Interpretacija i rezultati ankete

o stanju okoliša/životne sredine

na području Grada Sarajevo

Sarajevo, 2014.
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

Uvod

U okviru projekta finansiranog od strane Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini i

Grada Sarajevo “Podrška provedbi Aarhuske konvencije u BiH – Aarhus centar
BiH”, kojeg je implemetiralo Udruženje Aarhus centar u BiH, provedeno je
istraživanje među građanima Grada Sarajevo, u cilju dobivanja informacija i
ocjena javnosti o stanju u oblasti prava na zdrav okoliš, kao treće generacije
ljudskih prava.

Namjera Udruženja Aarhus centar u BiH bila je da se dobivenim rezultatima

provedenog istraživanja stekne jasnija slika o mišljenju javnosti o tome koji su
najveći problemi u zaštiti okoliša u Gradu Sarajevo, koju bi donosioci odluka
u ovoj oblasti trebalo da imaju u vidu u procesu definiranja budućih pravaca
djelovanja i kreiranja politika iz oblasti zaštite okoliša i okolišnih prava građana.

Pored gradskih i općinskih vlasti, rezultati istraživanja namijenjeni su i izvršnoj

i zakonodavnoj vlasti na višim nivoima, nevladinom sektoru, stručnoj javnosti,
medijima, te svim pojedincima zainteresiranim da se okolišni standardi u Bosni
i Hercegovini približe standardima Evropske unije.

Prikupljanje informacija izvršeno je metodom intervjuiranja, u periodu juni -

august 2013. godine.

Anketiranje je provedeno uz podršku zaposlenih i volontera Udruženja Aarhus

centar u BiH te predstavnice MZ Park-Višnjik Općine Centar.

Dizajn upitnika i koordiniranje istraživanja: Sabina Jukan, izvršna direktorica

Udruženja Aarhus centar u BiH

Anketari na terenu:
Nina Kreševljaković, Merima Polimac, Vanja Babić, volonteri/pripravnici Udruženja
Aarhus centar u BiH

Anja Botić, Lamija Milanović, Smiljan Tomić, Ismar Džanko, Mišo Miković i Eldar
Jordamović, volonteri Udruženja Aarhus centar u BiH

Vera Erbez, predstavnica MZ Park-Višnjik Općine Centar

Unos podataka: Merima Polimac i Vanja Babić

Stručna obrada ankete: mr.sc. Mirela Uljić, dipl.ing.građ.

5
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

Sažetak: Summary:

1. Bazirajući se na rezultatima ovog 1. Based on the results of this survey,

ispitivanja, građani općenito nisu the citizens are generally dissatisfied
zadovoljni stanjem okoliša/životne with the state of environment overall,
sredine, niti na području mikro as well as the “micro community”
sredine u kojoj žive – svoje mjesne where they live, be it their neigh-
zajednice, niti na području svoje borhood, the municipality or the City
općine, i Grada Sarajevo. of Sarajevo overall.
2. Pored evidentnih sistemskih propusta, 2. The citizens point to systemic failures
kao jedan od ključnih uzroka lošeg as one of the key causes for the
stanja u okolišu, građani prepoznaju poor state of the environment, but
u vlastitom neznanju, nerazvijenoj also recognize their own lack of
svijesti i u konačnici neodgovornosti awareness and irresponsibility at
pojedinca. individual level, as contributors to
this state.
3. Vrlo mali broj građana upoznat je sa
radom bilo koje nevladine organizacije 3. Very few citizens are informed of the
u oblasti okoliša/životne sredine u work of NGOs in the environmental
svom okruženju. protection field.
4. Vrlo mali broj građana upoznat je
4. Very few citizens are informed that
sa postojanjem Udruženja Aarhus the organization “Aarhus Center in
centar u BiH. BiH” exists.
5. Uvid u rezultate ovog istraživanje 5. This research should be used by the
može i trebalo bi da ukaže decision-makers at local and higher
donosiocima odluka u ovoj oblasti na levels of government (legislative
definiranja budućih pravaca djelovanja and executive branch included) as
i kreiranja politika iz oblasti zaštite a basis for future policies when it
okoliša i okolišnih prava građana, na comes to environmental protection
nivou lokalne samouprave, ali i višim and rights of the citizens to a clean
nivoima, uključujući i zakonodavnu i environment. At the same time, non-
izvršnu vlast. Istovremeno, nevladine governmental organizations working
organizacije u oblasti okoliša, anali- in the environmental field, should
zirajući ove podatke treba da kreiraju analyze this data and tailor their
svoje aktivnosti u narednom periodu. future activities having this research
in mind.
6. Udruženje Aarhus centar u BiH će u
narednom periodu, obzirom na svoju 6. The Association “Aarhus Center in
misiju i viziju, samostalno i u saradnji BiH” remains committed to its mission
sa svim nivoima vlasti, prije svega and vision to launch initiatives and
gradskim i općinskim vlastima u work with all levels of government,
Sarajevu, od kojih očekuje i nada se first and foremost the City and
proaktivnoj saradnji, svoje projekte municipal authorities in Sarajevo,
i aktivnosti fokusirati na poboljšanje to design projects and activities to
ovakvog stanja. improve the current situation.

