Mario PETR IĆ

OBIČA J TATAUIRANJA
KOD BALK A NSKIH NARODA
KARAKTERIS TIJ(E,ULOGA l PORIJEKLO

SARAJEVO 117'3
 U V O D

U ovo j radn ji l!'azmatron je jedan narodni običaj, koji je na Ba~kan­

skom pol.uotoku zastupan samo kod nekih etničkih grupa. U str učnoj literaturi
u nas poznat je pod općim nazivom tat aui r a nj e , tetoviranje, tet o-
v i sa n j e ~
izvedenim od tahi ćanskog ta t·a u - koji je, s većim ili mar
nJim modifikacijama, p:-euzet u got ovo sve svjetske fezike . Obzirom na či­
1

nJenicu, da fe l!'ašlrenost ovoga obi čaja w lo velika kod raznih plemena i na-
roda u svifetuj' do Je već odavno preuzet i udomaćen u gotovo svima civili-
zirranlm Slfedlnama , mi će mo se u obradi ovoga običaja kod balkanskih naroda
zadržaH samo na onim oblicima totauirania, kofi su u neposrednoj vezi s tra-
dicionalnim, u narodu duboko ukorijenjenim obi čajem , koji je ostao do danas
pošteden od utfecafo sa strane (grad, vojska i dr) i iz dr ugih izvora .

U osnovnim crtama taj obi čaj se sastoji u ovome ~ U odredeno godiš -

nje doba (ugla vnom u p:'oljeće ) i najčešće uz odredene blagv dane (oko Velike
nedjelje) djevoj čice i dječaci.. mahom pastiri, ukra šavoju pojedine dijelove ti-·
jelo bockonjem iglom i posebnim, za tu swhu p;iredenim bojama, stvarajući
na taj način likove koji ostaju za cijeloga :života . U većini slučajeva osnov-
ni lik fe križ, a zastupani su i drugi motivi (vegetobi Ini , geometrijski i :živo-
----._
l
ti njski)"
 3.

nife.v dr Ćiru Truhelkui kustosa Zemaljskog muzefa.~ da obJavl studiju 11

Teto-
viranje katolika u Bosni l Hercegovini il u kofo f, osim prikuplJene zbirke or -
namentoinih motiva bosa nskoga tataulll"a nfa i opisa ob lča fal iznosi i svoje pret~
postavke o postanju ovoga .f kako kaže, 11 varvarskog običaia " kofi se vn kroz vi-
jekove održao do današnjeg weme na' 1 • Kao i njegov puethodnik.f i Ć . Truhel ~
4

ka se u svoJoj radnji ograničava na p.r!kazivanfu tatau iranja samo kod benon-

skog katoličkog stanovništva i to isklfučivo iz središnJeg dijela Bosne . Tako fe
i u ovome.f do danas nafopse:žnijem radu o ta~auiranfu u Bo.mi l He rcegovi n i.~
na koji su se pozivali svi oni koji su pokazivali interesa za ovaf običaf, os ~
talo mnogo toga neobuhva ćenog opisom ili do danas nepoznatoga - da spome-
nemo samo obi ča j tatau!ranja u Hercegovini sa svim svojim razll čnostima te , i
za ovu fX'iliku ne manje značajno paljenJe, že:ženfe.v kože - kaut e riz ac i-
fa, uobičajeno u Jednom dijelu Bosne l Hrvatske kod srpskog i hrvatskog sto-
novništva.5 Neumonjujući ovim značaj Truhelkine rad nfe, kojo je u mnogome
dopunila GIUckov članak i na taj način još svestraniJe upozna la naše i sftrone
stručnjake s ovim običafem, ipak, mora se priznaH da od vremena ob ja vljiva -
nja Truhelkinog rada do danas nije u čin jeno mnogo na dopunjavanju i skuplja-
nju novih etnografskih činje nica u Bosni i .Hercegovini. Sve što je kroz prof·e k-
lo vrijeme obfeiodanfeno svodi se" više ··manje 6 na krotko registriranje spome -
nutoga običaja .

Gotovo pola stolje ća nakon izlaska GlUckova i Truhelkina rodo, fav -

lja se dr Milenko Sa Filipović sa svojim pdlogom: nTetoviso nje u JužnoJ Srbi ~
ji " čime nos opširnije obavještava o običaju tafouironjo i u ovome dijelu Bal-
6
kana. Ako uz do soda spomenu te radove o totauironju na vedemo i djelo En-
gleskanje Mory Edit h Durham~ 11
Some Tribal Origins , Laws and Customs of the
Balkans 11 , gdje u jednom opsež nijem poglavlfu raspravlja o totouironfu u Bosni
i u Albaniji l' obuhvatili bismo time sve što Je do danas značofnije o ovome
ov o v 7
o bICOfu receno .
 4.

Međutim, l nakon svega što fe do sada spomehuto o radovi ma ko-

ji su nas upozo:W i upoznali s etnografskim materijalom o ttrad icionalnom to ~

taui ranfu kod jednog dijela balkanskog stanovništva, ipak, treba ista ći činj e ~
nicu, da toj materijal nije bio ni OJ)Se:žan ni potpun, a ni sistematski obra ~
de n da bi mogao zadovo l fiti l odgovori ti na mnoga pitanja vezana uz posto-
janje ovoga obi čofa . Iz tih razloga na metnula se potreba za sistematski m pri-
kuplJanJem novih etnografskih čin Jenica iz svih dijelova Balkana, gdfe je tl!'a~

didona ino tata uil!'anfe bilo uobičaJeno, i da se tako pdkupifeni materi jal obuh -
vati fednim posebnim radom. To se nastofaio uroditi u ovoj radnji svJesni toga,
do- se, u pdkazonom rasponu e tnološke p;robiemotike obi čaja tatauircnJa kod ;re-
ce ntnog balkonskog stanovništva , niJe uviJek mogao doti Jedan cJelovit, o po-
gotovo ne kona čan odgovor, na neko pitanJa kojo su se pojavlJa u toku rado .
 5.

ll

IZVORI PODATAKA O OB IČ AJU TAT AU IRANJA

KOD BALKANSKI H ARODA

Najveći broj podataka iz literature o balkanskom tatauiranju, pri-

kupljenih i upotriJebljenih u ovom rodu, potje če iz XIX i XX stoljeća . To su
maho.m kratke, usputne, zabilje ške pojedinaca ko ji su prolazili Bosnom i, u
većin i slučaJeva općeniti poda ci ko ji se odnose na jedan predio, rjede pak na
jedno odredeno mjesto (lokalitet). Ovo je slučaj i sa ve ć spomenutim (u uvoo-
nom diJe lu) rad njama koje su se odnosile isklj u čivo na ovoj obi čaj, osim rado
prof M. S" Fillpo'\f ićog '1Tetovisanje u Južnoj SrbiW' u kome su navedena
mjesto iz kojih podaci potječu. Jedini stcriji podatak o tatauiranju u našim
krajevima potječe Iz XVII stolje ća, a nala zimo ga u zabilješci tajnika eng les-
1
kog poslanstva u Carigradu Paula Ricauta , Ovo je ujedno i najstarija vijest o
tataui!ranju na Balkanu (izostavljajući na ovom mjestu podatke koje su nam os-
tavili klasični pisci za staro balkansko stanovništvo - Ilire i Tračane), a odno-
si se na krš ćansko stanovništvo Srbije .

Osim ovih, u različnim publika cijama objelodanjenih, drugu vrstu po-

data ka upotrebljenih u ovoj radnji, predsta vljaju izvocni podaci koji se po p;vi
put objavljuju, a potfeču iz v'lostitih terenskih istra živanja, saopćenja i bilje-
žaka pojedinaca te, samo rjede, iz a rhivske grade razl ičnih ustanova. Najveći
d io vlastitih bilfežaka kao i onih dobivenih od pojedinaca, p::-ikupljen je po-
moću posebne, za tu svrhu izradene upitnice, u vremenu od 1965. do 1970.
godi ne . Anketiranjem pomoću ove upitnice obuhvaćen je veliki dio Bosne
Hercegovine, jedan dio Makedonije, te nekoliko lokaliteta u Bugarskoj i sje~
verno j Grčkoj. Podaci iz ove upitni ce odnose se uglavnom na jedno odredeno
mjesto - lokalitet, a samo ponekad je obuh vaćeno nekoliko lokaliteta istovre-
2
me no.

Najveći broJ uopće dobivenih izvornih podataka (podrazumiJevajući

ovd je i negativne vijesti za odredena mjesto gdje obi čaj nije bio poznat) po-
t ječe iz upitnico (111 svezak) Etnološkog atlasa Jugoslavi Je, koje som, dozvo-
lom Komisije za Etnološki atlas, mogao iskoristiti u ovoj radnji. Podaci Iz
ovih upitnica odnose se najvećim diJelom na mJesta u Bosni i He:rcegovini
Makedoniji , a $Omo nekoliko na lokalitete u Hrvatskoj gdfe je postojao običaj
tatauiranjo .

U nastavku ovog poglavlja naveden je popis mjesta {lokaliteta) iz

kojih potJeču podaci o tatauiran fu u ovome rad u. Lokaliteti se, radi lakše pre-
g lednosti i kOI"išćenja, navode abecednim redom. Uz svaki lokalitet zabilježe=
ni su osnovni podaci.

o ) Bliža u~-avno-administrotivna jedinica (navedena u zagradi) pre-

ma stanju kakvo je bilo u vrijeme iz kojega potječe podatak .

b) Oznaka polja (dva slova) u kojemu se lokalitet nalazi na karti

(polja su odre dena koordi natama, označenim slovima na r ubovima karte ;. na-
vodi se nafprije lijeva odnosno desna, a zatim gornja odnosno donja koordi-
nata); numeričko oznaka polfa (3 broja) kojom se precizno odredufe lokalitet
na karti Etnološkog at lasa Jugoslavije.

e) Etničko p;ipodnost stanovništva na koje se odnosi podatak (skra-

ćeno).
 7.
d) Oznaka da li običaj postoJi (+) ili ne postoji (-). Pod + od nos-
no - ne uz~ma se u obzir to, da li je običaj u vrijeme kazivanja još živ, ne-
go samo da li je ikad postojao ili nije . Kauterizaci ja je označena kll'at!com
kaut.
e ) ZD neobjavljenu etnografsku gradu podaci o za pisiva ču, po mo-
gućnosti godi na ili puni datum zapisivanja ili, ukoliko se rad i o a rhivskom
podatku, kratica za arhiv ili ustanovu u kojoj je smješten rukopis, ime i pue-
zime zapisivača i datum zapisiva nja ili arhiviranja r ukopisa . Podaci dobiveni
iz trećeg sveska upitnica Etnološkog a t lasa Jugoslavije (naime, u 111 svesku
upitnice EAJ, u 86 . pQ9lavlju koje nosi naslov: " Nakit i ukrašavanje tijela
bockanjem "- pitanje od broja 8 do 12 odnose se na ~tou lranje), · obilje že ni
su kraticom EAJ/111, te inventarni m brojem u nastavku kratice ukoliko je upit -
nica inventirano i deponira na u a rhivu Centra za pripremu Atlasa u Zagrebu,
ili bez toga broja ukoliko nife p;ošla kroz inventar nu obradu . Vlastit i zapisi
označeni su kraticom vl . z .

f) Za publicirani materi jal navedeni su bibliografski pooaci .

U slučajevima kado za jedan lokalitet ima više izvo::-a podataka na ~

vode se sve potrebne pojedinosti za svaki pojedini Izvor napose.

Iz praktičnih ra z loga donosi se, iza popisa mjesta, i posebni popis

slova (dva slova - oznake koordi nata), kao i numeričko oznaka (td brofke)
lokaliteta :s nazivom doti č nog lokaliteta odakle potječe podatak . Smještaj po-
jedinih znakova na kar ti p-e cizno je odreden oznakama lokaliteta (slovima
koord inata i brojkama).
 POPIS MJEST A

Bosna i Herc eg ovin a

1 • A v t o, v a e (Gacko), KL 233; S,-, vL z . , 1964 .

2 " Azapo vići (Lepenica, Kise ljak) IK 411 ; H,+; Abdulah Školjić, 4 . X
1955 . , FAZM, fsc : O-Xlii, br. 4695 .

3 . Ba čv a ni (Bos. Dubica), eH 142; S,-, EAJ/111, b-. 760.

4 . Ba j toči ć (Dobretići, Jajce), gi 444; H, +; Abdulah Školjić, 17.X

1951., FAZM, fsc : 0-111, ba. 2256 .

5. Bakov ić! (Kreševo} lj 223; H, +; vl.z. , 1970 .

6 . Ba l j ci ( Bileća ) , kL 333; S,. -;. vLz., 1963 .

7. Banje va c (Ćatići, Kakanj, Visoko), hK 142; H, +; EAJ/111 .

8. Ba r e (Prozor, Konjic), hJ 331 ;. H,+;. Vlajko Palavestra, kustos Zemalj-

skog muzeja Bi H, 22.X 1965.

9 . Ba šč a (Skokova, Brčko), fl 112; H, +;. Stjepan Janji ć, kustos Zemalj-

skog muzeja BiH,. 1966.
 9.

10~ Boto v o (Čajniče, Goražde), iM 324; S,w M, -; EAJ/111, br. 555 .

11. Ba zik (Bos. Šamac), e l 331 , H,-; EAJ/111, br . 149.

12 . Betanj (VIasenica), Hl 142; S,-; EAJ/111, br. 193 .

13 . Bi j a ča (ljubuški, Mostar), KJ 323 , H, +; vl.z . , 1963.

14. S ijačica (Zavidovići), gK 141; H,+; Bratislava Krstić, kustos Ze-

ma l jskog muze jo Bi H, 1968 .

15 . Bijelo (Brčko), fl 133; H, +; Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog mu-

zeja BiH, 28.X11965 .

16. Bijelo Brdo (Dervente), Ff 124, H, -; vl.z., 1970.

17. Bijelo Brdo (Rudo, Goražde), im 244; S,-; EAJ/111, br. 68.

18-. Biog r odd (Lištica, Mostar), jJ 424, H, +; Radomir D. Rakić, kustos

Zemaljskog muzefa BiH, 1968,

19. Bistrica (Bos . Gradiška), ell 43, S, -; EAJ/111, br . 682.

20 . Bistrica (Fojnica), lj 214; H,+; vl.z., 13.IV 1970.

21. Bistrica (Gornji Vakuf) IJ343; H, +; M,-; Josna Andrić-Matijević,

kustos Muzeja Bos . krajine u Banjaluci, 1965 .

22 . Bjelo jevići (Stolac, Mostar), kj 231; H,+; H, -; vl.z . , 1964.

23 . Bjelosovljevići (Sokola c), 11 132, S,-; EAJ/111, br . 192.

24. Bobe ti no Brdo (lopore , Tuzla) fl 233; S, -; EAJ/111, br. 690.

25, Bo će (Br čko) , fl 223; H, +;. Stjepan Jonjić, kustos Zemaljskog muzeja
BiH, 1966.

26. Bode rište (Brčko), fl 224; H, +; Stjepan Jonjić, kustos Zemaljskog

muzeja BiH, 1966.
 1o.

27. Bodiroge (Ljubomir, Trebinje), Lk 114; S, -~ EAJ/111, br. 84.

-
28. Bogo nov ić i (Olovo, Sarajevo), HL 334;. M,-; EAJ/111, br. 548.

29. Borčani (Duvno), ii 341; H,+; Radoslav Mar ković ·, 18.X 1957.

30. Borike (Rogatica), IM 213; S,-; EAJ/111, b-. 669.

31. Bor ov i ea (Vareš), HK 442; H,+; Mil. S. Filipović, Bocovičoni,

ZbNŽO, XXVIII, Zagreb 1932., 218.

32. Bosanski Kobaš (Srbac, Banjal uka) eJ 432; S,-; M,-; EAJ/111, br.
484.

33. Boži nei (Dervente), FK 133; S,-; vl.z., 1970.

34. Brodina (Konjic), iK 132; S,-; EAJ/111, br. 718.

35. Brajkovići (Travnik), Hj 133; H,+; vl.z., 25 . 1V 1968.

36. Brateljevići (Kiadanj), HL 233; M,-; EAJ/111, br . 695 .

37. Bre žo nj (Srebrenica), hm 231; S-; EAJ/111, br. 250.

38. Bristovi (Bugojno), hi 244; H,+; Jasno Andrić-Matijević, kustos Muze-

jo Bos. krajine u Banjaluci, 1966.

39. Br n ja ci (Kiseljak), IK 213; H,+; Stjepan Jonjić, kustos Zemaljskog mu-

zeja BiH, 25.VII 1967.

40. Budimlić Jap r a (Sanski Most), fg 212; S,-; M,-; EAJ/111.

41. Buk i n j e (Lukavac, Tuzla), GL 323; H,+; Đurđica Po lošija, as.istent no

Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 1962.

42. Bukova Goro (Duvno), il 334; H,+; Ruža Čulo, 10.XI :1966.

43. Bukovica (Duvno), Ji ·111; H,+; EAJ/111, br. 7CJ2.

l' 44. Bukvik(Brčko), fl 122; S,-; EAJ/111, br. 144.
 11.

45 . Bulozi (Sarajevo), IL 311; S,-v EAJ/111, br . 492 .

46. Bu r ati (Rogatica), fl 411v M,-~ EAJ/111, br . 687.

47 . Bu rma z i (Stolac), kj 224; H,+r EAJ/111, br. 724 .

48 . Bušćak (Prozor), ij 112v H,+; Vlajko Palavestra, kustos Zemaljskog mu-

zefa BiH, 22. X 1965.

49 . Cerska (Vlasenica), HM 113, M,-; EDJ/111, br . 696.

50 . Ci m (Mostar), jj 143~ H,-; EAJ/111, br. 76.

51 . C r kv i na (Bos. Šamac), Fk 122; S,-; EAJ/111, br . 145.

52. C rn ač (Kakanj, Visoko), HK 443 ; H, +; vl.z., 20 . VIII1967.

53. Crn ča (Dervente), fj 122; S,-; vL z., 1970 .

54 . Crne Lokve (Lištica, Mostar), JJ 333r H,+; 26 . X 1967.

55. Crnički Kamenik (Kreševo), lj 242; H, +; vl.z., 1970; H,+; Dr

Vlajko Palavestra, naučni saradnik Zemaljskog muzeja Bi H, 5 . IV 1971 .

56. Cr n ić i (Kreševo), IK 131;. H,+; vl. z., 1964 .

57 . Crnići (Stolac), Kj 413; H,+; EAJ/111, br. 717.

58 . Crni Lug (Bos . Grahovo), hH 321 ; S,-; EAJ/111, br. 64 .

59. Crni Vrh (Prozor, lj 332; H,+; Vlajko Palavestra, kustos Zemaljskog
muzeja BiH, 22. X 1965.

60. Crv e ni Grm (Ljubuški, Mostar), KJ 133; H,+; vl. z., 1957.

61. Ča u š l i j e (B~gojno), hi 243v H,+; -Đurđica Palošija, asis.tent Filozofskog

fakulteto u Zagrebu, 1962., H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog mu-
zeja BiH, 1967.; H.+; EAJ/111, br. 464 .

62 . Č a va š (Trebinje) , kK 313; S, -; EAJ/111, br . 67.

 12 .

63 . Čelebić (Livno), Ih 113; S, · kaut.; EAJ/111, br,. 709 .

64 . Čelinac (Banjaluka), fi 332; S,-; M, -; EAJ/111, br. 235 .

65. Če l j e vo (Čaplji na, Mostar), kJ 222; H,+;. Andri ja Stojanović, 1958 .

66 . Čemernica (Prača, Sarajevo) il 213;. M, -; EAJ/111, br. 553 .

67. Č E PA K (Kotor Varoš), G i 322; H,+;. Jasna Andr ić-Matijević , kustos

Muzeja Bos . krajine u Banjaluci, 1965.

68 . Čepelica (Bileće), Lk 224; S,-; vl.z., 1963 .

69. Čitluk (Nevesinje), jK 324; S,-;. vl.z., 13 . VI 1965.

70 . Čitluk (Posušje, Mostar), Ji 314; H,+; EAJ/ 111, br . 461 .

71 . Ćatići (Kakanj, Visoko), hK ' 142; H,+; vl.z., 20 . VIII 1967.

72. Ću r evo (Foča) , j1 132;. M,-; EAJ/111, b-. 671.

.
73 . Da bove i (Vrbanjci, Kotor VaroiL G i 412; H, +r · Jasna Andrić -Mati je vić ,

kustos Muzeja Bos . krajine, 1965.

74 . Dob r ica (Stolac), KK 134; M,-; EA J/111, br . 731 .

75. Deževica (Kreševo), lj 244; H,+; vl. z ., 1970 .

76. Divin (Bileća ), kk 122; S,-; vl.z., 1963 .

77 . Do (Stolac) , kk 343; S, -; EAJ/lli, br. 686 .

78. Dob r ići (Duvno), il .342; H,+; Ruža Čulo , 10.XI .1966.

79. Dob r o (Livno), il 121; H,+; Vla jko Palavestra, kustos Zemaljskog muze-
ja BiH, 1959 .

80 . Dob-r omani (Trebinje), LK 244; S, -; EAJ/111, br . 301 .

81 . Dob.r o Polje (Kali novik, Sarajevo), i L333; S, -; EAJ/111, br . 97.

 13.

82. Dob r un (Višegrad ), lm 433;. M,-;. EAJ/111, br. 755.

83 . Doljani (Čapljine, Mostar), kJ 224;. H,+; vl.z . , 1964 .

84. Doljani (Prozor) , iJ 412; H,+;. EAJ/111.

85. Donja Dolina (Bos . Gradiška), ei 244;. H,-;. Jasno Andrić­

Matijević , kustos Muzeja Bos . krajine u Banjaluci, 1965.

86. Donja Lipnica (Tuzla), GL 321 ; H,+ ;. Mil. S. Filipavić, Prilozi

e tnološkom poznavanju s ; ever oistačne Bosne, ANUBiH, Grado XVI, So-
"'"'·
rojevo 1969.

87. Don ja Uskovico (Mrkonjić Grad), gl 233; H,; S,-; Salko Rajko-
vić , 25.111 1953. Arhiv Muzeja Bos. kra ji ne u Banjaluci.

88 . Don ja Lupi janica (Dervente), Fj 323;. H,-;. vl.z., 1970.

89 . D o n j o Ljuto (Kalinovi k) , , , EAJ/111, br. 704 .

Jk 121; M-·

90. Do n j a Mahala (Ora šje na Sovi), el 342; H, - ,· EAJ/Ill, br. 146 .

91. D o n ja Šnjegotina (Č eli nac, Banjaluka), Gi 222; S,-; EAJ/111,

br. 483 .

92. Donja Vratno Gora (Prozor), lj 333; H,+; Vlajko Palavestra, kus-
tos Zemaljskog muzeja BiH, 22. X 1965.

93 . Don j a Zgo šća (Kakanj, Vis.o ko), hK 122;. M,-;. EAJ/111.

94 . D o n j e Č u k l e (Travnik)" HJ 224; H,+; Đurđica Pološija, asistent Fi-

lozofskog fakulteta u Zagrebu, 1960.

95 . Donje Hr asno (Ča pljine, Mostar), kj 421;. H,+;. vl . z., 1964 .

96. Do nj e Kukavi c e (Rogatica), iM 333; M, -;. EAJ/111, br. 676 .

97 . Donje Pe ćin e (Travnik), HJ 343; H,+; Stjepan Janjić, kustos Ze-

maljskog muzeja BiH, 1967.
 14.

98. Donje Ratkovo (Ključ) , GH 344; S,-; EAJ/111, br. 237.

99. Donje Sokolovo (Ključ), Gh 144; S,-; EAJ/111, br . 233.

100. Donje Vukovsko (Kupres), li 141; S,-; EAJ/111, br. 752.

101 . Donji Detlak (Derventa), Fj '133; S,-; vl.z ., 1970.

