HIDROTEHNIČKE ZAJEBANCIJE

1. Prema kojim kriterijima se mogu razvrstati hidrotehničke građevine?

Razvrstavanje se može provesti na osnovi: - konstrukcije građevine,

- svrsishodnosti (funkcionalnosti),
- materijala od kojeg se izvodi,
- položaja (površinske, podzemne građevine),
- veličini,
- utjecaju na okoliš,
- na osnovi sustava u kojem se koriste itd.

2. Nabroji nekoliko hidrotehničkih građevina. Prema vlastitom izboru objasnite ulogu jedne h.
građevine, konstrukciju i osnovne karakteristike izvođenja.

Građevine: - akumulacija
ostvaruju se izgradnjom brana
- retencija
- ustave
- nasipi
- tuneli, cjevovodi
- kanali

Akumulacijski/retencijski prostor je prirodno ili umjetno oblikovan prostor u ili oko vodotoka uzvodno od brane koji
služi stalnom ili privremenom zadržavanju vode, u cilju zadovoljenja projektirane namjene akumulacije - retencije.
Prostor se može formirati unutar protočnog profila vodotoka (prirodnog ili unutar nasipa) ili na širem prostoru riječne
doline, a definiran je maksimalnom razinom vode u akumulaciji.

Akumulacije su građevine koje služe za sakupljanje i zadržavanje vode u akumulacijskom prostoru zbog zadovoljenja
vodno-gospodarskih potreba.

3. Koja je uloga brana i ustava s pratećom opremom?

Osim ostvarenja akumulacija i retencija branama i ustavama omogućuje se:

- zahvaćanje vode za različite svrhe,

- preusmjeravanje toka vode,
- razdioba i upravljanje vodama

Brane i ustave opremljene su odgovarajućim građevinama i opremom kojom se omogućuje ostvarenje svrhe tih
građevina (preljevi, ispusti, hidromehanička oprema).

4. Koje karakteristike moraju imati hidrotehničke građevine?

- statička i dinamička stabilnost

- vodonepropusnost
- funkcionalnost
- jednostavne za građenje, korištenje i održavanje
- ne smiju imati negativan utjecaj na okoliš
 5. Što sve utječe na izbor i izvedbu hidrotehničkih građevina?

Prilikom pripreme i osmišljavanja rješenja kojima se može zadovoljiti uočena potreba sa stajališta voda (što se može
poopćiti i na svaki građevinski poduhvat) neophodno je: prvenstveno sagledati potrebe i izabrati odgovarajuću
građevinu ili skup građevina koje međusobno povezane u funkcionalnu cjelinu omogućuju zadovoljenje potreba
(uzimajući u obzir postojeće, izgrađene, sustave ponekad se potrebe mogu zadovoljiti poboljšanjem ili dogradnjom tih
sustava, te to treba uzeti u obzir pri izboru rješenja).

Izbor odgovarajućih rješenje neposredno je ovisan od:

- svojstava sredine u koju se planira unijeti rješenje (priroda, izgrađeni prostori),

- raspoloživosti vode,
- mogućnosti temeljenja,
- raspoloživosti materijala za građenje,
- mogućnosti izgradnje nosive (stabilne i čvrste), uporabljive (nedeformabilne) i trajne građevine pouzdane u
korištenju.

Budući da se hidrotehničkim zahvatima neposredno mijenja stanje vode u prirodi što posredno djeluje na stanje
okoliša manje ili više intenzivno (manje ili više značajno), razmatraju se ona moguća rješenja, koja su ekološki
prihvatljiva – rješenja koja podržavaju održivi razvoj. Kako su hidrotehnički zahvati u funkciji razvoja društva
neophodno je uskladiti rješenja s ostalim sudionicima izgradnje i korištenja raspoloživih bogatstava (prvi je korak u
usklađivanju vezan na prostorno – plansku dokumentaciju).

6. Koji su sve utjecaji hidrotehničkih građevina na okoliš? Kakvi mogu biti utjecaji i o čemu ovise?

Utjecaji se dijele na osnovi različitih kriterija, a mogu biti:

- neposredni (direktni) i
- posredni (indirektni).

Neposredni utjecaji hidrotehničkih građevina odnose se na djelovanje na zemljište i vode (površinske i podzemne).
Ostali utjecaji proizlaze iz tih neposrednih utjecaja. Utjecaji koji se moraju sagledati:

- utjecaj na prirodu
- utjecaj na čovjeka
- utjecaj na postojeće izgrađene prostore i građevine

U okviru prirode razmatra se utjecaj na vode, zemljište (neposredan utjecaj), te na zrak, živi svijet u vodi, neposredno
uz vodu i u širem okolišu zahvata (biljni i životinjski; uključivo šume i poljoprivredne površine) i prirodne vrijednosti
(posredni utjecaj).

Hidrotehničke se građevine grade za zadovoljavanje potreba u vezi s vodom, pri čemu ta potreba ne mora biti vezana
isključivo na potrebe stanovnika koji žive u utjecajnom području građenja. U tom smislu utjecaj može biti psihološki
(pojedinačno), sociološki (društvo) i gospodarski.

