KLASIČNA OPĆA PODJELA:

1. faza: folklorni romantizam: podražava i obuhvata ono što je usmeno književno do dolaska AU.
Romantizam ovdje ima nacionalni predznak jer je bila u službi formiranja nacija. Dolazi do spajanja
folklorne i romantičarske poetike. Pojava novog oružja, vitez pera. Epovi-veličanej nad nekim
drugim, veličanej poetike zavičaja i pjevanje o kolektivnim idalima.

2. faza: Prosvjetiteljski realizam: suprotno od folklornog. Podrazumijeva proces emancipacije,

prosvjećivanja, podučavanja naroda. Pisci podražavaju stvarnost onakvu kakva jeste, replika
društvene stvarnosti u književnosti. Glavna tema ja AU tema. Ne postoji do kraja otklon od
usmene.(edhem mulabdić,Osman Aziz) baštinjenje istočnjačke priče, sevdalinsko-baladeskni
narativ,javljaju se i pripovijetke koje imaju kolektivni identitet, javlja se anegdota kao model
pripovijetke, šaljiva priča i memorat. Pojava socijalne tematiek (Hamid Šahinović Ekrem-
pripovijetke)

3. faza: moderna: dolazi sa pokretanjem lista Biser u Mostaru tj. sa Musa Ćazimom Ćatićem
(urednik)

MAXIMILIAN BRAUN:

1.romantičarsko historijski (Bašagić)

2. realističko nacionalni pravac (Osman-Aziz)

3. Moderna (Ćatić)

MUHSIN RIZVIĆ PODJELA PREPORODNE:

1. Gluho doba ( 1878-1882) doab u kojem ništa niej nastajalo u književnosti; viđenej Bosne
kao egzotične (nesšto strano i drugačije a u isto vrijeme privlačno), stvaranje jaza između
bošnjaka i Osmanlija (kako ih ničemu nisu učili, čak ni da sačuvaju svoj jezik, samo da
stavraju junake, neuke jeziku i običajem zemlje), iemnuju jezik i konkretizuju plan i
program evropeizacije, ograničenej vjerskih škola a uvođenje svjetovnih predmeta; Hadži
Hasan „Pjesna“ prva pjesma na narodnom ejziku i latiničnom pismu;
2. Doba književnog bosanstva (1883-1897) Kallayeva vladavina, donošenje Privemenog
Vojnog zakona-iseljavanja masovno; Mehmed beg ljubušak smirivao narod govoreći da je
po šerijatu dozvoljeno braniti svoju državu iako je pod AU upravom. Pokretanje lista
„Vatan“; osnivanje ruždije, šerijatske sudijske škole, Muslimanske čitaonice, Osnivanje
„Gajreta“ 1903. Kosta Herman i njegov Zbornik muslimanskih narodnih pjesama.
Propagiranje Bosanstva kroz list „Bošnjak“ koji je pokrenuo Ljubušak
3. Doba književne polarizacije (1894-1905) Hrvatska se identifikuje religijski sa
katoličanstvom, Srbija sa pravoslavljem a Bosna ne zna gdje ce. Književna aktivnost
Muslimana u Hrvatskoj i u Srbiji. Muslimanski pisci srpske nacionalne orijentacije: Osman
Đikić, Avdo Karabegović, Omer-beg Sulejmanpašić;
4. Doba vlastitih književnih listova i izdanja (1900-1918) pokretanje „Behara“ , „Gajreta“
(pokrenut 1907, Osman Đikić) i „Bisera“ (1912. Avdo Sumbul)