Zadužbina Ive Andrića

Temelj

Zadužbina Ive Andrića osnovana je na temelju posljednje Andrićeve želje, koju

je književnik svojim suradnicima i sugovornicima, književniku Milanu Đokoviću
i kulturnom izaslaniku Gvozdenu Jovaniću, najavio 5. prosinca 1974. u svom
stanu u Ulici Proleterskih brigada 2a. Oni su, dakle, bili svjedoci i
potpisnici njegove posljednje želje.
Nakon Andrićeve smrti 13. ožujka 1975., Prvi općinski sud je 20. lipnja 1975.
donio odluku o pravomoćnosti oporuke.
Prva i najvažnija odredba posljednje književnikove želje bila je da se njegova
ostavština "sačuva u cjelini i da kao ostavština, odnosno zadužbina bude
namijenjena općim kulturnim i humanitarnim potrebama". Posljednjom oporukom
pisac je cjelokupnu rukopisnu ostavštinu ostavio na brigu Srpskoj akademiji
nauka i umjetnosti, čiji je član od 1926. godine. Također je suglasio da se
dio sredstava izdvoji za nagradu za najbolju zbirku priča ili najbolju kratku
priču objavljenu tijekom jedne kalendarske godine. Uz to, prepustio je svojoj
dugogodišnjoj suradnici Veri Stojić da se brine o njegovim autorskim pravima,
da štiti njegovu ostavštinu i upravlja njome, udijelivši joj dio sredstava.
Nakon godinu dana priprema, 12. ožujka 1976. godine, godinu dana nakon
Andrićeve smrti, osnovana je Zadužbina Ive Andrića. Zadužbinom našeg jedinog
dobitnika Nobelove nagrade za književnost, od trenutka osnutka do danas,
upravlja Upravni odbor, čiji se članovi biraju na mandat od četiri godine.
Upravni odbor ima devet članova koje sada imenuje Srpska akademija nauka i
umjetnosti.

Lični fond Ive Andrića

Na inicijativu Zadužbine i uz njenu kompletnu finansijsku podršku Andrićeva

rukopisna zaostavština iz SANU klasifikovana je i popisana, načinjen je i
štampan Katalog Ličnog fonda Ive Andrića (autorke Anđelija Dragojlović i Olga
Mučalica). Celokupni korpus sastoji se od preko preko 6.000 inventarskih
jedinica i 118.000 stranica dokumentarne građe (lična dokumenta, dokumenta
delatnosti, prepiska...) Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu i MFC
„Mikrokomerc“ nedavno su digitalizovali celokupnu rukopisnu zaostavštinu koja
se može naći i pretraživati u okviru digitalne biblioteke Filološkog fakulteta
u Beogradu.
Značajni projekti

Osobni fond Ive Andrića

Na inicijativu Zadužbine i uz potpunu financijsku potporu Andrićeva rukopisna

ostavština iz SANU je klasificirana i popisana te je izrađen i tiskan Katalog
osobnog fonda Ive Andrića (autorice Anđelija Dragojlović i Olga Mučalica).
Cjelokupni korpus čini preko 6.000 inventarnih jedinica i 118.000 stranica
dokumentarne građe (osobni dokumenti, poslovni dokumenti, korespondencija...),
Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu i MFC „Mikrokomerc“ u sklopu
digitalne biblioteke Filološkog fakulteta u Beograd.

Bibliografija Ive Andrića

Zadužbina je financijski omogućila izradu Bibliografije Ive Andrića koju je

realizirala u suradnji s Bibliotekom Matice srpske. Bibliografiju koja
obuhvaća razdoblje od prve Andrićeve objavljene pjesme 1911. do 2011. godine
izradili su bibliografi Biblioteke Matice srpske (Ljiljana Klevernić, Kata
Mirić, Melanija Blašković, Vesna Ukropina, Daniela Kermeci, Sladjana Subašić i
Marija Vaš). Osim pretraživanja u programu COBBIS, putem elektronskog kataloga
Biblioteke Matice srpske, Andrićeve bibliografije, sa oko 16.000
bibliografskih jedinica dostupna je na web stranici Zadužbine Ive Andrića
(www.ivoandic.org.rs) kao iu tiskanom obliku (izdavači Zadužbine Ive Andrića,
Biblioteka Matice srpske i SANU, 2011. Na prijedlog Biblioteke Matice srpske
za rad na bibliografiji Ive Andrića 2011–2021, Zadužbina nastavlja financirati
izradu najveće osobne bibliografije u srpskoj kulturi, koja će sadržavati
dodatnih 4681 bibliografskih jedinica.

Bibliografija Ive Andrića 2011.–2021. obuhvatit će razdoblje od sredine 2011.

do sredine 2021., a s Bibliografijom Ive Andrića 1911.–2021. čini cjelinu.
Glavni urednik je akademik Miro Vuksanović. Na projektu rade bibliografi
Ljiljana Klevernić, Sladjana Subašić (koordinatorice), Vesna Ukropina,
Melanija Blašković, Marija Vaš, Daniela Kermeci i Katalin Rafa, zatim
informatičarke Novka Šokica Šuvaković i Olivera Mihajlović, dok Jelica Grbić
obavlja administrativne i financijske poslove. Izdanje će biti objavljeno
početkom 2022. Izradu Bibliografije Ive Andrića 2011.–2021. podržalo je
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
Andrićeva osobna knjižnica

Zadužbina je organizirala i financirala uređenje Andrićeve osobne knjižnice

koja se čuva u Spomen muzeju Ive Andrića, na Andrićevom vencu, u stanu u kojem
je književnik živio od 1958. do smrti 1975. godine. Popisane su 4502 knjige,
pročitane margine i bilješke, što može biti od velike važnosti za istraživače
i autore kritičkih izdanja Andrićevih djela. Taj posao obavile su knjižničarke
Milana Đurđulov i Branka Andrejić.