7. Koji podatci nam služe kao podloga za projektiranje i izvedbu hidrotehničkih objekata za površinske
vode, a koje za podzemne vode? Kratko objasnite pojedine parametre?

DRUŠTVO- Potrebno je sagledati: - koje su potrebe sa stajališta voda (danas, u budućnosti) I koliko je i kakve vode
potrebno, kada i gdje. Osnovnu brigu o praćenju stanja u području voda provodi Državna uprava za vode i Hrvatske
vode kao državna ustanova.
PRIRODA- Priroda se proučava kroz njenu građu (strukturu) i procese koji su u njoj prisutni, te procese u odnosu na
čovjeka (društvo) i izgrađenu (umjetnu) prirodu. Procesi se sagledavaju u vremenu (promjene značajne i uočljive i
beznačajne i neuočljive u vremenu naših planova)
VODA- Proučavaju se svojstva kopnenih (površinskih i podzemnih voda i mora (uz obale) ovisno o potrebama.
Kopnene vode: površinske i podzemne, količina i kvaliteta u prostoru i vremenu
Površinske vode (osnovni podaci): vodostaji, protoci, nanos, pojava leda, temperatura vode, fizičko-kemijsko-biološka
svojstva
Podzemne vode: Vodostaji, Kvaliteta voda, Smjerovi kretanja
More: morske razine, morski valovi, morske struje
 8. Koje podloge nam daju podatke o topografiji terena? Kakve one mogu biti? Što su izohipse, a što
izobate?

Geodetske podloge nam daju podatke o topografiji terena.

Izohipse su linije presjeka horizontalnih, paralelnih ekvidistantnih ravnina (obično razmaka 1m) i terena prikazane u
ravnini nacrta.

Izobate su krivulje koje na kartama spajaju mjesta jednake dubine mora, rijeke ili jezera.

9. Koja je važnost klimatoloških podataka kod hidrotehničkih građevina? Što je ruža vjetrova i gdje
se ona koristi?

Klimatološka svojstva područja izgradnje promatraju se sa dva stajališta – stajališta građenja i korištenja, te sa
stajališta eventualnih promjena koje mogu nastati zbog izgradnje hidrotehničkih sustava odnosno građevina.
Stanje u dijelu atmosfere, koje je značajno sa stajališta hidrotehničkih građevina, opisuju temperature vode i
zraka, vlažnost, vjetrovi, isparavanje sa zemljišta, bilja i vodene površine, oborine, insolacija a njima se bavi
klimatologija. Opažanja se provode stalno obzirom na svojstva tih pojava.

Za trasiranja lukobrana koristi se "ruža vjetra".

Ruža vjetrova je grafički prikaz učestalosti (u %-tcima pojavljivanja) prosječnih10-minutnih brzina vjetra (u
m/s) po smjerovima u nekom vremenskom razdoblju (najčešće u jednoj godini) na jednoj zemljopisnoj točki.
Dobije se iz višegodišnjeg opažanja vjetra na toj točki i predstavlja prosječnu vjetrovnu klimu: godišnju, zimsku,
ljenu travanjsku i sl.

10. Projektni kriteriji i faze koje prethode izvedbenom projektu i izvedbi hidrotehničkih građevina?

11. Što je povratno razdoblje, njegova važnost za hidrotehničke građevine i kako ga odabiremo?

Specifičnost hidrotehničkih građevina je u tome da se projektni kriteriji vezani uz vodu mahom vežu uz
vjerojatnost njihova pojavljivanja. U hidrotehničkoj se praksi vjerojatnost pojavljivanja opisuje tzv. povratnim
periodom.

Predstavlja reciproćnu vrijednost vjerojatnosti pojavljivanja događaja p(x) jednom u povratnom periodu (PP)
izraženom u godinama (P(x)=1/PP[godina]). Na primjer, vjerojatnost pojavljivanja događaja x povratnog perioda
od 100 godina je P(x)=0,01.
 12. Proračun trajnosti hidrotehničkih objekata i koji čimbenici na njega utječu?

Proračuni trajnosti se ne provode direktno nego su propisani EN-om kroz zahtjeve u proračunima nosivosti i
uporabljivosti (na pr. zaštitni sloj betona i dozvoljene pukotine prema razredima izloženosti) te kroz tehnološke
zahtjeve za gradiva, gradnju i kontrolu kakvoće (min. količina cementa, količina uzoraka za kontrolu kakvoće
gradiva, ...).

Da bi se osigurala trajnost konstrukcije (ENV 1991-1) moraju se uzeti u obzir međuzavisni čimbenici:

- planirana i moguća buduća uporaba

- zahtijevani kriteriji ponašanja
- očekivani utjecaji okoliša (okruženja)
- sastav, svojstva i ponašanje gradiva
- izbor konstrukcijskog sustava
- oblik elemenata i oblikovanje konstrukcijskih pojedinosti
- kvaliteta izvedbe i razina nadzora
- posebne mjere zaštite
- održavanje tijekom predviđenog vijeka konstrukcije

13. Što podrazumijeva proračun hidrotehničke konstrukcije?