7
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

Opći podaci o istraživanju

U istraživanje je, slučajnim uzorkom, uključeno 465 građana sa područja

svih općina Grada Sarajevo – Novo Sarajevo, Centar, Novi Grad i Stari Grad.
Od ukupnog broja ispitanika, 32% je sa područja općine Novo Sarajevo, po 23%
sa područja općine Centar i općine Novi Grad, te 22% sa područja općine Stari
Grad. (Slika 1)

Zastupljenost općina u istraživanju

100
90
80
70
60
(%)

50
40 32
30 23 23 22
20
10
0
Centar Novi Grad Novo Sarajevo Stari Grad

Slika 1. Zastupljenost općina Grada Sarajevo u istraživanju

U istraživanje su uključene osobe starije od 18 godina, čija je životna dob svrstana

u tri skupine, te od ukupnog broja ispitanika 48% ima od 18 do 34 godine,
40% ima od 35 do 54 godine, dok 12% ima 55 i više godina.(Slika 2)

Starosna struktura ispitanika (godine)

12%

Od 18 do 34
Od 35 do 54
48%
55 i više

40%

Slika 2. Starosna struktura ispitanika

9
UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

U pogledu stepena obrazovanja, 52% od ukupnog broja ispitanika ima završenu

višu, visoku školu ili naučno zvanje magistra ili doktora nauka, 47% ima završenu
srednju školu, dok 1% ima završeno ili nezavršeno osnovno obrazovanje. (Slika 3)

Stepen obrazovanja ispitanika

1%

Završena i nezavršena OŠ
52% 47%
Srednja škola

Viša i visoka škola, mr. i

dr.

Slika 3. Stepen obrazovanja ispitanika

Od ukupnog broja ispitanika, 51% su osobe ženskog, a 49% muškog spola.

(Slika 4)

Spolna zastupljenost ispitanika

51%
49%
muški
ženski

Slika 4. Spolna zastupljenost ispitanika

10
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

Rezultati ankete
1. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu?

Za odgovor na pitanje, kako za područje Kantona Sarajevo, tako i za područje

općine i mjesne zajednice na kojoj ispitanik živi, predviđeno je isključivo
izražavanje stava ispitanika.

Većina ispitanika je navela više od tri odgovora. Da bi se dao odgovarajući prikaz,

svi odgovori grupisani su u nekoliko prepoznatljivih kategorija. Kategorija otpada
uključuje odgovore kao: otpad, smeće, deponije, kante za smeće, kontejneri,
plastične kese i sl. Kategorija zagađenje zraka uključuje odgovore kao: aero
zagađenje, loš kvalitet zraka, izduvni gasovi od automobila, vozila, problem
individualnih ložišta, kotlovnica u zimskom periodu, smog i sl. U kategoriju
zagađenje vodotoka uključeni su odgovori: zagađeni vodotoci, rijeke, kanalizacija,
vode, ugrožena izvorišta i sl.

Kao tri najvažnija problema za okoliš/životnu sredinu u Kantonu Sarajevo,

prepoznati su otpad (57% ispitanika), zagađenje zraka (37% ispitanika)
i zagađenje vodotoka i vodnih resursa (20% ispitanika) (Slika 5).
Kao jedan od tri najvažnija problema za okoliš/životnu sredinu u Kantonu Sarajevo,
16% ispitanika ukazalo je na povećan broj pasa lutalica, 13% na nedostatak
parkova i zelenih površina, 6% na problem bespravne gradnje. 4% ispitanika,
kao jedan od vodećih problema, vidi u nedgovornosti građana/pojedinaca,
2% ispitanika smatra da je buka jedan od tri najveća problema za okoliš/životnu
sredinu u Kantonu Sarajevo. Takođe 2% ispitanika ukazuje na problem bespravne
sječe šuma, dok 0,4% smatra da je jedan od tri najvažnija problema na nivou
Kantona nedostatak kadra/stručnjaka u nadležnim institucijama.

