OSNOVI TEORIJE TURBOMAXINA Sedmica I

Gasni blok
Primjer 1. Vazduh ulazi u turbokompresor sa 100 kPa i 300 K, sa zapreminskim protokom 5 m3/s.
Stepen kompresije iznosi p2/p1 = 10. Temperatura na ulazu u turbinu iznosi 1400K. Izentropski
stepen korisnosti turbine je 80 %. Izentropski stepen korisnosti turbokompresora je 80 %. Odrediti:
a. stepen korisnosti krunog procesa i
b. korisnu snagu.
Radni fluid je suv vazduh κ = 1.4, Rv = 287 J/kg · K i cp = 1.0045 kJ/kg · K.

Slika 2: Gasni blok sa T − s dijagramom

Rjexee. Temperaturu na izlazu iz turbine odreujemo tako xto prvo odredimo izlaznu temperaturu
za izentropsku ekspanziju
  κ−1
p4 κ
T4s = T3 = 1400 · 0.10.2857 = 725.1 K,
p3
te na osnovu izentropskog stepena korisnosti turbine odreujemo temperaturu na izlazu iz turbine
T4 = T3 − ηGT (T3 − T4s ) = 1400 − 0.80 · (1400 − 725.1) = 860.1 K.

Temperaturu na izlazu iz turbokompresora odreujemo tako xto prvo odredimo izlaznu temperaturu
za izentropsku kompresiju
  κ−1
p2 κ
T2s = T1 = 300 · 100.2857 = 579.2 K,
p1
te na osnovu izentropskog stepena korisnosti turbokompresora odreujemo temperaturu na izlazu iz
turbokompresora
T2s − T1 (579.2 − 300)
T2 = T1 + = 300 + = 649.0 K.
ηT K 0.80
a. Stepen korisnosti krunog procesa
Ẇkorisno ẆGT − ẆT K ṁcp (T3 − T4 ) − ṁcp (T2 − T1 )
η= = = =
Q̇dov Q̇dov ṁcp (T3 − T2 )
(T3 − T4 ) − (T2 − T1 ) (1400 − 860.1) − (649.0 − 300)
= = = 25.42 %
T3 − T2 1400 − 649.0

9 Mar 2021 Petar Babi, Maxinski fakultet, Baa Luka 1

OSNOVI TEORIJE TURBOMAXINA Sedmica I

b. Gustina vazduha na ulazu u turbokompresor na osnovu jednaqine staa idealnog gasa

p1 100 · 103 Pa
ρ1 = = = 1.16 kg/m3
Rv T1 287 J/kgK · 300 K

Maseni protok vazduha

ṁ = ρ1 V̇1 = 1.16 kg/m3 · 5 m3 /s = 5.81 kg/s

Snaga turbine
ẆGT = ṁcp (T3 − T4 ) = 5.81 kg/s · 1.0045 kJ/kgK · (1400 − 860.1)K = 3.15 MW

Snaga turbokompresora
ẆT K = ṁcp (T2 − T1 ) = 5.81 kg/s · 1.0045 kJ/kgK · (649.0 − 300)K = 2.04 MW

Korisna snaga krunog procesa

Ẇkorisno = ẆGT − ẆT K = 3.15 MW − 2.04 MW = 1.11 MW

Parni blok

Slika 3: Parna turbina sa dva oduzimaa

Primjer 2. Razmatramo Rankin-Klauzijusov kruni proces sa dva oduzimaa i meupregrijaem

pare. Pregrijana para sa 8.0 MPa i 480 °C ulazi u turbinu visokog pritiska gdje ekspandira do
0.7 MPa. Meupregrijana para ulazi u turbinu niskog pritiska sa 440 °C i ekspandira do 0.008 MPa.
Para oduzimaa iz TVP se sa 2 MPa vodi u zatvoreni zagrijaq napojne vode. Napojna voda izlazi iz
9 Mar 2021 Petar Babi, Maxinski fakultet, Baa Luka 2
 OSNOVI TEORIJE TURBOMAXINA Sedmica I

