MEJOZA

• REDUKCIJSKA DIOBA
• Dioba u kojoj se reducira broj kromosoma (sa
2n na n)
• Svrha mejoze: stvaranje stanica s haploidnim
brojem kromosoma (n)
 Stanica majka
Somatska stanica

2n Mejoza je stanična dioba rezervirana samo za

specifične somatske stanice (2n)
Mejoza I rezultat mejoze: haploidne stanice (n)

Dvostruki
n n
kromosomi stanice iz kojih nastaju haploidne stanice prolaze
stanični ciklus
Mejoza II
period interfaze se također sastoji od G1, S i G2
faze
n n n n
jedno udvostručavanje DNA (S faza interfaze),
slijede dvije uzastopne stanične diobe nazvane
Jednostruki mejoza I i mejoza II
kromosomi
 HOMOLOGNI KROMOSOMI
• par kromosoma koji nose gene za
ista svojstva
• Morfološki isti
• ZIGOTA – oplođena jajna stanica
• Potječu jedan od oca, a drugi od
Zigota (2n)
majke
MEJOZA

Mejoza I
(redukcijska dioba) Mejoza II
(ekvacijska dioba)
• proces mejoze: dvije uzastopne diobe stanice, ali jedna dioba
kromosoma
• kromosomi se reduciraju u prvoj mejotičkoj diobi

Diploidna stanica - u kojoj postoje 2 kopije svakog tipa kromosoma (2n)

• Jedna kopija od oca druga od majke
Diploidna stanica (2n)

Haploidna stanica = u kojoj postoji 1 kopija svakog kromosoma (n)

Haploidna stanica (n)

Mejoza je dioba važna kod organizama koji se
seksualno razmnožavaju.

Seksualna reprodukcija sastoji se od tri procesa:

1. proces diobe stanice mejozom u kojoj se
stvaraju haploidne stanice (n)
2. proces gametogeneze (post mejotičke diobe)u
kojem nastaju gamete
3. proces oplodnje u kojem se dvije haploidne
stanice (gamete) muška i ženska spajaju i tako
obnavljaju diploidni broj kromosoma

Spolna reprodukcija stvara genetsku varijabilnost

koja je rezultat procesa koji se događaju u mejozi
 • Mejoza se odvija u 8 faza
Mejoza I Mejoza II

• Profaza I • Profaza II
Leptoten • Metafaza II
Zigoten • Anafaza II
Pahiten • Telofaza II
Diploten
Diakineza
• Metafaza I
• Anafaza I
• Telofaza I
 MEJOZA I
➢ kromatin (DNA+ proteini) se kondenzira
➢ Nestanak jezgrice i jezgrine membrane (ovojnice)
➢ Počinje stvaranje diobenog vretena
PROFAZA I ➢ kromosomi su udvostručeni (udvostručenje se dogodilo u
S periodu Interfaze I)

▪ SINAPSIS – proces uzdužnog povezivanja udvostručenih

homolognih kromosoma
▪ BIVALENT (TETRADA) - par udvostručenih homolognih
kromosoma koji se drže povezani u području centromere
▪ CROSING OVER- homologni kromosomi izmjenjuju
dijelove (DNA) stvaraju se nove kombinacije DNA
▪ Nakon razmjene - nastaju kromosomi koji imaju
kombinaciju dijela DNA od majke i dijela DNA od oca i/ili
obrnuto
Leptoten
• kromosomi - genetski
materijal (DNA) je
udvostručen
• udvostručeni kromosomi se
kondenziraju i postaju vidljivi
 Zigoten
• SINAPSIS je povezivanje homolognih
kromosoma duž kromatida
• povezivanje je vrlo precizno, dijelovi
homolognih kromosma (NEsestrinske
kromatide) vežu se čvrstim vezama
➢ nastaju BIVALENTI - parovi
udvostručenih homolognih
kromosoma (1 bivalent se sastoji od
četiri kromatide i dvije centromere)
Pahiten
• Dovršeno sparivanje (sinapsa)
• Stvaraju se prekriženja između dvije nesestrinske kromatide
homolognih kromosoma tzv. HIJAZME
• Dolazi do CROSSING OVER-a – izmjene homolognih dijelova
homolognih kromosoma nesestrinskih kromatida