102. Donji Kazanci (Bos . Grahovo), hH 342; S,-; EAJ/111, br. 66.

103. Donji Vijačani (Prnjavor), fJ 141; S,-; EAJ/111, br . 479.

104. Donji Zovik (Brčko) , fl 232,. H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemalj-
skog muzeja BiH, 1966 .

105. Dragalovci (Prnjavor), fJ 244,. H,+;. .bsna Andrić-Matijević, kus-

tos Muzeja Bos . krajine, 1965.

106. Dragočava (Foča), Jl 324; S,-; EAJ/111, br. 679.

107. Drenova (Prnjavor), fJ 142; H,+; Jasna Andrić -Matijević F kustos

Muzeja Bos. krajine u Banjaluci, 1964 .

108. Drijen (Derventa), Fj 332; S,-,. vl.z . , 1970.

109. Drijenča (Tuzla), GL 211; H,+; Mil. S. Filipović, lv\ojevica s a>o-

bitim obzirom na etničku p-ošlost i etničke osobine majevičkih Srba,
ANUBiH, Djela XXXIV, Sara jevo 1969., 124, 125; H,+; EAJ/111, br .
680.

110. Drugavci (Zen ica), Hj 244,. M,-; EAJ/111, br. 44.

111. Dubočac (Dervente), ej 433; M,-; vl.z., 1970.

112. Dubrave (Brčko) , fl 113; H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog

·-
muzeja BiH, 28. Xl 1965.

113. Dub r avica (Brčko) , fl 133; H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog

muzeja BiH, 1966.

 15.

11 4. Du ži (Neum), kJ 441 .v H,-: vl.z., 7. XI 1965.

115. Đecte v o (Foča), J1 311 , S,-.v M-v EAJ/111, br. 46.

116. Đ ikici (Duvno), Jl21 3; H,+r Ruža Čulo, 10. XI1966.

11 7. Fa k o vici (Bratunac), hN 111; S , -~ EAJ/111, br. 249.

118. Fa t ni c a (Bileca ), kk 21 3; S,-; M,-, vl.z., 1963.

11 9. Ga c a ni (Prifedor), FH 443, S,-r S,-,; EAJ/111, br. 477.

120. Glog ovica (Modriča), FK 311 ; S,-; vl.z., 1969.

121. Gm ici (Prozor)" JJ 323; H,+; Vid Vuletić-Vukasov i ć , Dopisi. Viest-

nik hrvatskogtarkeol~l~-~~g~družtva , God. Xl" br. 4, Zagreb 1889., 120.

122 . Go duš (Zvornik), Gl 423; M"-; EAJ/111, br. 699.

123 . Go duša (Visoko), IK 223; M,-; EAJ/111, br . 599.

124 . G ofakovici (Kladan!), HL 242; M,-, EAJ/111, br . 194.

125. G ol e š a (Ba njaluka), fl 314v S, -;. EAJ/111, br . 236 .

126. Go linfevo (Livnot il 312.v H,+, Pile Mila rdović, 20.XII 1966.;. H,+;.
Anto Berić, 4 .l 1967.

127. G olubić (Bihać}u ff 414; H,+v Dr St. Sjelski, 1\laše selo Golubić.

Pr ilog zdravstvenom ispitivanju sela i života u njemu., Socijalno-medi-

cinski pregled , Xl, sv .3, Beograd 1939., 220.; H,+; Bratislava Krstić,

kustos Zema ljskog muzefa BiH, 1968. " H, +; Jasna Andrić-Matijević,

kustos Muze ja Bos. kra jine u Banjaluci, 1966.

128. G o r i e a (Brčko)" FL 4 12; H,+;. Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog m~:~­

zeja Bi H, 28.X11965.

129. Go rnj a Dol in a (Bos. Gradiška) , ei 322, H,-;. Jasna Andrić­

Ma tijević, kustos Muzeja Bos. krajine u BanJaluci, 1965.

 16.

130. Go r nja Lepenica (Srbac, Banjaluka), FJ 211; S,-; EAJ/111 , br.

481.

131. Go rnj a Vijaka (Vare š), Hk 412; H,+t- vl.z., 24.VIII1969.

132. Go rnj a Vratna Go r a (P\-ozor), lj 333; H,+; Vlajko Palavestra,

kustos Zemaljskog muzeja BiH, 22.X 1965.

133. G o r n j e G r an čarevo (Trebinje), LL 332; M, -; EAJ/111, lr. 85.

134. G or n j e H rasno (Čapljine, Mostar), kj 422; Hl -·l vl.z., 1964.

135. G or n j e M oštre (Visoko), h K 413; M,-; EAJ/111.

136. G or n i e Peć i ne (Novi Travnik), HJ 343; H,+; EAJ/111, br. 521.

137. G o r n j e Pe u l j e (Bos . Grahovo), h H 114; S,-; EAJ/111, br. 71.

138. G or n j i Be š pe l j (D noluka , Ja_ice), g i 312; H17 +; Jasna Andr ić­

Matijević, kustos Muzeja Bos. krajine u Banjaluci, 1967.

139. Gornji Davidov ići (Bileća) , kk 211; S,-; vl.z., 1963.

140. Gornji Detlak (Dervente), Fj 313,. S,-, vl.z., 1970.

141. Go r nji Mamici (Lištica, Mostar), ji 242; H, +; EAJ/111, br. 460;

H,+; vl.z., 29.X 1967.

142. Gornji Oraša c (Pougar je, Jajce), gi 322; H, +; Jasna And rić­
Mat ijević , kustos Muze ja Bos. krajine u Banjaluci, 1967.

143. Gornji Palačko vci (Prnjavor, Banjaluka), FJ 421; S,-; vl. z.,
1970.

144. Go r nji Vijačani (Prnjavor, Banjaluka), fJ 322; S,-; EAJ/111, br.

234.

145. Go r nji Višnjani (Prozor), iJ 124; M,-; EAJ/111.

 17.

146. G ornji Vuk šić (Brčko), FL 341 ;. H,+; St jepan Janfić, kustos Ze-
malfskog muzeia BiH, 17.11 1966.

147. Go r nJi Zo vik (Brčko), fL 234; H,+, Stjepan Janjić, kustos Zemalj-
skog muzeja BiH, 1966.

148. G o r nji Žaba r (Gradačac, Brčko), FL 321 ; S, -; EAJ/111, br. 148.

149. G rab (Ljubuški , Mostar), Ki 223; H,+;. v l.~. , 1956.

15 0. G rabovica (Duvno), il 342u H,+;. Ruža Čulo, 10.X11966.

151. G rača n i ea (Bugojno), hJ 333;. H,+; Stjepa n Janjić , kustos Zemalj-

skog muzeja BiH 11 1967 ._v H,+; M,-, EAJ/111, br . 466.

152. G r ada c (Hutovo, Čapljine), kj 313; H,+; Don Stjepan Batinović,

župnik u D. Hrasnd.t~ 1 7 1964.

153. Grada c (Posušje, Mostar), ji 212;. H,+; vl .z. , 17.X 1966.

154. G r a d i na (Fojnica), h j 433;. H,+; vl.z., 1970.

155. Grap ska (Dobo j), fK 134; M,-; S,-; EAJ/111, br . 544.

156. Grbav ice (Brčk o), FL 442; S,~u EAJ/111, br. 1?0.

157. G r e vići (Prozor)11 iJ 223.v Hu+1 Vla jko Palavestra , kustos Zemalj- ,
skog muzeja BiH, 22 .X 1965.

158. G r o m i l jak (Kiseljak), hK 334; H,+; EAJ/111, br. 723 .

159. Grude (Mostar)u ji 231;. H, +; EAJ/111, br . 520 .

160. Gubin (Livno), IH 232; S, ka ut.; EAJ/111, b-. 726.

161. G u č a G o rr a (Travnik), HJ 243, H,+; Bratis lava Krstić, kustos Ze-

maljskog muze ja BiH, 1967.

162. Guvno (Travnik), Hj 412.v Hu+;. Đurđica

skom fakultetu u Zagrebu 11 l 960 .
 18 •
..•
163. Hamandžići (Travnik), Hi 241;,)M,-; EAJ/111, br. 108.

164. Hazići (Dobrnja, Banjaluka), Gh 124; S,=; EAJ/IIi, br. 232.

165. Hodovo (Stolac), Kj 422; H,+; vl .z., 1964.

166. Homol je (Lepenica, Kisel jak), IK 234; H,+; Abdulah Školjić, 5.X
1955., FAZM, fsc: O-Xlii, br. 4708.

167. Hrvatska Kamenica (Tešanj), Gj 433; H,+; Bratis lava Krstić, kus-
tos Zemaljskog muzeja BiH, 1968.

168. Humac (Ljubuški , Mostar), KJ 134; H,+; vl.z., 1957.

169. Hutovo (ČOplji na, Mostar), kj 321; H,+; Don Stfe pan Bati nović 1 žup-
nik u D. Hrasnu, 1964 .

170. ldba r (KonJic), ij 431; M,-; EAJ/111, br . 693.

171. lmljani (Kotor Varoš, Banjaluka), gi 422; S,-; vl.z., 1960.

172. lsl amovac (Brčko) , fl 144; H,+; Stjepan Janfić, kustos ZemalJskog
muze ja BiH, 1966.

173. lvanci (Prozor), lj 331; H,+; Vlajko Palavestra , kustos Zemaljskog

muzeja BiH, 22.X 1965.

174. l zbično (Lištica, Mostar), JJ 334; H,+; EAJ/111, br. 458.

175. Jablanica (Maglaj), GK 324; M,-; EAJ/111, l:r. 674.

176. Jablanica (Teša nJ), Gj 422; M,-; EAJ/111, br. 677.

177. Ja j ce , g i 333; H,+; Maude M. Holbach, Bosnia and Herzegovina

(Some Wajside Wanderings), London MCMX, 62.

178. Janjići (Zenica), Hj 444; M, -; EAJ/111, br. 490.

179. Ja r e (Lištica, Mostar) , jJ 412; H,+; vl. z., 9.V 1968.

 19.

180. Ja s e n (Trebinje), Lk 441 ; S,-; vl.z., 1963.

181. Ja se n i k (Prozor), lj 342, H,+, Vlajko Palavestra, kustos Zemaljsk()Q

muzeja BIH, 22.X 1965.

182. Ja s enovo (Tesli ć), GJ 422; S,-; EAJ/111, br. 57.

183 . Jele č (Foča) , JL 411, M11 - ; S,-; EAJ/111, br. 48.

184. J e l ić (Gornji Vakuf), lJ 241 1 H,+; Jasna And ri ć-lv\atijević, kustClS

Muzeja Bos . kraJine u Banjaluci, 1965.

185. Kale nderovcl (Dervente), Fj 311 ; M,-; S,-;. vl.z., 1970.

186. Ka o cl (Srbac,. Banjaluka), eJ 323; S,-; EAJ/111, br. 706.

187. Kasapo vići (Travnik), HJ 433; H,+; Stjepan Janjić, kustos. Zemalj-
skog mu.z eja Bi H, 1967.

188. Ka sid oli (Sarajevo)11 il 112; S,-; EAJ/111, br. 560.

189. Ka zag i nac (Duvno), JI 112, H,+; Ruža Čul o, 10.XI 1966.

190 . Kazijevlć i {Fojnica), hj 343; H,+; vl.z., 23.1V 1970.

191. Kevlja ni (Prijedor), Fh 324; M, -; EAJ/111, br. 238.

192. Ki je v o (Trnovo, Sarajevo), ik 212.;. S,-; EAJ/111, br. 463 .

193. Klto vnic a (Zvornik) gM 113; S,-; EAJ/111, br . 698.

194. Klo buk (Trebinje), LL 431;. S,-; EAJ/111, br. 83.

195. KlJu č (Gacko), KL 332; M,-; vl . z., 1964.

196. Knežica {Bos. Dubica), eH 432 ; S,-;. EAJ/111, br. 758.

197. Kne žina (Soko lac), hl 311;. S,-, EAJ/111, br. 221.

198. Ko č ed n (Lišt!ca, Mostar), iJ 111 ; H, +1 Dr Vlajko Palavestra, nauč­

ni saradnik Zema ljskog muzeja Bi H, 9.V 1968.

 20.

199. Kola (Banjaluka), fl 334; S, -; EAJ/111, br. 239.

200. Komušina (Teslić), Gj343; H,+; Stjepan Janjiću kustos Zemaljskog

muze ja Bi H, 1967.; H,+; EAJ/111, br . 59.

201. Kongora (Duvno), ii 341 ; H,+; EAJ/111, br. 714.

202. Konjsko (Trebinje), ll 141; S,-; vl.z., 1962.

203. Kopjari (Kr. ·Sutjeska, Visoko), hK 221; H,+; vl.z., 23.VIIIl967.

204. Korićani (Travnik), gi 424; H, +; Leopold Harak, Običafi u Korića­

nima (1938). Rukopis, EZ JAZU ONŽO, sig n: SZ221.

205. Korita (Duvno), il 344; H,+; Ruža Čulo, lO.XI 1966.

206. Košutica (Sokolac), hl 342; M,-; EAJ/111, br. 191.

207. Kotezi (Trebinje),' kK 341 ; M,-; EAJ/111, br. 74.

208. Kovačevci (Derventa), Ff 423; H,-; vl.z., 16.X 1969.

209. Koz l uk (dio .Jafca), gi 333; H,+; Julije Kempf, Od Save do Andri-
je, Zagreb 1898., 55.

210. Krajpolje (Trebinje) , kK 432; S,-; EAJ/111, br . 72.

211. Kralupi (Konjic), ij 234; M,-; EAJ/111, br. 721.

212. Kralje (Bihać), ff 142; H,+; Jasna Andrić-Matijević, kustos Muze-

ja Bos. krajine u Banjaluci, 1966.

213. - Kr_?ljeva Sutjes ka (Visoko), hK 223; H,co; vl. z., 20.VI!Il969.

H,+; EAJ/111, br. 594.

214. Krasanovići (Bratunac, Tuzla), Hm 141; M, -; EAJ/111, br. 738.

215. Krep š ić (Brčko), FL 412; H,+; Stjepan Janjić , kustos Zemaljskog

muzeja BiH, 1966.
 21.

216 . Kr e š e v o , IK 312 a. H,+.; Radmila Nikolić, 24.VI1956., FAZM, fsc :

O-XVII, br . 5044.

217. Krezluk (..bjce) , Hi 213; S,-;. EAJ/111, l:r. 107.

21 8. Krpeljići (Guča Gora, Travnik), HJ 243; H,+;. vl.z., 23.1V 1968.

21 9. Kru š e vlj a ni (1\!eves inje). JK 434; M,-;. vl. z. , 1964.

220. K u č k o v ić i (Pazar ić, Sarajevo), iK 212;. M,-; EAJ/111, br . 685.

22L Kula (Gacko)u KL 312; M,-; vl. z., 1964.

222. Ku la ši (Pr nfa vor) 1 fJ 423;. H,+;. Jasna Andrić-Matijević, kustos Muze-
fa Bos. kraf ine, 1965.

· 223. Kulina (Derventa), Fj 244q. H, -; vl.z., 1970.

224. K u n j a G la v i ea (Trebinje), l k 242; S,-;. EAJ/111, br. 82.

225. Kutuze r o (Sre brenica ), hM 224; M,-;. EAJ/111, br. 248.

226. Laminci Sr ectani (Bos. Gradiška), e i 314;. S,-; EAJ/111, br. 683.

227. Ledići (Trnovo, Sarafevo), ik 322; S,-; EAJ/111, br. 47.

228. Likari (Srebre nica), Hm 341, M,-; EAJ/111, br. 247.

229. Li pa (Livno) 1 ih 231; H,-; EAJ/111, br. 691.

230. Liplje (Kotor Varoš), GJ 132; S,-;. EAJ/111, br. 478.

231. Li p n o (Ljubuški, Mostar), jJ 343, H,+; Josip Milićević, Etnografska

grfdt'(t iz Hercegovine (1957-58), Rukopis , EZ JAZU ONŽO, sign.: NZ
79 E.

232. Luba rdići (Rogatlca), iM 122; M,-; EAJ/111, br. 523.

233. Lučice (Fojnica), hj 431 ; H,+;. vl.z., 1970.

 22.

234. Luka (Nevesinfe), JK 433; M, -; vl.z., 1964.

235. Lupogla.v (Žepče, Zavidovići), gK 132; H, +;. J. Andrić- M. Salva-

nović - Đ. Pa lošija (stude nf'i etnologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu),
1952 ., Rukopis, EZ JAZU ONŽ O, sign. : NZ.

236. Ljeskovik (Srebrenica), hm 321;. M,-; EAJ/111, br. 728.

237. Ljubljenice (Stolac), KK31l; H,+; vl. z., 1963.

238. Ljubomišlje (ŽePQ, Rogatica), hM 312; M,-; vl.z., 1960.

239. Ljuti Do (Berkovići, Stolac), KK 414; S,•; EAJ/!11, br. 716.

240. Mačkovac (Lopare, Tuzla), fl 333; S, -; EAJ/111, br. 711.

241. Majkić Japra (Sanski Most), fg 324; s, ...; EAJ/111.

242. Maleševići (Bos . Grahovo), Hg 441; S,-; EAJ/111, br. 49.

243. Mali Mošuni (Vitez, Travnik), HJ442; H,+; Stfepan Janjić, kustos
Zemaljskog muzefa BiH, 25.VII 1967.; H,+; EAJ/111, br . 509.

244. Mali Prnjavor (Banja luka), fl 143; S,-; EAJ/111, br. 230.

245. Malo Pol je (Blagaj, Mostar), Kj 214; S,-; H,+; EAJ/111~ br. 70.

246. Malo Polje (Han Pijesak" Vlasenica), hl 211; S,-; EAJ/111, br. 215.

247. Mandino Selo {Duvno), ii 321 ; H, +; S, +; M,-; EAJ/III..r br. 707.

248. Marković Pol je (Brčko), FL 411; H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemalj-
skog muzeja BiH, 1966 .

249. Maurovići (Visoko) , hK 323; M,-; EAJ/111, br. 596.

250. Meka Gruda (Bileća), kk 242; S,-; vl.p., 1963.

251. Me l i na (Banjaluka), fh 411; S,-; EAJ/111, br. 229.

 23.

252. Metal j ka (Ča jniče , Goražde ), JM 214; S,-; EAJ/111, br. 556.

253. Mi j a k o v o Polje (Duvno), iJ 123, H,+; Ruža Čulo, 10.X11966.

254. M i l e (Jajce), g l 432; H, +;. Josip Miličević, Etnografska grada iz sela

oko Bugojna, Ba njaluke i Ja jca (1957-5 8) . Rukopis, EZ JAZU ONŽ O,
sign. : NZ 79 e., H,+; Stje pan Ja n jić, kustos Zemaljskog muzeja BiH,
1967.

255. M il ić i (VIase nica ), HM 323; S,-; EAJ/111, br. 551.

256. M i l j e n o (Čajn iče , Goražde ), iM 334; M,-; S,-; EAJ/111, br. 557.

25 7. M il o š e vići (Iva njska, Banjaluka), Fl 341; H,-; Jasna And r ić-Matije­

vić, kustos Muze ja Bos. krajine, 1965.

258. M ll o v anovi ći (VIasenica), Hl 212, S,-, EAJ/111, br. 684.

259. M iši (Livno) , i1311; H, +; EAJ/111, br. 681.

260 . Mod r an (Derve nte ), Fj 411 ; H,-; vl. z . , 1970 .

261. M okr i ne (Le pe nica , Kise ljak), IK 413 .v H,+; Stjepan Janjić, kustos
Zema ljskog muze ja BiH, 25. VII 1967. ; H,+; M,-; EAJ/111, br. 508.

262. Mo kr o (Lištica , Mostar), jJ 143; H, +; Dr Vlajko Palavestra, naučni

saradnik Ze maljskog muzeja Bi H, 8. V 1968 .

263. Mo kro (Pale , Sarajevo), IL 231; S,-; EAJ/111, br. 559.

264. Mo kr o noge (Duvno) , il 224; H, +; Radoslav Marković, crtač Instituta

za pr oučavanje folk lo:-a u Sarajevu, 22.X 1957.

265. Mok r o nog e (Rudo, Višegrad), iN 333; S,-; EAJ/111, br. 52.

266. Mo s ko (Trebinje), lk 422; S, - ; vl. z. , 1963.

267. Mr a ča j (kod Dobroši na, G. Vakuf), JJ 233; H,+; Jasna Ardrić­

N!ati jev i ć, kustos Muzeja Bos. krajine, 1965.

 -24.

268. Mra ča j (kod Uzr ičja, G. Vakuf), JJ 141; H,+; Jasna Andrić~MatiJe­
vić, kustos Muzeja Bos. krajine, 1965.

269. Mr a v i n ja e (Goražde), il 424; M,-; EAJ/111, br. 552.

270. M r.:_; đ"enovci (Kupres) , hl234; S,-; EAJ/111, br. 670.

271. Muslimanski Džemat (VIasenica), Hl 243; M,-; EAJ/111, b-. 195.

272. Muslimanski Šepak (Zva-nik), GM 411; M,-; EAJ/111, br. 703.

273. Nadinići (Gacko), KL 113; M,-; vl.z., 1964.

274. Naho r evo (Sarajevo), lk 214; M, -v S,-; EAJ/111, br. 491.

275. Ne u m (Čapi jina, Mostar), kJ 431; H,+; Don Stjepan Batinović, žup-
nik u D. "rasnu, 1964.

276. Nezuci (Višegrad), lm 332; M,-;. EAJ/111, br. 79.

277. Novi Šehe r (Magla j), GK 333;. H,+; EAJ/111, br. 719.

278. Oba Ji (Kalinovik, Sarajevo), Jk 413; S,-; EAJ/111, br. 705.

279. Ob r enovci (Zenica), Hj 322; M,-; EAJ/111, br. 61.

280. Obrnja (Ulog, Kalinovik), jk 121; S,-; EAJ/11!, br. 712.

281. Obudova c (Bos. Šamac), FL 131; S,-; EAJ/IU, br. 143.

282. Očevi je (Vareš), Hk 441; H,+; EAJ/111.

283. Od ža k (Livno), Ih 341;. H,+; Vlajko Palavestra, kustos Zemaljskog mu-

ze ja BiH, 1959.

284. Od ža k (VIasenica ), Hl 231; S-; EAJ/111, br. 697.

j1

285. Okruglo (Rogatica), IM 321; M, -; S1?f:.; EAJ/111, br. 672.

286. Omatlije {Prozor, Konjic), iJ222; H, +; Vlajko Palavestra, kustos

Zema l jskog muze ja Bi H, 22. X 1965.
 25.

287. O pravdići (Bratunac), HM 24lr S,-; EAJ/111, br . 733.

288. O rah (Bileća), lk 242, S,-; vl.z., 1963.

289,. O ra ho v ac (Trebinje}, l l 112;. S,-; EAJ/111, br. 81.

290. O rah o v i čk o polje (Nemila , Zenica), gj 433;. M,-; EAJ/111, b-.63.

291. Orlo vač........-· a (Prijedor) , FH 422;. S, -;. EAJ/111, br . 482 •

292. O r ubica (Bos. Gradiška), ei 233;. S,-;· EAJ/111, br. 715.

293. O sinia (Derve nta), fj 121; S,-; vl.z., 1970.

294. O včarevo (TUII"be, Travnik), HJ 144;. H,+; Leopold Horak, Običaji u

Ovčarevu. Rukopis, EZ JAZU ONŽO, sign. SZ 222 •

. 295. Ov čari (Konjic), iK 313; H,-; EAJ/111, br. 732.;. H, +,- Pavao
Ande lić, viši kustos Zemaljskog muzeja BiH, 1970.