Prilikom projektiranja HG provode se 2 vrste proračuna:

- proračuni funkcionalnosti i
- proračuni konstrukcije.

Prvi se provode za hidrotehničku građevinu kao cjelinu i za neke pojedinačne hidrotehničke konstrukcije. Drugi
se provode za sve hidrotehničke konstrukcije.

Proračunom funkcionalnosti hidrotehničke građevine proračunava se prihvat i upravljanje ukupnim volumenom,

protokom ili kakvoćom vode sa sliva uzvodno od te hidrotehničke građevine. Pritom se ona promatra kao
funkcionalna cjelina svih njenih konstrukcija.

Kod proračuna konstrukcije radi se o proračunima stabilnosti i mehaničke otpornosti. Kod "fleksibilnih" HK to se
odnosi uglavnom na proračune "hidrauličke" stabilnosti u struji vode. Kod "krutih" HK proračuni se provode
prema, kod nas usvojenom, EUROPSKOM NORMOM (EN) što uključuje:

- proračune nosivosti,
- proračune uporabljivosti i
- proračune trajnosti

14. Klasifikacija djelovanja na hidrotehničke građevine prema promjenjivosti tokom vremena?

Prema promijenjivosti tokom vremena mogu se podijeliti na:

a) stalna G,
b) promjenljiva Q i
c) izvanredna djelovanja A

15. Objasnite razliku između temeljenja brane na tlu i stijeni.

Na stijeni se mogu temeljiti sve brane, dok se na prahu, pijesku i glini može temeljiti samo zemljana nasuta
brana. Bitno je uočiti razliku između problema temeljenja na tlu i na stijeni. Naime, propusnost uslijed pora
znatno se razlikuje od propusnosti uslijed pukotina.
 16. Objasnite pasivni i aktivni sustav zaštite poplava.

Sustav za pasivnu zaštitu predstavlja zaštitu od poplavljivanja područja tako se utječe na sprečavanje
posljedica. U tom pristupu, kada hidrološki događaj uzrokuje pojavu velikog vodnog vala, moramo ga propustiti
koritom vodotoka na način da ne poplavi okolno područje.

Sustavom aktivne zaštite od poplava utječe se na uzrok pojave poplava, a to je veliki vodni val. Raznim se
zahvatima utječe na promjenu oblika vodnog vala, odnosno na njegovo „spljoštavanje“. Njegov se oblik mijenja
vremenskom i/ili prostornom preraspodjelom vodnih količina.

17. Koje građevine pripadaju sustavu aktivne zaštite od poplava, a koje pripadaju sustavu pasivne
zaštite od poplava?

Pasivna zaštita od poplava- nasipi (- regulacijski nasipi (formirano je korito za veliku vodu, pravilno protjecanje
vode i pravilan pronos nanosa), - obrambeni melioracijski (voda teče nesmetano, ne obazire se utjecaj na pronos
nanosa)

Aktivna zaštita od poplava- uređenje sliva

- uređenje korita vodotoka

- izgradnja retencija
- izgradnja akumulacija
- izgradnja oteretnih kanala

18. Vrste djelovanja vode na nasip i posljedice tih djelovanja?

Hidrostatičko djelovanje:

- Nastajanje kliznih ploha

- Slijegavanje nasipa
- Procjeđivanje vode kroz tijelo nasipa i temeljno tlo (ispiranje sitnih čestica)
- Uzdizanje i pucanje nasipa ako je temeljen na tlu koje mijenja volumen s promjenom vlažnosti

Hidrodinamičko djelovanje:

- Oštećenje fluvijalnom erozijom uslijed nepovoljnog trasiranja

- Oštećenje uslijed valova
- Oštećenje uslijed udara santi leda
- Oštećenje uslijed prelijevanja

19. Funkcije retencija i načini izvođenja?

Uređeno područje u slivu vodotoka predviđeno za vremenski kraće zadržavanje vode u svrhu zaštite od poplava.

Retencijama se regulira vodni režim vodotoka. Učinak retencije se očituje smanjivanjem maksimalnog protoka
koji prolazi vodotokom na nizvodnom području i produljivanjem trajanja velikih voda (isti volumen vode se kroz
vodotok propušta dulje vrijeme).

Tipovi: čelne i bočne.