➢Nastaju nove kombinacije gena

Diploten Dijakineza
• homologni • kromosomi su kraći, jer se
kromosomi se kontinuirano kondenziraju
odvajaju u području • zajedno se drže samo u
centromere i ostaju terminalnim (vršnim)
pričvršćeni samo u hijazmama
području hijazmi
METAFAZA I

• homologni kromosomi (u bivalentu) nalaze se u

metafaznoj ploči (ekvatorijalnoj ravnini)
• formirano je diobeno vreteno
• niti diobenog vretena pričvšćene su na
centromere kromosoma i povalače kromosome u
sredinu stanice – u područje metafazne ploče
• bivalenti su raspoređeni uzduž metafazne ploče
➢ odvajanje udvostručenih homolognih kromosoma iz bivalenta i
odlazak na polove stanice
(na svaki pol putuje jedan udvostručeni kromosom iz homolognog para-
kromosom koji se kreće prema polu sastoji se od jedne centromere i
ANAFAZA I
dviju sestrinskih kromatida)

• homologni kromosomi iz bivalenta se odvajaju ali sestrinske

kromatide ostaju povezane zajedno u području centromera
• udvostručeni kromosomi iz bivalenta putuju iz metafazne ploče
prema polu i to tako da jedan udvostručeni kromosom ide prema
jednom polu stanice, a drugi prema drugom polu stanice
• niti diobenog vretena koje se protežu od jednog pola do kromosoma
i od drugog pola do kromosoma (produžuju stanicu) i pomažu
kretanje kromosoma prema polovima

➢ reducira se broj kromosoma sa 2n na 2 puta n

Sestrinske
(na taj način da od stanice koja je imala 2n kromosoma nastanu 2
kromatide
stanice, a u svakoj od njih dvije je raspoređeno n kromosoma)
➢ slučajna raspodjela kromosoma na polove
(prema roditeljskoj pripadnosti)
 3 para homolognih
kromosoma
Slučajna raspodjela
majčinski
kromosoma
očinski

Slučajnom raspodjelom
moguće je stvoriti 8 različitih
• U slučajnoj raspodjeli stvara se
kombinacija kromosoma
2n različitih gameta
(majčinskih i očinskih)
n = broj haploidnih kromosoma u gametama

• koja kombinacija (raspodjela)

kromosoma će biti u kojoj gameti
sasvim je slučajna

• broj različitih gameta je i puno

veći zbog crossing overa
 Mitoza Mejoza

Razlike između anafaze mitoze i anafaze I mejoze

TELOFAZA I

• Haploidan broj kromosoma (n) nalazi se na

svakom od dva pola stanice
• Stvaraju se jezgrine ovojnice oko svake jezgre
• Svaka stanica ima po jedan kromosom iz svakog
homolognog para (kromosom je udvostručen
uočljive su sestrinske kromatide)
• Odvija se citokineza
• Na kraju telofaze – stanica je podijeljena u dvije
nove stanice s HAPLOIDNIM (polovičnim) brojem
kromosoma
 kromosomi u svakoj stanici imaju
po dvije sestrinske kromatide
povezane centromerom
sestrinske kromatide nisu iste u
Rezultat dijelu gdje se dogodio crossing over
MEJOZE I
broj kromosoma je haploidan (u
svakoj od dvije novonastale
stanice)
 Prikaz mejoze I stanice s 2n=6

n=3

2n=6

n=3

Profaza I Metafaza I Anafaza I Telofaza I

 MEJOZA II
PROFAZA II
• nastavlja se u DVIJE stanice koje su nastale u
procesu mejoze I
• Kromosomi su još uvijek udvostručeni, kraći i
tanji
• membrana jezgre nestaje
• stvaraju se niti diobenog vretena i povezuju se s
centromerom (u području kinetohora)
METAFAZA II
• kromosomi (udvostručeni), ali nemaju
identične kromatide, nalaze se u
području metafazne ploče
• niti diobenog vretena povezane su s
centromerom svakog kromosoma
• uočljive su sestrinske kromatide
okrenute prema suprotnim polovima
stanice
 ANAFAZA II

• odvajanje sestrinskih kromatida u

području centromera (kao u anafazi
mitoze)
• sestrinske kromatide postaju
kromosomi koji putuju na polove
stanice pomoću niti diobenog vretena
• druga slučajna raspodjela kromosoma
na polove s obzirom na roditeljsku
pripadnost i crossing over
 n=3 n=3