zagrijaqa sa 205 °C i 8 MPa, dok kondenzat oduzimaa izlazi kao k uqala voda sa 2 MPa. Kondenzat
se da e uvodi u otvoreni zagrijaq napojne vode preko priguxnog ventila. U ovaj zagrijaq se uvodi
para oduzimaa iz turbine niskog pritiska sa 0.3 MPa. Napojna voda na izlazu iz ovog zagrijaqa
je k uqala voda na 0.3 MPa. Korisna snaga krunog procesa iznosi 100 MW. Stepen korisnosti
TVP 0.88 i stepen korisnosti TNP 0.85. Odrediti a) stepen korisnosti krunog procesa i b) maseni
protok pare na ulazu u TVP.
Rjexee. Stae pare na ulazu u TVP h1 = 3348.4 kJ/kg i s1 = 6.6586 kJ/kgK.Stae 3s odreeno je
pritiskom 0.7 MPa i entropijom s3s = s1 = 6.6586 kJ/kgK tako da je h3s = 2741.8 kJ/kg. Na osnovu
stepena korisnosti TVP odreujemo stae 3 na izlazu iz TVP
h1 − h3
ηT V P =
h1 − h3s
odakle slijedi
h3 = h1 − ηT V P (h1 − h3s ) = 3348.4 − 0.88 · (3348.4 − 2741.8) = 2814.6 kJ/kg.

Stae 2s odreeno je pritiskom 2 MPa i entropijom s2s = s1 = 6.6586 kJ/kgK tako da je h2s =
2963.5 kJ/kg. Na osnovu stepena korisnosti TVP odreujemo stae 2
h1 − h2
ηT V P =
h1 − h2s
odakle slijedi
h2 = h1 − ηT V P (h1 − h2s ) = 3348.4 − 0.88 · (3348.4 − 2963.5) = 3009.6 kJ/kg.

Entalpija i entropija na ulazu u TNP su h4 = 3353.3 kJ/kg i s4 = 7.7571 kJ/kgK. Izentropsko stae
na izlazu iz TNP 6s odreeno je pritiskom 0.008 MPa i entropijom s6s = s4 = 7.7571 kJ/kgK na
osnovu qega moemo odrediti vlanost pare
s6s − s0
x6s = = 0.9382
s00 − s0
tako da je
h6s = h0 + x6s (h00 − h0 ) = 173.88 + 0.9382 · 2403.1 = 2428.5 kJ/kg.

Na osnovu stepena korisnosti TNP odreujemo stae 6

h4 − h6
ηT N P =
h4 − h6s
odakle slijedi
h6 = h4 − ηT N P (h4 − h6s ) = 3353.3 − 0.85 · (3353.3 − 2428.5) = 2567.2 kJ/kg.

Stae 5s odreeno je pritiskom 0.3 MPa i entropijom s5s = s4 = 7.7571 kJ/kgK tako da je h5s =
3101.5 kJ/kg. Na osnovu stepena korisnosti TNP odreujemo stae 5
h4 − h5
ηT V P =
h4 − h5s
odakle slijedi
h5 = h4 − ηT V P (h4 − h5s ) = 3348.4 − 0.85 · (3348.4 − 3101.5) = 3138.5 kJ/kg.

Entalpija na izlazu iz kondenzatora h7 = 173.88 kJ/kg. Entalpija na izlazu iz prve pumpe

h8 = h7 + v7 (p8 − p7 ) = 173.88 + 1.0084 · (0.3 − 0.008) = 174.17 kJ/kg.

9 Mar 2021 Petar Babi, Maxinski fakultet, Baa Luka 3

 OSNOVI TEORIJE TURBOMAXINA Sedmica I

Entalpija na izlazu iz otvorenog zagrijaqa h9 = 561.47kJ/kg. Entalpija na izlazu iz druge pumpe

h10 = h9 + v9 (p10 − p9 ) = 561.47 + 1.0732 · (8.0 − 0.3) = 569.73 kJ/kg.

Entalpija kondenzata koji izlazi iz zatvorenog zagrijaqa h12 = h13 = 908.79 kJ/kg. Entalpija napojne
vode na izlazu iz zatvorenog zagrijaqa h11 = 882.4 kJ/kg.
Maseni udjeli oduzimaa odreeni su prema protoku na ulazu u TVP, y0 = m2/m1 i y00 = m5/m1.
Maseni udio pare oduzimaa iz TVP odreujemo iz bilansa energije za zatvoreni zagrijaq
h11 − h10 882.4 − 569.73
y0 = = = 0.1488
h2 − h12 3009.6 − 908.79
Maseni udio pare oduzimaa iz TNP odreujemo iz bilansa energije za otvoreni zagrijaq
(1 − y 0 )h8 + y 0 h13 − h9 (1 − 0.1488) · 174.17 + 0.1488 · 908.79 − 561.47
y 00 = = = 0.0938
h8 − h5 174.17 − 3138.5
a) Snaga TVP
ẆT V P
= (h1 − h2 ) + (1 − y 0 )(h2 − h3 )
ṁ1
= (3348.4 − 3009.6) + (1 − 0.1488)(3009.6 − 2814.6) = 504.78 kJ/kg