Spomenik Ivi Andriću u Beogradu

Zadužbina je bila jedan od inicijatora raspisivanja natječaja za izgradnju

Andrićevog spomenika, čiji se rezultat danas vidi na Andrićevom vijencu: 10.
listopada 1991., godinu dana prije Andrićeve stogodišnjice, spomenik jednom od
najvećih srpskih književni hodač u bronci, rad kipara Milanka Mandića.

Kritičko izdanje cjelokupnih Andrićevih djela

U rujnu 2016. Zadužbina je odlučila započeti rad na kritičkom izdanju

Andrićevih djela te je formirala Uredništvo za izradu kritičkog izdanja
(predsjednik akademik Miro Vuksanović, članovi prof. dr. Radivoje Mikić, prof.
dr. Zorica Nestorović, dr. sc. Žaneta Đukić Perišić i Biljana Đorđević Mironja
(tajnica Povjerenstva) , udžbenički udžbenici, među kojima izdvajamo knjigu
Dušana Ivanića Osnove tekstologije.
Uvod u tekstologiju nove srpske književnosti, Beograd, Narodna knjiga / Alfa,
2001. i "Načela za kritičko izdanje Sabranih djela Ive Andrića" (autor prof.
dr. Zorica Nestorović) redakcija koju čine prof. dr Zorica Nestorović,
voditeljica projekta, prof. dr Slađana Jaćimović, doc. dr. Milan Aleksić, dr.
Dragana Grbić i mr. Marija Blagojević, kritički su priredili pet zbirki
Andrićevih pripovjedaka (iz 1924., 1931., 1936., 1948. i 1960.) koje su
objavljene 2017. godine, u sklopu Prvog kola, a na god. povodom jubileja - 125
godina od Andrićeva rođenja. Krajem 2018. u sklopu Drugoga kruga KIDIA-e
objavljene su i izvan zbirki objavljene pripovijetke Ive Andrića (napisane od
1914. do 1975.).
Sljedeće, 2019., izlazi Treći krug s kritički pripremljenim narativnim
ciklusom Kuća u samoći (1976.), zatim zbirke meditativne proze Ex Ponto
(1918.) i Nemir (1918.), kao i pjesnička ostvarenja prikupljena u sklopu
stihova. Tijekom 2020. godine dovršen je rad na prvom kritički pripremljenom
spisateljskom romanu Gospođica (1945.), čime je započeo izdavanje Četvrtog
kruga Kritičkog izdanja djela Ive Andrića. Paralelno se radi na romanima
drugih pisaca koji također čine Četvrtu rundu - roman Prokleta avlija
objavljen je 2021. - kao i zbirke eseja i Znakovi uz cestu koji će činiti peti
krug KIDIA-e. stranica Kritičko izdanje).
U okviru Zadužbine objavljena je nova koncepcija Sabranih djela Ive Andrića u
20 svezaka i objavljena 2011. godine (urednici Radovan Vucković, Žaneta Đukić
Perišić, Biljana Đorđević Mironja), a uz potporu Zadužbine knjiga Književnik i
priča: stvaralačka biografija sv. Ivo Andrić objavljena Žanete Đukić Perišić
kojom je obilježena 120. obljetnica književničina rođenja.
Zadužbinski knjižnični fond

Biblioteka Zadužbine Ive Andrića prikuplja izdanja Andrićevih djela u

izvorniku i prijevodu (Andrićeva djela prevedena su na 49 jezika), kao i
bogatu biblioteku popisanih i klasificiranih djela o Andriću, videoteku,
fonoteku, arhive i drugo. ). Stručni suradnici pružaju stručnu pomoć
istraživačima Andrićevog stvaralaštva i svima koji su zainteresirani za
Andrićevo djelo.
Ostale aktivnosti

Organiziranje okruglih stolova, razgovora, konferencija i znanstvenih skupova

o Andrićevu stvaralaštvu i različitim aspektima suvremene srpske književnosti
i zadužbinarstva, izložbi o Andrićevom životu i stvaralaštvu, predavanja,
književnih promocija, organizacija kazališnih predstava i filmskih projekcija,
pomaganje u materijalnim i stručnim konzultacijama. Andrića, Zadužbina služi
najdubljim interesima naše književnosti, umjetnosti i kulture.
Velik je broj diplomanata, poslijediplomskih i doktorskih studenata koji su
dobili pomoć Andrićeve zadužbine za radove iz područja književnosti. Kao gosti
i stipendisti mnogi slavisti iz cijelog svijeta boravili su i radili u
književničinoj zadužbini u njezinoj knjižnici. Uz pomoć i preporuku Zadužbine
u posljednjih četrdesetak godina objavljeno je nekoliko publikacija. Zadužbina
također pomaže mnoga kulturna događanja, književna druženja, sudjeluje u
akcijama pomoći školskim i siromašnim knjižnicama te surađuje na
manifestacijama u čast Ive Andrića, kao i ustanovama koje nose njegovo ime.