAKLJUČAK
U ovom se radu pokušalo sustavno odgovorit na tri istraživačka pitanja.
Rezultati ovog istraživanja pokazuju da se prodaja životnih osiguranja za vrijeme trajanja

pandemije bolesti Covid-19 nije značajno povećala; štoviše, podaci prikupljeni od strane
Hrvatskog ureda za osiguranje jasno pokazuju kako prodaja životnih osiguranja za vrijeme
trajanja pandemije bolesti Covid-19 pada. Činjenica jest kako su se gospodarske prilike u
zemlji pa tako i u Republici Hrvatskoj znatno promijenile od trenutka pojave bolesti Covid-19
te da se stanovništvo moralo brzo i efektivno prilagoditi novim uvjetima. Velikim dijelom,
ljudi su mijenjali svoj stil života, ali i raspodjelu financijskih sredstava. Mnogi ljudi ostali su
nezaposleni ili u strahu od nezaposlenosti te su primorani na rezanje troškova, nove mjere
štednje te redukciju aktivnosti koje im predstavljaju luksuz. S obzirom na to te na činjenicu
kako stanovništvo očito na životno osiguranje ne gledaju kao mjeru štednje i predostrožnosti,
važno je upitati se predstavljaju li se osiguravajuća društva na ispravan način te jesu li njihove
police osiguranja prilagođene potrebama u ovim novim uvjetima.
Isto tako, utvrđeno je kako Internet i općenito masovni mediji služe kao vrijedan izvor
informacija vezanih uz mogućnosti i ponude osiguravajućih društva, ali da u najvećem broju,
kupnja vlastite police životnog osiguranja nije posljedica oglašavanja putem medija. Vjeruje
se kako je kupnja uvjetovana mnogim drugim faktorima koji djeluju u sinergiji.
45
LITERATURA
ČLANCI U ČASOPISIMA
1. Anđelinović, M., Mišević, P. & Pavković, A., 2016. Determinante potražnje za

životnim osiguranjem u novim zemljama članicama Europske unije: analiza panel
podataka. Notitia - časopis za održivi razvoj, prosinac, Issue 2, pp. 1-12.
2. Babuna, P. i dr., 2020. The impact of COVID-19 on the insurance industry.

International jouranl of environmental research and public health, pp. 1-14.
3. Beck, T. & Webb, I., 2003. Determinants od life insurance consumptions across
countries. The world bank economic review, 17(1), pp. 51-88.
4. Benazić, D., 2016. Međuovisnost kvalitete i premije usluga životnog osiguranja.

Tržište, 18(1/2), pp. 67 - 80.
5. Brownie, M. & Kim, K., 1993. An international analysis of life insurance demand.
Journal of risk and insurance, 60(4), pp. 616-634.
6. Celik, S. & Kayali, M., 2009. Determinantes of demand for life insurance in European
countries. Problems and perspectives in management, 7(3), pp. 32-37.
7. Kočović, J., Rakonjac-Antić, T. & Koprivica, M., 2020.. Rizik pandemije - prijetnja ili
šansa za delatnost osiguranja?. Evropska revija za pravo osiguranja, pp. 10-18.
8. Peišć, M., 2005. Ulaganje sredstava životnog osiguranja-bitna sastavnica marketing

miksa osiguravajućeg društva. Ekonomski pregled, 56(7-8), pp. 480 - 500.
9. Rakonjac-Antić, T. & Koprivica, M., 2021. Obavezno i dobrovoljno penzijsko

osiguranje u uslovima pandemije Covid-19. Ekonomski vidici, 26(1-2), pp. 113 - 126.
10. Wang, Y., Zhang, D., Wang, X. & Fu, Q., 2020. How does COVID-19 affecrt China’s
insurance market?. Emerging markets finance and trade, 56(10), pp. 2350-2362.
46
KNJIGE
1. Mašić, N., 2008. Životno osiguranje: Osnovni principi. Zagreb: Vlastita naklada.
2. Stipić, M., 2008. Osiguranje s osnovama reosiguranja. Sveučilište u Splitu: an.
ZAKONSKI PROPISI
1. Zakon o osiguranju, n.d. Narodne novine br. 30/15, 112/18, 63/20, 133/20 na snazi od
10.12.2020.. s.l.:an.
WEB SADRŽAJ
1. Grawe.hr, 2020. Grawe.hr. [Mrežno]