296. O zimica (Žepče, Doboj), gK 114; _H,+; EAJ/111, br. 88.

297. Paji ć i (Prozor), lj 333; H,+;. Vlajko Palavestra, kustos Zemaljskog

muze ja BiH, 22. X 1965.

298. Pakla revo (Travnik}, HJ 143; H,+; Ivan Vuković, kustos Zavičajnog

muzeja u Travniku, 6.1 1965.

299. Pa l o č (G. Vakuf}, JJ 114; H,+;. Jasna And r ić-Matijević, kustos Mu-
zefa Bos. krajine u Ba njaluci, 1965.

300. Pap r at no (Foča)., Jl 421;. M.,-; EAJ/111, br. 720.

301. Pe rkovići (Duvno), iJ 123; H,+, Ruža Čulo, lO.XI 1966.

302. Pe trovići (Trebinje), Lk 332; S,-; EAJ/111, br. 302.

303. Pirko vci (lopare, Tuzla), Gl 112; S,-; EAJ/111, lr. 725.

304. Plana (Bile ća ), kk 42l u S,-; vl.z., 1963.

 26.

305. P l a v uz i (Prozor), lj 324; H,+; Vlajko Palavestra, kustos Zemaljskog

muze ja BiH, 22. X 1965.

306 . P l i t s ka (Kotor Varoš), G i 234; H,+; Jasna Andrić -Matijević.,. kustos

Muzeja Bos. krajine u Banjal uci, 1965.

307. Ploča (Gornji Vakuf), lJ 343; H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemalj-
skog muzeja BiH, 1967.;. H,+; EAJ/111, b-. 465.

308. Poc r nje (Ljubinje), kK 141; S,-; M,-; EAJ/IH, b-. 736.

309. Podb r ež.je (Zenica), Hj 312; H,+; vl.z., 1969.

310. PodgTadina (Livno)., ih 422; H,+; EAJ/111, br . 737.

311. Pod hranj e n (Go.-ažcle), il 241; S,-; M,-; EAJ/111, br . 554.

312. Podhum (Ostrožac , Konj ic) , ij 123;. M, =;. EAJ/Iil, br. 730.

313. Podkraj (Lištica, Mostar), ji 221; H,+;. vl.z. , 18.X 1966.; H,+;.
vl.z., 1l.V 1968.

314. Podnovlje (Modriča), FK 312; S,-; EAJ/111, br. 710.

315. Podžeplje (Žepa, Rogatica), hM 143; M, - ; EAJ/111, br. 524.

316. Pogo r (Vareš), Hk 323; H,+;. EAJ/111, br. 722.

317. Pojezna (Derventa), fj 11 2; S,-; vl.z., 1970.

318. Poklečani (Ra kitno, Posušje, Mostar), Ji 241; H,+; EAJ/111, br.462.

319. Poljaci (Brčko) ,. fl '112; H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog mu-
zeja BiH, 17.11 '1966.

320. Poljane (Kr. Sutjeska, Visoko), hK 224; H,+; vl.z., 23.VIII1967.

321. Polje (Derventa), Fi 231; H,-; vl.z .• , 1970.

322. Polje (Kalinovik), Jk 144; M,-; EAJ/111, br . 708.

 27.

323. Polji c e (Drvar), HH 142; S,-; EAJ/111, br . 540.

324. Pop ovici (Prnjavor, Banjaluka), fJ 243; s, . ., Jasna Andrić-Matijević,

kustos Muzeja Bos. krajine u Banjaluci, 1965.

325. Po s ušje (Mostar), Ji 342; H,+; EAJ/111, br. 459.

326. Potoci (Mostar), ii 212; H,-; EAJ/111, br. 77.

327. Po žetva (Prozor, Konjic), lj 324; H,+; Vlajko Palavestra, kustos Ze-
maljskog muzeja BiH, 22.X 1965.

328. Preodac (Bos. Grahovo), HH323; S,-; EAJ/111, br. 541.

329. Priboi (Lopare, Tuzla), Gl 231; S,-; EAJ/111,. br . 689.

330. Pridvo r ci (Nevesinje), jK 231; H,+;. vl.z., ll. VI1965.

331. Prid vor~ca (Kalinovik, Sarajevo), jl 311; M, -, vl.z., 1960.

332. Pri g r e d a n i (Potoci, Mostar), Jj 431; M,-; EAJ/111, br. 73.

333. Pripe ćak (Žepa, Rogatica), hM 441; M,..,;, vl.z., 1960.

334. Priso j e (Duvno), il 323;. H,+; Ruža Čulo, lO.XI 1966.; H,+;. EAJ/111,
br. 673.

335. Prisoj e (Višegrad), i N 113; S,-; EAJ/111, br. 754.

336. Prolog (Livno), Ih 3431 H,-; EAJ/111, br . 727.

337. Pro sl a p (Prozor), iJ 111; H,+; EAJ/111.

338. Pucad (Bos. Dubica), eh 4ll.v S,-;. EAJ/111, br . 757.

339. Puhova c (Zenica), HK 312; M,-; EAJ/111, br. 45.

340. Radi šići (Ljubuški, Mostar), KJ 114; H, +;. vl.z., 1957.

341. Ra kitnica (Rogatica), ll 241; M,-; EAJ/111, br. 675.

 28.

342. Rako vac (Srbac, Banjaluka), FJ 123; S,'f EAJ/111, br. 539.

343. Rank ov ić i (Novi Travnik}, HJ432; H,+; Đurđica Pa lošija, asistent ·

na Filozofskom fakultet u u Zagrebu, 1960.

344. Rasno (Lištica, Mostar), jJ 314; H,+; EAJ/111, br. 659.

345. Ratanj (Kr . Sutjeska , Visoko}, hK 212; H,+; vl . z., 23.VIII 1967.

346. Ra t kovići (Kreševo}, IK 133; H,+; vl .z ., 1970.

347. Ravn o (Kup;es}, li 324; S, -v EAJ/111, br. 751.

348 . Re s a n ovci (Bos. Grahova), Hg 132; S,~; EAJ/111, br . 65.

349. Re šet nic a (Goražde}., il 322; M, ...; S,-; EAJ/!11, br. 558.

3:50. R ič i ce (Travnik), Hj 411; H,+; Đurdica Palošija, asistent na Filozof-

skom fakultetu u Zagrebu, l 960.

351. Rudo (Višegrad}, im 413 ; M,-; EAJ/111, br. 69.

352. Rumboci (Prozor, Konjic}, lJ 331; H,+; Bratislava Krstić, 20.VI

1968.

353. Ru žici (Grude, Mostar}, ji 234; H,+; vl.z., 13.XIIl968.

354. Samobor (Gacko}, Kl 413; S, -; vl.z. , 1964.

355. Sa r a j l i je (Duvno} ,. ii 13l.v H,+; EAJ/111, br. 50.

356. Setiho v o (Rudo, Višegrad}, im 134; M,-; EAJ/III,br. 75.

357. S i kir ić i (Bratu nac}, Hm 432; S,-; EAJ/111, br. 735.

358. Sirovi na (Olovo}, hl 323; M,~ ; EAJ/111, br. 546.

359. Sjemeć (Rogatica) , IM 41 4; S,-; EAJ/111, br. 525.

360. Skokova (Brčko), fl 112; H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog mu-
zeja BiH, 17. fl 1966.
 29 .

361. S l ati na (Brčko), Fk 133,; H,+;. Stjepan Jan jić, kustos Zemaljskog mu-
zeja BiH, 15. !ll 1967.

362. Sla tin a (Foča), Jl 214;. M,-; EAJ/111, br. 678.

363. Slatina (Rama), U243,. H,+; Vid Vuletić-Vukasov ić , Dopisi . Viest-

nik hrvatskoga ar keologičkoga družtva, God. Xl, br. 3 ., Zagreb 1889 .,
89 o

364. Sla tina (Srebrenica), HM 441,. M,-,. EAJ/111, b-. 700.

365. Sla vkovići (KonJic), lj 342, H,+; vl.z., 1970.

366. S mr š n i ea (Visoko)1 h K 421;. M,-; EAJ/111, br. 595 .

367. Sokolo vići (Sokolac) 1 hl 441; S,-; EAJ/111, br. 190.

368. Solakova Kula (Prozor, Konjic), lj 334; H,+; Vlajko Palavestra,

kustos Zemaliskog muzeja BiH, 22.X 1965.

369. Sop ilja (Nevesinfe), jK 233, H, -; vl.z., 17. VI1 965 .

370. Sovići (Grude, M05tar), ji 121;. H,+; vl.z., 13. XII 1968 .

371. Sraev!ći (Gacko), KL 133; S,-; vl.z., 1964.

372. Srednj e (Olovo), hk 414; M,-;. EAJ/111, br. 547.

373. Stari Ma rt i na e (Srbac, Banjaluka), Fi 232; S, - ; EAJ/111, br. 741.

374. Sti panjići (Duvno), i1412; H,+; Anto Berić, 4 . 11967•

. 375. Stoj čići (Kreševo), IK 143; H,+; Stje pan Jan j ić , kustos Zemal jskog
mu.z eja BiH, 25. VII 1967.

376. Stop (Žepa, Rogatica), hM 324; M,-., vl. z ., 1960.

377. Stričići (Dobrnfa, Banjaluka), Gh 421; S,-; EAJ/111, br. 231.

378 . Stuparići (Visoko), hK 443, M,-;. EAJ/111, br. 598 .

 30.

379. Svi't·ava (Čapljlna, Mostar), kj 141; H,+; vl.z. , 1964.

380. Šahbegovići (Sokolac), hl 441; M,=;. EAJ/111, br. 222.

381. Š a i n ov ić i (Pra ča, Sara jevo), ll 334;. S, ""i EAJ/111, br. 545.

382. Š l imac (Proza-, Konjic) , lJ 323 ; H,+; EAJ/111.

383. Š t r e pc i (Brčko), fl 144; H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog mu-

zeja BiH,. 1966.

384. Š u i ea (Duvno, Livno), ll 441 ; H,+;. Dušan Nikić, nastavnik iz Livna,

1967.; H, +. ~ EAJ/111,. br. 713.; H,+; Jasna Andr ić-Matijević, kustos

Muzeja Bos. krajine u Banjaluci, 1966.

385 . Taleža (Trebinje, Lk 334; S,-; vl.z . , 1963.

386. Tara še va e (Iva njska, Banjal uka ), Fl 332; H,. - ;. Jasna Andrić~Matije­

vić, kustos Moza ja Bos. kraj ine , 1965 .

387. Tor i ne (Novi Jravnik), HJ 433; H,+;. E>urđica Pa lošija, asistent na

Filozofskom fakul tet u u Zagrebu, 16. VII ·1959.

388. Tramo š nica (Br č ko), Fk 422;. H,+;. Radmila Nikolić, asistent Instituta
za proučava n je folkla-a u Sarajevu, 6.X 1956., FAZM, fsc. : 0-XXIU,
b-. 5974. ;. H, +; Stjepa n Jan j i ć , kustos Zemaljskog muzeja BiH, 28.XI
1965.

389. Trebimlja ili Tr e binj a (Popovo polje,. Trebinje), Lj222;. H,+; vl.z.
7.XI1965.

390. Tre~ižat (Čaplfina

. , Mostar), . KJ 423; H,+; vl.z., 1964.

391. Trijebanj (Stolac), Kj 234; H,+; vl.z., 1964.; H,+; S,-; M,-;
EAJ/111, br. 688.
 31.

392. Tll'novica (Ulog, Ka!inovuk), fk .243.v .S8 - ;; vl.z., 1960.

393 . TuH (TII'eb!nfe), lk 242.v S,-.v vl .z.. , 1962.•

394. T ur č 8 n ov i c: -i (Ušt!ca 8 Mootar)1 jJ -322, H,+;. vl.z., 13. V '1968.

395 . Turfak (Bos . G!!'ad iška) 9 Fll 42;; S,-, EAJ/HI 8 br. 543.

396. Tull'kovići (Popovo polfeu Trebinfe), ,ki 432.v H,+.v Don Stjepan --Bati-
novsćf ;župnik u D. Hrasnuu 1964.

397. Turovl (Trnovo 9 Sa!!'afevo).. ik 423;; M1 -;, EAJ/UI, br. 98.

·. 398. U l i ce (Brčko)u FL 342;, H9 +;, Stfepan Janiic 1 kustos ZemalJskog muzeja .

BiHu 28.X1 '1965.

399. Ulović (Brčko)u fl2ll ; H,+;;. StJepan Janfiću kl.6tos Zemaljskog muze-
fa Bi H., 1966.

400. Umolfani (Tmovo 17 SO!!'ajevo)u i'K 422, M,"':'u EAJ/111 8 br . 117.

401. U n i št:a (Bos. G rahovo)u hg 422.v .S8 "'il H, ""v EAJ/IH 1 br. 542.

402. Us t ha ma (Prozor... Konfic)u iJ 24l.v H1 +.v EAJ/111, · br . 734.

403. U za d ć l (Uštica 9 Mostall')u iJ 23 4.v H,+; Goiko Kraljević, kustos Ze-

maljskog muzefa B!H 9 1966 • .v EAJ/111, br. 43.

404. Uzdol (Prozor, Konfic)u ·u 443.v H.+; EA.VIII.

405 . Velagić! (Ključ), GH 441; H,•; Radmila Kajmaković, kustos Zemalf-

. skog muze fa BiH 1 1966.

406. Veli ka Go stilja (Višegrad)u lm 143.v M,-, EAJ/111, br . 756 • .

407. Velika Kula (Kiadani), HL 414v S,-, EAJ/IU 1 br. 740.

408. V e ll k i G u bel!' (Livno) u Ih 443;; Hu-;; EAJ/11! , br . 739.

409. Veliki Skočaf (Bihać), ff 342.v H,+;; EAJ/111 .

 32.

410. Vel jaci {Ljubuški , Mostar), Ki 222; H,+; vl.z.l957.

411. Vidoši (Livno), illl3; H~+; Vlajko. Palavestra, kustos Zemaljskog

muze ja BiH, 1959.

412. Vidovice (Brčko), FL 214; li,-; Stjepan Janjić, kustos Zemaljskog

muzeja BiH, 28.XI1965 .; H,-; EAJ/111, br . 147.

413. Vidovo Selo {Drvar), Hg 224; S,-; EAJ/111, br. 538.

414. Vinica (Dwno), JI 132; H,+; Ruža Čulo, 10.XI 1966.

415. Vitanovići (Brčko), fk 222; H,+; Stjepan Janjić, kustos Zemalj-

skog muzeja BiH, 1966.

416. Vitina (Ljubuški, Mostar), KJ 111; H,+; M,-; Andri ja Stojanović,

1958.

417. Vlahovići (Ljubinje), kK 214; S,-; M,-; EAJ/111, br. 692.

418. Vlaškovci (Bos. Dubica), eh 313; S,-; EAJ/111, br . 759.

419. Vol ·jice (Gornji Vakuf), lJ 131; H,+; Jasna Andrić-Matijević, kus-
tos Muzeja Bos. krajine u Banjaluci, 1965.; H,+; EAJ/111, br. 750.

420. Vranci (Kreševo), IK 331; H,+; vl.z., 8.1V 1970.

421. Vrata r {Žepa, Rogatica ), hM 342; M,-; vl.z., 1960.

422. Vrbanjci (Kotor Varoš), Gi 413; H,+; M,·; EAJ/111, br. 55.

423. Vrelo(žepa, Rogatica), hM431; M, -; EAJ/11.1, br. 522.

424. Vrpo l je (Rakitno, Posušje, Mostar), Ji 233; H,+; vl.z., 23.X 1967.

425 . V u č i ća G a j {Ivanjska, Banjaluka), Fl 334; H,-; Jasna Andr ić­

Matijević, kustos Muzeja Bos. krajine, 1965.

426, Vu kanovići (Kakanj, Visoko), HK 414; H,+; EAJ/111, br. 597.

 33.

427. Za borak (Čajniče, Goražde), iM 443 ; S,-; M, - ; EAJ/111, br . 549.

428 . Zabrde (Kotor Varoš), Gi 124; H,+; St jepa n Janji ć, kustos Zemalj-
skog muzeja BiH~ 1967.; H,+; EAJ/111, br. 54.

429. Za go ni (Bijelfina), fM 321, S, - ; EAJ/111, br. 114.

430. Zag r ad inje (Trebinje), lk 132; S,-; EAJ/111, br. 80.

431 . Za gr a d e ($okoline, Kotor Varoš), Gi 321; H,+; Jasna Andrić-Matije­

vić, kustos Muzeja Bos. krajine, 1965 .

432 . Za hum (Prozor, Konjic) li 441; H,+; EAJ/111.

433. Zavo l je (Bihać), ff 323; H,+; EAJ/111.

434. Zebe (Bos. Grahovo), Hg 144; S,-; EAJ/111, br . 51.

435. Zidi ne (Duvno), JJ121; H,+; Ruža Čulo, 10.XIl966.

436 . Zlate (Jabla nica, Konjic), iJ 424, M,-; EAJ/111, br. 701 .

437. Zl osela (Kupres), hl 444; H,+; EAJ/111, br. 729 • ., H, + i kaut., Jasna
Andrić-Matijević , kustos Muzeja Bos. kra jine, Banjaluka, 1966.

438. Zvijerina (Bileća), kk 323; S,-; vl.z. , 1963 .

439 . Zvirovići (Čapljine, Mostar), KJ 421; H,+; EAJ/111, br. 761.

440. Ždrijelovići (Ljubomir, B ileća) , Lk 142; S; EAJ/111, br . 86 .

441. Žd rimci (Gornji Vakuf), lJ 231 ; H, +; vl . z ., 23 . 1V 1970.

442. Žele ć e (Žepče , Zavidovići), gK 311; S, ;.;; EAJ/111, br. 90.

443. Že pa (Rogat ica), hM 324; M, -~ vl. z. , 1960 .

444. Že r a v a c (Dervente), Fi 223; H, -; vl.z. , 1970.

445. Ž e r a vic e (VIasenica ), Hl 331 ; S,-; EAJ/111, br. 694.

 34.

446. ž itomis. lići (Mostar), Kj 141; S,-;. EAJ/11!, br . 78.

Crna Gora

447. Rakovo (Bijelo Pol je), Kn 342; C.+; EAJ/HI, b-. 467.

Hrv atska

448. Donje Ogo r je (Muc, Sinj), ig 244; H,+; Andri ja Stojan ov i ć, 1958.;.
H,+; Josip Vuletić, student etnologije na Filozofskom fakultetu u Zagre -
bu, ·1953., rukopis u ESS.

449. Donji Jolani (Titova Korenica), _GF 442; S.+; H, +;. EAJ/III.,. br. 743.

450. G or n j e O g or j e (Muć, Sinj), ig 234;. H,+; Andrija St oja novi ć , 1958 .

451. Ki je vo (Vrlika), lg 122; H,+; Ante Cvrlje, frOv nik iz Sinja, 1964.

452. Kop r iv no _(Ernestinovo, Osijek), dl 331; S,+; H,+; EAJ/111, br.447.

453 • . Lički __ O sr e dci ·(Donji Lapac), gG 433; S, ka ut; t:AJ/111, br . 360.

454. Milešine (Ogor je , Muc, Sinj), ig 241 ; H,+; Andri ja Stojanović,

1958.

455. Oš l j e (Ston), kj 333;. H,+; vl.z. , 1964.

456. Stup (Ston), kj 333; H,+; vl. z . , 1964.

457. Topola (Ston), k J 444; H,+; vl.z.• , 1964.

458. Vi d o n j e (Metković), kJ 243; H,+; Don Stjepan Batinov ić, župnik u

Donjem Hrasnu, 1965.

6 J
/-_
·~ "(

~
 35.

Makedonija

459. Ad žibe go vo (Štip), nT 221, VA,+, vl.z., 1970.

460. Am zib eg ovo (Štip), NT 444; VA,+; vl.z. , 1970.

461. Ar gul ic a (Štip)., NU 332; VA+1

l
vl.z., 1970.

462. Ba ništ a (Debar ), Op 333; Ma,-;. Am,-, EAJ/111.

463. Ba nja (Kočani), NU 143;. VA,+, vl.z., 1970.

464. Bo r ovo (Demir Kapija), ot 421;. Ma,-; EAJ/111.

465 . Ba šin o Selo (Titov Veles), nT 133; Ma ,-;. EAJ/111.

466. Begni šte (Kavadarci)u ot 134;. Ma,-, EAJ/111.

467. Bel čišta (Ohrid), PR 142; Ma,-, EAJ/111.

468 . Be l i (Koča ni), NU 213, Ma,-; EAJ/111.

469. Bik iri i ja (Štip), nT 423; VA, +; vl.z., 1970.

470. Bitu še (Gostivar), Op 321., Ma,-; EAJ/111.

471. Bogom i la (Titov Veles), · OS 2448 Ma,+; EAJ/111.

472. Bogosla vec (Sv. Nikole), nt 113; Ma, - ; EAJ/111.

473 . Bomo vo (Debar), oP223; Am,-, EAJ/111.

474 . Buči n (Prilep), PS 124; Ma,-; EAJ/111.

475. Bu čište (Probištip), Nt 232; VA,+; vl.z., 1970.

476. Bud i m ir e i (Bitolj), pT 132; Ma,-; EAJ(IIl •.

477~ Capa ri (Bitoli}, pr 244; Ma,-; EAJ/111.

478. Car ević (Prilep}u oT 321; Ma,-; EAJ/111.

 36.

479. Cer (Kičevo) , or 143, Ma, - ; EAJ/H! .

480. C r ničani (Bitolf), Ps 343; Ma .. - ; EAJ/111 .

/

481. C r vena Zv e z da ~tip), nT 121 ;. VA.. +; vl.z ., 1970.

48.2. C r vulfevo (Š tip) , NU 334; VA,+; vl.z., 1970.

484. Ča r daklija (Štip), nt 221; VA, +;. vl.z. , 1970.

484. Čelopeci (Kičevo), a- 111;. tv\a,-; T,-;. EAJ/HI .

485. Čelopek (Tetovo), NR 423 ;. Ma,-; EAJ/HI.

486. Ć osele ri (Štip), nT 232; VA,+, vl.z. , 1970. ;. V, +; EAJ/111.

487. D eb r e š a n e (Kumanovo), ms 421 ; VA, +; vl . z . , l 970.

488. Deb rišt e (Pr ilep), OS 334; To, - ; EAJ/11 1.

489 . D e l č e v o , mV 333; Č,-; EAJ/111.

490. Delisinc i (Sv. Nikole), nT 224; VA,+v vl.z. , 1970.

491. Dola ni (Štip) , nt 422; VA,+; vl . z;, 1970.

492.• D o l ne n i (Prile p), oS 224; Ma,-; EAJ/ 111 .

493. Dol n i Ba iva n (Št ip), Nt 443; VA,+; EAJ/111 .

494. Dorfulija (Ti tov veles), nT231; VA,+; vl.z. , 1970.

495. Dr agoevo (Štip), nt 413; VA,+; vl .z., 1970. ; tv\a,-; EAJ/111.

496. Drenak (Kriva Palanka), mU 121; tv\a, - ; EAJ/111.

497. Dumanovce (Kuma novo), MS 444; tv\a, • ; EAJ/111.

498. D u n i e (Pr ilep), PT 113;. Ma, -; EAJ/111.

499 . Du r a č ka Reka (Kr iva Pa la nka), MU 342, tv\a,-; EAJ/111.

 37.

500. D uš eg ubica {Kičevo)u oR 121; Ma,-;. EAJ/111.

501 . E h l ove e (Kičevo) , oR 131 v Mi, ""1 EAJ/111.