1.1. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu
u Kantonu Sarajevo
100
80
57
60
(

% 37
40
)

20 16
20 13
6 4 2 2 0,4
0
neodgovornost građana
zagađenje zraka

psi lutalice
otpad

zagađenje vodotoka i

nedostatak parkova i zelenih

nekontrolisana sječa šuma

nedostatak kadra/stručnjaka
buka
bespravna gradnja

u nadležnim institucijama
vodnih resursa

površina

Slika 5. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu u Kantonu Sarajevo

Analiza odgovora na pitanje o tri najvažnija problema za okoliš/životnu sredinu

na području općine, urađena je odvojeno za svaku općinu Grada Sarajevo.

11
UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

Na osnovu stavova ispitanika sa područja općine Novo Sarajevo, tri najvažnija

problema na području ove općine su otpad (50% ispitanika), zagađenje zraka
(30% ispitanika) i zagađenje vodotoka i vodnih resursa (23% ispitanika). Slijede
nedostatak parkova i zelenih površina (19%), problem pasa lutalica (16%),
nedogovornost samih građana (4%), problematika bespravne gradnje i loše
urbanizacije (3%) i buka (3%). (Slika 6)

1.2. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema

za okoliš/ životnu sredinu u općini Novo Sarajevo

100
80
60 50
(%)

40 30 23 19 16
20 4 3 3
0

neodgovornost
zagađenje

vodnih resursa

psi lutalice
otpad

buka
bespravna
zelenih površina

gradnja
zagađenje
vodotoka i

nedostatak
zraka

građana
parkova i

Slika 6. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu

u općini Novo Sarajevo

Na osnovu stavova ispitanika sa područja općine Centar, tri najvažnija problema

na području ove općine su otpad (53% ispitanika), nedostatak parkova i zelenih
površina (23%) i zagađenje zraka (21% ispitanika). Među tri najveća problema
građani ove općine svrstavaju i pse lutalice (14%), zagađenje vodotoka i vodnih
resursa (8% ispitanika), bespravnu gradnju (4%), kao i nedogovornost samih
građana (2%). (Slika 7)

1.2. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema

za okoliš/ životnu sredinu u općini Centar
100
80
53
60
(%)

40 23 21 14 8
20 4 2
0
neodgovornost
zelenih površina

bespravna
otpad

vodnih resursa
zagađenje

psi lutalice

gradnja
vodotoka i
zagađenje
nedostatak

zraka
parkova i

građana

Slika 7. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu u općini Centar

12
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

Na području općine Novi Grad, stanovnici najveće probleme za okoliš/životnu

sredinu vide u otpadu (53%), zagađenju zraka (26%) i zagađenju vodotoka i
vodnih resursa (18%). Kao vodeći problemi takođe su prepoznati nedostatak
parkova i zelenih površina (12%), psi lutalice (12%), neodgovornost samih
građana (9%), bespravna gradnja (4%) i buka (4%). (Slika 8)

1.2. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema

za okoliš/ životnu sredinu u općini Novi Grad

100
80 53
60
(%)

40 26 18 12 12 9 4 4
20
0

neodgovornost
zagađenje

vodnih resursa

psi lutalice
otpad

buka
bespravna
zelenih površina

gradnja
zagađenje
vodotoka i

nedostatak
zraka

građana
parkova i

Slika 8. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu

u općini Novi Grad

Stanovnici općine Stari Grad, najveće probleme za okoliš/životnu sredinu takođe

vide u otpadu (35%), nedostatku parkova i zelenih površina (22%) i zagađenju
zraka (20%). Kao jedan od tri najveća problema takođe su prepoznati zagađenje
vodotoka i vodnih resursa (15%), psi lutalice (10%), bespravna gradnja (8%),
buka (3%) i neodgovornost samih građana (2%). (Slika 9)

1.2. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema

za okoliš/ životnu sredinu u općini Stari Grad
100
80
60 35
(%)

40 22 20 15
20 10 8 3 2
0
neodgovornost
zagađenje zraka

vodnih resursa
parkova i zelenih

psi lutalice
otpad

buka
bespravna gradnja
zagađenje
vodotoka i
nedostatak

građana
površina

Slika 9. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu

u općini Stari Grad

Stavovi ispitanika ukazuju da su tri najvažnija problema za okoliš/životnu

sredinu na području mjesne zajednice u kojoj žive otpad (51%), zagađen zrak

13
UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

(21%), psi lutalice (20%), nedostatak parkova i zelenih površina (18%). Među
tri najvažnija problema svrstani su i zagađenje vodotoka i vodnih resursa (8%),
bespravna gradnja (7%), buka (4%) i neodgovornost samih građana (4%).
(Slika 10)

1.3. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu

sredinu u Vašoj MZ
100
80
60 51
(%)