Available at: https://www.grawe.hr/blog/covid-19-potice-obitelji-na-premisljanje-o-
svojim-financijama/
[Pokušaj pristupa 14. lipanj 2021].
2. HANFA, 2020.. Hrvatska agencija za nazdor financijskih usluga. [Mrežno]

Available at: https://www.hanfa.hr/
3. HANFA, 2021.. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. [Mrežno]

Available at: https://www.hanfa.hr/trziste-osiguranja/
[Pokušaj pristupa 15 lipanj 2021].
4. HUO, 2019.. Hrvatski ured za osiguranja. [Mrežno]

Available at: https://huo.hr/hr/statistika
[Pokušaj pristupa 19. lipanj 2021.].
5. HUO, 2020.. Hrvatski ured za osoiguranja. [Mrežno]

6. HUO, 2021.. Hrvatski ured za osiguranja. [Mrežno]

[Pokušaj pristupa 19. lipanj 2021.].
47
7. Insurance Journal, 2021. Insurancejournal.com. [Mrežno]
Available at: https://www.insurancejournal.com/
8. InsuranceHotline, 2017. InsuranceHotline.com. [Mrežno]

Available at: https://www.insurancehotline.com/resources/the-top-10-factors-that-
affect-life-insurance-premiums/
[Pokušaj pristupa 17. 06 2021]
9. World Economic Forum, 2021.. World Economic Forum. [Mrežno]

Available at: https://www.weforum.org/
DIPLOMSKI I MAGISTARSKI RADOVI
1. Barišić, J., 2020. Analiza utjecaja Covida 19 na osobnu potrošnju. Zagreb, Sveučilište
u Zagrebu, Ekonomski fakultet.
48
POPIS TABLICA
Tablica 1. Registrirana društva za osiguranje i društva za reosiguranje u Republici Hrvatskoj,

2021.godina
Tablica 2. Zaračunata bruto premija i broj osiguranja životnih osiguranja za 2019. (u HRK)
Tablica 3. Pokazatelji značaja društava za osiguranje (2019.)
Tablica 4. Očekivani utjecaj varijabli na potražnju za životnim osiguranjem
Tablica 5. Broj osiguranja po vrstama osiguranja – 1. tromjesečje 2020/2021.
Tablica 6. Broj osiguranja po vrstama osiguranja – svibanj 2020./svibanj 2021.
49
POPIS GRAFIKONA
Graf 3. Struktura premije po prodajnim kanalima za 2019. i 2020. godinu
Graf 4. Raspodjela ispitanika po dobi
Graf 5. Raspodjela ispitanika po osobnim mjesečnim primanjima
Graf 6. Mišljenje ispitanika o korisnosti uplaćivanja životnog osiguranja
Graf 7. Odgovori na pitanje „Smatrate li da je razborito i mudro imati aktivnu policu

osiguranja za vrijeme trajanja pandemije bolesti Covid-19?“
Graf 8. Raspodjela odgovora ispitanika na pitanje „Smatrate li da pandemija bolesti Covid-19

može ozbiljno utjecati na Vaše zdravlje?“
Graf 9. Raspodjela odgovora na pitanje „Osjećate li strah zbog prisutnosti pandemije bolesti
Covid-19?“
Graf 10. Raspodjela odgovora ispitanika na pitanje „Osjećate li neku vrstu neizvjesnosti zbog
prisutnosti pandemije bolesti Covid-19?“
Graf 11. Raspodjela odgovora ispitanika na pitanje „Na koji način najčešće doznajete
informacije o mogućnostima i ponudama osiguravajućih kuća?“
Graf 12. Raspodjela odgovora na pitanje o procjeni zdravstvenog stanja
50
PRILOZI
Anketa
Uvodna izjava:
Pozdrav,
Moje ime je Mihaela!
Pozivam Vas da izdvojite 2-3 minute svoga vremena i sudjelujete u istraživanju koje
provodim u svrhu izrade svog diplomskog rada. Želim Vam napomenuti kako je ono
isključivo dobrovoljno te anonimno; dakle, podaci će se prikupiti i analizirati na grupnoj
razini, a tijekom samog istraživanja možete odustati u bilo kojem trenutku.
Za sva eventualna pitanja i nedoumice možete se javiti na e-mail adresu