502. Erdželija (Sv. Nikole), Nt 331; VA,+; vl.z ., 1970.

503. Furka (G evgelija), ou 443-; Ma,-; EAJ/111 .

504. G a b a r (Kriva Pala nka).? Mt 244; Ma,-; EAJ/111 .

505. G e rman (Kriva Palanka), Mt 132; Ma,-; EAJ/111 .

506. G e v g e l i j a, Pu 322; Sa, -; EAJ/111.

507. Go rnja Volko vi ja {Gostiva r}, nR 221; Ma,-; To,-; EAJ/111.

508. Go robinci (Sv. Nikole, Štip), NT 324; Ma ,-; EAJ/111 .

509. G rad e c (Valandovo), oU 223;, Ma,-; EAJ/111.

510. lstiba nja (Kočani), Nu 111;. VA,+; vl.z., 1970.

511. Ka l i ma ne i (Kočani),. Nu 122, Ma,-; EAJ/111.

512. Kamenica (De lčevo),. mu 323; Ma ,-; EAJ/111.

513. Kočan i,. NU 231; VA,+; vl.z., 1970.

514. Kodžalija (Radoviš), nU 421; T,-, EAJ/111.

515. Kojko vo (Kratovo), mU 131, Ma -; EAJ/111 .

516. Ko jnare (K\Jmanovo), mS 214; Ma,-; EAJ/111.

517. Konče (Radovm, OU 412; Ma,-; T,-, EAJ/111.

51 8. Konopi šte (Kavadarci), Pt 211;. Ma,-; EAJ/111. ·

519. Konopnica (Kriva Palanka), MU 333;. Ma, -; EAJ/111.

520. Ko n j uh (Kumanovo), mT 412;. VA,+;. v l. z. , Ma , - ; EAJ/111.

 38.-

521. Kosturino (Strumica), ou 232; M.a,-; EAJ/111.

522. Kozbuna r (Štip), nU 242; Š.+; EMS.

523. Krivi Dol (Štip), nt 122; VA,+; vl.z., 1970.

524. Krivogaštani (Kruševo), oS 342; Ma, -; EAJ/111.

525. Krupište (Štip), Nt 424; Ma,-; EAJ/111.; VA,+; vl.z., 1970.

526. Kumanovo, ms 232; VA,+; vl.z., 1970.

527. Kurešnica (Demir Kapija), OU 334; M.a,-; T,-; EAJ/111.

528. Labuništa (Struga) , Pp 144,. M.a 11 =; To,.,.; EAJ/111.

529. Laza r opole (Debar), Op 434; Ma,-; EAJ/111.

530. Le pope l ei (Koča ni), Nt 244; VA,+; vl.z., 1970.

531. Leskovica (Š tip), OU 111 , Ma, - ; EAJ/111.

532. Lipov Dol (Št ip) l nU 133;. VA,+;. vl.z., 1970.

533. Lokvica (Ki čevo), os 311-; M.a, -; EAJ/111.

534. Luke (Kriva Palanka), Mt 222; Ma,-; EAJ/111.

535. Lukovo (Struga) , Pp 122; M.a,-; EAJ/111.

536. Makedonski Br od (Kičevo), Or 44l; Ma,-; EAJ/111.

537. Manastirec (Kičevo), O 232; Ma,-; EAJ/111.

538. Matejče (Kuma novo), ms 134; Am,'"";. EAJ/111.

539. Mavrovo (Gost ivar), Op 241; Ma,-; EAJ/111.

540. Miravci (Gevge li ja), ou 311; Ma, '"'i EAJ/111.

541. Mitrašinci (Berovo), NV 333; Ma,-; EA~/111.

 39.

542. Mo r od vi z (Ko ča n i }, NU 414; Ma,-; VA,+; EAJ/111.

543. Mrz e nci (Gevge l! ja}, Pu 142; Sa,+, vl.z., 17.1X 1966.

544. Mu r ga š e v o (Bitolj}, Pr 422; Ma,-; EAJ/111.

545. Mu si n ci (Bitoli), Ps 323; T, - ; EAJ/111.

546. Mustaf in o (Štip), Nt 341 ; VAt-; vl.z., 1970.

547. Mu šk o v o (Kratovo}, mt 242, Ma, - , EAJ/111.

548. Nego r c i (Gevge lija) , Pu 132; Sa,-; EAJ/111.

549. Nema n ji nei (Sv . Nikole, Štip), Nt 333, Ma,--, EAJ/111.

550. Ne ž i l o v o (Titov Veles), mt 223 ; Ma, - ; EAJ/111.

551. N ićifo r o v o (Gostivar), OR 11 3.v Ma,-, EAJ/111.

552. No vac i (Bitolj}, ps 133; Ma - ; EAJ/111 .

553. N ovo Se lo (Štip), nt 232.v Ma ,-;. EAJ/111 .

554. No v o Se lo (Štip), nu 142; Š.+-, EMS .

555 . O bl e š evo (Kočani) , NU 321; Ma,-; EAJ/111.

556. O gut (Kr iva Pa lanka), Mt 213; Ma,-, EA~/111.

557. O p i l a (Kriva Pala nka}, mt 211 i Ma,-; EAJ/111.

558. O r a š a e (Kumanovo}, mT 313; Ma, - -, EAJ/111.

559. Ore še (Pr ilep}, OS 232; Ma, -s. EAJ/111.

560. O ri z a ri
' ' '
(Koča ni), NU 21 4, Ma, -, EAJ/111.

561. O t o š n i ea (Kriva Pa lanka ), Mt 334; Ma,-; EAJ/111.

562. Pa nč a r e v o (Delče vo) " NV 234; Ma, - , EAJ/111.

 40.

563. Papradnik (Debar), op 132; To,-; EAJ/IH.

564. Pčinja (Kumanovo), ms 444; Ma,-; EAJ/111.

565. Peklani (Vinica ,. Štip), Nu 233; Ma,-; EAJ/111.

566. Pelince (Kumanovo), MT 14lg. Ma,-; EAJ,/111.

567. Penuš (Štip) , nt 144; VA,+; vl.z., 1970.

568. Pepeli št e (Negotino), Ot 412; Ma,-; EAJ/111.

569. Peštani (Ohrid), pR 342; Ma,-; EAJ/111.

570. Pišica (Štip), Nt 42l g. VA,+; vl.z., 1970.

571. Plasnica (Kičevo), or 124; To,-; EAJ/111.

572. Pletva r (Prilep) , os 421 ; Ma,-; EAJ/HI.

573. Podvis (Kičevo), oR 231; Ma,.-; EAJ/IIL

574. Polaki (Kočani), mU 233; Ma,-; EAJ/IIL

575. Popadi ja (Kavadard), OT 332; Ma,-; EAJ/m.

576. Prisojani (Struga), Pp 221; Ma, -; EAJ/111.

577. Probištip (Štip), mt 434; Ma,-; EAJ/HI.

578. Prždevo (Negotino, Tita'/ Veles}, ot 222; Ma,~; EAJ/111.

579. Psača (Kriva Palanka}, Mt 443; Ma,-; EAJ/111.

580. Radanje (Štip}, nU 122; VA,+;. vl.z., 1970.

581 • Rad o v i š, nU ·424; Ma,-; EAJ/111.

582. Rad o ž d a (Struga}, Pp 443;. Ma,~; EAJ/111.

583. Rajčica (Debar}, op 111; Ma, -v EAJ/111.

 41.

584. Ra st e š (Gostivar)., nr 323;. Ma,-; EAJ/111 .

585. Ro ž den (Kavadarci), Pt 133; Ma,--r EAJ/111.

586. Ruslao vo (Beuovo)., nV 144; Ma-;. EAJ/111.

587. S e l e e (Š tip) ., nt 441; Ma,-; T, -w EAJ/111.

588. Se r men in (Gevge lija), PU 223; Ma,-; EAJ/111.

589. Ska č ko vc e (Kumanovo), MT 333;. Ma , -; V,+; EAJ/111.

590. S m i l e v o (B ito l i), Pr 434; Ma, -r EAJ/111.

591. So filari (Štip), nt 233;. VA,+; vl .z. , 1970.

592. Sokola rei (Kočani), NU 133; Ma,-;. EAJ/111. ; VA,+; vl.z., 1970.

593. Stojako vo (Gevgelija), Pu 234;. Ma,-; EAJ/111.

594. St"r ae in (Kratovo), Mt 333;. Ma,-; EAJ/111.

595. Strezov el (Kumanovo), Ms 421; VA,+; vl.z., 1970.

596. Str o vi ja (Prilep), OS 234; Ma,-; EAJ/111.

597. S u l d ur e i (Rad ov iš), nU 444; Ma,-; EAJ/111.

598. Su ševo (Štip), nT 113, VA,+; vl.z., 2.VIII '1970.

599. Sve t i N i ko le (Štip), NT 414; VA,+; vl.z., 1970.

600. S v i n i š t e (Bitolj}, Pr 443; Ma,-, EAJ/111.

601. Šain Ta š-Šaino (Radoviš) , nu 144;" Š.+; EMS, 1970.

602. Š a ša v a rl i ja (Šti p), nU 134; VA,+;. vl.z., 1970.

603. Š ipkoviea (Štip), nU 224; Š.+; EMS, 1970.

604. Šlegovo (Kratovo) , mt 411; Ma,-; EAJ/111.

 42.

605. Talašmani (Kratovo), mt 321; Ma,-; EAJ/111.

606. Tea r ce (Tetovo) , mR 442; Ma, ""; Am,-,. EAJ/111.

607. Tinovci (Kriva Palanka), MU 321; Ma,-, EAJ/111.

608. Tlamince (Kriva Palanka) , MU 134; Ma,-; EAJ/111.

609. Topolčani (Prilep), PS 223; Ma, -; EAJ/111.

610. Topolnica (Radoviš), nU 413;. Ma,-; T,-; EAJ/111.

611. Trabotivište (Delčevo) , NV 141; Ma,-;. EAJ/111.

612. Tu rn ovo (Strumica), OV 431; Ma,-;. EAJ/111.

613. U boga (Štip), nT 443; VA,+, vl.z., 1970.

614. Um~ ili Huma (Gevgelija), Pu 234;. Ma,~; VA-., EAJ/111.

615. Velgošti (Ohrid), pR 213; Ma,-; EAJ/111.

616. Veljusa (Strumica), Ou 322; Ma,-; EAJ/111.

617. Vevčani {Struga), Pp 322; Ma,-; EAJ/111.

618. Vinica (Kočani), Nu 133; Ma,-; EAJ/111.; V,+; vl.z., 1970.

619. Virovo (Bitoli), Pr 144; Ma,-; EAJ/IH.

620. Vitolište (Prilep), PT 411; Ma,-; EAJ/111.

621. Vojislavci (Radoviš), Ou 111; Ma,-; EAJ/111.

622. Vol i no (Struga) , PR 313; Ma,-; EAJ/111.

623. Vraneštica (Kičevo), or 131; Ma,-; EAJ/IH.

624. Vrbica (Kočani), Nt 241; VA,+; vl.z., 1970.

625. Vrsakovo (Štip), Nt 342; VA,+; vl.z., 1970.

 43.

626. Vrt.e šk a (Štip), nU 214; Š,+; EMS , 1970.

627. Vrutok (Gostivar), nR 314; Ma,-; EAJ/111 .

628. Za j a s (Kičevo), OR 412; Am, +; EAJ/111.

629. Z l e t ov o (Probištip), mt 444, Ma, -, EAJ/111.; VA,+-:, vl. z., 1970.

630. Ž i d i l o v o (Kriva Palanka), MU 144; Ma,-; EAJ/111.

631. Živojno (Bitolj), Rs 214; Ma,-; EAJ/111.

Srbija

632. Vranje, LT 343, S,+;. Nikola Zega, Tetoviranje u našem narodu, Sla-
vio, časopis pro slovanskou filologii, Roč. X, sv.4, Praha 1931., 806.

Al ba n ii a

633. Boboshtice (Korča), SR 141; VA,+; Andromaqi'Gjergji, Veshja e

vlleh~ve tU rrethit t~ Korc~s, Etnografia Shqiptare, 111, TiranU 1966.,
45 , 53, 54.

634. Da rdh e (Korča), SR 412;. VA,+-:, A.Gjergji, o.c., 53, 54.

635. Dre nove (Ka-ča), SR 124, VA,+; A.Gjergji, o.c ., 53, 54.

63 6. D u n i ea (Podgradeci), Rp 322; VA,+; Th. Capidan, Les Macedo-

Rouma ins, Bucarest 1937., 8.

637. Kamenic~ (Korča), SR 234; VA,+; A.Gjergji, o.c., 53, 54.

638. Mborje (Korča) 1 SR 221v VAr,+; A.Gjergji, o.c., 53 , 54.•

 44.

639. Vithuq (Korča), Sp 412;. VA,+; A.Gjergji, o.c., 53, 54.

640. Voskopoj~ (Korča), Sp 211; VA,+; A.Gjerg ji, o.c., 53, 54.

Buga rs ka

641. Bagrenci (Kjustendil), MV 111; VA,+; Saopćenje Aleksandra Arnau-

dova1 kustosa Muzeja u Pazardžiku.

642. Bogoslov (Kjustendil) 1 Mu 214,. VA,+; Saopćenje Aleksandra Arnau-

dova, kustosa Muzeja u Pazardžiku.

643. Cr va r i ea (Blagoevgrad) , mV 124; VAu+; Saopćenje Aleksandra Arnau-

do•ia1 kustosa Muzeja u Pazardžiku.

644. Crvenjano (Kjustend il), lu 423; VA,+; Saopćenje Aleksandra Arnau-

dova, kustosa Muzeja u Pazardžiku.

645. Četi rc i (Kjustendii), MV 213; VA,+; Saopćenje Aleksandra Arnaudova,

kustosa Muzeja u Pazardžiku.

646. Dragomirova (Kjustend il), 1V 143g. VA,+; Saopćenje Aleksandra /v-

naudova , kustosa Muzeja u Pazardžiku.

647. Eremija (Kjustendil), MV 142; VA,+; Saopćenje Aleksandra Arnaudova,

kustosa Muze ja u Pazardžiku.

648. Frološ (Blagoevgrad), MV 441g. VA,+; Saopćenje Aleksandra Arnaudcwa,

kustosa Muzeja u Pazardžiku.

649. ·G.ranica ~K justendil), Mu 224;. VA,+; Saopćenje Aleksandra Arnaudova,

kustosa Muzeja u Pazardžiku.

650. Konjavo (Kjustendil), 1V 331; VA,+; Saopćenje Aleksandra Arnaudova,

kustosa Muzeja u Pazardžiku.
 45.

651. Lešnica (Biagoevgrad).v mV 441 ;;. VA,+v Saopće nje Aleksandra Arnau•
dova, kustosa Muzeja u Pazardžiku.

652. Log od a š (Blagoevgrad), mV 421;. B.. +; Sa općen je Aleksandra Arnaudo-

va11 kustosa Muzeja u Pazardžiku.

653. Nevestino (Kfustendil), MV 124; VA,+; Saopće n je Aleksandra Arnau-

dova, kustosa Muzeja u Pazardžlku.

654. Pe latiko v o (Kjl.6tendil), MV 311; VA,+-.. Saopće n je Aleksandra Arnau- .

dova, kustosa Muzeja u Pazardžiku.

655. St radalovo (Kjustendil), MV 333;. VA,+; Sa općenje Ale ksandra Arnau -

dova, kustosa Muzeja u Pazardžiku.

656. Tavali čevo (Kjustendil), 1V 344; VA,+;;. Sa općenje Aleksandra A-nau -

dova, kustosa Muzeja u Pazardžiku.

Grčka

657. Borislav {gr. Langadia), PU 324;. Sa,+, Saopće nje sada pok. dr Bra ...
nislava Rusića , profesora univerziteta u Skoplju; Th. Capidan , Les
Macedo-Roumains.l' Bucarest 1937., 7.

658. Fiorina, RS 444; VA11 +; Th. Capidan, o .c., 5.

659. Hru pista (FI01·ina), SS 444 ;. VA,+r Th.Capidan , o . c ., 5.

660. Leskovo (podr. Meglen), pU 121; Sa,+; us meno saopće n je sada pok .
prof. B. Rusi ća iz Skoplja; Th. Capidan, o~c., 7.

661 • L j u m n i e a (gr . Skra), PU 441, Sa,+, saopćenje sada pok. prof . B.

Rusića iz Skoplja, Th . Capidan, o.c., 7.
 46.

662. O šin (gr . Periklia), PU 342; Sa,+; .saopćenje ·sada pok. prof. B.Rusića
·iz Skoplja; Th. Capidan, o. c., 7.

663. Pi s ude ri (F iori na), RS 343 ; VA,+-y Capidan, o .c., 5.

664. Sa r a k i novo (gr . Sarekini), pt 334; Sa ,+; .saopćenje sada pok. prof.
B. Rusića iz Skoplja ; Th. Capidan, o.c., 7.

665. Vlahokiisu r a (Fiodna}, Ss 123, VA,+; Th.Capidan, o •.c. , 5.

Osim podata ka navedenih u Popisu mjesta, koji su precizno lokali -

zirani na kartama, postoje i takvi, koji se odnose na jedno veće područje. U
takvim slučaje vima oznake na kartama su krugovi. s rimskim brojevi ma , koj i p-i ~
bližno označuju pojedine krajeve, a na ovome mjestu i izvore podataka s et-
ničkom pripadnošću stanovništva.

Područje Rame u Bosni. Hrvati . Milenko S. Fili pović,

Narodna nošnja u Rami, GZM, Vl 1 1951 ., 129=130.

ll P odručje Lepe nice. Hrvati . Ljiljana Beljkašić, Lepe·nica,

Naučn o društvo SR Bosne i Hercegovine , Posebna izdanja, 111,
Sarajevo 1963., 394.

!il Po d r u č j e n e k a d a š n j e V is o č k e n a h i j e • HrvQt i. M i l.
S. Filipovic 1 Visočke nahija, SEZb XLIII, Naselja 25 ., Beo-
grad 1928., 317.,. Milenko S. Fili povi ć, Život i običaji na-
rod ni u Visočkoj nahiji, SEZb LXI, Život i običaji narodni 20.,
Beograd l 931 • , 31 2.•

Hl .a Po povo pol je. Ha:vati. Ljubo Mićevi ć, Život i običaji Po-

pa..,aca, SEZb XLV, Život i običaji narodni 29., Beograd1952 .• ,
118.
 47.

IV Ku č i u Cr n o j G o ri • .Arbanasi katolici i muslimani.

Stevan Dučić, Život i običaji plemena Kuča, SEZb XLVIII,
Živo~ i običaji narodni 20. , Beograd 1931., 312.

V O v č e po l je i Š tip. lv\akedonci. Mil. S. Filipović,

Tetovisan je u Južnoj Srbiji, GSFF, ll, Skoplje 1938., 85.

Vl Rad ovi š ki Šopluk i MaleševcL Šopi. Mil. S. Fili-

poviću Tetovisan fe u Južnoj Srbiji, GSFF, ll, Skoplje 1938.,
86.

VII Og r a ž d e n. Vlasi Aromuni. Milenko S. Filipović, Nomad..,

ski Cincarri na Ograždenu, GGD , XXIV, Beograd 1938., 70.,
isti, Tetovisa nfe ••• , 90.

VIIl Pod ručj e Strumice. tv\akedonci i Šopi. Mil . S. Filipo-

vić, Tetovisanje u Južnoj Srbiji, GSFF, ll, Skoplje 1938., 87.

IX Oh ridski Drimkol (sliv Crnog Drima). lv\akedonci i Vlasi.

MiL S. Filipović, Tetovisanje u Južnoj Srbiji, GSFF , ll,
Skoplfe 1938., 88, 89.

X G o č (Vrnja čka banja). Sarakačani. Leposava Žunić, Sara ka-

čani - 11
Ašaniu na Goč u, GEISAN, VII, Beograd 1958. , 95.

Xl Has (S P Kosovo). Albanci katolici. Milenko S. Filipović, Has

pod Paštrikom, NDBiH, Djela Xlii, Balkanološki institut 2, Sa-
rafevo 1958., 74.

Xli Ma l e s i j a (lv\al~si e Mad he, podr učje sjeverno od Skadarskog .

jezera , uz granicu Cr ne Gore). Plemena: Kastrati , Škreli, Hoti,
 ,

48.

Gruda., Klimenti. - Prema podacima koie mi fe stavio na

raspolaganfe prof. Rrok Zoi zi, etnolog iz Tirane; Mary Edith
Du-ham, Some Tribal Origi l'\'i, laws and Customs of the Bal-
kans, london 1928., 121.

XHI Dukadfin i Pula t i. Istoimena albanska plemena. Poda-

ci od prof. Rrok Zoizi, etnologa iz Tirane; Mary Edith
Durham, Some Tribal Or igi ns, laws and Customs of the Bal-
ka ns, london 1928. , 124, 125.

XIV Pr e dj e li: Hasi, V u th ai , Ar n, lu ri ja (porfečje Cr-

nog i Bije log Drima). Al ba nci muslimani. Mary Edith Durham11
o.c. , 129.

XV Fr a sh 8 r sa seli ma Z ha rk a n , Za v aliani (u blizini

oblasti Kolo nje). Vlasi Aromu ni. Th. Capidan, les Macedo~

Roumai nsu Bucarest 1937., 7,8.

XVI P l a n i na Ne g us sa selima: Selio, Doliani, Xirolivad,

Volada, Marusa, Casta nia, Tarcoveani (rumuniska transkripco-
ja!) kod Ved a . Vlasi komuni. Th. Capidan, o.c., 4.

XVii Meglen. Sarakačani. Th . Capidan, o.c., 7; Usmeno ·saop-

ćenje prof. dr . Branislava Rusi ća iz Skoplja.
 49.

OZNAKE MJESTA NA KART I

Bosna i Herc ego vin a

eH 142 = Bačvani (Bos. Dubica), 432 Kne žica (Bos. Dubica).

eH 313 = Vlaškovci (Bos. Dubica)u 411 = Pucari (Bos. Dubica).

el 143 = Bistrica (Bos. Gradiška).

el 233 = Orubica (Bos. Gradiška); 244 = Donja Dolina (Bos. Gradiška);

31 4 = l..aminci Sredanl (Bos. Gra diška h 322 = Gornja Dolina (Bos.
G radiška) .

eJ 323 = Kaoci (Srbac, Banjaluka);, 432 = Bos. Kobaš (Srbac, Banjaluka).

ej 433 = Dubočac (Dervente).

el 331 = Baz!k (Bos. Šamac ); 342 = Donja Mahala (Orašje na Savi) .

FH 422 = Orlovaicta (Prljedorh 443 = Ga ćan i (Prijedor).

Fh 324 = Ke vljani (Prijedor) .

Fl 142 = Turjak (Bos. Gradiška); 332 = Taraševac (Ivanjska, Banjaluka);

334 = Vu čića Gaj (Ivan jska , Ba njaluka); 341 = M i loševići (Ivanjska
Banjaluka ).
 50.

FJ 123 = Rakovac (Srbac, Banjaluka); 211 = Gorn ja Lepenica (Srbac,

Ba nialuka)u 421 = Gou-n ji Palačkovd (Pmjavo.-, Ba njaluka).

Fj 124 = Bijelo Brdo (Derve ntah 133 = Donji Detlak (Derve ntah 223 =
Žeravac (Dervente );; 231 = Polje (Derve nte);; 244 = KuHna (Derventa)v
311 = Kalenderavci (Derve nta)v 313 = Gornji Detlak (Derve nta)u 323 =
Donja Dupljanica (Derventa)v 332 = Drijen (Derventah 411 = Modran
(Derventa)g 423 = Kova čevci (Dervente).

FK 133 = Božinci (Derventah 311 = G logovica (Modriča), 312 = Pod novlje

(Modri ča ) .