40
21 20 18
20 8 7 4 4
0

neodgovornost građana
zagađenje zraka

psi lutalice
otpad

zagađenje vodotoka i

buka
nedostatak parkova i

bespravna gradnja
zelenih površina

vodnih resursa

Slika 10. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu

u mjesnoj zajednici

2. Koliko ste zadovoljni kvalitetom okoliša/ životne sredine?

Na pitanje koliko su zadovoljni kvalitetom okoliša/životne sredine, najveći broj

ispitanika, njih 70%, odgovorilo je da nisu zadovoljni, 26% ispitanika i jeste i
nije zadovoljno, dok je samo 3% ispitanika zadovoljno kvalitetom okoliša/životne
sredine.

2. Koliko ste zadovoljni kvalitetom okoliša/ životne

sredine
100

80 70 1. Zadovoljan/na
sam
60
(%)

40 2. I jesam i nisam
26
zadovoljan/na
20
3
0 3. Nisam
1 2 3 zadovoljan/na

Slika 11. (Ne)zadovoljstvo građana kvalitetom

okoliša/životne sredine

14
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

Iz analize odgovora koje su ispitanici mogli dati na dodatno pitanje ‘zašto’ uz

svaki ponuđeni izbor, može se zaključiti sljedeće:
‘Zadovoljni’ kvalitetom okoliša/životne sredine, kao razloge su naveli sljedeće:

• Može biti i mnogo gore,

• Na svakom koraku postoji kanta za smeće, stvar je ličnog izbora,
• Uz malo intervencije, razvijanja svijesti i ulaganja od države, može se
riješiti; BiH je ekološki bolja od mnogih drugih država,
• S obzirom na ostale gradove, Sarajevo je čisto,
• Globalno nema većih problema; treba neke nedostatke ukloniti,
• Postoji mnogo zelenih površina; puno prirode; može se pobjeći od zagađenja
na planine,
• Uprkos nedostacima, Dobrinja ima zelene površine i radi se na njihovom
uređenju.

Razlozi koje su naveli ispitanici koji ’i jesu i nisu zadovoljni’, mogu se svrstati
u sljedeće:

• Može biti mnogo bolje,

• Očuvane prirodne ljepote; postoje dobra planinska izletišta,
• Parkovi čisti i uredni, ali malo dječijih parkova,
• (Ne)dovoljna briga vlasti – radi se na poboljšanju stanja okoliša ali
nedovoljno, ne pokreće se dovoljno kampanja, projekata i aktivnosti za
očuvanje okoliša, nedovoljan inspekcijski nadzor,
• Nedovoljno razvijena svijest građana; neobrazovanost građana uništava grad,
• Problem otpada – potrebno više kontejnera, redovan odvoz ali ga opet ima
po zelenim površinama, prljave ulice koje treba češće čistiti, kažnjavati za
neadekvatno odložen čvrsti otpad,
• Preveliko zagađenje zraka – izduvni gasovi od vozila, posebno problem u
zimskom periodu od ložišta,
• Zagađenje vodotoka i vodnih resursa – Miljacka zagađena; još uvijek
imamo pitku vodu, ali resursi su pod pritiscima različitih zagađenja,
• Veliki broj pasa lutalica.

Među razlozima koje su naveli ispitanici koji ’nisu zadovoljni’, dominiraju

sljedeći:

• Neodgovornost građana – sami smo se doveli u ovakvu situaciju, opća

nebriga i nekultura, nema ekološke svijesti a time ni kvalitetnog okoliša,
• (Ne)dovoljna briga vlasti – uopće se ne obraća pažnja na okoliš, stanje
nikad nije bilo gore, stiče se utisak da vlasti ne znaju kako riješiti problem,
nema kažnjavanja za neodgovorno ponašanje, čist okoliš kao da nije u
ničijem interesu, ništa se ne popravlja, ne implementiraju se donešeni
zakoni,
• Problem otpada – loše upravljanje otpadom, smeće se baca gdje se stigne,
cijeli grad izgleda kao deponija, kese, plastika, flaše svuda, izletišta i rijeke
su zaprljani smećem, to stvara pogrešnu sliku o našoj zemlji i ljudima,
• Preveliko zagađenje zraka – izduvni gasovi od vozila, posebno problem u
zimskom periodu od ložišta,

15
UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

• Zagađenje vodotoka i vodnih resursa – rijeka Miljacka zagađena, ljeti smrdi;

rijeka Bosna puna je smeća,
• Veliki broj pasa lutalica.

3. Po Vašoj procjeni, KO ili ŠTA najviše ugrožava okoliš/ životnu sredinu?

Na pitanje ko ili šta, po Vašoj procjeni, najviše ugrožava okoliš/životnu cjelini,

predviđeno je isključivo izražavanje vlastitog stava ispitanika, bez ponuđenih
mogućih odgovora, i uz mogućnost davanja tri uzroka. Analiza odgovora urađena
je po mjestu rangiranja.

Na prvom mjestu, kao uzročnike ugroženog okoliša/životne sredine, građani

su prepoznali nesavjesnost građana/pojedinca (60%), preveliki broj vozila
(saobraćaj) (14%), otpad (prikupljanje i zbrinjavanje) (8%), privredne kapacitete
- tehnološke otpadne vode i emisije štetnih gasova (6%), neodgovornu vlast/
političare (5%), veliki broj pasa lutalica (3%), zagađenje vodotoka i vodnih
resursa otpadnim vodama i čvrstim otpadom (3%) i bespravnu gradnju i lošu
urbanizaciju (1%). (Slika 12)

3. 1.Po Vašoj procjeni, KO ili ŠTA najviše ugrožava okoliš/ životnu sredinu
100
90
80
70 60
60
(%)

50
40
30
20 14
8 6 5 3 3
10 1
0
zagađenje vodotoka i
građana/pojedinca

veliki broj pasa lutalica

preveliki broj vozila

bespravna gradnja i loša

otpad (prikupljanje i

vode i emisije štetnih

vlast/političari
privredni kapaciteti -

neodgovorna
tehnološke otpadne

otpadnim vodama i
čvrstim otpadom
nesavjesnost

zbrinjavanje)

vodnih resursa
(saobraćaj)

urbanizacija
gasova

Slika 12. Ko/šta najviše ugrožava okoliš (1)

Na drugom mjestu, uzročnici ugroženog okoliša/životne sredine, navedeni

su preveliki broj vozila (saobraćaj) (25%), nesavjesnost građana/pojedinca
(25%), privredni kapaciteti - tehnološke otpadne vode i emisije štetnih gasova
(13%), otpad (prikupljanje i zbrinjavanje) (12%), veliki broj pasa lutalica
(10%), neodgovorna vlast/političari (8%) i zagađenje vodotoka i vodnih resursa
otpadnim vodama i čvrstim otpadom (7%). (Slika 13)

16
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

3. 2.Po Vašoj procjeni, KO ili ŠTA najviše ugrožava okoliš/ životnu sredinu

100
90
80
70
60
(%)

50
40 25 25
30
20 13 12 10 8 7
10
0
građana/pojedinca

zagađenje vodotoka i
otpad (prikupljanje i

vlast/političari
veliki broj pasa lutalica
preveliki broj vozila

vode i emisije štetnih

privredni kapaciteti -

neodgovorna
tehnološke otpadne

otpadnim vodama i
čvrstim otpadom
nesavjesnost

vodnih resursa
zbrinjavanje)
(saobraćaj)

gasova

Slika 13. Ko/šta najviše ugrožava okoliš (2)

Kao treći uzročnik ugroženog okoliša/životne sredine navedeni su nesavjesnost

građana/pojedinca (20%), otpad (prikupljanje i zbrinjavanje) (19%), preveliki
broj vozila (saobraćaj) (18%), privredni kapaciteti - tehnološke otpadne vode i
emisije štetnih gasova (18%), neodgovorna vlast/političari (10%), zagađenje
vodotoka i vodnih resursa otpadnim vodama i čvrstim otpadom (10%)i veliki
broj pasa lutalica (5%). (Slika 14)

3. 3.Po Vašoj procjeni, KO ili ŠTA najviše ugrožava okoliš/ životnu sredinu

100
90
80
70
60
(%)

50
40 20 19
30 18 18
20 10 10 5
10
0
građana/pojedinca

vlast/političari
vode i emisije štetnih

resursa otpadnim
vodotoka i vodnih
otpad (prikupljanje i

preveliki broj vozila

veliki broj pasa

vodama i čvrstim
privredni kapaciteti -

neodgovorna
tehnološke otpadne
nesavjesnost

zbrinjavanje)

zagađenje

lutalica
(saobraćaj)

otpadom
gasova

Slika 14. Ko/šta najviše ugrožava okoliš (3)

17
UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

4. Koliko Vi znate, šta je sadašnji nadležni organ za okoliš preduzeo da bi se

ublažile posljedice ugrožavanja okoliša/ životne sredine?

Najveći broj ispitanika (55%) na postavljeno pitanje dao je odgovor‚ ne znam,

ne umijem da odgovorim, 39% odgovorilo je da je sadašnji nadležni organ malo
preduzeo, bez navođenja konkretnih mjera, 3% odgovorilo je da je preuzeo
dosta toga, ali bez nabrajanja konkretnih mjera, i isto toliko ispitanika (3%)
navelo je konkretne mjere koje je sadašnji nadležni organ za okoliš preduzeo da
bi se ublažile posljedice ugrožavanja okoliša/ životne sredine. (Slika 15)

4. Koliko Vi znate, šta je sadašnji nadležni organ za okoliš

preduzeo da bi se ublažile posljedice ugrožavanja okoliša/
životne sredine
100 1. Konkretne mjere
90
80
70 2. Preduzeo je dosta
60 55
toga, ali ne mogu sada da
(%)

50 39 nabrajam
40 3. Malo je preduzeo, ali
30 ne mogu sada da
20 nabrajam
10 3 3 4. Ne znam, ne umijem
0 da odgovorim
1 2 3 4

Slika 15. Mjere koje je sadašnji nadležni organ za okoliš preduzeo

da bi se ublažile posljedice ugrožavanja okoliša/ životne sredine

Navedeni odgovori uz (1) Konkretne mjere su sljedeći:

• Pojačani standardi tehnički pregledi motornih vozila,

• Pokušaj uvođenja selektivnih kontejnera, u svrhu reciklaže
• Sređivanje parkova (prošli mjesec neki ministar je pomogao pri sadnji drveća),
• Preskonferencija u predsjedništvu povodom svjetskog dana zaštite okoliša,
• Postaje gore, a ne bolje; ništa; nije mi poznato; ne vide se efekti, ništa
dobro, svakodnevo dokazuje suprotno; ništa se ne poduzima godinama,
• Nevladine organizacije svojim akcijama,
• Vakcinisanje pasa lutalica.

5. Koliko su, po Vašem mišljenju, TRANSPARENTNI procesi donošenja

odluka od uticaja na zdrav okoliš/ životnu sredinu?

Na pitanje koliko su transparentni procesi donošenja odluka od uticaja na zdrav

okoliš/ životnu sredinu, mali broj ispitanika (6%) odgovorio je da su popuno
transparentni, 48% je odgovorilo da ovi procesi ‘i jesu i nisu transparentni’, dok
je 46% dalo odgovor ‘nisu transparentni’. (Slika 16)

18
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

5. Koliko su, po Vašem mišljenju, TRANSPARENTNI procesi

donošenja odluka od uticaja na zdrav okoliš/ životnu sredinu
100
90
80
70 1. Potpuno su transparentni
60 48 46
(%)

50
40 2. I jesu i nisu transparentni
30
20
6
10 3. Nisu transparentni
0
1 2 3

Slika 16. Transparentnost procesa donošenja odluka

od uticaja na zdrav okoliš/ životnu sredinu

6. Koje mjere bi dale najbolje rezultate u zaštiti okoliša/ životne sredine?

Kao odgovor na pitanje koje mjere bi dale najbolje rezultate u zaštiti okoliša/
životne sredine, dato je devet prijedloga, uz mogućnost davanja tri odgovora.

Najveći broj ispitanika smatra da bi najbolje rezultate dalo oštro kažnjavanje

zagađivača (75%) i rigorozno insistiranje na poštovanju zakona i propisa (59%).

Slijede edukacija svih koji su stvarni ili potencijalni zagađivači (32%), kreditiranje
unapređenja tehnologije i postavljanja filtera i sl. (27%), široke i stalne kampanje
zaštite životne sredine (26%), zabrana proizvodnje opasnih proizvoda (18%),
zatvaranje pogona koji zagađuju (17%), te stav da nijedna mjera kod nas ne bi
dala dobre rezultate (13%). (Slika 17)
Za neke druge mjere opredijelilo se 4% ispitanika, navodeći sljedeće:

• Ušteda energije,
• Obavezna reciklaža otpada,
• Pooštravanje zakonske regulative; uvođenje eko standarda koje svi
potencijalni zagađivači moraju ispoštovati,
• Odgoj o ekologiji, uticanje na svijest građana
• Velike novčane kazne; zatvorske kazne; procesuiranje korumpiranih
političara,

19
UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

• Zabrana vožnje vozilima stariji od 20 godina,

• Neka vrsta stimulacije za odlaganje neke vrste otpada,
• Poštivanje zakona i propisa; za nepoštivanje trebaju se plaćati velike kazne.
•

6. Koje mjere bi dale najbolje rezultate u zaštiti okoliša/ životne sredine

100

90 1. Rigorozno insistiranje na poštovanju

zakona i propisa
80 75 2. Oštro kažnjavanje zagađivača

70
3. Kreditiranje unapređenja tehnologije i
59 postavljanja filtera i sl.
60
4. Zabrana proizvodnje opasnih proizvoda
(%)