Snaga TNP
ẆT N P
= (1 − y 0 )(h4 − h5 ) + (1 − y 0 − y 00 )(h5 − h6 )
ṁ1
= (1 − 0.1488)(3353.3 − 3138.5) + (1 − 0.1488 − 0.0938)(3138.5 − 2567.2) = 615.54 kJ/kg

Snaga prve pumpe

ẆP 1
= (1 − y 0 − y 00 )(h8 − h7 ) = (1 − 0.1488 − 0.0938)(174.17 − 173.88) = 0.22 kJ/kg
ṁ1
Snaga druge pumpe
ẆP 2
= (h10 − h9 ) = (569.73 − 561.47) = 8.26 kJ/kg
ṁ1
Dovedena koliqina toplote
Q̇dov
= (h1 − h11 ) + (1 + y 0 )(h4 − h3 )
ṁ1
= (3348.4 − 882.4) + (1 + 0.1488)(3353.3 − 2814.6) = 3084.9 kJ/kg

Stepen korisnosti
ẆT V P /ṁ1 + ẆT N P /ṁ1 − ẆP 1 /ṁ1 − ẆP 2 /ṁ1 504.78 + 615.54 − 0.22 − 8.26
η= = = 0.36
Q̇dov /ṁ1 3084.9

b) Maseni protok na ulazu u TVP

Ẇkor
ṁ1 =
ẆT V P /ṁ1 + ẆT N P /ṁ1 − ẆP 1 /ṁ1 − ẆP 2 /ṁ1
100 · 103
= = 89.94 kg/s
504.78 + 615.54 − 0.22 − 8.26

9 Mar 2021 Petar Babi, Maxinski fakultet, Baa Luka 4

 OSNOVI TEORIJE TURBOMAXINA Sedmica I

Strujae fluida
Primjer 3. Pritisak i temperatura u rezervoaru vazduha aerotunela iznose 20 bar i 300 K. Prilikom
ekspanzije vazduha kroz cijevni sistem aerotunela na odreenoj poziciji izmjeren je pritisak 1 bar.
Odrediti temperaturu vazduha na toj poziciji u sluqaju a) izentropske ekspanzije i b) ekspanzije sa
porastom entropije 320 J/kgK. Za vazduh uzeti cp = 1.0045 kJ/kgK, κ = 1.4 i R = 287 J/kgK.
Rjexee. a) Na osnovu jednaqine izentrope
  κ
p1 T1 κ−1
=
p0 T0
imamo
  κ−1   1.4−1
p1 κ 1 1.4
T1 = T0 = 300 = 127.5 K.
p0 20

b) Na osnovu jednaqine promjene entropije

T1 p1
s1 − s0 = cp ln − R ln
T0 p0
imamo
T1 s1 − s0 R p1 320 287 1
ln = + ln = + ln = −0.537
T0 cp cp p0 1 004.5 1 004.5 20
odakle slijedi
T1 = T0 e−0.537 = 300 · e−0.537 = 175.3 K.

Primjer 4. Odrediti totalni pritisak i totalnu temperaturu u struji vazduha u taqki sa pritiskom
1 bar, temperaturom 320 K i brzinom sturjaa 1000 m/s.
Rjexee. Na osnovu
c2 κR
h+ = htot h = cp T cp =
2 κ−1
slijedi
c2
cp T + = cp T tot
2
odakle moemo odrediti totalnu temperaturu
c2 κ−1 2 1.4 − 1
T tot = T + =T+ c = 320 + · 10002 = 817.8 K
2cp R 2κ 2 · 1.4 · 287

Na osnovu jednaqine izentrope

 κ−1
ptot T tot
 κ
=
p T
odreujemo totalni pritisak
κ 1.4
T tot
  κ−1  
tot 817.8 1.4−1
p =p = 1 bar · = 26.7 bar
T 320
Primjer 5. Odrediti brzinu isticaa pare iz mlaznika pri izentropskom xireu od pritiska
p0 = 10 bar i temperature t0 = 220 °C do pritiska p0 = 1.0 bar. Uporediti rezultate proraquna kada
9 Mar 2021 Petar Babi, Maxinski fakultet, Baa Luka 5
OSNOVI TEORIJE TURBOMAXINA Sedmica I

se zanemari ulazna brzina i kada je ena vrijednost c0 = 200 m/s.