Retencije se mogu izvoditi na način da se ulaz vode ne kontrolira, a da se kontrolira samo izlaz vode iz
retencijskog prostora. To se postiže pregrađivanjem vodotoka, a retencijom se upravlja tako da se uz pomoć
zatvarača regulira najveći protok koji se ispušta nizvodno od pregrade (ispušta iz retencije). Ovakav tip tzv.
čelnih retencija najčešće se izvodi u gornjim djelovima sliva.
Bočna retencija se izvodi na način da se puni i prazni kontrolirano, primjerenije su donjim dijelovima gornjeg
toka i srednjim tokovima. Punjenje ovakvog tipa retencije se izvodi ili rušenjem privremenih nasipa ili otvaranjem
zapornica na ustavama u nasipu. Nakon što prođe opasnost od poplava nizvodnog područja retencije, voda se
vraća u vodotok putem zapornica na ustavi. Punjenje i pražnjenje bočnih retencija odvija se preko : otvora u
nasipima, preljeva, rušenjem privremenih nasipa i ustavama. Veličina retencija ovisi o hidrološkim značajkama,
raspoloživom prostoru za retenciju i kapacitetu korita nizvodno.

20. Funkcija i vrste oteretnih kanala.

Oteretni ili odušni kanali služe zaštiti područja od velikih voda. Oteretni kanali se izvode na potezima korita koji
iz raznih razloga ne mogu propustiti velike vode. Razlikujemo poprečne i paralelne oteretne kanale.

Učinak oteretnih kanala na nizvodno područje ogleda se u smanjivanju veličine maksimalnog protoka od prirodnog
uz isto trajanje. To znači da kroz nizvodni potez korita propuštamo manju količinu vode nego u prirodnom stanju.
Jasno je da doljnji potez vodotoka iza ušća oteretnog kanala mora biti sposoban prihvatiti sumaran vodni val koji
će sada biti transformiran, a moguće i s većim maksimalnim protokom nego u prirodnom stanju.

21. Koje su osnovne namjene regulacijskih građevina?

Osnovne namjene regulacija su:

- Povećanje erozije korita i njegovo produbljavanje

- Omogućavanje pronosa nanosa bez smetnji (pravilan pronos nanosa)
- Smanjenje erozije i izazivanje taloženja na određenim mjestima
- Povećanje protočnosti korita
- Kombinacija prethodnih namjena

22. Navedite vrste regulacijskih građevina u riječnom koritu i izvan riječnog korita.

23. Vrste obaloutvrda i načini izvođenja obzirom na ugradbene materijale?

OBALOUTVRDA OD LOMLJENOG KAMENA

Rad obuhvaća dobavu lomljenog kamena, njegovu strojnu ugradnju i profiliranje obalnog pokosa ispod i iznad
razine male vode pomoću bagera na obali, te ručno slaganje kamena u oblozi obalnog pokosa iznad razine male
vode.

OBALOUTVRDA OD BETONSKIH ELEMENATA

Rad se sastoji u pripremi podloge na kojoj će ležati geotekstil, zatim u dobavi i polaganju geotekstila te dobavi i
razastiranju prirodnog šljunka u sloju debljine 15 cm na geotekstil i, na kraju, u dobavi i ugradnji prefabriciranih
betonskih elemenata za oblaganje obalnih pokosa vodotoka.

Geotekstil u podlozi obaloutvrde od betonskih elemenata primjenjuje se na mjestu ugroženog obalnog pokosa,
tamo gdje se dno i obala vodotoka (na kojoj se ima izvesti obaloutvrda) sastoje od finih čestica tla (pijesak,
pjeskovita glina) te gdje uslijed višeg nivoa zaobalnih voda, postoji opasnost od ispiranja.

Svrha ugradnje geotekstila je spriječavanje ispiranja finih čestica tla u uvjetima kad je nivo vode u koritu niži
od nivoa podzemne vode u zaobalju.

OBALOUTVRDA OD GABIONSKIH MADRACA

Rad podrazumijeva izradu zaštitnog madraca na obali vodotoka od gabiona debljine 30 cm. Izrada se madraca
sastoji u dobavi gabionskih košara u razvijenom obliku plašta (u balama) te oblikovanju (uvezivanju) košara i
njihovu polaganju na projektom predviđene površine. Nakon polaganja gabionskih košara na mjesto ugradnje, u
njih se ugrađuje lomljeni kamen i na kraju se obavlja uvezivanje gornjeg djela plašta (poklopca) gabionske košare.

24. Što su paralelne građevine i koje su njihove karakteristike?

Paralelna (uzdužna) građevina je glavna regulacijska građevina u koritu rijeke (na konkavnoj strani). Izvodi se
paralelno s tokom na mjestu gdje se želi utvrditi nova obala. S postojećom obalom se povezuje traverzama.

Poprečni profil paralelne građevine je obično trapezni.

Uglavnom se izvode kao nasipne konstrukcije od lomljenog kamena trasirane na poziciji buduće obale vodotoka.
Prostor između paralelne građevine i postojeće obale vremenom se ispunjava nanosom te se u konačnici zatrpa.
Taj proces ubrzava izgradnja traverzi – poprečnih građevina između postojeće obale i paralelne građevine, te
otvora koji omogućavaju komunikaciju vode i taloženje nanosa i kod manjih vodostaja.

25. Što su pera i koje su njihove karakteristike?