Fk 122 = Crkv8 na (Bos . Šamac)u 133 = Slatina (Brčko)u 422 = Tramošnica

(Brčko) .

FL 131 = Obuclovac (Bos. Šamac}v 214 = Vidovice (Brč ko)u 321 = Gornji
Žabar (Gradačac, Brčko); 341 = Gorn ji Vukšić (Brčkov 342 = UIDce
(Brčko)u 41 1 = Marković Polfe (Brčko)u 412 = Gorice (Brčko) _, Krepš ić
(Brčko h 442 = Grbav ica (Brčko).

ff 142 = Kralje (Bihać)u 323 = ZavolJe (Biha ć)u 342 = Veliki Skočaj
(Bihac)u 414 = Golubi ć (Bihać).

fg 212 = Budimlić .Japra (Sanski Most)v 324 = Majrić .Japra (Sanski Most) .

fh 411 = Melina (Banjaluka).

fl 143 = Mali Pr nfava- (Banjaluka)v 314 = Goleša "(Ba njaluka); 334 =

Kola (Banjaluka).

fi 332 = Čeli nac (Ba njaluka).

fJ 141 = Donji Vijača ni (Prnjavor, Ba njaluka); 14.2 = Drenova (Prnjavor,

Ba njaluka); 243 '= Popov ići (Prnjavor, Ba njaluka); 244 = Draga lovci
(~· njavor, Banjaluka)u 322 = Gor nji Vijačani (Prnjavor, Banjaluka);

423 = Kulaši (PrnjavoL

·, Banjaluka).
 51.

fj 112 = Pojez na (Derventah 121 = Oslnja (Derventah 122 = Crnča

(De rve rta}.

fK 134 = Grapska (Doboj}.

fk 222 = Vi ta n ovići (Brčko}.

fl 112 = Ba šča {Brčko}, Poljaci (Brč ko} Skokova (Brč ko}; 113 = Dubrave
(Brčko};. 122 = Bukvik (Brčko}; 133 = Bijela (Brčko};. 144 = lslamovac
(Brčko}; Štrepc l (Brčko); 211 = Ulović (Brčko}, 223 = Boće (Brčko},
224 = Boderište (Brčko}; 232 = Donji Zovik (Brčko}; 234 = Gornji Zo-
vik (Brčko}.

fl 133 = Dubravica (Brčko); 233 = Babetino Brdo (lopare, Tuzla}, 333 =

Ma čkovac (Lopare, Tuzla).

fM 321 = Zagoni (Bije ljina} .

GH 441 = Velag ići (Ključ}.

Gh 124 = Haz ići {Dobrnja, Banjaluka).; 144 = Donje Sokolovo (Ključ);

344 = Donje Ratkovo (Ključ}; 421 = Stričići (Dobr nja, Banjaluka).
Gi 124 = Zabrde (Kotor Varoš}, 222 = Donja Šnjegotina (Čelinac, Banja-
luka );. 234 = Pl itska (Kotor Varošh 321 = Zagrade (Sokoline, Kotor
Varošh 322 = Čepak (Kotor Varoš}, 412 = Dabovci (Vrbanjci, Kotor
Varošh 413 = Vrbanjci (Kotor Varoš}.
GJ 132 = Uplje (Kotor Varoš); 422 = Jasenovo (Teslić}.

Gj 343 = Komušina (Teslić}; 422 = Jablanica (Tešanj); 433 = Hrvatska ka-

me nica (Tešanj}.

GK 324 = Jablanica (Maglaj}; 333 = Novi Šeher (Maglaj}.

GL 211 = Drije nča (Tuzla )v 321 = Donja Lipnica (Tuzla); 323 = Bukinje
(Lukavac, Tuzla).
 52.

Gl 112 = Pirkovci (Lopare, Tuzla); 231 = Priboj (Lopare, Tuzla)u Goduš

(Zvornik).

GM 411 = Musl!~ nski Šepak (Zvornik).

gl 233 = Donja Liskovica (Mrkonjić Grad )v 432 = Mile (Jajce).

gi 312 = Gornji Bešpel j (Ba njaluka, Jajce); 322 = Gornji Oašac (Po ~ u­
garje, Jajce}y 333 = Jajce , Kozluk (Jajceh 422 = lmljani (Kotor Varoš.,
Banjaluka), 424 = Korićani (Travnik)y 444 = Bajtoč.ić (Jajce).

gj 433 = Orahovičko Po lje (Nemila , Zenica).

gK 114 = Oz!mica (Žepče, Doboj); 132 = Lupoglav (Žepče , Zavidovići,

Dobo j); 141 = Bijač ica (Zavidovici 1 Doboj); 311 = Želeće (Žepče,
Zavidovići, Doboj).

gM 113 = Kitovnffca (Zva·nik) .

Hg 132 = Resa novci (B~. Grahovo); .144 = Zebe (Bos. Grahovo)v 224 =
Vndovo Selo (Drvar}y 441 = Ma leševci (Bos. Grahovo).

HH 142 = Po lfice (Drvar);. 323 = Preodac (Bos . Grahovo) .

Hi 213 = Krezluk (..bjce); 241 = Hamandžići (Travnik) .

HJ 143 = Pak larevo (Travnik); 144 = Ovčarevo (Turbe, Travnik);. 224 =

Donje Čukle (Travnik);, 243 = Guča Ga-a (Travnik), Krpeljići (Guča
Gora, Tra vnik).; 343 = Donje Peć ine (Travnik), Gornje Pećine (Trav-

nik); 432 = Ra nkovoći (Novi Travnik); 433 = Kasapovići (Travnik),

Tarine (Novi Travnik); 442 = Ma li Mošunj (Vitez, Travnik).

Hj 133 = Brajkovi ći (Travnlk)y 244 = Drugavci (Zenica); 312 = Podbrežje

(Zenica); 3.22 = Obre novci (Ze nica }y 411 = Rič ice (Travnik}y 412 =
Guvno (Travnik)v 444 = .bnjići (Zenica).
 53.

HK 312 = Puhovac (Zenica); 414 = Vukanovici (Kakanj, Visoko); 442 =

Ba-ovica (Vareš)g 443 = Crnač (Kakanj, Visoko).

Hk 323 = Pogor (Varešh 412 = Gornja Vijaka (Vareš), 441 = Očevlje

(Vareš) .

HL 233 = Brateljevići (Kiadanj); 242 = Gojakovici (K iadanj); 334 =

Boganovici (Olovo); 414 = Velika Kula (Kiadanj).

Hl 142 = Beta nj (VIasen ica)y 212 = Mil o-."anovici (VIasenica ); 231 =

Od žak (VIasen ica); 243 = Muslimanski Džemat (VIasenica); Žeravice
(Vl ase nica).

HM 113 = Cerska (VIasenica); 241 = O pravdici (Bratunac);. 323 = Milići

(VIasenica )u 441 = Slatina (Srebrenica).

Hm 141 = Krasanovici (Bratunac, Tuzlah 341 = Ukor i (Srebrenica); 432 =

Sikirići (Bratunac).

hg 422 = Uništa (Bos. Grahovo).

hH 114 = Gornje Peulje (Bos. Grahovo);. 321 = Crni Lug (Bos. Grahovo);
Donji Kazanci (Bos. Grahovo).

hl 234 = Mrdenovci (Kupres)9 444 = Zlosela (Kupres).

hi 243 = Čauš lije (Bugojno )u 244 = Bristovi (Bugojno) .

hJ 331 = Bare (11-ozorh 333 = G račanica (Bugojno).

hj 343 = Kazijevici (Fojnica); 431 = Lučice (Fo jnieo); 433 = Gradina

(Fojnica).

hK 122 = Donja Zgošca (Kakanj., Visoko); 142 = Banjevac (Ć.Otići, Visoko)

Ćati ći (Kakanj., Visoko); 212 = Ratanj (Kr. Sutjeska, Visoko); 221 :=
Kop jari (Kr. Sutjeska, Visoko); 223 = Kraljeva Sut jeska (Visoko), 224=
 54.

Pol jame (Kr. Sutjeska, Visoko h 323 := M.auuovi ć! (Visoko )v 334 =

Gromiljak (Kiseljak); 4 13 = G ornje Moštu-e (Visoko)u 421 = Smršnice
(Visoko)v 443 = Stuparlći (Visoko) .

hk 414 = Srednje (Olovo).

hl 323 = Sirovina (Oiovo)u 441 = Šah begovi ći (Sokolac) .

hl 211 = M.alo Polje (Ha n Pijesa k, Vlase nica ); 311 = Knežina (Sokolac)u
342 = Košutica (Soko lac}; 441 = Sokolovići (Sokolac ).

hM 143 = Podžeplje (Žepa, Rogatica); 224 = Kutuzero (Srebrenica)v 312 =

Ljubomiši-je (Žepa, Rogat!cah 324 = Stop (Žepa, Rogat iea), . Žepa
(Rogatica )u 342 = Vratar (Žepa, Rogatica )y 341 = Vrelo (Žepa, Rogati-
ceh 441 = Pr i pe ćak (Žepa, Rogatica ).

hm 231 = Breža n! (Sre brenaca)v 321 = lfeskovik (Srebre nica ).

hN 111 = Fa k ovići (Bratunac).

!H 232 = Gubi n (livno).

Ih 113 ~ Čelebić (Uvnoh 341 = Odža k (Liv no)e. 343 = Prolog (Livno);
443 = Veliki Guber (Livno).

ll 441 = Šuica (D wno, Livno) .

li 141 = Donje Vukovsko (Kupres)u 324 = Ravno (Kupres); 441 = Zahum

(Prozor, Ko njic) .

lJ 114 = Paloč (Ga- nji Va kuf)g 131 = Voljice (GOĐ·nji Vakl:lf), 141 = Mre-
čaj (Uzri č.je, Gorn ji Vakufh 231 = Ždrimci (Ga-nji Vakuf}; 233 =
Mra čaj (Dobrošin, Gor nji Vakuf); 241 = Jelić (Gornji Vakuf); 323 =
Gmi ć i (Prozor) , Š ti mac (Proza); 331 = Rumboci (Prozor);. 343 = Bistri-
ca (Gornji Vakuf), P l oča (Gornji Vakuf) ;, 443 = Uzdol (Prozor).
 55.

lj 214 = Bistrica (Fojnica)!, 223 = Bakovici (Kre~voh 242 = Crnički Ka-

me nik (Kreševoh 244 = Dre ževica (Kreševo); 324 = Plavuzi (Proza-),
Požetva (Prozorh 331 = lvanci (Prozor); 332 = Crni Vrh (Proza-); 333=
Donja Vra tna G ora (Prozor) , Gorn ja Vratna Gora (Prozor); Pajići (Pro-
zor)u 334 = Solakova Kula (Prozor), 342 = Jasenik (Prozor , Konjic),
S lav ković i (Prozor, Konjic) .

IK 131 = Cr nići (Kre ševo), 133 = Ratkovi ci (Kreševo); 143 = Stojčići

(Kreševo); 213 = Brnjaci (Kise lja k); 223 = Goduša (Visoko); 234 =
Homolfe (lepen ica, Kiselfak)y 312 = Kreševo; 331 = Vra nci (Kreševo);
4 11 = Azapovici (lepen ica, Kise lja k); 413 = Mokr ine (lepenica, Kise-
l ja k) .

lk 214 = Nahorevo (Sarajevo).

IL 231 = Mokro (Pale , Sarajevo}, 311 = Bulozi (Sarajevo).

11 132 = Bjelosavljevici (Sokolac,. 241 = Ra kitnica (Rogatica); 334 =

Ša inovi ći (Prača , Sara je vo)v 411 = Burati (Rogatica).

IM 213 = Borike (Rogatica ); 321 = Okr uglo (Rogatica); 414 = Sjemeć

(Rogati ea ).

lm 143 = Ve lika Gostilja (Višegrad); 332 = Nezuci {Višegrad); 433 Dobrun

(Višegrad ).

ih 231 = Lipa (Liv no); 422 = Podgrad ina (Livno).

il 11 3 = Vid oši (Livnoh 121 = Dobro (Livno' 123 = Mi jakovo Pol je

(Duvno)., Pe rković i (Dwno); 224 = Mokronoge (Duvno); 311 = Miši
(liv no)u 312 = Golinfevo (Livno), 323 = Pr isoje (Dwno); 334 = Bukova
Gora (D uvno)v 342 = Dobri ci (Duvno), G rabovica (Dwno); 344 = Ko-
rita (D wno); 412 = Stipanjic i (Dwno).
 56.

ii 131 = SarajiHfe (Duvno); 321 = Mandino Selo (Dwno)u 341 = Ba-čani

·(Duvno), KorGora (D uvno).

iJ 111 = Proslap (Pro:zG:"); 124 = Gornji Višn fa ni (Prozor)u 222 = Omatli-

ie (Prozo7); 223 = G revici (Prozorh 241 = Ust irama (Prozorh 243 =
Slatina (Rama)u 412 = Dolja ni (Prozo.·h 424 = Zlate (.bblanica 1 Ko ~
njic).

ij 112 = Buš ćak (Prozarh 123 = Podhum (Osrrožac, Konjic); 234 =

Kra l upi (Ko njic); 431 = ld bar (Konjic) .

·iK 13.2 = Bradi na (Konji ch 212 = Kučkovi ci (Pazad c, Sarajevo}, 313 =

Ovčari (Konjic}; 422 = Umoljani (Trnovo"' Sarajevo).

ik 212 = Ki jevo (Trnovo, Saraje vo}, 322 = Led ići (Trnovo, Sarajevo}g
423 = Turovi (Trnovo, Sarajevo).

il 112 = Kasido li (Sarajevo}, 333 = Dobro PolJe (Ka li novik, Sarajevo).

il 213 = Čemer nica (Prača , Sara jevo); 241 = Podhra njen (Goražde};, 322=
Rešetnica (Gora žcle )v 424 = Mra vinfac (Ga-ažde).

iM 122 = Lubard ić i (Rogatica)y 324 = Botovo (Čajn ičeu Goražde); 333 =

Donje Kukavice (Rogatica); 334 = Mi l jeno (Ča iniče, Go;-ažde)g. 443 =
Zaborak (Čaj niče, G oJ'ažde ).

im 134 = Setihovo (Rudo, Višegrad);. 244 = Bijelo Brdo (Rudo, Gora žde);
413 = Rudo (Višegrad).

iN 113 = Proso je (Višegra d)u 333 = Mokronoge (Rudo, Višegrad).

JI 112 = Kazaginac (Duvno)v 121 = Zidi ne (Duvno); · 132 = Vinica (Duvno).;

213 = Di ki ć i (Duv no) .

Ji 111 = Bukovica (Duv no); Vrpolje '(Rakitno, Posušie, Mostar); 314 =

Čit luk (Posušie , Mostar h 342 = Posušje (Mostar).
 57.

JJ 333 = Crne Lokve (Lištica ., Mostar};. 334 = lzbično (Lištica, Mostar).

Jj 431 = Prigreda ni (Potoci, Mostar) .

JK 433 = Luka (Nevesinjeh 434 = Krušev ljani (Nevesinje).

Jk 121 = Donja Ljuta (Ka linovik); 144 = Polje (Kali novik); 413 = Obali
(Kalinovik 8 Sarajevo).

JL 411 = Je leč (Foča) •

Jl 214 = Slatina (Foča), 311 = Dedevo (Foča); 324 = D ragočava (Foča);

421 = Pa pra tno (Foča) .

JM Mata ljka (Čafniče6' Ga-ažde) .

fi 121 = S ovići (Grude, Mostar)u 212 = Gradac (Posušje , Mostar); 221 =

Podkraj (Liotica, Mostar)u 231 = Gr ud~ (Mostar)y .. 234 = Ružici (Grude,
Mosta r)y 242 = GCX'nj! Mamici (Uštica , Mostar).

jJ 111 = Ko~rin (Lištica., Mostar), 143 = Mokro (Lištica, Mostar); 234 =

Uzarici (Uštica, Mostar); 31 4 = Rasno (Lištica, Mostar);" . 322 = Turči­
nović! (Lištica, Mostar), 343 = U pno (Ljubuški h 412 = .bre (Ušt ica,
Mostar h 424 = Bi ograde i (Liš ti ea, Mostar).

jj 143 = Cim (Mostar}; 21 2 = Potoci (Mostar) .

jK 231 = Pridvorci (Ne vesinje); 233 = Sopilja (Nevesinje); 324 = Čitluk

(Nevesinje) .

ik 121 = Obrnja (Ulog., Kali nov ikh 243 = Trnovica (Ulog, Kalinovik).

jL 311 = Pr idvorica (Ka linovik, Sara jevo).

P 132 = Ćurevo (Foča) .

Ki 222 = Veljaci (ljubuški, Mostar); 223 = Grab (Ljubuški, Mostar).

 58.

KJ 111 = Vitina (Ljubuški, Mostar h 114 = Radišić! (Ljubuški,. Mostar),

133 = Crveni Grm (Lfubuški, Mostarh 134 = Humac (ljubuški, Mostar}v
323 = Sijača (ljubuški, Mostar}v 421 = Zvirovići (Čapljina, Mostarh
423 = Trebižat (Čapljina, Mostar).

Kj 141 = Žitomislići (Mostar); 214 = Malo Polje (Blagaj, Mostar); 234 =

Tri jeba nj (Stolac}v 413 = Crnići (Stolac).

KK 134 = Dobrica (Stolac); 311 = Ljubljenice (Stolach 343 = Do (Stolac),

414 = Ljuti Do (Berkovi ći, Stolac).

KL 113. = Nad innći (Gacko)v 133 = Srdevi·ći (Gacko)u 233 = Avtovac

(Gacko); 312 = Kula (Gac koh 332 = Ključ (Gacko); 413 = Samobor
(Ga eko).

kJ 222 = Čeljevo (Čapljina , Most·a r)u 224 = Doljani (Čapljina, Mostar),

431 = Neum (Čaplji na, Mostar); 441 = Duži (Neum, Čapljina, Mostar).

kj 141 = Svitava (Čapljina , Mootar)u 224 = Burmazi (Stolac)v 231 =. Bjelo-

jevići (Stolac}&. 313 = Gradac (Hutovo, Čaplfina, Mostar};. 321 = Hu-
tovo (Čapljina , Mostar); 421 = Donje Hrasno (Čapljina, Mostar); 422=
Gornje Hras no (Čapljina, Mostar), 432 = Turkovići (Popovo Polje,
Trebinje).

kK 141 = Pocrnje (Ljubinje); 214 = Vlahovići (Ljubjnfeh 313 := Čavaš

(TrebinJe); 341 = Kotezi (Trebinje); 432 = Krajpolje (Trebinje).

kk 122 = Divin (Bileća}y Gornji Davidović! (Bileća)p. 213 = Fatnica

(Bileća}t 242 = Meka Gruda (Bileća); 323. := Zvijerina (Bileća); 421 =
Plana (Bileća).

kl 333 = Ba lJci (Bile ća).

Lj 222 = Trebimlja ili ~rebinja (Popovo Polje, Trebin je).

 59.

LK 244 = Dobromani (Trebinje).

Lk 114 = Bodiroge (Ljubomir, Trebinje), 142 = Ždrijelovići (Ljubomir,

Bileće); 224 = Čepelica (Bilećah 242 = Orah (Bileća)r 332 = Petro-
vići (Trebinje);,. 334 = Taleža (Trebinje ), 422 = Mosko (Trebinje);.
441 = .bsen {Trebinje ).

LL 332 = Gornje G rančarevo (Trebinje); 431 = Klobuk (Trebinje).

lk 132 = Zagrad i nje (Trebinje h 242 = Kunja G lavica (Trebinje), Tuli

(Trebinje).

1L 112 = O·ahovac (Trebi nje);. 141 = Konjsko (Trebinje).

Crna Go ra

Kn 342 = Rakovo (Bijelo Polje).

Hrv atska

dl 331 = Koprivno {Er nestinovo, Osijek).

GF 442 = Don ji Jošani (Titova Korenica).

gG 433 = Učki Osredci (Donji Lapac).

lg 122 = Kijevo (Velika, Sinj).

ig 234 = Gornje Ogorje (Muc, Sinj); 241 = Mile ši ne (Ogorje, Muc , Sinj);
244 = Donje Ogor je (Muc, Sinj).

kJ 243 = Vidonje (Metković); 444 = Topola (Ston).

 60.

kj 333 = Ošlje (Ston}, Stup (Ston}.

Makedon ija

MS 444 = Duma novce (Kumanovo}.

Ms 412 = Strezovci (Kumanovo}.

MT 141 = Pelince (Kumanovo)o. 333 = Skačkovce (Kumanovo).

Mt 13.2 = Germa n (Kriva Palanka )y 213 = Ogut (Kriva Pala nkah 222 =
Luke (Kriva Palanka}g 244 = Gabor (Kriva Palanka );. 333 = Stracin
(Kratovoh 334 = Otošnica (Kriva Pala nka )y 443 -= Psača (Kriva Pa-

lanka).

MU 134 = Tlamince (Kriva Palanka)u 144 = Židilovo (Kriva Palanka);. 321 =

Tinovci .(Kriva Palanka}g 333 = Konopnica (Kriva Palanka); 342 =
Duračka Reka (Kriva Palanka).

mR 442 ·-= Teau-ce (Tetovo).

mS 214 = Koj nare (Kumanovo).

ms . 134 = lv\atejče (Kuma novo), 232 =Kumanovo; 421 = Deb-ešane (Kuma-

novo); 444 = Pčinfa (Kumanovo).

mT 313 = Orašac (Kumanovo); Konjuh (Kumanovo).

mt 211 = Opila (Kriva Palanka); 223 = Nežilovo . (Titov Veles);. 242 =

Muškovo (Kratovo); 321 = Talašmani (Krat()voh 411 = Šleg()VO (Krato-
vo); 434 = Problštip (Š tip); 444 = Zletovo (Probištip, Štip).

mU 121 = Drenak (Kriva Palanka)v 131 = Kojkovo (Kratovoh 233 ::: Polaki
(Kočani).
 61.

mu 3.23 = Kamenica (Delčevo).

mV 333 = Del če vo.

NR 423 = Čelopek (Tetovo).

NT 32.4 = Gorobinci (Sveti Nikole, Štip); 414 = Sveti Nikole (Štip); 444=
Amzibegovo (Štip).

Nt 232 = Bučište (Probištip, Štip):, 241 = Vrbica (kočani); 244 = Lepopelci

(Kočan ih 331 = Erdželija (Sveti Nikole, Štip); 333 = Nemanjinci .
(Sveti Nikole, Štiph 341 = Mustafino (Š tip); 342 = Vrsakovo. (Štip);
421 = Pišica (Štip), 424 = Krup!šte (Štip)~ 443 = Dolni Volvan (Š-t ip).

NU 133 = Sokolare! (Kočani);. 143 = Banja (Kočani); 213 = Beli (Kočani);

214 = Orizari (Kočan!};. 231 = Kočani;. 321 = Obleševo (Kočani);

332 = kgulica (Štip}y 334 = Crv uljevo (Štip}, 414 = Morodviz (Kočani).

Nu 111 = lstibanja (Koč ani ), 122 = Kalimanci (Kočanih 133 = Vinica

(Kočani); .233 = Pek lani (Vinica, Štip).