TELOFAZA II

• stvara se membrama jezgre oko

svakog seta kromosoma
• stvara se jezgrica u svakoj jezgri
• kromosomi se produžuju i postaju
slabije uočljivi
• citokineza

➢stvorene 4 stanice s haploidnim

(polovičnim) brojem kromosoma
(n)
n=3 n=3
Prikaz mejoze II stanice s 2n=6
4 stanice koje nastaju mejozom su različite, kako od
početne diploidne stanice, tako i međusobno

Novonastale stanice se od početne stanice razlikuju po

količini nasljednog materijala
(haploidne su, dok je ishodišna stanica bila diploidna)

Novonastale stanice sadrže nove kombinacije gena koje

nisu postojale kod ishodišne stanice
Nove izmjena dijelova nesestrinskih kromatida (crossing
over) - pahiten profaze I
kombinacije
gena slučajna raspodjela (s obzirom na roditeljsku
posljedica pripadnost i c.o.) udvostručenih homolognih
kromosoma iz bivalenata – anafaza I
su Ova pojava je bitan uzročnik varijabilnosti gameta.
triju Kod čovjeka (2n = 46) samo zahvaljujući nezavisnoj raspodjeli
kromosoma može nastati 223 = 8 388 608 različitih gameta.
događaja
tijekom
slučajna raspodjela sestrinskih kromatida (koje
mejoze: zbog crossing overa više nisu nužno identične) –
anafaza II
Svrha mejoze

➢Nastanak haploidnih, međusobno različitih stanica

• Omogućuje spolno razmnožavanje

(spajanjem haploidnih gameta obnavlja se diploidni broj
kromosoma)
• Svaka gameta sadrži jedinstvenu kombinaciju gena – svaka zigota
(potomak) je jedinstven
 NAUČILI SMO

➢Mitozom se dijele tjelesne stanice (diploidne - 2n) i nastaju nove

tjelesne stanice (diploidne - 2n)

➢Mejozom se dijele samo stanice koje se nalaze u posebnim

organima (tučak, prašnici, jajnici i testisi)
• Te stanice koje ulaze u diobe imaju diploidni broj (2n) kromosoma,
a nakon mejoze nastanu stanice s haploidnim brojem kromosoma
(n)
Replikacija
DNA
Interfaza
MITOZA I MEJOZA
usporedba procesa
diobe stanica u
nekim fazama

2n=4 2n=4

n=2

n=2

n=2 n=2
 - ekvacijska dioba - redukcijska dioba

Diobe stanica

2n=4 2n=4 n=2 n=2 n=2 n=2

 MEJOZA
• prva dioba redukcijska (odvajanje
MITOZA
homolognih kromosoma)
• ekvacijska dioba -razdvajanje
sestrinskih kromatida
• dvije diobe po ciklusu
• jedna doba po ciklusu
• dolazi do sinapsisa, stvaraju se hijazme
izmjenjuje se gen. mater. (co)
• genetički produkti mitoze su identični
ZNAČAJKE

• genetički produkti različiti

•broj kromosoma isti kao u majčinskoj
stanici
•broj kromosoma u stanicama kćeri
reduciran na pola od broja u majč.st.
• produkti mitoze mogu opet ulaziti u
mitoze
• produkti mejoze ne mogu se opet dijeliti
mejozom, ali mogu mitozom
• događa se u tjelesnim stanicama
• događa se u specijaliziranim stanicama u
• počinje u zigoti i odvija se u toku života
posebnim organima

• počinje kad je organizam spolno zreo

GAMETOGENEZA PROCES STVARANJA GAMETA
• GAMETOGENEZA je proces stvaranja gameta, obuhvaća
mejozu i postmejotičke diobe

Mejoza, kao i gametogeneza vezana je isključivo uz spolno

razmnožavanje

• GAMETE su muške ili ženske spolne stanice s haploidnim

brojem kromosoma sposobne za oplodnju
 Gametogeneza kod
biljaka

• Mikrosporogeneza i
mikrogametogeneza –
u prašnicima

• Megasporogeneza i
megagametogeneza – u
tučku
• Kod biljaka imamo izmjenu spolne i nespolne
generacije