Pero (regulacijsko pero) je poprečna regulacijska građevina u koritu rijeke kojom se vodni tok odbija od
napadnute obale i utvrđuje nova obalna linija. Obično se gradi sustav od više pera u nizu tako da se najprije
izvede najuzvodnije, čime se ostvaruju povoljni hidraulički uvjeti za gradnju nizvodnih pera. U odnosu na smjer
toka vode pera se najčešće grade pod kutom od 90 stupnjeva, ali mogu biti i zakrenuta prema toku (uzvodna,
inklinatorna) ili od toka (nizvodna, deklinatorna) pera.

Učinak im je povećanje brzine toka (zbog kontrakcije protočnog profila), a time i povećanje erozijske
sposobnosti vodotoka što za posljedicu ima produbljenje korita. S druge strane prostor između pera postaje
umrtvljena zona za proticanje vode te se tako inicira taloženje suspendiranog nanosa. S vremenom prostor se
zatrpa i pomiče se obala u korito.

26. Način rješavanja problema prevelikih brzina kod otvorenih kanala?

Ukoliko su brzine vode u kanalu prevelike po kriteriju stabilnosti korita, tada će biti potrebno obložiti korito.
Alternativa oblaganju korita je smanjenje brzine toka smanjivanjem uzdužnog pada. Ukoliko je taj pad manji od
pada terena, da niveleta kanala ne bi isklinila na površinu terena, izvode se hidrotehničke stepenice.

27. Način rješavanja problema premalih brzina kod otvorenih kanala?

Regulacijskim perima, oblaganjem kanala, povećanjem uzdužnog pada.

28. Koji se materijali koriste za oblaganje kanala- nacrtajte jedan odabrani presjek obloženog kanala.

Kamena obloga:

- Kamenomet (rip-rap)
- Rukom slagana obloga (roliranje)
- Zidana obloga u mortu
- Kameni blokovi povezani asfaltnim mastiksom

Betonska obloga:

- Montažni betonski blokovi (slobodno položeni)

- Uklješteni betonski blokovi
- Povezani betonski blokovi (užadima)

Geotekstil:

- Zatravljeni kompozitni madraci

- Trodimenzionalni madraci i mreže
- Dvodimenzionalne mreže

Asfalt:

- Asfaltbeton (zahtjev nepropusnosti)

 29. Zašto je kod obloženih kanala potrebno provoditi drenažu?

Kod svih tipova obloga, a kod vodonepropusnih poglavito, je obavezna drenaža. Razlog je prije svega statičke
naravi. Statički gledano obloga je ploča oslonjena na elastičnoj podlozi. Ona dobro podnosi hidrostatičko
opterećenje na podlogu, ali ne može primiti značajnije opterećenje u suprotnom smjeru, izazvano tlakom vode iz
priobalja. A upravo to opterećenje može biti vrlo značajno pri visokim razinama podzemnih voda, naročito za
slučaj naglog pražnjenja kanala.

Da bi se spriječilo ovo nepovoljno opterećenje, obloga kanala se mora drenirati po čitavoj dužini. Drenažni se
sustav najčešće sastoji od sloja šljunka, koji se kao tampon postavlja ispod obloge, i drenažnih cijevi koje se
postavljaju uzduž kanala, s mjestimičnim poprečnim ispustima koji odvode dreniranu vodu izvan kanala.

30. Nacrtajte najpovoljnije oblikovano ušće jednog kanala u drugi- zašto je ono najpovoljnije?

1- vodotok, 2 – kanal, 3 – obaloutvrde

Na račvi i ušću treba riješiti problem geometrije – spajanje dvaju korita različitih dimenzija i različitih kota
dna, hidrološki problem pojave različitih protoka u vremenu i njihove koincidencije te hidraulički problem
oblikovanja kako bi se dobila ispravna raspodjela protoka uz što manje remećenja strujne slike te izazivanja
erozije i taloženja nanosa.

31. Načini spajanja čeličnih cijevi- nacrtajte.

 32. Načini spajanja PEHD cijevi- nacrtajte.

33. Što se ispituje tlačnim probama i kako se provodi?

Na tlačnim se cjevovodima prije korištenje odnosno nakon popravka i uklanjanja kvarova na postojećim dionicama
provodi tlačna proba cjevovoda – provjera pogonske upotrebljivosti cjevovoda. Tlačno se ispitivanje provodi
prema propisanim postupcima uspostavom potrebnih ispitnih tlakova na ispitnoj dionici. Pretproba se provodi na
maksimalni pogonski tlak. Glavna se tlačna proba provodi na propisani povećani tlak, a zajednička tlačna proba
provjerava uz pogonski tlak ispravnosti povezivanja pojedinih ispitanih dionica (ogranaka).

34. Uloga i primjena sidrenih blokova- nacrtajte.

 Sidreni armiranobetonski blokovi različitog oblika preko kojih se sila sidrenja prenosi u tla, upotrebljavaju se
na padinama sa razmjerno kvalitetnijom ili ispucalom stijenskom masom. Osnovna namjena njihove upotrebe je
smanjenje prirodnog nagiba padine i osiguranje stabilnosti padine. Prostor između blokova zaštićuje se sa
vegetacijom.