NV 141 = Trabot.ivište (Delčevo}, 234 = Pančarevo (Delčevo), 333 = Mitra-

ši ne i (Berovo) •

nR 221 = Gornja Volkovija (Gostivar);. 314 = Vrutok (Gostivar).

nr 323 = Rasteš (Gostivar).

nT 113 = Suševo (Štiph 121 = Crvena Zvezda (Štip); 133 = Bašino Selo
(Titov Veles}v 221 = A:Jžibegovo (Š tip), 224 = Delisinci (Sveti Nikole,
Štip)y 231 = D.o.--fulija (Titov Veles), 232 = Ćoseleri (Štip); 423 =
Bikirlija (Štip); 443 = Uboga (Štip).

nt 113 = Bogoslavec (Sveti Nikole, Štip); 122 = Krivi Dol (Štip); 144 =
Penuš (Štip)r 221 = Čardaklija (Štip); 232 = Novo Selo (Š tip);" 233 =
Sofilari(Štip); 413= Dragoevo(Štip); 422 = Dolan i (Š tip);. 441 =Selce (Štip).
 62.

nU 122 = Radanfe (Štip)v 133 = lipov Dol (Štip)y 134 = Šašavarlifa

(Šti p)t. 214 = Vrteška (ŠHp); 224 = Šipkovica (Štip)1 242 = Kozbunar
(Š tiph 413 = Topolnica (Radoviš); 421 = Hodža lifa (Radoviš)v 424 =
Radoviš1 444 = Suldurci (Radoviš).

nu 142 = Novo Selo (Štiph 144 = Šain Taš - Šaino (Radoviš) .

nV 144 = Ruslaovo (Berovo).

Op 241 = N-taw ovo (Gostivar);. 321 = Bituše (Gostivar); 333 = Boništa

(Debcnh 434 = l.azaropole (Debar).

OR 113 = Nićiforova (Gostivar); 412 = Zafas (Kičevo).

Or 232 = Manastirec (Kičevo; 441 = Makedonski Brod (Kičevo).

OS 232 = Oeše (Prilep}, 234 = Strovifa (Prilep}y 244 = Bogomila (Titov

Veles}; .311 = Lokvica (l<li čevo); 334 = Debrište' (Prilep).

OT 332 = Popad ifa (Kavadarci).

Ot 412 = Pepe lište (Negotino).

OU 111 = Leskovica (Štiph 334 = Kurešnica (Demir Kapifah 412 = Konče

(Rad ov iš).

Ou 111 = Vojislavci (Radoviš); 3.22 = Veljusa (Strumica).

OV 431, = :rurnovo (Strumica).

oP 223 = Bomovo (Debar}.

op 111 = Ra fčica (De bar h 132 = Paprad nik (De bar).

oR 121 = Dušegub ica (Ki čev o); 131 = Eh lovec (Kičevo); 231 = Podvis
(Kičevo).

or 111 = Čelopeci (Kičevo}, _124 = Plasnica (Kičevoh 131 = Vraneštica

(Kičevoh 143 = Cer (Kičevo).
 63.

oS 224 = Dolr-.e ni (Prilep}, 342 = Krivogaštani (Kruševo) .

os 421 = Pletvar (Prilep).

oT 321 = Care vić (Pr!lep).

ot L34 = Begnište (Kavadarcih 222 = Prždevo (Negotino, Titov Veles);

421 = Bo rovo (D emir Kapi ja).

oU 223 = Gradec (Valandovo).

ou 232 = Kosturino (Strumica); 311 = Mira vci (Gevgelija); 443 = Furka

(Gevge li ja).

Pp 122 = Lukovo (Struga, Ohrid), 144 = Labuništa (Struga, Ohrid), 221 =

Prisojani (Struga, Ohrid), 322 = Ve vč a ni (Struga, Ohrid) ; 443 =
Radožda (Struga, Ohrid) .

PR 142 = Belči šta (Ohrid); 313 = Volino (Str uga, Ohrid) .

Pr 144 = Virovo (Bitoli); 422 = Murgaševo (Bitolj); 434 = Smilevo (Bitoli);

443 = Svi nište (Bitolj).

PS 124 = Bu či n (Prilep);, 223 = Topolča ni (Prilep).

Ps 323 = Musind (Bitolj); 343 = Crničani (Bitolj) .

PT 11 3 = Dunje (Prilep}; 411 = Vitolište (Prilep).

Pt 133 = Rožden (Kavadarci}; 211 ~ Konopište (Kavadarci).

PU 223 = Sermenin (Gevgelija).

Pu 132 = Negorci (Gevgelija ), 142 = Mrzenci (Gevgelija); 234 = Stojakova

(Gevgelija); 322 = Gevgelija .
pR 213 = Velgošti (Ohrid); 342 = Peštani (Ohrid).

pr 244 = Capari (Bitoli).

 64.

ps 133 = Novaci (Bito li).

pT 132 = Budimirc i (Bito li).

Rs 214 = Živoj no (Bito lj).

S rbij a

LT 343 = Vra nje .

Albanija

Rp 322 = Du nica (Podgradeci}.

Sp 211 = Voskopoj~ (Kor čah 412 = Vithuq (KOI"ča).

SR 124 = Dre nove (Korča}, 141 = Boboshtic~ (Korča }, 221 = Mbor je

(Korča }; 234 = Kamenice (Korčah 412 =-, Da rdhe (Korča } .

Buga!J'Ska

lu 423 = Crvenjano (Kjustendil}.

1V 143 = Dragomirova (Kjustendil}; 33 1 = Ko njavo (Kjl:JStendil )v 344 =

Tavaličevo (Kjustendil).

Mu 214 = Bogos lov (Kjustendil}; .224 = Gra nica .

MV 111 = Bagre nci (Kjustendil); 124 = Nevestino (Kjustendil); 142 =

Eremija (Kjustend il)v 213 = Četirci (Kjustend ilh 311 = Pelat ikovo
(Kjustendil}; 333 = Stradal ovo (Kjustendi l); 441 =Frološ (Blagoevgrad} .
 G rčk a

PU 324 = Bodslav (gr. Langadia h 342 = Ošin (gr. Periklia); 441 =

Ljumnica (gr. Skra ).

pt 334 = Sarak inovo (gr. Sare kini).

pU 121 = Les kovo (podr. Meg len).

RS 343 = Pisuderi (Fiorina}, 444 = Fiori na.

SS 444 = Hrupista (Fiorina).

Ss 123 = Vlahoklisu-a (Fiorina}.

 66.

RASPROSTi RAN JE OBiČ AJA TAT AU IRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA

Sliku ra šire nooti običa ja tatauira nja na podu uč ju Balkana prikazuje kar-
ta 1.
1
N:r njoj su označe n! svi lokalite ti naveden i u popisu mjesta prethodnog
poglavlja" kao i manje pred none cje li ne {npr. Rama u Bosni) ukoliko se radi o
pozitivnim podacima. N:r karti nisu oz nače na ve lika pod r uč ja m pokrajine
(npr. Bosna, Hercegov ina i sl) za koje post oje genera lizira ni podaci"' a iz ko-
jih inače ima i pojedinačnih podataka za pojedu ne lokalitete.

Svaki znak na karti (trokut, kružić i s l) ima višestruko zna če n je : a)da

običaj postoji {tamni zna k) m nepostoji (potpuno ist i a ii ne tamni znak) , b)
da predstavlja et n ičku pripadnost {prema obliku znaka kako je navedeno u .le-
gendi karte) i e) odreduje lokal8te t. Ovo isto od nosi se i na negativne podat-
ke za koje postoJe istov jetni znakovi samo ne tamni. Na karti 1., koja ·prika-
zuje rasprostranjenost ob ičaja tata uira nja u ubHježeni su posebnim znakovima i
negativni podac i, koji ukazuju na nepostojanje spomenutog običaja. Ovo se
odnosi samo na dva veća pod ručja : Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju gdje je,
uglavnom, u većoj mjeri zabi·lježeno postojanJe obi čaja tatauiranJa. Na taj
način Još više je istak nuto postojanje odnosno nepostojanje tatauiranJa na spo-
menutim teritOI"ijama. Ina če, u krajevima gdje Je tatauiranje rijetko zastuplJeno
 67.

lli gdje ga. uopće ne ma (takvi su npr . d ije lovi Hrvatska , Crna Goro, Srbija
i čitava Slove nifa), nismo ubiiJeža vali posebnim znaci ma nepostojanje obi -
ča fa .
S obzirom na lokaciju, smješta j z na kova na karti je dvovrstan :

a) z nak Je ubil je žen tačno na mjest u odakle pot ječe podatak;

b) znak fe ubilJeže n približno ta čno i ob u hva ća područje (prediona

cjelina) iz kojega potječe podatak . To je posebni znak, u obliku
kruga, u koJem se nalazi ubi l je že n ri msk i broj . Obilježavanje tak-
vim znacima obaviJe no Je i u sluča jevi ma kada na dotičnom pod-
ruč ju postoje i neki tačno odredje ni i ve ć obil ježeni lokaliteti.

Na karti je, dakle, prikazano ra širenje običaja tatauiranja na Balka-

nu, njegovo postojanJe odnosno nepostoJanje u po Jed inim mjestima, kao i obi-
ča j srodan ta tauiranju - kauterizacija ko ja se tu i tamo ponegdje još može
naći. Osim toga je, prema podacima u popisu mjesta, prikazana i et nička

pripadnost stanovništva (vjersku oznaku nismo prika z ivali u popisu mjesta; u

te kstu, u poJedinim poglavlfima, to se navodi), na koJe se ti podaci odnose.

Iz svega a.,oga što Je do sada re če n o dob iva se sli jedeća slika :

Običaj tradicional nog ta tauira nja na Balkanskom poluotoku ·raširen je

na podru č fu koJe , polazeći od krajnjeg juga prema s jeveru, zahvaća sjever-
ne dije love Grčke , a na sJeverozapad u do Hrvatske, g ranični dio Like pre-
ma BosnL Podac i s kojima raspo lažemo za Bugarsku odnose se na njene za-
padne i jugozapadne dijelove (prema Jugoslav iji) i to uglavnom za vlaško-
a romunsko sta novništvo (samo Jedan prim jer kod Bugara).

Vlaško, stočarsko stanovništvo nosi lac je ove etnografske značajke

u jed nom d ije lu Albanije (Jugozapadni i jugoisto č ni dio) , kao i u Grčkoj
(gdfe su zast upa ni i Sa raka ča ni) , te u SR Makedoniji, na r očito na potezu
 68.

Titov Veles - Š tip i dalje prema bugarskoj granici. Kod Makedonaca se da-
nas sasvim rijetko susreće , a više je rašireno medu Šopima.

Tatauiranje je bilo poznato i Turcima u Makedoniji, a zastupana je i

kod mnogih ciganskih grupa u JugoslaviJi. Obzirom da za njih ne rasPc>laže-
mo sistematski sabranom gradom, neće se razmatrati u ovoj radnji.

U nekim krajevima sjeverne Albanije , kao i kod albanskog stanovništ-

va Kosova i Crne Gore (Ku či) , raspolažemo s nekoliko starijih podataka
obavještenja o postojanju običaja tatauiranja i kod ovog stanovništva, prven-
stveno kod katolika.

U većem dijelu Bosne i Hercegovine (dio bosa nskog Posavlja, srednšnji

zapadni dijelovi Bosne u cijela zapadna i neki d njelovi srednje i istočne
Hercegovone) tatauira nje je dobro zastupana i potvrde no kod hrvatskog (kato-
ličkog) stanovništva. Izuzetak u t ome su ne ki diJelovi sjeverozapadne Bosne i

Bos. Posavine gdje tatauiranje nije poznato hrvatskom stanovništvu.

U jugozapadnoj Bosni zabilježen Je jedan primjer tatauiranja kod

Srba.
Ptrema podac ima dobivenom pomoću upitnica EAJ, vlastitim zapisima
podacima od suradnika uočava se pot puno nepoznavanje obi ča ja tatauiranja
kod muslimanskog stanovništva na čitavom području Bosne i Hercegovine. Iz-
van navedenog pod ručja totauiranje je potvrdeno u Hrvatskoj: u nekoliko mjes-
ta Dalmatinske zagore , u južnof Dalmaciji, Lici (kod Srba i Hrvata) i jedan
s l uča j u Slav o ni ji (k ex! Srba i Hrvata).

Inače, najve ći dio Hrvatske, cijela Slovenija, Srbija (izuzimajući već

spomenutu SAP Kasovo, jed nog lokaliteta gdje su doselili stočari Sarakačani i
jednog starijeg podatka koji se odnosi na Vranfe (i Crna Gora) os im spomenu-
tih Kuča i jednog primjera zabilježenog kod Crnogoraca), ne poznaiu običaj
tatauiranfa.
 69.

Isuviše uopće nu vijest o tatau!ranju u Srbiji iz početka 17. stoljeća

(to je ujedno najstariji pomen o tatauira nj u u našoj zemlj i, i zuz imajući
klasi č ne starine )! nismo uzeli u obzir na ovome mjestu.

Tatauiranju srodni ob ičaj paljenja (kauteri zaci ja) kože potvrden je u

ne kim dijelovi ma zapad ne Bosne kod srpskog i hrvatskog stanovništva, te u
Lici .

Izvan jugoolavenskog te:ritorlja uočljiva je ra šire nost tatauiranja u onim

podr uč fima susjed nih zem:zlja koja gra vitiraju granica ma Jugos lavi je .

Ovo suu u glavnim crtam:z, podaci o raširenosti običa ja tatauiranja

kod balka nskih naroda izvedeni na temelju karte L
 70.

IV

SASTAVN I ELEME NTI OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSK~H NAROD A

U ovome poglavlju izvršlit će se analiza balkanskog tatauiranfa, p-i

čemu će se pofedini sastavni elemen!'i ovoga običaja klas!ficilraH i pokazati
nfi hov razmještaj u prostoru. Prema sastavnim dijelovima , o kojima se rad i,
čitavo se poglavlje dUfeii u ove glavne odsfeke :

l. Godina starosti kada je obavlje no tatauiranfe

2. Spol
3. Sredstva l nači n tata uora nfa
4. Osoba koja obavi ja tatauiranje
5. Vri jeme obavlfanfa tatauiranfa
6. Nazivi za tatauiranje
7. Vrste motiva i dijelovi tijela kofi se tatauiraju
8. Nazivi totauiranih motiva
9. Narodno shvaća nfe i tu mačenje običa fa tatauiranja.

U svakome od ovih odsjeka navode se podaci za pofedine elemente ta-

tauiranja. Podaci se navode tako da se u zajedničkom razdfelfku, koji obuh-
vaća sve istovrsne slučofeve , citiraiu oznake mjesta sa karte (slova koordinata
i nume rička oznaka polfa ili ., za šira podr uč ia ri mski bii" of s nazivom oblasti)
 71.

u kojima se dotična pojava nalazi , a uz to se, prema potrebi, dodaju nado-

pune, cita ti iz odgovarajućih dijelova izvora i sl. Odsjecima ovoga poglav-
1
lja pripadaju l pojed ine etnološke karte , pr iložene u ovoj radnji • Za svaki
znak na ka rti postoji podatak u odgovarajućem odsjeku .radnje. f\bčin unoše-
nja podataka na karte potpuno je isti kao kod karte l (o tome postoji objaš-
nje nje u poglavlju 111).

Velikim slovima naznačene su veće cjeline unutar pojedinih poglavlja,

dok su manje cjeline unutar ovih prvih označene rimskim brojevima. Sve je
to usklade no s oznakama za dotične pojave ili grupe pojava na kartama.

l.

GODINA STAROSTI KADA JE OBAVLJEN O TATAUIRANJE

Ob ičaj tatauira nja kod balkanskih naroda ne obavlja se svagdje u is-

toJ dobi života. Nekih posebnih, čvrstih, pravila u tom poglavlju ne postoji

odnos no ona su manje izražena i variraju u pojedinim slučajevima tim više,

kada Zf'!amo, da se tatauiranje jedne osobe može obavljati u nekoliko na-
vrata i kroz nekoliko godina, kao Šf'o se to vidi iz slijedeće podjele :

A.
1• Od p r ve d o pe te g od i ne

gi 424 (11 lrna malih, kojima je tek jedna godina pa imaju već i križ
na ruci, ••• "), lJ 131 (" Jozo Soldo ima na čelu križ, uhvatile ga cure
kod je Imao četiri godine i napisale mu križ 11 ), OR 412 ("Bockanje se pravi
od 5. god ine").
 72.

2. Od nav rš ene pete do navršene devete godine

gK 114 C'u šestoj godini. •• 11 ) , HK 443 (11 • • • od šeste godine se boca "),
hK 142 (" Boca se u šestoj godini • • • 11 ) , lj 334 (" •• • od šeste godlne 11 ) , gK
141 ('1 l:zmedu sedme i osme god ine " ) ,~ Hk 323 (11 od sedam godina ••• 11 ) , hl
444 (11 0d devete goc:fine •• • 11 i kauterizadja M. P), Hk 441 C'Od sedme go-
dine ••. ra) , Hj 133 C' ••• u sed moj godini 11 ) , hJ 331 C' ••• i u sedmoj godi-
ni 11 ), IK 133 (od sedam godina), If 324 (11 od sedme i kasnije "), lj ·331 (11 0d
sedme 11
godine ),~ lj 333 (kao i prethodno!), q 333 ( Pajići ~ Prozo.v; kao i pret-
hodno!) , lj 334 {kao i prethodno! ) 1 lj 342 (kao i prethodno!), iJ 222 (kao
i prethodno!), iJ 223 {kao l pret hodno), ij 112 (kao i prethodno!), ji 221
C'••• izmedu sedme i osme godi ne. 11 ) , Lj 212 C0d sedme i osme godine ••• ''),
1

VI.-Radovuški Šopluk i Ma leševci C'Od sedam, osam godina ••• 11 )., IX-Drim-
kol C'••• od osam godina. '')

B.
3. U de setoj g odin i

FL 112, FL 341, f l112, Gi 322 ("oko desete god ine . "), Gi 413,
gl 432, HJ 224, U 231, U 331, !j 223 ("u dese toj god ini samo ženske ••. ")u
il 323, ii 334, il 342 (Grabovaca), il 342 (Korita) 1 i l 344, JI ·112, JI ·121,
Jll32, JI 213, ji 121 , ji 234, NT 444, nt 224, nt 232, NU 143, NU 332,
nU 224, nu 242, nu 142, nu 144, Xli.-Pod:ruč je Mal~si e Madhe, XIII.-
Dukadjin i Pula·t i .

4. U dvanae stoj godi n i

Fk 133, FL 342 , FL 411, FL 412, ff 414, fJ 423 , fk 222, fl 112

(Bašča, Poljaci, Brčko), fl 112 (Poljaci, Brčko), fl 112 (Skokova, Brčko),

fl 113, fl 133, fl 144 (islamovac, Brčko) , fl 144 (Štrepci, Brčko), fl 211,

 73.

fl 223, fl 224, fl 232, fl 234, gl 312, g i 322, HJ 143, lJ 331, ll 441,

jJ 124, nt 233, Nu 133, Sp 211, Sp 412, SR 124, SR 221, SR 234, SR
412 .

5. U č e ·trnaestof godini

HJ 243 , HJ 343, hJ 333, hK 221, il 323, il 334, il 342 (Grabo-

vica), H 342 (Korita), H 344, lJ 233, iJ 123, IK 213, IK 413, Jl112,
JI 121 , JI 132, JI 213.

6. U petnaestoj godini

FL 112, Fl 341, fJ 142, fl 112, G i 124, Gi 321, HJ 343, hl 444,

hi 243, hi 244, hJ 333, lJ 131, lJ 343 (Bistrica, G. Vakuf), lJ 343 (Pio·-
ča, G. Vakuf), IK 213, IK 413, ig 234, ig 241, ig 244, ii 131, iJ 241,
JJ 334 (11 • • • samo dje voJčice u petnaestof god ini • 11 ), Ji 241, Ji 314, Ji
342, iJ 124, iJ 314, fi 231 Cu Od petnaeste dJevojčice •.• 11 ) , ji 242, kJ 243.

7. Od desete do petnaest e godin e

dl331, ff 142, Jl114, Ji 233, 1V 143, lV 331, lV 344, MV '111,

MV 124, MV 142, MV 213, MV 441, mT 412, Nt 232, Nt 443, NU 231,
NU 334, nT 231, nt 122., nt 221 , nt 413, PU 324, PU 441, Pu 142, pt 334,
pU 121, RS 343, SS 444, Ss 123.

e.
8. U ra .zlič n of dobi (od dje t eta do od r aslog)

Ovdfe se iznose ra ·zlični podaci o god ini kada fe tatauiranje obavlje-

no17 a i takvi koji su neodredeni.
 74.

GF 442 ( 11 obično u dobi od 20 do 25 god i na "), Gi 321 Coo.

1
od pet~
naeste godine do udaje ."), G i 322 ("' ••• a i poslije udafe. "), gl 312 ("od
12. do 17. godine. 11 ) , · gK 132 e·... kao dfevojčice. 11 ) , gi 444 C'od 18 go-
di na muški. "), GL 323 (mlade djevojke. 19 ) , HK 443 (!'od 16 godina. 10 ) , HJ
433 C' ••• od trinaeste do šesnaeste godine. "), HJ 442 (! 1 u šesnaestoj god ani. "),
Hk 441 ('' od 7 do l•godina. "), hK 142 (-'od 16 pa naviše. "), ih 422 (" •• •
mladiću i ·djevojke. '')f lJ 141 ('' Od 12. do 17. god ine u može i ranije i kas-
nije. n), lj_21 4 (" ••• od 16 i 17 godina. 11 ) , lj 334 C'••• od sedme godine i
kasniJe. ")., IK 131 (11 • • • kao djevojčice. ~e) , IK 234 C' Bocaju se odrasla dje-
ca.), H 311 ('' ••• mlad ići i djevojke. " )., ii 321 C'U djetinfstvuu Hrvati
Srbi . 11 ) , H 341 {1 1U dJetonjstvu ••• ), J~ 112 (11 • • • i u dvadesetoj. '1 ) , Jl121
(kao prethodno! )u J~ 132 (kao prethodno!), J I 213 (ka o prethodno!), Ji 111
C' ••• u djetinfstvu. 11 )u jJ 111 eu Kao djevojčice • • • ''), KJ 323 (B' • •• dJevoJ-
č ice i dječa ci. n ), kj 313 C'samo djevojke. "), kj 3.21 (" •• • djevoJke. "),
LT 343 C'u · kao d JevoJke .•• '' ), lu 423 (od 8 do 14 god i na), Mu 214 (od
8 do 15 godina), Mu 224 (od 10 i dalje.), MV 311 (od 12 do 17 godina ),
MV 333 (od 12 do 15 god ona), Nu 111 (od 12 do 16 godina), nT 121 (od
1O do 17 god ina), nT 232 (od 17 do 18 godina) , nT 423 (od 12 do 18 godi -
na), RS 444 (od 12 do 18 godina)u H.-lepenica (!' ••• od 10 do 17 godina. "),
v- Ovče Pol je , Makedonci (" ••• devojke 10 ) , VII - Ogražden (!' • •• deca. "),
VW - Str umica (" ••• kao deca, a i od dvadese·t godina. "), IX - Drimkol,
Makedonci i Vlasi (" ••• a i stariji. "), X!r. - Podr učje malesi e Madhe
(" ••• dvadesetoJ i tridesetoJ godini."), Xlii - Dukadfi n i Pulati (kao i p:ret -
hod no! ).
 75.

