Određivanje debljine alufolije

Referat iz kemije

Bruno Soldo
 Pokus 1: Određivanje entalpije reakcije elementarnog cinka s
vodenom otopinom bakrovog (II) sulfata
Kemikalije
-vodena otopina modre galice (CuSO4(aq)), c=0.50 mol dm-3
-elementarni cink (Zn(s))

Pribor
-analitička vaga
-kalorimetar
-termometar
-menzura
-posudica za vaganje
-žličica
-štoperica
-miješalica

Opis pokusa
Elementarni cink stavimo u posudicu za vaganje pa izmjerimo masu, nastojali smo da bude
oko otprilike 3 grama, samog cinka koristeći analitičku vagu tako da oduzmemo masu
posude. Zatim u menzuru ulijemo 100mL vodene otopine modre galice pa nju prelijemo u
kalorimetar. Odložimo posudicu sa cinkom negdje pri ruci te miješalicom 5 minuta miješamo
vodenu otopinu modre galice u kalorimetru pa svakih 30 sekundi izmjerimo temperaturu
modre galice uz pomoć termometra. Kada prođe 4 minuta, cink sa posudice stavljamo u
kalorimetar i nastavljamo miješati ponovno mjereći temperaturu svakih 30 sekundi, ali sve
dok ne prođe 6 minuta.

Opažanja
Miješanjem vodene otopine modre galice možemo primijetiti blagi porast u temperaturi, no
kada dodamo cink u prahu temperatura drastično raste te pri kraju pokusa tekućina unutar
kalorimetra pocrni.

Pokus 1
T/ 20. 20. 20. 20. 20. 20. 27. 29. 31. 34. 35. 35. 36. 37.
20.3 20.6 33.5 34.8 35 39.5
°C 2 4 4 5 6 7 8 8 6 2 6 8 9 7
t/s 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 390 420 450 480 510 540 570
Račun
2+¿( aq)¿

Zn ( s )+Cu2 +¿ ( aq) →Cu (s )+Zn ¿

Zaključak
Kada cink i vodena otopina modre galice reagiraju nastane vodena otopina cinkovog (II)
sulfata i bakar u čvrstom stanju. S obzirom da se toplina oslobađa i temperatura raste ovo je
egzotermna reakcija pa je i vrijednost standardne reakcijske entalpije negativna.

Pokus 2: Određivanje entalpije reakcije vode i amonijevog

nitrata

Kemikalije
-amonijev nitrat (NH4NO3(s))
-destilirana voda (H2O (l))

Pribor
-analitička vaga
-kalorimetar
-termometar
-menzura
-posudica za vaganje
-žličica
-štoperica
-miješalica

Opis pokusa
Žličicom izdvojimo amonijev nitrat u posudicu za vaganje tako da ga bude
otprilike deset grama pa analitičkom vagom izmjerimo točnu vrijednost. U
menzuri izmjerimo 100mL destilirane vode te ju ulijemo u kalorimetar.
Destiliranu vodu miješamo miješalicom pa ponovno mjerimo temperaturu
 svakih 30 sekundi četiri minute. Kada prođu 4 minute dodamo izvagani
amonijev nitrat u kalorimetar te nastavimo miješati i mjeriti temperaturu
narednih šest minuta.

Opažanja
Temperatura destilirane vode blago je rasla tijekom miješanja, a kada smo
dodali amonijev nitrat temperatura je primila veliki pad nakon čega je opet
počela polagano rasti.
Pokus 1
T/ 21. 21. 21. 21. 21. 21. 21. 21. 15. 15. 15. 15. 15. 15. 15. 15. 15. 15. 15. 16.
°C 7 8 8 8 8 8 9 9 7 2 2 3 4 5 6 7 7 9 9 0
t/s 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 390 420 450 480 510 540 570
Račun
−¿ (aq ) ¿
( aq ) +N O
N H 4 N O3 ( s ) H 2 O ( l ) N H +¿
4
3 ¿

Zaključak
Disocijacijom amonijevog nitrata u vodi nastaju amonijev i nitratni ioni. Ova reakcija je
endotermna promjena jer se toplina apsorbira u sustav i temperatura se spustila zbog čega
je vrijednost standardne reakcijske entalpije pozitivna.

Pokus 3: Određivanje entalpije reakcije vode i kalcijevog

klorida
Kemikalije
-kalcijev klorid (CaCl2(aq))
-destilirana voda (H2O (l))

Pribor
-analitička vaga
-kalorimetar
-termometar
-menzura
-posudica za vaganje
 -žličica
-štoperica
-miješalica
Opis pokusa: Žličicom izdvojimo kalcijev klorid u posudicu za vaganje tako da
ga bude otprilike deset grama pa analitičkom vagom izmjerimo točnu
vrijednost mase. U menzuri izmjerimo 100mL destilirane vode te ju ulijemo u
kalorimetar. Destiliranu vodu miješamo miješalicom pa ponovno mjerimo
temperaturu svakih 30 sekundi četiri minute. Kada prođu 4 minute dodamo
izvagani kalcijev klorid u kalorimetar te nastavimo miješati i mjeriti
temperaturu narednih šest minuta.
Opažanja: Temperatura vode tijekom miješanja ostaje ista sve dok ne dodamo
kalcijev klorid u kalorimetar. Kada njega dodamo temperatura naglo raste do
390 sekunde nakon čega temperatura polako opada iako smo nastavili miješati
smjesu.
Pokus 1
T/ 21. 36.
21.8 21.8 21.8 21.8 21.8 21.8 21.8 27.4 30.2 33.0 33.9 36.1 36.7 36.4 36.2 36.0 35.7 35.5
°C 8 6
t/s 0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 360 390 420 450 480 510 540 570

Račun:
−¿(aq )¿
¿
CaCl 2 ( s ) H 2 O (l ) Ca2+¿(aq)+2Cl
→

Zaključak:
Otapanjem kalcijevog klorida u vodi on se disocira na kalcijev i kloridni ion. Kako se
temperatura sustava povećava, a toplina se oslobađa iz sustava možemo zaključiti da je
reakcija egzotermna. Ako je reakcija egzotermna onda mora i standardna reakcijska
entalpija biti negativna. Razlog zašto se temperatura počinje smanjivati nakon 390 sekunde
ne mogu odrediti, no moguće je da nismo dovoljno jako miješali smjesu da zadrži svoju
temperaturu.