35. Podjela brana prema materijalu.

Nevezani materijal – NASUTE BRANE – zemljane brane od prirodnih materijala:

• homogenog presjeka bez zaptivnog tijela

• heterogenog presjeka s nepropusnom glinenom vertikalnom ili kosom jezgrom, ili s jezgrom nekog drugog
nepropusnog ili slabo propusnog materijala ili vodonepropusnom oblogom
– od kamenog nabačaja:
• s vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom od prirodnih materijala
• s vertikalnom dijafragmom od umjetnih ili pripremljenih materijala
• s uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski, ljevani asfalt, geomembrane,…)

Vezani materijal – BETONSKE BRANE

- AB (rijetko)
- od drugih materijala (u prošlosti): drvo metal, zidanje

36. Prednosti i nedostatci nasutih brana.

– PREDNOSTI:

• Minimalni zahtjevi kod temeljenja i prilagodljivost skoro svim vrstama terena

• Mogućnost korištenja raznovrsnog i heterogenog materijala za nasip
• Jeftino i brzo ugrađivanje

– MANE:

• Osjetljivost na prelijevanje
• Osjetljivost na procjeđivanje i ispiranje materijala (unutrašnja i regresivna erozija)
• Za evakuaciju velikih voda potrebni su posebni betonski objekti izvan brane
• Veliki obim radova (zbog blagih kosina

37. Nacrtajte i objasnite mogućnosti smanjenja procjeđivanja kroz tijelo nasute brane.
 38. Nacrtajte i objasnite mogućnost smanjenja procjeđivanja kroz temeljno tlo.

39. Temperaturni utjecaji i inženjerska rješenja kod betonskih brana.

U brane se ugrađuju velike količine betona, te se pojavljuju problemi koji nastaju tijekom sazrijevanja betona
javljanjem visokih hidratacijskih temperatura i širenja betona u prvoj fazi te stezanjem betona u završnoj fazi.
Problem se rješava tehnologijom ugradnje i održavanjem svježeg betona:

– Koriste se posebni cementi (s manjom hidratacijskom toplinom i s odgovarajućim dodacima)

– Koristi se beton s manjom količinom cementa (ali da se s time ne ugrozi nosivost i vododrživost betona)
– Koriste se posebni recepti za spremanje betona (kombiniranje različitih granulacija i korištenje krupnijih
frakcija)
– Omogućuje se hlađenje betona nakon ugradnje ili se snizuje temperatura betonske mješavine korištenjem
hladne vode (dodavanje leda u vodu) i agregata koji nije izložen suncu
– Betoniranje ne smije biti kontinuirano – betonira se u blokovima (12-15m)

40. Specifičnosti olakšanih betonskih brana.

Prednosti olakšanih brana nad gravitacijskim su:

- 20-40% manji volumen betona u tijelu brane (manji troškovi 15-35% jer je beton, zbog složenosti
izgradnje, skuplji 5-10%),
- Manji utjecaj temperature hidratacije i skupljanja,
- Bolje iskorištene fizičko-mehaničke karakteristike materijala,
- Mogu se graditi na “lošijem” tlu.
 41. Osnove lučnih brana.

Lučnim branama nazivaju se brane čiji je horizontalni presjek krivolinijskog oblika, u obliku luka. Opterećenje
prenose uglavnom na bokove doline. Sigurnost i stabilnost konstrukcije ovisi o fizikalno-mehaničkim
karakteristikama materijala u konstrukciji i nosivosti temelja. Lučne brane su u pravilu nearmirane (betoni sa
230-300 kg cementa po m3). Armiranje se koristi samo kod otvora i u kruni brane.

Prednosti:

- 40-60% su ekonomičnije od gravitacijskih,

- brže se grade.

Nedostaci:

- zahtijevaju dobre uvjete temeljenja,

- zahtijevaju visokorazvijenu tehnologiju pripreme i ugradnje betona,
- zahtijevaju savjestan i iskusan nadzor i strogu kontrolu tijekom građenja i eksploatacije.

42. Što su projektni elementi brana i koja stanja treba analizirati? Zašto?

43. Problematika hidrotehničkih nasipa?

Geotehnički problemi:

•Nalazišta zemlje za gradnju nasipa

•Zaštita pokosa nasipa
•Zaštita od prodora vode ispod nasipa
•Hidraulička stabilnost zaobalja

44. Preljevi- definicija, dijelovi, podjele.

Preljev je općenito svako mjesto gdje se voda preljeva s višeg na niži nivo. Preljev u kanalu je pregrada preko
koje se voda preljeva, a izvodi se iz razloga da bi se održavala određena razina vode na uzvodnom dijelu kanala.
Ta vrsta preljeva naročito se koristi u kanalima za navodnjavanje.