Svi gore navedeni podaci, ko ji govore o godini starosti koda je tata-

uira nfe obavljeno, prikazani su na ka rtama ll i ll-o. Kako one pokazuju, naj-
šire su rasp:rostranfe ni oblici grupe B. ko ji se, općenito uzevši, odnose na vri-
jeme obav i jan fa tatauiran ja od desete do pet naeste godi ne starosti. Oblike 3,
4, 5 , 6 i 7 spomenute gr upe uzete za fed no, nalazimo potvrdene negdje guš-
će a negd je rjede, od sjeve roistočnog dije la bosanske Posavine, srednje, za-
padne i jugozapadne Bosne, te zapadne Hercegovine, a pojedinačni primjeri
odnose se na jeda n lokalitet u Slavoniji (dl 331 ), na tri mfesta u zagorskoj
Dalmaci fi (ig 234, ig 241, lg 244) i dva lokaliteta na krajnjem zapadu Bosne
(ff 142, ff 414). Nadalfe, oblici grupe B. rosprostra njeni su na svim područ­
fi ma gd fe fe ustanovljen običaf tatauironja : u Albaniji na podr uč ju Malesi e
Mad he uz Skadarsko jezero i kod Dukadjina i Pulata , dakle kod albanskog ka-
to ličkog stanovništva, kod vlaških komuna prema gr čko j granici (kvadrati Sp
i SR), u G rčkoj, takoder kod Vlaha (kvadrati RS, SS i Ss) i Sarakačana (pt,
PU, Pu, pU), u Ma kedoniji kod Vlaha Aromuna i Šopova nadovezufućf se
na vlaško-aromunsko stanovniŠI'vo jugozapadne Bugarske .

Pofedi načno uzevši, oblici grupe B. medusobno su više ili manje dos-
ta Izmiješani, ali se izmedu nj ih takode r uoča vaj u i zasebne grupe pojedinih
oblika . Oblik 4 ., s manjim primjesama. ob lika 6. , kompaktan je u sjeveroistoč­
nom dije lu bosanskog Posavlja, kao i kod v laško-aromunskog stanovništva u ob-
lasti Kouče, u fugoistočno j Albanifi. Rjede, i to više kao usamljene primjere,
nala zimo podatke za oblik 4. kod Vla ha Aromuna u Makedoniji (nt 233, Nu
133), i na nekoliko mjesta u Bosni (f J 423 , gi 312, gi 322, HJ 143, ff 414,
lJ 331 , 11441) i u Hercegovini (j J 124, jJ 234). To su primjeri raširenja ob-
lika 4 ., od no-no tatauiranja u dvanaestoj godini starosti.

Za ra zliku od prethod nog, oblik 6 . (tatauiranje u petnaestoj godini sta-

rosti) javl ja se samo u jednom d ije lu Bosne i Hercegovine i u Dalmaciji, a
 76.

izvan tih područja nije ustanovljen . Ovaj oblik kompaktan je i u dalmatin-

skoj Zagori (ig 234, ig 241 , ig 244) i jedan primjer u ·srednjoj Dalmaciji (ld
243), a takoder se češće javlja u zapadnoj Hercegovini čwš će povezan. U
pojedinačnim primjerima i u zajednici s dr ugim oblicima, nalazimo ga u sre-
dišnfim i sfevernim dijelovima Bosne.

Od svih oblika grupe B., oblik 5. je najmanje raširen. Obuhvaća so~

mo jedan dio jugozapadne Bosne (kvadrat Ji i il) gdje je i nojkompaktniji, a
u pojedinim primjerima zast upljen je u srednjem dijelu Bosne (Lepenlco, pod-
ručje Travnika i G. Vak ufa). <Aom u dva slučaja (U 123 ~ HJ 243 ), gdje ga
nalazimo zasebnog, svugdje je u zajed nici s drugim oblicima.

Rasprostranje nost obUka 3. (tatauiranje obavifa no u desetoj godini) ni-

je ograničeno na jed no uže područje , ali asto tako kompaktnost ovoga oblika
nije zastupljena ni na jednom području s iznimkom kod Šopa u Makedoni ji
(nU 224, nU 242) i to ne kod svah·. Ob lik 3. nalazimo pojedinač no u zapad-
noj Hercegovini, srednjoj Bosni a dopore i do najsjevernije granice tatauiranja
u Bosni - u Bos. Posavini. Svuda je u zajednici s drugim oblicima, kao što
je i u A!ba nifi (XH ~ obicnt Mal~sn e Madhe i XIH - Dukadj! n i Pulati), a
ponegdje i pojedinač no ka o što je to u f.Aakedoniji kod Vlaha Aromuna slu-
čaj i kod već spomenutih Šopa. Inoče" i no tom području je u simbiozi s dru-
gim oblicima. Nije ko nstaHran u Bugarskoj i G rč koj ., a nema ga ni u Hrvat -
skoj (na podr učju Dalmacije i Uke ).

Posljed ni! u grupi B., oblik 7 ., razlikuje se od svojih prethodnika po

tome što obuhvaća širi vremenski raspon dobi kada je tatauiranje obavljeno
(od l O. do 15. god i ne života). Ovaj oblik raširen je uglavnom kod vlaško-
a romunskog stanovništva u Makedoni ji,. BugaTSkoj (tu je kompaktan) i u Grč­
koju te kod Sarakačana u G rčkoj i u tv\akedonifi. Nalazimo ga pojedinačno
u zapadnoj Hercegovini (Ji 233 ), zapadnoj Bosni (ff 142) i u Slavoniji (dl 331 ).
 Slučaje vi tatauiranja u ranijoj dobi dosta su rijetki. To osobito vrijedi
za oblik l • u grupi A. (tatauiranje od prve do pete godine) potvrden svega
na 3 mjesta ~ u sred nJoj Bosni (gl 424., lJ 131) i u N\akedoniji, u okolici Ki-
čeva (OR 412 ). Nešto je brojnifi i ra šire niji oblik 2 . (od navršene pete do
navrše ne devete god ine života) . Nalazi mo ga pojedinačno u zapadnoj Herce-
godi ni, kompaktnije za:$tupljenog u ce ntralnoj Bosni ., te u Ma;k edoniji, u Rado-
viškom Š opl uku i ohridskom Drimkolu. Potrebno Je još napomenuti da ovom ob-
liku FX"ipada i običa j žeženja kože (kauterizacija ) u Zloselima kod Kupresa (hl
444), kofi se javlja usporedo s tatauiranjem .

Grupi e p-ipadaju svi oni različni ill neodrede ni podaci o godini ka.,.
da je tata uira nje obavljeno, a br ojčano i prema prosto.rnof ra širenosti zauzima-
ju dosta mjesta u ovom odsfeku rada . Oni se javljaju, gotovo podjednako, na
čitavom prostOi."u Balkana gdje je tatauiranje poznato, bez obzira na etničku

pripadnost stanovništva. lako se u slučaju grupe e. radi o iskrivljeno; i dosta

. oslablfenoj tradicii! vidljivo je ipak, prema poda cima s kojima raspolažemo,
da se mnogi od pri mjera pribroje ni h neodredenim ili ra zlični m oblicima, mogu
uwstaH u Jedan cxl oblika grupa A. i B. ·

Na krafu svega ovoga što je do sada re čeno , mogu se odredenije dati

neke napomene o godi ni starosti kado se obavlja tatouiranje kod balkonskih
naroda. Kako nam i samo karto ll pokazuje, nije sl učaj no što nam se izdvo-
jafu odrede ni dob ni razredi (oblici) prilikom tatouironjo. Naj češ !e su zastup-
ljeni oblici grupe B. (oblik 3, 4 , 7) či ja je i prostorna raširenost najveća, te
oblik 2. iz grupe A . Iz togo se mogu odred iti i dvije osnovne var ijante život-
ne dobi u kolima je obav fjano tatauilronfe na Balkonu. Prvo varijanta, kojo
obuhvaća ra niju život nu dob, a naznačena je kao gr upa A. U ovoj grupi se,
ne bez odredenog zna čaja, ist:če i ja vlja sedma god ina života . Prvo varijan-
ta fe , prema našim podac ima, potvrdena isk ljuč ivo kod slavenskog stanovništ-
vo u Makedoniji i u Bosni i Hercegovini .
 78.

Druga varujanta, kojoj pripada grupa B. s oblicima 3, 4 u 7, nafra-

širenija je i zastupljena je kod svih bal kanskih naroda (s izuzetkom oblika
5 i 6 koji su ograničeni na teritor i ju Bosne i Hercegovine i Dalmacije~ ob-

lik 5 samo u jugozapadnoj i nešto u srednjoj Bosni, a oblik 6, osim na pod-

r učju srednje i ~jeverne Bosne, u zapadnoj Hercegovini i dalmatinskoj Zago-
ri) tako da, u stvari, obuhvaća sve one lc-ajeve gdje je običaj tatauiranja
bio poznat: na čitavom podr u čju Bos ne i Hercegovine (kod hrvatskog stanov-
ništva), u Dalmaciji, jeda n primjer u SlavoniJi (kod srpskog i hrvatskog sta -
novništva)~ u Albaniji kod kato lika plemena Kastrata, Škrela, Hota, Gruda
i KIBmenta, te Dukadji na i Pulata i Vlaho Aromuna ), u Grčkof (kod Vlaha
Aromuna i Sarakačana ), u Makedo niji (kod Šopova i Vlaha A-omuna), te u
Bugarskoj (kod Vlaha Aromuna). Osnovna znača jka ove vQfiifante je obav-
ljanje tatauira nja u vre menu od 10 . do 15 . godine života.

2.

SPO L

Za tatauiranje kod balkanski h naroda zna čajno je da se taj qbičaj

obavlja kod oba spo la (ne uzevši u obzir č injenicu da je u novije vrijeme,
u ovom stoijeću 17 ono ma nje izra ženo kod muškaraca). Medutim, pokazalo
se, da to nije uvijek strogo prav81 o i da postoje i neka odstupanJa od toga.
Stoga su i podaci svrsta ni u tvi osnovne grupe: tatauira nje kod ol:xl spola i
samo kod ženskog spola, a kao za seban primjer, navodi se samo jedan slu-
čaj tatau!ranja isključivo muškaraca. Sva tri oblika bit će navedeni u tekstu
i na karti.
 79.

A.
l. Oba spol a

FL 112, FL 341, FL 342, FL 411 , FL 412, Fk 133, ff 142, ff 414,

fJ 423, fk 222, fl 112, fl 113, fl 133 fl 144 (lslamovac, Br čko), fl 144
(Š frepci, Brčko), fl 211., fl 223, fl 224, fl 232, fl 234, fl 133, Gi 321,
Gi 322, Gi 412, Gl 413, GK 333, GL 211 , gl 233, gl 432, gi 312, gi 424,
gl 444, gK 114, gK 132, HJ 343, HJ 432, HJ 433, HJ 442, Hj 133, Hk 323,
hl 444, hl 444 (kauterlzacija), hi 244, hJ 331, hJ 333, hj 431, hK 142, hK
223, IH 232 (kauterlzacija), U 131, lJ 141 (' 1muškarci rjede "), JJ 231 , lJ
343, lj 214, lj 244, lj 324 (Piavuzi 8 Prozor), If 324 (Požetva, Prozor), lj
331 (lvanci, Prozor), lj 332, If 333 (Pafići, Proza-) , lj 333 (D on ja i G or nja
Vrotna Gora), lj 334, !j 342, IK 213, IK 413, ih 422, i l 311 , il 312, (" •••
žene više od muškaraca. 01 ) , il323, H 334, i1342, il 344, i1 41 2, ii 131, ii
321 , iJ 123 (Mijakovo polje, Duvno), iJ 123 (Perkovići, Duvno), jj 222, jj

223, iJ 241 , ij 112, Jl112 , Jl114, Jl121, Jl132, Jl 213, Ji 111 , ji 121 ,
ji 221, ji 234, ji 242, fJ 234, jJ 322, KJ 323, KJ 421, Ki 243, Kj 234,
Kl 413, k j 224, lu 423, 1V 143, l V 331, l V 344, Mu 21 4 , Mu 224, MV
·.~ ~

111 .. MV 311,· MV 333, MV 441 , NT 444, Nt 232 , Nt 443 , nT 121 , nT

231, nT 423, nt 122, nt 221, nt 224, nt 232, nt 413 , NU 143 , NU 334,
PU 342 17 PU 441 , pu 121, RS 343 , RS 444, Sp 412, SR 124, SR 221, SR
234, SR 412, SS 442, Ss 123, L-Rama, 111 . - Vis~ka na hije , ll l. a - Popovo
polje, VH.- Ogražden, VIli. -Područje Strumice {kod tv\o kedonaca i kod Š o-
pa ), Xli .. - MaliJsi e Madhe, XIU - Dukadjin i Pula ti.
 80.

B.
2. Samo kod ž en skog spola

dl 331 ll GL 323 e·... samo mlade dJevoJke. "}, gK 141 C' Žene, sa-
mo katolkinje • .• "), HJ 143, Hk 441, h K 334, lj 223 , li 242, ig 234
(" ••• samo ženska dJeca. "), ig 241 (11 • •• sa mo že nska dfeca. "), ig 244, Ji
241 , Ji 314, Ji 342, iJ 314, iJ 424" Ji 231 C' Ovdfe se socofu samo žen-
ske ."}, kJ 243, kj 313 , ki 421" MV 124, MV 142, MV 213, Nu 111, nU
242" nu 142, nu 144, OR 412, Pu 142, V.~ Ovče polJe (Makedonke}" VI.-
Radoviški Šopluk (Šopkinje) , IX.~Drimkol.

e.
3. Samo kod muškarac a

GF 442 ("Samo muškarci, katolici i pravoslavni 99 ) .

 81.

No temelju podataka unese nih na kart u 111 dobiva se slijedeća slika

o tatauira nju (l kauteriza c:ifi) spolova~

Na či to·v o m p-ostOL u Bosne (s ri jetkim izni mkama), zapadne Hercego-

vine (takoder s Iznimkama) i istoč ne Hercegovi ne (Popovo polje) ·kod hrvat-
skog stanovništva, pravilo je da se tatauiranje obavlja kod oba spola . Ovdje
se podrazumijeva, takoder 1 i kauterizaci ja (kod hrvatskog i srpskog stanov-
ništva ). Tatau iranje kod oba spola karakteristično je i kod al !:onskog stanov-
ništva u predjelima Malltsl e Madhe i kod Dukadjina i Pulata, te kod vlaš-
kog, aromunskog , stanovništva na čitavom podr uč ju Albanije, Grčke, ~ke­
donije i ve ćim dijelom Bugarske, a takoder kod Sorakačana u Grčkoj te Ma-
kedonaca i Šopova u područfu Strumice. Kako se iz ovoga vidi, tatouiranje
kod oba spola prostomo je rašireno na čita vom podr učju Balkana gdje je poz-
nat ovaj ob ičaj, dakle kod cjelokupnog lx:llkanskog stanovništva, bez obzira
na e tničke razlike.

Grupom B. oz načeno je tatauira nje samo kod ženskog spola. Ovaj ob-
lik nije znatnife zastupljen i ograničava se samo na kontinentalnu Dalmaciju,
dJelomično zapadnu Hercegovinu, ·a pojedini primjeri ovoga oblika prodiru

preko sred nje l sjeverne Bosne u Slavoniju. Još ga nalazimo kod Makedonki
u Dr!mkol u, Ov čem polju i kod Šopkinja u Radoviškom Šopluku. U Bugarskoj
je zabil je že n u nekoliko pr i mjera kod Vlah i nj a (MV 124, MV 142, MV 213).

Kao sasvim netipičan, samo kod muškaraca, nalazimo· jedan primjer u

lici (GF 442; kod katolika i pra voslavnih).

Nakon pregleda rasprostranjenosti navedenih podataka, karta 111. pru-

ža nam dosta jasnu sliku o spolovima koji se tatauiraju. Možemo kazati da
je gr upa A. odnosno ta tou!ranje (i kauterizacija) kod oba spola bila prvobit-
no o pća pojava na Balkanu, kako nam to poka zuje i prostorno raširenje i za-
 82.

stupljenost kod svih naroda gdje fe ovaj običaj tradicijom održan.

Oblici naznačeni kao grupa B. (tatauiranje samo kod ženskog spola}

grupa e. (samo kod muškaraca), koji se spo."''d ično javljaju u nekim krajevi-
ma, predstavljaju po našem mišlje nju noviju pojavu. G rupa B. u posljednje
vd jeme sve više se šiiri na ra čun grupe A. Jedini primjer - grupu e. - smat-
ramo netipič n im .

3.

SREDSlVA l NAČIN IZVODENJA TAT AUIRANJA

(i kauteuizacije)
A.
Sredstva

Na ovom mjestu izneseni su podaci o sredstvi ma potrebnim za obavlja-

nje tatauiranja , kao i kauterizacije. Obzirom na -raznolikost sredstava koja
se primjenfuju u tatauiranfu i kauterizacafi, može se izvršiti podjela svega to-
ga u četiri osnovne grupe: u prvoj se govo;i o priboru za bockanje kože, u
drugoj grupi je puibo.r za žeže nje (kaut e:ri:zadja), treća grupa iznosi sastav
boje i, u četvrtoj grupi navode se ka lupi m mode li kofi se u nekim krajevi-
ma koriste prilikom tatauiranja (1\b drvenoj koro ili debljem papiru urežu se ·
mot ivi koji se žele tatauirati i kroz proteze se zatim bocka iglom}.

1. Prib .o r za bo ckanje ko ž e
a) igla (ob -ična , šiv aća} : dl 331, ff 142, ff 414, fJ 142,
fJ 423, Fk 133, FL 112, FL 341, fl 112, GF 442, Gi 124, Gi 321, Gi 3.2 2,
Gi 412, Gi 413, Gj 343, Gj 433, GK 333, GL 211, gG 433 , -gl 233, gl
432, gi 312, gi 322, gi 424, gii 444, gK 114, gK 132, HJ 143, HJ 144, HJ
 83.

243, HJ .343, HJ 432, HJ 433 (Kasapovlći, N. Travnik), HJ 433 (rorine,

N. Travnik), HJ 442, Hi 133, Hj 411, Hk 323, Hk 441 , hl 444, hi 243,
hi 244, h J 333, hj 431, h K 142 (Ba njevac, Ćatići, Visoko), h K' 142 (Ćati­
ći, Visoko), hK 223, hK 224, hK 334, 11441, lJ 114, lJ 131, lJ 141, lJ
231, U 233, lJ 331 , lJ 343 (Bistrica, G. Vakuf), lJ 343 (Ploča, G. Vakuf),
If 214, lj 223 8 lj 242, If 244, lj 331, lj 332, If 333 (Donja i Gornja Vrat-
na Gora, Proza), lj 333 (Pafići), lj 334, lj 342 (Jasenik, Prozor), lj 342
(Siavkovići, Konfic), IK 131, IK 133, IK 143, IK 213, IK '234, IK .331,
IK 413, ig 234, ig 241, lg 244, ih 422, il 311, il 312, il 323, il 334,
ii 131 , ii 341, iJ 241 l ji 111, il 233, ji 241 ' Ji 241, Ji 314 l Jj 342,
fi 121 , ji 221 , ji 234, jJ 111, jJ 143, jJ 234, jJ 343~ jJ 412, jJ 424, KJ
111, KJ 323, KJ 421, Kj 234, Kj 413, KK 311,. kj 222, kj 224, kj 421,
Lj 212_, lu 423, lV 143, lV 331, 1V 344, MT 333, Mu 214, Mu 224, MV
111, MV 124, MV 142, Nt 232, Nt 443, NU 143, NU 334, nT 121, nT
221, nT 231, nT 232, nT 413, nT 423, nU 242, nu 142, nu 144, OS 244,
PU 342, PU 441, pU 121, RS 343, RS 444, Sp 412, SR 124, SR 221, SR
412, SS 444, Ss 123. Naknadno uvrštavamo slijedeće lokalitete : FL 342,
FL 411 , Fl 412, fk 222, fl 112 (Bašča, Skokova, Brčko), fl 112 (Skokova,
Brčko), fl 113 1 fl 144 (lslamovac, Brčko), fl 144 (Štrepci, Brčko), fl 211,
fl 223, fl 224, fl 232, fl 234, fl 133. - L - Rama , l l. -lepenica, 111 -
Visočka nahija, IU.a- Popovo polje, Xll.-lv\olesl e lv\odhe, Xlii.- Dukadjin
i Pu lat!, XIV. -Predfelh Hasi, Vuthaj, Arn. lU" i ja, XVII. -Meglen .

b) više igala :

- d vije igle: JJ 334, fJ 314, fi 231 , ji 242.

- tri igle : il 113.

e) frn ili dr.: i1334 (trn), il'334 (šilo), jJ 322 (trn), Xli. -
 84.

N\allsi e Madhe (zašuljeno botovo drvo), Xm. ~ Dukadfin Pulati (zašiljeno

borovo drvo).

2. Pribo r za žeženje kože (kauteriza ci ja)

a) hud (guba , Fomes fomentarius): gG 433 (Srbi) , hl

444 (Hrvati), IH 232 (Srbi), Ih 113 (Srbi).

3. Boja , sa stav boje

Uglje ni prah

a) samo ugljen i piah: ih 422, i1323 8 Ji 233, Ji 241 , Ji

314, Ji 342, JJ 334, ji 221' ji 231 fl jJ 314.

b) pom iješa n s vod om: fJ 423 17 ig 234, ig 241, ig 244, il

312, 11334, KK 311 , kj 421, Lj 212.

e) pom iješan s. plj uvačkom: Fk 133 , ig 234, ig241, lg

244, ii 312, il 334, KK 311, XII. -Mal8si e Madhe, XIU.- Dukadjin i Pu ~

faH.
d) pom ij e šan s med om : .fJ 142, KJ 421, nT 23.2 .

e) pomije šan s majčinim mlijekom: IK 234.

f) pom ij e šan s rakij om: lu 423, 1V '143, .1V '331, 1V 344,

Mu 214 , Mu 224, MV 111 17 MV 124, MV 142, PU 342, · PU 441 , pU 121,
RS 343, RS 444, Sp 412, SR 124, SR 221, SR 412, SS 444, Ss 123.

g) p o m i j e š a n s ma š ću: Kj 234.

Č ada

h) samo č ada : GL 211 , il311, ii 131 , ii 321, Ji 233, Ji

314, ji 121 , ji 234 , ji 242, jJ 143, jJ 234, jJ 343, jJ 412, jJ 424, KJ
323 •

•
 85.

i) pomije šan s vodom : GK 333, gK 114, HJ 442, Hk 323, Hk

441, n 441, lg 234, ig 241, ig 244, n 341, Ji 111.

j) pomije šana s plJuvačk om : G . 413, Gj 343, gK 114, gK

132, HJ 243, HJ 343, HJ 432, HJ 433 (Kasa povi ći, N. Travnik), HJ 433
{Torlne 1 N. Travnik), Hi 133, Hi 411 , hJ 333, IK 413 .

k) pomije šana s medom: ff 142, ff 414, gl432 , gi 322, gi

424, g! 444., HJ 432.

l) pomije š ana s majčinim mlijekom: gi 312, HJ 343 , HJ

432., hJ 333, h K 224, U 114, lJ 131, JJ 141, lJ 231 , lJ 343 (Bistrica,
G . Vakuf), lJ 343 (Ploča), If 214, lj 242, lj 244, lj 324 (Pia vuzi, Prozor),
li 324 (Požetva, Prozoli), !j 331, If 332, lj 333 (Donja i Gornja Vratna Go-
ra, Proza:), lj 333 (Pafići, Prozor), lj 334, lj 342, iJ 222, iJ 223, ij 112.

m) pomije šana s mlijekom: gi 312, hl244 Cmlijeko od ozi-

1

mačne kirave. n), lJ 131 e~ ... VO!t'enika od eme ovce. 11 ) , lJ 331, IK 133
C'••• mUjeko od ovce. 'g), IK 411 •

· n) pomiJe š a n a s rakijom: Nt 232, Nt 443, NU _1 43, NU 334,

nT 121, nT 221, nT 231 , nT 232, nT 413, nT 423, nU 242, nu 142, nu 144.

o) pomiJe šana s petrolejom: FL 112, FL 341, fl 112, 11.-

lepe nica.

p) pomiješana s maslom: Gj 433.

Ba r ut

r) sa mo ba r ut: ih 422, jJ 234, kj 224.

 86.

s) pomUfešan s vodom: ll 441.