speharmia@gmail.com.
*U anketi je postavljeno pitanje u kojem se očekuje da procijenite stupanj vlastitog

zdravstvenog stanja. Ukoliko Vam to predstavlja neugodno iskustvo, molimo da na njega ne
odgovorite, a da pritom svejedno pritisnete "Podnesi" na kraju ankete!
Puno hvala!
Mihaela!
1. Spol
a) M
b) Ž
c) Nešto drugo
d) Ne želim se izjasniti
2. Godine
a) 18 – 22
b) 23 – 27
c) 28 – 32
51
d) 33 – 36
e) 37 – 41
f) 42 – 52
g) 53 – 63
h) Više od 63
3. Osobna mjesečna primanja kreću se u iznosu od:

a) 1 500 HRK do 2 500 HRK
b) 2 501 HRK do 4 000 HRK
c) 4 001 HRK do 6 500 HRK
d) 6 501 HRK do 10 000 HRK
e) 10 001 HRK do 12 500 HRK
f) 12 501 HRK do 15 000 HRK
g) Manje od 1 500 HRK
h) Više od 15 000 HRK
4. Jeste li upoznati s vrstama osiguranja koje se nude za fizičke osobe?

a) DA
b) NE
5. Smatrate li da sredstva javne komunikacije dovoljno promoviraju mogućnosti

osiguranja?
a) DA
b) NE
c) NE MOGU PROCIJENITI
6. Na koji način najčešće doznajete informacije o mogućnostima i ponudama

osiguravajućih kuća?
a) Putem Interneta
b) Putem reklama na TV-u
c) Putem novina
d) Putem informativnih letaka
e) Putem radija
f) Ne susrećem se često s takvim informacijama
52
g) Ostalo
7. Smatrate li da je korisno uplaćivati osiguranje kao fizička osoba?

a) DA
b) NE
8. Imate li vlastitu policu osiguranja?

a) DA
b) NE
9. Jeste li vlastitu policu osiguranja imali i prije početka pandemije bolesti Covid-19?
a) DA
b) NE
10. Smatrate li da pandemija bolesti Covid-19 može ozbiljno utjecati na Vaše zdravlje?
a) DA
b) NE
11. Osjećate li strah zbog prisutnosti pandemije bolesti Covid-19?

a) DA
b) NE
12. Osjećate li neku vrstu neizvjesnosti zbog prisutnosti pandemije bolesti Covid-19?
a) DA
b) NE
13. Jeste li se odlučili za kupnjom police osiguranja zbog straha i neizvjesnosti od tijeka
pandemije bolesti Covid-19?
a) Nemam aktivnu policu osigurana
b) DA
53
c) NE, imao/la sam policu osiguranja i prije početka pandemije bolesti Covid-19
d) NE, ima aktivnu policu osiguranja iz drugih razloga
14. Smatrate li da je razborito i mudro imati aktivnu policu osiguranja za vrijeme trajanja
pandemije bolesti Covid-19?
a) DA
b) Smatram da je razborito i mudro aktivnu policu osiguranja imati uvijek
c) Ne, smatram da police osiguranja nikad nisu potrebne
d) Ne, smatram da pandemije bolesti Covid-19 nije pretežito opasna za moje zdravlje
15. Imate li povjerenja u hrvatski sustav zdravstva i socijalne zaštite?

a) DA
b) NE
16. Mislite li da se općenito povećala prodaja osiguranja za vrijeme trajanja pandemije

bolesti Covid-19?
a) DA
b) NE
17. Biste li željeli imati vlastitu policu osiguranja ukoliko bi ponuđači snizili tržišne
cijene?
a) DA
b) NE
18. Smatrate li da ste se odlučili za kupnju vlastitog osiguranja zbog promidžbe

mogućnosti i ponuda osiguravajućih društava putem sredstava javne komunikacije?
a) DA
b) NE
19. Jeste li se s poslovanjem i ponudom osiguravajućih kuća upoznali putem Interneta?
54
a) DA
b) NE
20. Jeste li se s poslovanjem i ponudom osiguravajućih kuća upoznali direktnom prodajom