• Mejozom kod većine biljaka nastaju spore

(mikrospore i megaspore), a proces nastanka
spora nazivamo mikro- i megasporogeneza

• SPORE su haploidne nespolne stanice

• Spore nastaju u sporangijima

• U povoljnim uvjetima, mitotičkim diobama od

spore nastaje gametofit: polenovo zrno i
embrionska vreća
MIKROSPOROGENEZA

• U prašnicima (anthera)
razvija se puno
diploidnih stanica tzv.
mikrosporocita
(majčinskih stanica
polena) koje ulaze u
mejozu
• Nakon mejoze od 1
majčinske stanice
stanice polena nastanu
4 haploidne stanice
(MIKROSPORE)
 MIKROGAMETOGENEZA
• MIKROSPORE da bi postale POLENOVA ZRNCA
moraju proći posmejotske diobe (dvije mitotske
diobe)
• Nakon prve mitotske diobe nastanu 2 jezgre
• U drugu mitotsku diobu ulazi samo jedna jezgra
nastaje polenovo zrno

n Generativne ili spermalne jezgre (stanice)

POLENOVO
ZRNO n
su MUŠKE GAMETE
(MUŠKI n
GAMETOFIT)
Vegetativna jezgra
 MUŠKA GAMETOGENEZA KOD
BILJAKA

Prva mejotička Druga mejotička

dioba dioba
Majčinska
stanica Mejoza
polena Mikrospora
Mikrosporogeneza

Dioba
Generativna jezgra
jezgre
Mitoza u
generativnoj jezgri
Mikrospora Generativne (spermalne)
Vegetativna jezgra jezgre- muške gamete
Vegetativna jezgra
Mikrogametogeneza
Polenovo zrno –
muški gametofit
MEGASPOROGENEZA

• U plodnici tučka nalazi se sjemeni zametak (jedan ili više - ovisno da li je plod
kasnije jednosjemeni ili višesjemeni) u kojem se izdvaja samo jedna stanica
megasporocita (majčinska stanica embrionalne vreće)

• Megasporocita prolazi mejozu nakon koje nastanu 4 haploidne stanice

(MAKROSPORE ili MEGASPORE)
• Kod većine viših biljaka 3 makrospore propadaju, a samo jedna preživi
MEGAGAMETOGENEZA Embrionalna vreća- ženski
gametofit
• Jezgra preživjele megaspore ulazi u 3
mitotske diobe, nakon kojih je stvoreno 8
jezgara koje čine EMBRIONALNU VREĆU Antipode (n)

• Od tih 8 jezgara : jedna je jajna stanica

(n), dvije fuzioniraju i stvaraju tzv. Sekundarna
sekundarnu jezgru (2n), dvije jezgre su jezgra (2n)

sinergide i tri su antipode i sve su

haploidne Sinergide (n)

• Jajna stanica i sekundarna jezgra su Jajna stanica (n)

Fizioniranje dviju
ženske gamete jezgara
 ŽENSKA GAMETOGENEZA KOD
BILJAKA
Degeneriraju
(propadaju)
Prva mejotička Druga mejotička
dioba dioba
Majčinska
stanica Mejoza
embrionske Megasporogeneza Megaspora
vreće

Mitoza Mitoza Mitoza Sinergide Jajna stanica

Megaspora Sekundarna
jezgra
Antipode

Megagametogeneza Megagametofit
(embrionska vreća)
Makrosporocita
OPLODNJA KOD BILJAKA
• Dvostruka je
• Dvije spermalne jezgre
polenovog zrna sudjeluju u
oplodnji:
1) Jedna spermalna jezgra (n)
polenovog zrna oplodi jajnu
stanicu (n) ZIGOTA
(2n) EMBRIO (2n)

2) Druga spermalna jezgra (n)

polenovog zrna oplodi
sekundarnu jezgru (2n)
ENDOSPERM (3n) - triploidno
staničje)
 Gametogeneza kod
čovjeka i životinja

• Proces stvaranja gameta kod

životinja i čovjeka naziva se:

1) Spermatogeneza (proces
nastanka muških gameta)
2) Oogeneza (proces nastanka
ženskih gameta)