Podjela prema položaju:

– Na objektu
– Na boku doline
– Samostojeće građevine

Podjela prema načinu upravljanja:

– Fiksni (nema zapornice)

– Sa pokretnim uređajem – zapornicom

DIJELOVI:

• Kruna preljeva
• Korito – brzotok (za transport vode od krune preljeva do slapišta)
• Slapište –bučnica (za umirenje vode)

45. Problemi koji se mogu javiti kod izvedbe i uporabe preljeva.

 46. Temeljni ispusti- definicija, dijelovi, podjele.

Mora biti postavljen ispod minimalne radne razine.

• Služi za pražnjenje akumulacije:
– radi pregleda i popravaka
– kao evakuacijski organ za vrijeme velikih voda
– za pražnjenje nanosa koji se istaložio
• Postavlja se:
– Kroz tijelo brane (kod betonskih)
– Oko brane - kroz teren (kod nasutih i ponekad kod betonskih)
– Ispod brane (koristi se rijetko)
Temeljni ispust se sastoji od:
– Ulazne građevine
– Provodnika
– Kontrolnog dijela – za regulaciju
– zatvaračnica sa zatvaračem
– Izlaznog dijela
– Slapišta

47. Zapornice- definicija, dijelovi, podjele, prednosti/mane pojedinih, mogući problemi.

Služe za regulaciju protoka:

– Na preljevu – zapornice/ustave
• Podjela:
– Zapornice koje se oslanjaju na BOKOVE:
- GREDNE
- PLOČASTE (tablaste)
- SEGMENTNE:

Prednosti:

– Zbog kružnog oblika vanjske površine zapornice (prema vodi), krutost zapornice je velika pa se teško
vitoperi, manje je podložna vibracijama i zahtijeva manje materijala od pločastih zapornica
– Nema utora u stupovima po liniji kontakta sa zapornicom čime se poboljšava strujna slika i izbjegava
mogućnost zatrpavanja utora nanosom ili plovećim objektima
– Tijelo segmentne zapornice predstavlja puno povoljniju strujnu konturu od donjeg brida pločaste
zapornice, pa je istjecanje pri manjim otvorima stabilnije (nego kod pločastih)
– Za podizanje zapornice potrebne su relativno male sile (u odnosu na pločaste)
– Nije potrebna visoka konstrukcija za podizanje zapornice

Mane:

– Velika koncentracija naprezanja u okolini oslonca obično zahtijeva prednaprezanje i složenu skupu
konstrukciju stupova
– Konstrukcija same zapornice i ležišta je složena
– Kraci zapornice zahtijevaju znatno duže stupove nego kod pločastih zapornica

- VALJKASTE:
• Prednosti:
– Velika krutost i mogućnost zatvaranja velikih širina otvora
– Dobra evakuacija leda, plivajućih objekata i nanosa
• Mane: – Cijena (zbog složenosti)

- KUKASTE

– Zapornice koje se oslanjaju na KRUNU:

 - SEKTORSKE :
•Prednosti:
– Precizna regulacija razine vode i protoka
– Velika brzina manevriranja i velika krutost
– Nisu potrebi visoki stupovi i prostor za smještaj uređaja za podizanje zapornice
– Dobri uvjeti za pronošenje leda i plivajućih objekata
•Mane:
– Teško održavanje zbog nanosa (treba čistiti otvor ispod zapornice)
– Zimi potrebno zagrijavanje
– Teški uvjeti remonta

- ZAKLOPKE:
•Prednosti:
– Brzina manevriranja
– Precizna regulacija razine vode i protoka
– Nisu potrebni stupovi
– Dobri uvjeti za pronošenje leda i plivajućih objekata
• Mane:
– Osjetljivost na vibracije
– Potrebna visina/dubina praga za ugradnju
– Potrebno čišćenje otvora za servo uređaj

- KRUŽNE
- KROVASTE

48. Zatvarači- definicija, podjele, osobine, neki primjeri.

Kontroliraju (otvaraju/zatvaraju) dovod pod pritiskom. Koriste se još i na dovodnim tunelima, cjevovodima HE, …
koji mogu biti pod pritiskom i sa slobodnim vodnim licem iza zatvarača.

• Vrste – 3 grupe:
– PLOČASTI i SEGMENTNI
– LEPTIRASTI i KUGLASTI (princip otvoreno/zatvoreno)
– IGLASTI i TELESKOPSKI (regulacija od - % protoka)
Namjena:
– Za regulaciju protoka - Koriste se zatvarači koji omogućavaju stabilan rad pri svim proticajima -
segmentni i iglasti
– Za remont neregulacijski -imaju samo dva položaja
– Brzi havarijski zatvarač podignut ili potpuno spušten otvoren/zatvoren – kuglasti, leptirasti, pločasti
O namjeni ovisi tip zatvarača, položaj duž dovoda i način osiguranja vodnopropusnosti/brtvljenje.

49. Opiši vrste tehnologije izvedbe brana.

50. Zagati- definicije, vrste, problematika izvedbe.

Privremeno skretanje toka. → grade se uzvodni i nizvodni zagati (predbrane-pomoćne brane).