(licem u lice s prodajnim agentom)?
a) DA
b) NE
21. Kako biste ocijenili svoje zdravstveno stanje na ljestvici od 1 do 10? Pritom 1
označava jako loše zdravstveno stanje, 5 označava prosječno zdravstveno stanje, a 10
označava jako dobro zdravstveno stanje.
______
55
ŽIVOTOPIS
56
57

1173327.diplomski Rad

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1173327.diplomski Rad

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

LIBERTAS MEĐUNARODNO SVEUČILIŠTE

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSLKI RAD

Zagreb, kolovoz 2021. godine

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSLKI RAD

Utjecaj pandemije COVID 19 na prodaju životnih osiguranja u Republici

The impact of Covid-19 pandemic on life insurance sale sin Croatia

KANDIDAT: Mihaela Špehar

Zagreb, kolovoz 2021. godine

U radu je provedeno primarno istraživanje putem anketnog upitnika kojim su se utvrdili

Ključne riječi: životno osiguranje, pandemija bolesti Covid-19, prodaja osiguranja

Economic progress, the development of medicine, globalization and population growth

Key words: life insurance, Covid-19 disease pandemic, insurance sales

1.1. Predmet i cilj rada

U skladu s predmetom i svrhom ovog rada, ciljevi ovog rada su:

1. Analizirati tržište životnih osiguranja

Prilikom analiziranja zadane teme i odgovaranja na postavljene ciljeve, u radu se koriste

1.3. Struktura i sadržaj rada

Životno je osiguranje vrsta ugovornog odnosa između dvije stranke; ugovaratelja

2.1. Obilježja životnog osiguranja

S pravnog aspekta, životna su osiguranja ugovori koji podrazumijevaju postojanje

- Osoba ugovaratelja osiguranja

a) Isplaćivanje osigurane svote za slučaj smrti osiguranika u razdoblju trajanja osiguranja

a) Rizik je iskazan u premiji osiguranja

a) Rizik prerane smrti izračunava se na temelju dva kriterija: dob i spol

c) Pravilo je da novčane uplate premija prethode izdavanju same police osiguranja

d) Postoji mogućnost prijenosa prava iz osiguranja s ugovaratelja na pojedinog

Visina premija životnog osiguranja ovisi o mnogim faktorima:

a) Životna dob osobe osiguranika u trenutku sklapanja ugovora o osiguranju

2.2. Vrste životnog osiguranja

Primarna podjela životnog osiguranja podrazumijeva postojanje pojedinačnoga i

Pojedinačno životno osiguranja može se podijeliti na osiguranje života i rentna osiguranja.

Pri tome valja istaknuti kako se životno osiguranje odnosi na:

- Osiguranje života za slučaj doživljenja

1) Osiguranje za slučaj smrti

a) U slučaju smrti osiguranika, društvo za osiguranje kao ugovorna strana isplatit će

1) Jednako kao i Mašić (2008), navode se pogodnosti otkupa osiguranja te kapitalizacije

Tontine osiguranje je osiguranje u kojima se osnivaju udruženja članova kako bi zajednički

2.3. Tržište životnog osiguranja u Republici Hrvatskoj

Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj te djelokrug i nadležnosti Hrvatske agencije

U registru HANFE zabilježeno je 15 društava za osiguranje i reosiguranje. Taksativni prikaz

Tablica 1. Registrirana društva za osiguranje i društva za reosiguranje u Republici Hrvatskoj,

ADRIATIC OSIGURANJE d.d.

AGRAM LIFE osiguranje d.d.

Allianz Hrvatska d.d.

CROATIA osiguranje d.d.

EUROHERC osiguranje d.d.

GENERALI OSIGURANJE d.d.

GRAVE Hrvatska d.d.

HOK – OSIGURANJE d.d.

Hrvatsko kreditno osiguranje d.d.

MERKUR OSIGURANJE d.d.

OTP Osiguranje d.d.

TRIGLAV OSIGURANJE d.d.

UNIQA osiguranje d.d.

Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d.

Wustenrot životno osiguranje d.d.

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, dostupno na: https://www.google.com/search?

Graf 1. Struktura ukupne premije osiguranja u 2019. godini

OSTALA NEŽIVOTNA OSIGURANJA

OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA

OSTALA OSIGURANJA IMOVINE

OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA (KASKO)

OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA