Ubrzanje

 1 Definicija ubrzanja
 2 Brzina i pređeni put kod promjenjivog kretanja
 3 Gravitacijsko ubrzanje
 4 Drugi Newtonov zakon
 5 Također pogledajte

Definicija ubrzanja[uredi | uredi izvor]

Ubrzanje je količnik promjene brzine i vremena za koje to ubrzanje traje. To znači da ubrzanje
dobijemo kad oduzmemo početnu brzinu, tj. brzinu kojom se tijelo kretalo prije no što je počelo
ubrzavati, od brzine koju je tijelo dostiglo nakon ubrzanja i to podijelimo s vremenom koje je trebalo
tijelu da postigne drugu brzinu, tj. koliko je trajalo ubrzanje. To možemo iskazati formulom v–v0/t,
gdje je v brzina kojom se tijelo kretalo nakon ubrzanja, v0 brzina kojom se tijelo kretalo prije
ubrzanja, a t vrijeme tokom kojeg je tijelo ubrzavalo.
Najjednostavnije objašnjenje ubrzanja jeste da je ubrzanje postepeno povećavanje brzine i
predstavlja za koliko se brzina tijela povećava svake sekunde. Pod pojmom ubrzanje podrazumijeva
se ravnomjerno ubrzanje, tj. da se brzina poveća svake sekunde za određen broj. Oznaka u fizici za

ubrzanje je a (akceleracija), a jedinica metar u sekundi na kvadrat, tj.  . Ubrzanje

je vektorska veličina.

Brzina i pređeni put kod promjenjivog kretanja[uredi | uredi izvor]

Ako želimo izračunati brzinu u nekom trenutku ubrzanog kretanja, moramo znati koliko je vremena
prošlo otkad se tijelo počelo kretati (t) i kolika mu je brzina bila prije početka ubrzanja (v0). Brzina u
nekom trenutku ubrzanog kretanja računa se po sljedećoj formuli:  . Oznaka za

pređeni put je s. Put promjenjivog kretanja bez početne brzine računa se po formuli  ,

dok se za rješavanje puta s poznatom početnom brzinom koristi izraz  .

Jednoliko ubrzano pravolinijsko kretanje jest ono kretanje u kojem se neko tijelo kreće
pravolinijski s nekom početnom brzinom v0, koja se jednako povećava u jednakim intervalima.
Put (s) kod jednoliko ubrzanog pravolinijskog kretanja preko početne brzine (v0) i ubrzanja (a), bez

vremena (t), može se napisati i ovako:  .

Iz ovoga proizlazi da je  , pa se brzina s poznatom početnom

brzinom v0 izračunava izrazom  .

Naravno, za   važit će:  ,   i  .

Jednoliko usporeno pravolinijsko kretanje jeste kretanje koje se odvija po određenom pravcu u
nekom vremenu (t) s nekom početnom brzinom (v0), koja se jednako smanjuje u jednakim
intervalima.
Brzina kod jednoliko usporenog pravolinijskog kretanja s poznatom vremenom računa se preko
formule   dok se formula   koristi za dobijanje brzine s poznatim
putem.
Vrijeme zaustavljanja tijela pod utjecajem umjereno usporenog kretanja može se naći

formulom   dok se put do zaustavljanja (Sz) dobija formulom  .

Gravitacijsko ubrzanje[uredi | uredi izvor]

Gravitacijsko ubrzanje je ubrzanje koje tijelo dobija pri slobodnom padu (padu s određene tačke, bez

podsticaja bilo koje druge sile osim sile Zemljine teže). To ubrzanje iznosi približno  , a ono
zavisi od blizine određenog tijela središtu Zemlje. To zavisi od geografskog položaja i nadmorske

visine. U Sarajevu je gravitacijsko ubrzanje  . Gravitacijsko ubrzanje označava se slovom g i

pomoću njega izračunavamo težinu određenog tijela. G = m*g, gdje je m masa tog tijela, a G težina.

Drugi Newtonov zakon[uredi | uredi izvor]

Ovaj zakon glasi: "Intenzitet sile koja pokreće tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubrzanja
koje tijelo dobija djelovanjem te sile", tj. F = m*a, gdje je F sila koja pokreće tijelo i daje mu
ubrzanje, m masa tog tijela i a ubrzanje koje tijelo dobija djelovanjem te sile. Pošto je jedinica za silu

1 njutn (N) -  , a za masu 1 kg, dobijamo da je jedinica za ubrzanje  .