50
5. Zatvaranje pogona koji zagađuju
40
32
30 27 26 6. Edukacija svih koji su stvarni ili potencijalni
zagađivači
18 17
20 13 7. Široke i stalne kampanje zaštite životne
sredine
10 4 8. Neke druge mjere
0
9. Nijedna mjera kod nas ne bi dala dobre
1 2 3 4 5 6 7 8 9
rezultate

Slika 17. Koje mjere bi dale najbolje rezultate

u zaštiti okoliša/ životne sredine

7. Ko je, u cjelini gledano, NAJODGOVORNIJI za probleme nečistog okoliša/

životne sredine?

Kao odgovor na pitanje ko je najodgovorniji za probleme nečistog okoliša/ životne

sredine, dato je osam prijedloga, uz mogućnost davanja tri odgovora.
Najveći broj ispitanika smatra da su najodgovorniji sami građani (75%), te
državni organi (62%). Slijede političari i stranke (47%), lokalna samouprava
(30%), privreda i privrednici (biznis) (22%), nevladin sektor i organizacije (9%)
i naučne i stručne institucije (8%). (Slika 18)
Odgovor da je ‘neko drugi’ najodgovorniji, izabrao je 1% ispitanika, navodeći
da su to:

• Eko-policija, koja ne radi svoj posao,

• Inspekcije,
• Svi,
• JKP “RAD” sa monopolskim položajem.

20
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

7. Ko je, u cjelini gledano, NAJODGOVORNIJI za probleme nečistog

okoliša/ životne sredine
1. Političari i stranke
100
2. Državni organi
75
80
62 3. Lokalna samouprava
60 47 4. Nevladin sektor i organizacije
(%)

40 30 5. Privreda i privrednici (biznis)

22
20 9 8 6. Naučne i stručne institucije
1
0 7. Sami građani
1 2 3 4 5 6 7 8 8. Neko drugi

Slika 18. Ko je najodgovorniji za probleme nečistog

okoliša/ životne sredine

8. Koji je, od dole navedenih, po Vašem mišljenju najveći okolišni problem u

Gradu Sarajevu?

Kao odgovor na pitanje koji je najveći okolišni problem u Gradu Sarajevo, dato
je devet prijedloga, uz mogućnost davanja tri odgovora.

Najveći broj ispitanika, kao najveće okolišne probleme u Gradu Sarajevo,

prepoznaje zagađenje zraka (64%), loše upravljanje otpadom, divlje deponije
(45%), opštu nebrigu za zaštitu životne sredine (43%). Slijede zagađeni vodotoci
(39%), loša urbanizacija, divlja gradnja (36%), nedostatak zelenih površina
(34%), opasan otpad (medicinski, hemijski...) (14%) i buka (13%). (Slika 19)

Odgovor da je ‘neki drugi problem’, izabralo je 2% ispitanika, navodeći da su to:

• Neprovođenje zakona, slab uticaj NVO-a,

• Problem saobraćaja u mirovanju,
• Raditi na podizanju svijesti građana o značaju životnog okoliša, reciklaže
otpada i sl., donošenjem odgovarajućih politika, strategija, te njihovom
implementacijom putem nadležnih službi i organa, u uspostavljenom
funkcionalnom sistemu,
• Nekultura samih građana,
• Psi lutalice koji raznose smeće,
• Odvajanje otpada na mjestu nastanka,
• Sve.

21
UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

8. Koji je, od dole navedenih, po Vašem mišljenju najveći okolišni problem u

Gradu Sarajevu
100 1. Zagađenje zraka
90
2. Loše upravljanje otpadom, divlje deponije
80
70 64 3. Opasan otpad (medicinski, hemijski...)

60
4. Zagađeni vodotoci
45
(%)

50 43
39 5. Nedostatak zelenih površina
40 34 36

30 6. Buka

20 14 13 7. Loša urbanizacija, divlja gradnja

10 2
8. Opšta nebriga za zaštitu životne sredine
0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 9. Neki drugi problem

Slika 19. Koji je najveći okolišni problem u Gradu Sarajevo

9. Znate li da postoji Aarhus centar u Sarajevu?:

Na pitanje ‘da li znate da postoji Aarhus centar u Sarajevu’ ponuđena su tri

moguća odgovora. Više od polovine ispitanika (53%) odgovorilo je ‘ne’, gotovo
četvrtina (24%) da ‘ne zna šta je to’, dok je manje od četvrtine ispitanika (23%)
potvrdilo znanje o postojanju Aarhus centra u Sarajevu. (Slika 20)

