XV.

Gimnazija
Jordanovac 8

Petar Jukić, 2.e

TERMOKEMIJA:
ODREĐIVANJE ENTALPIJE FIZIČKIH I KEMIJSKIH PROCESA

Mentor:
Prof. Vanja Novaković

Zagreb, studeni 2021.

Radio sa:
Gabriel Buće,
Adrian Grbac Lacković,
Josip Kapetanić
CILJ POKUSA
Kalorimetrom odrediti jesu li zadani fizički tj. kemijski procesi endotermni ili egzotermni.

POPIS PRIBORA I KEMIKALIJA

Kemijsko posuđe i pribor:
posuda kalorimetra (termosica), digitalni termometar, menzura (100 mL), žličica, vaga,
staklene posudice za vaganje
Kemikalije:
Destilirana voda, modra galica, cink, amonijev klorid, kalcijev klorid

OPIS POKUSA
Napomena: mjerenja temperature rađena su u razmaku od 30s
Pokus 1: Menzurom je odmjereno 100mL vodene otopine modre galice (CuSO4 • 5H2O) i
uliveno u posudu kalorimetra. 30s nakon početnog mjerenja ubačeno je 5.06g cinka
odmjerenog uz pomoć vage. Nakon još 180s mjerenje je obustavljeno.
Pokus 2: Menzurom je odmjereno 100mL vode i uliveno u posudu kalorimetra. 30s nakon
početnog mjerenja ubačeno je 5.00g amonijevog klorida (NH4Cl) odmjerenog uz pomoć
vage. Nakon još 180s mjerenje je obustavljeno.
Pokus 3: Menzurom je odmjereno 100mL vode i uliveno u posudu kalorimetra. 30s nakon
početnog mjerenja ubačeno je 5.00g kalcijevog klorida (CaCl2) odmjerenog uz pomoć vage.
Nakon još 180s mjerenje je obustavljeno.

slika 1: skica pokusa

ZAPAŽANJA
Pokus 1:
- Otopina bakrova(II) sulfata pentahidrata plave je boje
- Cink je sivi metal u obliku praha
- Reakcija je uzrokovala porast temperature
- Nakon reakcije u posudi je ostao smeđi talog, vjerojatno elementarni bakar
Pokus 2:
- Amonijev klorid je sol bijele boje u obliku kristalića
- Destilirana voda je bezbojna tekućina
- Otapanje amonijeva klorida u vodi uzrokovalo je pad temperature
- Nije bio prisutan talog
Pokus 3:
- kalcijev klorid je sol bijele boje u obliku sitnih kuglica
- otapanje kalcijeva klorida u vodi uzrokovalo je porast temperature
- Nije bio prisutan talog

MJERNI PODACI
Tokom pokusa mjerena je i svakih 30s bilježena temperatura smjese. Uzima se da je t = 0s
trenutak u kojem se tvari miješaju tj. reakcija počinje.
Tablica 1: prikaz izmjerenih temperatura (Temperatura Tx odgovara smjesi pokusa x)
t/s T1 / °C T2 / °C T3 / °C
-60 21.3 19.0 19.2
-30 21.3 19.0 19.3
0 21.3 19.1 19.3
30 28.4 17.0 26.4
60 28.2 16.2 26.4
90 28.2 16.3 26.2
120 28.2 16.4 26.1
150 28.2 16.5 26.0
180 28.0 16.5 26.0
 ∆T1 = 7.0K, ∆T2 = -3.0K, ∆T3 = 7.2K (izvedeno iz grafova 1, 2 i 3)
ZAKLJUČAK
Kalorimetar je instrument kojim se određuje količina topline koja je oslobođena ili potrošena
tijekom nekog procesa.
Napravili smo tri pokusa s kalorimetrom, prateći pritom tri različita procesa; to smo radili
kako bismo odredili jesu li dani procesi egzotermni ili endotermni.
Prvi pokus, reakcija cinka i bakrova(II) sulfata pentahidrata otopljena u vodi:
Zn(s) + Cu2+(aq) + SO42-(aq) → Cu(s) + Zn2+(aq) + SO42-(aq)
rezultirao je porastom temperature: zaključujemo da je reakcija egzotermna.
Napomena: ovim procesom nastaje nova kemijska vrsta, stoga znamo da je to kemijska
promjena
U drugom pokusu, otapanju amonijeva klorida u vodi:
NH4Cl(s) → NH4+(aq) + Cl-(aq)
Zabilježen je pad temperature. Ta promjena je endotermna.
Napomena: ova i sljedeća reakcija su fizikalne promjene; ne dolazi do nastajanja novih
spojeva.
Treći pokus bio je otapanje kalcijeva klorida u vodi:
CaCl2(s) → Ca2+(aq) + 2Cl-(aq)
Temperatura je porasla nakon procesa, znači egzoterman je.
Sve ove reakcije su spontane, ali samo zadnje dvije su povratne.
Izvori pogreške:
Postoje razni faktori koji su potencijalno doprinijeli nepreciznosti mjerenja. Upitna je
efektivnost izolacije korištene posude kalorimetra, no ne smatram da je bitno utjecalo na
rezultat.
Nakon pokusa bilo je očito da su razmaci između mjerenja bili preveliki te nije bilo moguće
precizno odrediti oblik krivulje zagrijavanja. Razmaci od 10 do 5 sekundi bi vjerojatno
rezultirali mnogo korisnijim mjerenjima.