Uzvodni zagat pregrađuje korito i usmjerava vodu u obilazni tunel, dok se nizvodni zagat gradi po potrebi i
to u svrhu sprječavanja povrata vode uslijed uspora (ako je teren relativno blag i/ili se radi o velikoj količini
vode…).
Uzvodni i nizvodni zagat mogu se graditi kompletno izvan tijela brane ili mogu biti ugrađeni u tijelo brane.
Ako se grade samostalno tada se nakon izgradnje brane mogu srušiti, uzvodni se može potopiti. Redoslijed
gradnje:
1. Obilazni tunel – gradi se za vrijeme malih voda (uz izgradnju pomoćnog zagata)
2. Uzvodni zagat - prije nailaska velikih voda
 3. Nizvodni zagat – po potrebi
Ograničenja:
– Udaljenost nožice zagata od nožice brane (ukoliko zagat nije dio brane) treba bi iznositi cca 20 m za
nesmetano kretanje mehanizacije.
– Minimalni promjer tunela iznosi 2 m, da ga se može kontrolirati (prolaz kroz tunel pješice).
– Nadvišenje zagata nad projektnom velikom vodom 1-1,5 m.
– Zagati viši od 1 m u kruni su široki barem 3 m da se nasipanje može provoditi korištenjem mehanizacije.
Zagati se mogu izvoditi od zemljanog i kamenog materijala, korištenjem žmurja ili ćelija, betonskih blokova,
kontrafornih betonskih zidova i sl. Visina zagata ovisi o razini vode u koritu (koja ovisi o protoku i
geometriji protjecajnog profila).
Poplavljivanje betonskih zagata ne predstavlja problem, dok kod poplavljivanja nasutih zagata treba paziti
da ne dođe do erozije.

51. Osnove proračuna razine vodnog lica vodotoka.

Oblik vodnog lica u nejednolikom strujanju se proračunava tako da se vodotok podijeli na niz dionica u kojima se
usvaja da je promjena brzine i dubine linearna. Proračun počinje od presjeka u kojem je poznata dubina vode i
protok. U ostalim presjecima proračun vodostaja se provodi pomoću Bernoullijeve jednadžbe iterativno.

52. Izvedba regulacijskih građevina i mjerodavne razine vodnog lica.

53. Hidrotehničke građevine- radovi pod vodom.

54. Primjena „refulera“, hidraulička izvedba nasipa.

55. Ekonomska analiza radova zaštite gradilišta brane zagatima i obilaznim tunelom.

56. Bilanca vodnih količina kod zadovoljenja potreba navodnjavanja u poljoprivredi- određivanje
potrebne akumulacije.

Za izračunavanje vodne bilance u tlu koristili su se sljedeći ulazni parametri: referentna evapotranspiracija,
koeficijenti kulture u određenom stadiju razvoja, efektivne oborine (prosječne i Fa≤0.25) i vodne značajke tla
(za površinski sloj tla 0-10 cm i potpovršinski sloj tla 10-60 cm).

57. O čemu ovisi izbor tipa konstrukcije brane?

Izbor tipa brane ovisi o mnogo čimbenika (faktora) te je potrebno veliko iskustvo pri samom izboru. U ovom
materijalu kratko je ukazano na osnovna pitanja pri izboru tipa brana.

1. Topografija (oblik pregradnog profila)Topografija globalno definira u prvom koraku tip brane.
Uska dolina ukazuje na betonsku preljevnu branu, dok je široka dolina povoljna za nasute i rašlanjene
brane.
2. Geologija i uvjeti temeljenja (jedra stijena, šljunak, prah, pijesak, glina, nejednolični uvjeti
temeljenja)
Ovisno o temeljnom tlu bira se i tip brane. Na stijeni se mogu temeljiti sve brane, dok se na prahu, pijesku i
glini može temeljiti samo zemljana nasuta brana
3. Raspoloživi materijal
Budući da se u branu ugrađuje velika količina materijala važno je da je potreban materijal u području
izgradnje, te je time definirana brana.
4. Veličina preljeva i njegova lokacija
Ovisno o količini vode koja se mora propustiti kroz pregradni profil ovisi rješenje preljeva (evakuacije
velikih voda), te u određenim uvjetima to može definirati tip brane (preljevna, nepreljevna i sl).
5. Potres
Opasnost od potresa može dati prednost nasutim branama, ali ne treba isključiti i betonske.

58. Koja dva pitanja ste smatrali problematičnim kod regulacijskih građevina? Zašto?

59. Skiciraj i opiši na terenu uočenu građevinu kanalske mreže.

60. Kako se određuje volumen moguće akumulacije na nekoj lokaciji?

61. Na nekom primjeru pokaži kako se određuje volumen nekog materijala potreban za gradnju brane
(tijela brane, obloge, centralne jezgre i drugo).

62. Osnove i primjena u hidrotehnici specifičnih građevinskih zahvata (sidrenje, torkretiranje, izvedba
vodoodrživog zastora, injektiranje, drenaža, iglo-filtriranje, mikrotuneliranje).