9. Znate li da postoji Aarhus centar u Sarajevu

100
90 1. Da
80
70
60 53 2. Ne
(%)

50
40
3. Ne znam šta je to
30 23 24
20
10
0
1 2 3

Slika 20. Znanje o postojanju Aarhus centra u Sarajevu

22
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

10. Da li znate koje usluge pruža Aarhus centar u BiH?

Od ponuđena tri odgovora na pitanje o poznavanju usluga koje Aarhus centar u

BiH pruža, 80% ispitanika je odgovorilo da ne poznaje koje usluge ovaj Centar
pruža, 20% djelimično poznaje, dok tek 5% ispitanika zna o uslugama koje
pruža Aarhus centar u BiH. (Slika 21)

10. Da li znate koje usluge pruža Aarhus centar u BiH

100
90 80
80
70
60 1. Da
(%)

50
40 2. Ne
30
20 15
10 5 3. Djelimično
0
1 2 3

Slika 21. Znanje o uslugama Aarhus centra u BiH

11. Da li znate da imate pravo na informaciju o stanju Vašeg okoliša/životne sredine?

Kad je u pitanju znanje o pravu na informaciju o stanju okoliša/životne sredine,

više od polovine ispitanika (58%) ne zna za isto, 7% ispitanika ne zna šta je to,
dok nešto više od trećine ispitanika (35%) zna da ima pravo na informaciju o
stanju okoliša/životne sredine. (Slika 22)

11. Da li znate da imate pravo na informaciju o stanju

Vašeg okoliša/ životne sredine
100
1. Da
80
58
60 2. Ne
(%)

40 35

3. Ne znam šta je to
20
7
0
1 2 3

Slika 22. Znanje o pravu na informaciju

o stanju okoliša/ životne sredine

23
UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

12. Koliko ste puta tražili informaciju o stanju Vašeg okoliša/životne sredine od
nadležnih organa?

Od ukupnog broja ispitanika, njih 85% nikad nije zatražilo informaciju o stanju
okoliša/životne sredine od nadležnih organa, 7% ispitanika zatražilo je takvu
informaciju jednom, 3% zatražilo je informaciju o stanju okoliša/životne sredine
od nadležnih organa dva puta, dok je 5% ispitanika ovakvu informaciju tražilo
više od dva puta. (Slika 23)

12. Koliko ste puta tražili informaciju o stanju Vašeg okoliša/

životne sredine od nadležnih organa
100
85
1. Jednom
80

60 2. Nijednom
(%)

40
3. Dva puta
20
7 3 5
0 4. Više puta

1 2 3 4

Slika 23. Zatražene informacije o stanju okoliša/ životne sredine

13. Da li ste učestvovali u javnim raspravama po pitanju okoliša/ životne sredine?

Analiza učestvovanja u javnim raspravama po pitanju okoliša/životne sredine

ispitanika pokazuje da je u javnim raspravama učestvovalo manje od jedne
petine, odnosno 18%, da četiri petine ispitanika ili 80% nije učestvovalo u takvim
raspravama i da 2% ispitanika ne zna šta je javna rasprava. (Slika 24)

13. Da li ste učestvovali u javnim raspravama po

pitanju okoliša/ životne sredine
100
80 1. Da
80

60 2. Ne
(%)

40
3. Ne znam šta je to
18
20
2
0
1 2 3

Slika 24. Učestvovanje u javnim raspravama

po pitanju okoliša/ životne sredine

24
 UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

14. Da li u Vašem gradu (općini) postoji neka nevladina organizacija koja se

aktivno bavi zaštitom životne sredine i da li ste Vi upoznati sa njenim radom?

Kad je u pitanju znanje ispitanika o postojanju u gradu ili općini neke nevladine
organizacije koja se aktivno bavi zaštitom životne sredine, više od polovine
ispitanika (58%) ne zna i ne umije da odgovori na pitanje, gotovo četvrtina ili
24% zna da ima, ali nisu upoznati sa njenim radom, 11% ispitanika misli da
takve organizacije nema, dok tek 7% njih zna da ima i upoznati su radom takve
organizacije. (Slika 25)

14. Da li u Vašem gradu (općini) postoji neka nevladina

organizacija koja se aktivno bavi zaštitom životne sredine i
da li ste Vi upoznati sa njenim radom
70
58 1. Ima, i ja sam
60
upoznat/ta sa njenim
50 radom.
40 2. Ima, ali ja nisam
(%)

upoznat/ta sa njenim
30 24
radom
20 11 3. Nema
7
10
0 4. Ne znam, ne umijem da
1 2 3 4 odgovorim

Slika 25. Znanje o NVO u oblasti okoliša/ životne sredine

25