_____________________________________________________________________________________

Ubrzanje je količnik promjene brzine i vremena za

koje to ubrzanje traje. To znači da ubrzanje
dobijemo kada oduzmemo početnu brzinu tj. brzinu
kojom se tijelo kretalo prije nego što je počelo
ubrzavati, od brzine koju je tijelo dostiglo nakon
ubrzanja i to podijelimo sa vremenom koje je trebalo
tijelu da postigne drugu brzinu tj. koliko je trajalo
ubrzanje. To možemo iskazati formulom (v-v0)/t,
gdje je v brzina kojom se tijelo kretalo nakon
ubrzanja, v0 brzina kojom se tijelo kretalo prije
ubrzanja, a t vrijeme tokom kojeg je tijelo ubravalo.
Najjednostavnije objašnjenje ubrzanja je da je ubrzanje postepeno povečavanje
brzine i ubrzanje predstavlja za koliko se brzina tijela povečava svake sekunde.
Ono je konstantno i nikad se ne mijenja. Pod pojmom ubrzanje se podrazumijeva
ravnomjerno ubrzanje tj. da se svake sekunde za određen broj poveća brzina.
Oznaka u fizici za ubrzanje je a(akceleracija), a jedinica metar po sekundi za
sekundu
 
tj. Ubrzanje je vektorska veličina.
 
Ako želimo izračunati brzinu u nekom trenutku ubrzanog kretanja, moramo znati
koliko je vremena prošlo od kad se tijelo počelo kretati(t) i kolika mu je brzina bila
prije početka ubrzanja(v0). Brzina u nekom trenutku ubrzanog kretanja se računa
po sljedećoj formuli: v = a * t + v0. Oznaka za pređeni put je s od grčke riječi
spartium. Put promjenjivog kretanja bez početne brzine se računa po formuli

dok se za rješavanje puta sa poznatom početnom brzinom koristi izraz 

 
Jednoliko ubrzano pravolinijsko kretanje je ono kretanje u kojem se neko tjelo
krece pravolinijski sa nekom pocetnom brzinom v0 koja se jednako smanjuje u
jednakim vremenskim intervalima.

Put (s) kod jednoliko ubrzanog pravolinijskog kretanja se preko početne brzine
(v0) i ubrzanja (a), bez vremena (t), može napisati i ovako:

Iz ovoga proizilazi da je 2as = v2 − v02 pa se brzina sa poznatom pocetnom brzinom

v0 izracunava izrazom v2 = v02 + 2as
 

Naravno, za v0 = 0 vazit ce: v = a * t, i   v2 = 2as

 
Jednoliko usporeno pravolinijsko kretanje je kretanje koje se odvija po
odredjenom pravcu u nekom vremenu (t) sa nekom pocetnom brzinom (v0) koja
se jednako smanjuje u jednakim vremenim intervalima.
 
Brzina se kod jednoliko usporenog pravolinijskog kretanja sa poznatom vremenom
racuna preko formule v = v0 − at dok se formula
v2 = v02 − as koristi za dobijanje brzine sa poznatim putem.

Vrijeme zaustavljanja tijela pod uticajem umjereno usporenog kretanja se moze

naci formulom

 
dok se put do zaustavljanja(Sz) rjesava formulom

Gravitaciono ubrzanje je ubrzanje koje tijelo dobiva pri slobodnom padu (padu sa
određene tačke, bez podsticaja bilo koje druge sile osim slie Zemljine teže. To
ubrzanje iznosi približno
 
 a ono zavisi od blizine određenog tijela od središta Zemlje.
 
 
To zavisi od geografskog položaja i nadmorske visine. U Sarajevo je gravitaciono
ubrzanje

 
Gravitaciono ubrzanje se označava slovom g, i pomoću njega izračunavamo težinu
određenog tijela. G=m*g gjde je m masa tog tijela, a G težina.
 
II Newtonov zakon glasi: "Intenzitet sile koja pokreće tijelo jednak je proizvodu
mase tijela i ubrzanja koje tijelo dobija djelovanjem te sile." tj. F=m*a, gdje je (F)
sila koja pokreće tijelo i daje mu ubrzanje, (m) masa tog tijela i (a) ubrzanje koje
tijelo dobiva djelovanje te sile. Pošto je jedinica za silu 1 Njutn(N) -

 
a za masu 1 kg, dobivamo da je jedinica za ubrzanje