• Spermatogeneza se odvija u
testisima
• Oogeneza se odvija u jajnicima
SPERMATOGENEZA
• odvija se u testisima u kojima diploidna stanica
primordija (2n) se dijeli mitozom jednom ili više
puta i stvaraju se diploidne stanice
spermatogonije (2n)
• Spermatogonije ulaze u mejozu, kada
spermatogonija dođe u PI fazu postaje primarna
spermatocita (2n)
• Primarna spermatocita nakon mejoze I razvije 2
haploidne sekundarne spermatocite (n)
• Dvije sekundarne spermatocite ulaze u mejozu II
• Nakon završetka mejoze II svaka sekundarna
spermatocita proizvede dva spermatida (n), koji
se razvijaju i sazrijevaju u SPERMIJ (n).
 OOGENEZA
• Odvija se u jajniku ili ovariju
• U ovariju se nalazi diploidna stanica primordija (2n) koja se
dijeli mitozom i nastaje oogonij (2n)
• Oogonija ulazi u još jednu mitozu i razvija se u primarnu
oocitu (2n)
• Primarna oocita ulazi u mejozu I i podijeli se
• Proces oogeneze razlikuje se od spermatogeneze jer se većina
citoplazme alocira u jednu od dvije haploidne stanice i to u
sekundarnu oocitu (n)
• Manja stanica (s manje citoplazme) i haploidnim brojem
kromosoma je prvo polarno tijelo koje se može i ne mora
više dijeliti
• Sekundarna oocita (n) ulazi u mejozu II nastanu dvije stanice
od kojih je veća OVUM ili JAJNA STANICA (n) zrela ženska
gameta
• Manja stanica je polarno tijelo
• Tijek oogeneze
prije i nakon
rođenja
OPLODNJA KOD
ČOVJEKA I ŽIVOTINJA

• Spermij (n) oplodi jajnu stanicu

(n) ZIGOTA (2n)
EMBRIO (2n)
 NASLJEĐIVANJE

• Prijenos svojstava iz generacije u

generaciju
• Potomci u usporedbi s roditeljima
pokazuju sličnost i/ili različitost
• Kromosome nasljeđujemo od
roditelja : prenose se gametama
tijekom oplodnje
• Po jedan set kromosoma od svakog
roditelja
• Svaki kromosom je “ zbirka” gena

• Naše gensko nasljeđe sastoji se od

nove kombinacije gena koji nisu bili
dio kromosoma naših roditelja
 RAZMNOŽAVANJE

• Nespolno razmnožavanje
• Jedan roditelj- mitozom (nespolnim
razmnožvanjem) stvara se genski
istovjetno potomstvo (klon)
• Prednost nespolnog razmnožavanja-
velika populacija u kratkom vremenu
(nema stvaranja gameta i oplodnje)
• Nedostatak : neprilagođenost u
slučaju promjene uvjeta u okolišu
• Važnost nespolnog razmnožavanja -
Vegetativno razmnožavanje biljaka:
rizomi, vriježe, lukovice, gomolji,
korijen
• Spolno razmnožavanje
• Veća različitost
(varijabilnost) nego u
nespolnom razmnožavanju
• Potomstvo se razlikuje od
roditelja i razlikuje se
međusobno
• Dva roditelja daju
potomstvo koje ima
jedinstvenu kombinaciju
gena naslijeđenu od oba
roditelja
 • Razdoblje koje uključuje jednu generaciju u reproduktivnom
ciklusu organizma; od začeća do stvaranja vlastitog potomstva
(bez obzira dali nespolnim ili spolnim načinom)

ŽIVOTNI CIKLUS KOD VEĆINE ŽIVOTINJA

• Mejozom nastaju gamete
• Gamete su jedine haploidne stanice koje se stapaju u diploidnu
zigotu
• Zigota ulazi u mitotske diobe i tako nastaje višestanični dilopidni
organizam
ŽIVOTNI CIKLUS
ŽIVOTNI CIKLUS VIŠIH BILJAKA
• Postmejotskim diobama (mitoza) nastaje jajna stanica i
sekundarna jezgra u embrionalnoj vreći i spermalne jezgre u
polenovom zrnu
• U dvostrukoj oplodnji nastaje:
embrio iz oplodnje jajne stanice i spermalne jezgre (stanice)
polenovog zrna
endosperm iz oplodnje sekundarne jezgre i druge spermalne
jezgre polenovog zrna