Rjexee. Stae pare na ulazu u mlaznik:
h0 = 2874.6 kJ/kg s0 = 6.7912 kJ/kgK

Entropija pare na izlazu iz mlaznika je ista kao i na ulazu tako da na osnovu entropije s1 = s0 =
6.7912kJ/kgK i pritiska na izlazu p1 = 1.0 bar moemo odrediti stae na izlazu

h1 = 2463.5 kJ/kg t1 = 99.6 °C x = 0.9061

Iz jednaqine energije
c20 c2
htot
0 = h0 + = h1 + 1 = htot
1
2 2
moemo odrediti brzinu na izlazu iz mlaznika za oba sluqaja. U sluqaju kada je c0 = 0 imamo
p p
c1 = 2(h0 − h1 ) = 2 · (2874.6 − 2463.5) = 906.8 m/s

a u sluqaju kada je c0 = 200 m/s imamo

q p
c1 = 2(h0 − h1 ) + c20 = 2 · (2874.6 − 2463.5) · 103 + 2002 = 928.5 m/s

Primjer 6. Pritisak i temperatura ispred mlaznika su p0 = 1.1 MPa i t0 = 280 °C. Brzina na ulazu
u mlaznik c0 = 205 m/s. Odrediti kritiqnu brzinu strujaa pare u mlazniku. Eksponent izentrope
za paru uzeti κ = 1.3 i ekspanziju smatrati izentropskom.
Rjexee. Na osnovu pritiska i temperature pare ispred mlaznika odreujemo odgovarajuu entalpiju,
entropiju i specifiqnu zapreminu pare ispred mlaznika
h0 = 3006.0 kJ/kg s0 = 7.0005 kJ/kgK v0 = 0.2248 m3 /kg

te raqunamo vrijednost totalne entalpije

c20
htot
0 = h0 + = 3027.0 kJ/kg.
2
Sada moemo odrediti totalni pritisak i totalnu temperaturu na ulazu u mlaznik
ptot
0 = 1.2 MPa 0 = 291 °C
ttot

Na osnovu izraza
  −κ   −1.3
pkr κ−1 κ−1 1.3 − 1 1.3−1
= 1+ = 1+ = 0.546
ptot 2 2

odreujemo kritiqni pritisak

pkr = 0.546 ptot = 0.546 · 1.2 = 0.6552 MPa.

Sada moemo odrediti vrijednost entalpije u kritiqnom presjeku

hkr = 2884.6 kJ/kg.

Izjednaqavaem totalne entalpije na ulazu u mlaznik i u kritiqnom presjeku

c2kr c2
hkr + = h0 + 0
2 2

9 Mar 2021 Petar Babi, Maxinski fakultet, Baa Luka 6

OSNOVI TEORIJE TURBOMAXINA Sedmica I

odreujemo kritiqnu brzinu strujaa

q p
ckr = 2(h0 − hkr ) + c20 = 2(3006.0 − 2884.6) · 103 + 2052 = 533.6 m/s.

Primjer 7. Para pritiska 15 bar i temperature 350 °C ulazi u mlazniqku rexetku. Brzinu pare
na ulazu zanemariti. Pritisak na izlazu iz rexetke iznosi 9 bar. Odrediti toplotni pad i stepen
korisnosti rexetke. Koeficijent brzine φ = 0.95. Prikazati proces u h − s dijagramu.
Rjexee. Na osnovu pritiska i temperature ispred rexetke odreujemo entalpiju h0 = 3148.7 kJ/kg
i entropiju s0 = 7.1044 kJ/kgK. Entalpija u taqki 1s odreuje se na osnovu pritiska na izlazu
i entropije na ulazu s1s = s0, te iznosi h1s = 3013.7 kJ/kg. Sada moemo odrediti izentropski
toplotni pad u rexetki
∆hs = h0 − h1s = 3148.7 − 3013.7 = 135 kJ/kg.

Na osnovu jednaqine energije

c20 c2
h0 + = h1s + 1s
2 2
moemo odrediti izentropsku brzinu pare na izlazu
q √
c1s = c20 + 2∆hs = 2 · 135 · 103 = 519.6 m/s.

Na osnovu koeficijenta brzine moemo odrediti stvarnu brzinu na izlazu iz rexetke

c1 = φc1s = 0.95 · 519.6 = 493.6 m/s

Razliku kinetiqke energije izentropskog i stvarnog izlaza smatramo gubitkom

c21s c21 519.62 493.62
hgub = − = − = 13.17 kJ/kg.
2 2 2 2
Koeficijent gubitaka rexetke
c21 /2 493.62 /2
ζ =1− 2 =1− = 0.0976
c1s /2 519.62 /2

Stepen korisnosti rexetke

η = 1 − ζ = 1 − 0.0976 = 0.9024

9 Mar 2021 Petar Babi, Maxinski fakultet, Baa Luka 7