. š) pomije šan s pliuvačkom: Xlt- Mal~si e Medhe,

XW. - Du kad ji n i Pu lati.

t) pomiješan s medom : HJ 144.

u) pomiješan s majči~im mlijekom: hi 444.

' v) pomije šan s mlijekom : IK 213 {kravlje miHjeko).

Tinta , tuš i d r .

dl 331 {"plava boja 11 • - Nije jasno o kakvoj se boj! radi. M. P.),

GF 442 (" ••• i natrlja plavom bojom. " l ovdje se ne zna o kakvoj je boji
riieč.- M.P.), hi 444 r•..• mod!J"i kamen"), hK 142 (11 tuš 11 • Ne zna se koie
boje. M.P.), hK_223 C'tuš modri 11 ) 1 hK '334 (11 tuš 11 • Ne zna se koje boje.-
M.P.), Kj 413 C'••• natrlia plavom bofom. 11 Ne zna se o kakvoj se boji ra-
di.-M . P.), OS 244 (Makedonc i; " ••• modra boja. "- Ne zna :se o kakvoj
se bofi radi.- M . P.).

11 11
4. " Kalupi ili mcdeli "

a) jo s e nova ko r a (Crni fasen, Flaxinus or.nus}: Ji 233, Ji 314,

ji 121, . ji 234, ji 242, jJ 412, jJ 143, jJ 234, jJ 343, jJ 424, KJ 111,
KJ 323, Kj 234.

b) razno : p. 234 (" Osim kroz koru, križ cxl "pula" (točkica) .
pravio se kroz malo dugme - 11
bilfur", " pulčaz " "sadip", iJ 343 ("kljenova
k01-a "), kJ 222 (" list smokve "), kJ 222 ("drenova ko.-a ").
 87.

B.
Nači n izvodenja tatauiranja
(i kauterizacije)

Podaci s ko jima ra spolažemo ukazuju na postojanje tri načina izvode-

nje tatauiranfa, od nosno unoše nja boje pod kožu. Jeda n način je bockanje
kože iglom pri fe nego Š!"o se smjesa boje nanese na kožu, dr ugo je bockanje
iglom po ve ć nanesenoj boji na kožu i tre ći način je boc kanje kože iglom
kofa 5e uma če u boju. Prva dva nači na p-i mJenjuju se i tamo; gdje se boc-
ka nje izvodi preko tzv. kalupa od kore ili nečega drugog . Na kraju, kao
četvrti · nač in trojnog ukrašavanja navodi se žeženje kože (kauterizacija) po-

mo ć u truda (guba, Fornes fo mentarius).

1. Pr ethod no bockanj e kože i g l om

i nakn a dno nan o š enje boje

dl 331, GF 442, Gi 124, GJ 433, Hj 411, ll 441, IK 413, ig 234,

ig 241, ig 244, il 311, ii 121, ji 234, jJ 234, jJ 343, jJ 412, jJ 424,
KJ 111 1 KJ 323 ., KJ 421, Kj 413, kj 224.

2. Bocka n fe lg lom po p r ethodno

nan e senoj boji na kož u

FL 112, FL 341, FL 342, FL 411 , FL 412, ff 142, ff 414, fJ 142,

f J 423, fk 222, fl 112 (Bašča , Skokova, Brčko) , fl 112 (Poljaci, Brčko),
fl 112 (Skokova , Brčko), fl 113, fl 133, fl 144 (lslamovac, Br čko), fl 144
(Štrepci, Brčko), fl 211 , fl 223, fl 224, fl 23.2 , fl 234, fl 133, Gi 231,
G i 413 , GK 333, gl 233, gl 432, gi 312, gi 322, gi 424, gK 114, HJ 143,
11
HJ 144 , HJ 243 , HJ 343 (11 • • • prije sica nja mjesto se natrl ja koprivom. ),
 88.

HJ 433 ('' ••• prije toga mjesto se natrlja koprivom. u).r HJ 433 (forine, N.
Travnik), HJ 442 C'••• a prije bocanja mjesto se natrlja koprivom. "), Hj
133, Hk 323, Hk 441, hJ 333 , hK 224, U 11 4, lJ 131, lJ 141 , lJ 231,
lJ 233, lJ 343 (Bistrica, G . Vakuf), JJ 343 (Ploča .. G. Vakuf), lj 244, lj
324 (Piavuzi, Prozor), lj 324 (Požetva, Prozor), lj 331, lj 332, lj 333 (Do-
nja i Gornja Vra tna Gora , Prozor), ij 333 (Pafići, Prozor), lj 334, lj 342,
IK 331, IK 411 , ih 422, il 312, il 334, ii 131, ii 321 , ii 341 , iJ 222, iJ
223, ij 11,2.1' Ji 111, Ji 233, Ji 314, Ji 342.7 JJ 334, ji 231, ji 242, jJ .
143, KK 311 , kj 421 , Lf 212, lu 423, 1V 143, 1V 331, 1V 344, MT ·333,
Mu 214, Mu 224, MV ' 111 , MV 124, MV 142, MV 213 .. MV 311, MV 333,
MV 441 , Nt 232, Nt 443, NU 143, NU 334., Nu 133, nT 12.1 , nT 221,
nT 231, nT 232, nT 413". nT 423u nT 221, nU 242 , nu 142, nu 144, PU .
341 , PU 441, pu 121, RS 343, RS 444, Sp 412, SR 124, SR 221.r SR 412.

3. Izra v no unoše n je boj e iglom

gi 444 (" ••• a ig lom sa murećepom zabockava šare. " )., HJ 432, hK
142 ("igla omotana koncem uma če se u tuš i bocka. "), U 331, IK 234, iJ
241.

4. Že ž e n j e ko ž e (kauterizacija )

(UpalJeni trud (guba, Fomes fomentarius)

stavlja se na kožu i drži toliko dok ona
11
ne pukne". OžilJak - žig koji nakon
toga trajno ostaje je u vidu udubljenja
od oko jednog milimetra ispođ površi ne
kože).

gG 433 ("Trud se stavio na kožu i koža Je puklo, te se tako bockali

 89 .

llkovi 11 )1 hl 444 e·OdsJeče se ta nki komad trudnja če , zapali u sredini i sta-

vi na r uku da ostane bilfeg. 11 ) 6 IH 232 (11 • • • koža se pr:žila vrelim trudom
o ••
11
) , Ih 113 o
 90.

Na karti IV (s dodatnim ka rtama) pr ikazana su sredstva način tataui-

ranja (i kauterizacije), a to nam da je s li jedeću sliku:

A.
Ztl bockanje kože najviše je u upotrebi jedna ob ič na igla kao što je
to prikazano pod 1 . a. Pre ma prostorno j ra širenosti, _ovaj oblik zastupan je
kod svih gr upa ba lkanskog stanovništva . Opće nit o govore ć i nalazimo ga u U~
ci (GF 442), u Da lma ciji (ig 234, ig 241 , ig 244, Lj 212), na čitavom pod-
ručju Bosne i Hercegov une u u Alba niji (na podr učju Malesi e Medhe (XfOu u
predjelu Dukadfina i Pula ta (Xm) te u Hasi , Vuthaj, Arn i Lull'ifa, sve ovo
kod Albanaca , kato lika i musli mana, a takoder kod Vlaha Aromuna u Albani-
Ji), u Makedoniji (Dr imkol., kod v laškog i šopskog stanovništva na području T.
Velesa i Štipa i kod Sara kačana), u Grčkoj kod Vlaha Aromuna i kod Sara-
kačana , te u BugarskoJ kod vlaškog stanovništva.

Upotreba vaše igala za bockanje, dvije ugle zajedno, naznačena obli-

kom l.b., ograničena je isključivo na zapadnu Hercegovinu (JJ 334, jJ 314,
ji 231 i fi 242) i nigdje drugdje taj oblik nije poznat. Preostaje još samo je-
dan pr imjer upotrebe tri igle zajedno u jugozapadnoj Bosni (il 113).

Osim igle koja Je najče šće u primjeni, za bockanje su se upotrebljava-

li neki dr ugi o~tri predmet i. Tako u jugozapadnoj Bosni i zapadnoj Hercego-
 91.

vini koristio se u te svrhe trn, negdje i šilo (i l 334}, a kod Albanaca kato-
lika , na području Malesi e Madhe i kod Dukadj i na i Pulata, zašiljeno boro-
vo drvce.
Za že ženje kože (kauterizacija} upotrebljava se tr ud {g.uba, Fomes
fo menta rius}. Ka o što se vidi na karti, ka uteriza c ija odnosno upotreba gube
za pa lje nie kože raširena je kod srpskog sta nov ništva u Ličkim Osredcimo
(Donji Lapa c} , gG 433}, kod Hrvata u ZI ose li ma na Kupresu (h l :444), te kod
Srba na podru čj u Uvaniskog polfa (IH 232, Ih 11 3) . Ovi lokaliteti predstav-
l ja ju fedlna mjesta gdje je kauterizacqa bila u praksi . Biljež im i to da je
palie nje kože" p:rema navodima kazivača, bil o nekada više ra šireno po srps-
ki m selima sjevernog dlfela Livanjskog polja i Dalmatinske zagore . Inače, u
svim ostalim dijelovima Balkana nismo mogli ustanoviti postoianje ovoga obi-
čaja o

Drugo, važno sredstvo za obavlfanje ta ta uiran ja predstavlja boja. Pre-

ma tome od čega fe sastavljena boja i s či me se mifeša, izvedena je gore
navede na pod fela •

Grupa 3.a (gdje je u upotrebi samo u gl jen i p r ah bez miješanja s

tekući nom ili s nečim drugim) u zajednici s dr ug im oblici ma, ra širena je sa-
mo u zapadnof Hercegovini i u jugozapadno j Bos ni.

G rupa 3.b (ugljeni prah pomiješan s vodom) , u pojedinačnim primje-

rima, zastupana Je u zapadnoj Bosni (f J 423}, u di jelu Hercegovine oko Sto-
ca , u DalmaciJi {kod Neum Kleka), a kompa ktn i ja je u Dalmatinskoj zagori
{okolica M uća} i fugozapadn o j Bosni o

U grupi 3 .c svrstani su oni pri mjeri gdje se ugljeni prah miješa s plju-
va č ko m. Osim u dva pojedinačna fJ'Imje ra , jedari u s jevernom dijelu Bosne,
kod Brčk og (Fk 133} i drugi, kod Stoca u Hercegovini (KK 311 ), ostali pri-
mferi iz ove grupe kompaktni su u Dalmatinskoj zcrgc:Jid (ig 234, ig 241, ig
 92.

244), i u jugozapadnoj Bosni (H 312 , il 334), a izvan ovih krajeva u Alba-

niji, na podr učju Malesi e Madhe te kod Dukadjina i Pulata.

Ugljeni prah miješa se i s medom (3.d). Jedan primfer je iz sjevero-

zapadne Bosne (fJ 142)i drugi iz zapadne Hercegovine (KJ 421 ), treći pri-
mjer registriran je u M.akedonij i kod Vlaha homuna u okolici Štipa (nT 232).

Ugljeni prah pomiješan s majčinim mlijekom ustanovljen je samo na

jednom mjestu, u okolici Kiseljaka (IK 234) " u centralnoj Bosni.

Grupa 3.f (uglje ni prah pomiješan s rakijom) raširena je same- kod

vlaško-aromunskog stanovništva Bugarske, Grčke (na sjeveru, oko Florine)
Albanije, a takoder i kod Saraka ča na sjeverne G rčke, oko Meglena. U dr u-
gim krajevima ovaj ob lik nije poznat.

Preostao je jedan primjer gdje se ugljeni prah miješa s mašću;. registri-

ran je u TriJebnju kod Stoca (Kj 234) u Hercegovini .

Još više nego ug lje ni prah, čada se ko:-isti za spravljanje boje. Pre-
ma tome da li je upotrebl javana sama ili miješana s dr ugim pomoćnim sredst-
vima, izvršena je ranije navedena podjela.

Grupa 3. h (p-i mje njuje se sama čada) ra širena je u zapadnoj Hercego-

vini i jugozapadnoj Bosn i. Jedan usamljeni primjer nalazi mo u sjeveroistoč­
•
noj Bosni (GL 211 ).

Čada pomiješana s vodom (gr upa 3.i) primjenjuje se u srednjem dijelu

Bosne nešto više, a pojedina čno u ne kim mjestima zapadne Hercegovine i ju-
gozapadne Bosne. U Dalmat inskoj zagori (u okolici Muća) takoder se p-i mje-
njuje .

Grupa 3. j (čada pomiJešana s pljuvačkom) karakteristična je za jedan

dio zapadne i srednje Bosne. U ostalim krajevima nije u primjeni.
 93.

Grupa 3.k (čada pomiješana s medom) reg istrirana je samo u zapadnim

dije lovima Bosne, os im jednog primjera iz srednje Bosne (HJ 432).
l

Čada pomiješana s majčinim mlije kom (3.1) najviše je u primjeni naj-

ra šire niji oblik, ug lavnom u centralnom dijelu Bosne i podr uč ju koje gravitira
Nere tvi. U tom dije lu Bosne reg istrirana je i grupa 3 . m (čada pomiješana s
obični m mlije kom).

Na jugoistoku, u Makedoniji, kod vla ško-aromunskog stanovništva, kao

kod Šopa, s čadom se miješa isključivo rakija (grupa 3 .n).

U sieverolstočnoj Bosni, u Bos. Posavini (FL 112, FL 341 , fl 112) te

na području lepenice , u srednjoj Bosni, čada se miješala s petrolejom (grupa
3 . O).
Jeda n primjer miješanja čade s maslom (grupa 3.p) zabilježen je u za-
padnoj Bosni (G j 433).

Pored uglJenog praha i čade, ka o sredstvo za bojanje koristio se i

ba r ut. Mogao se upotrebljavati sam, bez drugih primjesa ili pak pomiješan
s nečim drugim. U grupi 3.r korišten je samo bar ut. Po jedan primjer nalazi-
mo u jugozapadnoj Bosni (ih 422), zapadnoj Hercegovini (jJ 234) i u okolici
Stoca (k j 224), takoder u Hercegovi nL

Barut pomifešan s vodom (3 .s) javlja se samo u jednom slučaju u jugo-

zapad no j Bosni (ll 441 ).

Kod Alba naca na području Malesi e Madhe Dukadjina Pulata, barut

se mi ješa s pljwačkom (grupa 3. š) .

Preostali slučaje vi sa po jednim primjerom odnose se na smjesu baruta

 94.

meda (Ovčarevo kod Tra vnika ) u grupi 3 . t, baruta i ma JCtnog mli jeka (llose-
la kod Kupresa) u grupi 3.u i baruta s obični m mliJe kom u Brn Jacima kod

KiselJaka (gr upa 3. v).

1\la krafu 1 osta li su još i takvi primjeri gd je se za boju pri ta.tauir.o -

nJu pri mjenJuju razli č ne vrste tinta, tuševa i dr • . bo fa za kofe se r~i je moglo

pobliže saznati kakve su i od čega su prorede ne. Sve . je to svrstano . u po-

sebnu grupu . Prostor no su ra šireni u različiti m kra je vi ma. Jedan primfer nala-
zimo u SlavoniJu (d l 331 ), drug i primfer je iz Uke (G F 442), u -Hercegovini
je zabilježen jedan slučaj (Kf 413 , u okolici Stoca ) 17 a isto tako u .Makedo-
niJi.. kod Makedonaca (OS 422 ) jedan primJer. Kompaktni je su za st uplJe ni
pr imjeri iz sred nJe Bosne (hK 142, hK 223, hK 334).

U sredstva koJa služe pr ilikom tatauiranja spada fu tzv . "ka lupP' ili
'
0
moc:leli " (grupa 4) kof i mogu biti načinJeni od kore drve ta , lista ne ke bil fke,
a takode r se zo t u svrhu kor iste i ~la dugmad . Kalupi od drvene kore izra -
d uju se tako da se na samom drvetu nacrta i ure že motiv kofi se želi tataui -
rat i i., kada se kora skine s drveta, ostaje proiie zani motiv na kori. Takav ka-
lup se stavl ja na že lJe ni dio ruke i kroz prore za ni d io se bocka iglom . U is=
tu svrhu služi i dugme koje Ima obično četull'i p;ore za - rupice kroz koje se
bockafu to č kice . NegdJe se koristi i list smokve pre ko koga se boc ka. Upot-
reba ov ih kalupa ili modela., kako ih na rod zove , ogra ničena fe iskl jučivo na
teritori Ju zapadne Hercegovine a nigdfe drugdJe se ne primJenJuJe. Doduše,
postoji jedan podata k u literaturi kofi govori da s u ne kada i u Bosni bili u
upotrebi kalupi od vrbove kore. Kako Je ova vi jest is uviše uopće na i bez ne-
1

kih drug ih navoda i činjen ica, primamo je s reze rvom.

Za izradu kalupa najčešće se kodst i fasenova kora (Frax inus or nus,

cr ni fase nL. kao što fe t o zabilježeno u guupi 4 a. Negdfe fe to "kljenova
kora " (Ace r campestre, kle n) npr. u j J 343 ili "dre nova k(),~a " (Cornus mos,
 95.

drHfe n) u kJ 222.
S ovo m bi bio za wšen p,~ikaz svega onoga št o se, kao pomoćn o sred -
stvo p; lUkom ta tauira nfa pri mJenJuJe kod balkanskih naroda. PreostaJe Još da
se oswnemo na ·t ehnlku 9 odnosno način izvode nJa tatauiranJa, št o Je obuh-
vaće no u grupi B. oyoga cxlsJeka.

B.

Prema t ome kako se Izvodi tata uira nfe ., ko Jom te hnikom i na koji na-
č i n , izwšena Je podJela na tri oblika odn. načina tata uiranfa 17 kao što Je to

na početku o voga oclsJeka rečeno.

Aro~torno ra šĐrenJe obUka 1 • {pre thod no bockanJe kože iglom17 a zatim

nano$en je boJe) nlfe velikou ali Je veoma karakte!l'ist ično po svome smještaju .
Jeda n od ovoga oblika nalazimo na sfeveru, u SlavoniJI {dl 331 ), drugi na
zapadu17 u Ue! (GF 442)1 treć i u Dalmati nskoJ zagOII'i {llg 234, lg 241 17 ig
244) 17 pa zatim u Hel!'cegovin! istočno od Nere tve 17 oko Stoca {Kj 4 13, kj
224), a potom u Jednom dafelu zapadne Hercegovine . Dva usamlJena primJe-
ra, jeda n u jugozapad noJ Booni Oi 441 ) i Jedan u sred njoJ Bosni (IK 413),
na p~>.dručfu Lepe nice .v predstC!VIfa ovaf oblik u Bosni .

Ob Hk 2 . odnos! se na bockanJe iglom po koži na kofu Je ve ć nane-

seno bofa. Za razliku od oblika 1 • i oblika 3. koF slijedi, oblik 2. fe
po svom prostocnom raširenfu i po primJeni daleko ispre d pomenuta dva obli -
ka . Zastupan fe na čitavom područ ju Bosne l zapad nog diJela zapad ne Her-
cegovine, a takoder u dijelu Hercegovi ne oko Stoca. Na Jug oistoku.!' u Bu -
garskoJ, Makedonif! 17 GrčkoJ i u AlbaniJi (Istočn i dio) ovaj oblik nalazimo
rra Ure n kod v laško-arom unskog stanov ništva i Sa:raka čana u Grčko f . Na žalost,
nedostaJu nam podod za albansko sta novništvo.
 96.

S nekoliko pl"nmjera zastupljen je oblik 3. u kojem se govori o boc-

kanju iglom koja je namočena bojom. Dakle, ovdje se radi o izravnom uno-
šenju boje pod kožu s iglom. Ovaj oblUk nalazimo samo ,.l! ~zapadnom i sred-
njem di jel u Bosne, a u ostalim krajevima nije poznat.

Ob lik 4 . odnosi se na paljenje, žeženje kože ill kauterizaciju koja

se izvodu pomoću zapalfenog komadića tn.da-gube (Fomes fome ntarius) kako
je to ve ć go:-e rečeno . Ovoj običaj, srodan tatauiranju, primjenjuje se sa ~

mo u nekoliko mjesta: u Ličkim Osredcima (gG 433) kod Srba, u Zloselima

kod Kupresa (hi 444) u Bosni .. kod Hrvata, te kod Srba u Gubi nu OH 232)
i Čelebiću (~h 113) u Li Vanjskom pol ju. Inače, kauterizacija nije nigdje
drugdje na Balkanu reg ostruranao

Razmatrajući sve što je do sada rečeno, može se kao najkaraktedstič~

nije izdvojiti ovo:

1. Na čitavom balkanskom području, kod svih grupa stanovništvo gdje

je rašireno tatauoranje ., kao osnovno Slredstvo za bockanje · kože upotrebljava
se redovito jedna obič na igla. Upotreba dr ugih š!lja tih predmeta za
tatauiranje (trn.!' šilou zašiljeno borovo drvce) og raničena je samo kod Alba-
naca u Malessji .l' te kod Dukadj ina ! Pu!ataj7 a takoder je zastupana u jugo-
zapadnoj Bos ni i zapad noi Hercegovini.

2. Osnovna i najčešće primjenjivana sredstvo za bojenje kože -

ugl jeni p r ah i čada nerijetko se istovremeno koriste u jednom mjestu
ili na jednom širem području. Raz like koje pri tome mogu nastati zavise od
dodatnih sredstava (voda, mlijeko, rakiija i dr) kojo se miješaju s ugljenim
prahom ili čadom. Od većeg broja takvih kombinacija u pripremanfu sredsta-
va za bojenje kože izdvofit ćemo ugljeni prah pomiješan s plju -
vačkom, zajedničko Albancima u Malesi ji, Dukadjinu i Pulatimo, i, s
 97.

druge strane , poznato u sJevernoJ B~niu Heucegovin! (okolici Stoca) u Dai-

ITIC!tamkoJ zag o.~ so

Karakteristična fe :za vlaško-aromunsko sta novnftštvo u Bugarskoi, Gr č­

ko f i AlbaniJi i za Sarrakač:ane u GrčkoJ upotreba rakiJe s ugljenim prahom

m čade s uaidJom koo š opa l vlaško""'I!"Omunskog sta novništva Makedonije.

3. Po $voJo J puimJen! i prostornom ra šire nJu, bocka nje .Iglom . po koži

na kofu Je ve ć na nereoo oofau karakteristi ka Je balkanskog tatau iranja.

4 . Kao sas;vim spedfično potre bno fe IzdvoJiti upotrel;>u aakalupa" (od

kOG'e d!FV'eta u Hst, d~ me) p>"iilkom tatou8m nfa u zapad noi Hercegovini. Nešto
si!l čno ovome nlf e poznato nigdJe drugdJe na Balko nu .

5o ObičaJ srodan tatau!ran fu ~ palfe nfe ., žeže nje kože (termi nus

teehnucus ~ kauterizadfa) pomoću zapalJenog komad ić a gube predstavlJa po~

:se bnost (p.-ema dooadašnfem poz:navanfu ua$8re nosti ovoga obl čofah primje nJi-
vo n fe lCIJmo u nekoliko lokal!teta kod Srba i Hrvata u Jugozapadnoj Bosni i
u Ud. Ovai obloof, koliko je poznato do da nasu niJe registrira n ni kod led-
nog ba!kar!$kog naroda.
 OSOBA KOJA OBAVLJA TATAUI RANJE
(8 ka uteliizadfu )

Prema tome tko obavlja tatauiranje (i kauterizaciju) izvršena je po-

djela u tra <»novne grupe kako je to prikazano u ovom odsJe ku.

A.
l. Svaki sam seb i

Gi 321,. GK .333, gK 132, U 231 , lJ 323, ~~ 223, Ji 121 11 lu 423,

l V 143, l V 331, l V 344, Mu 214, Mu 224. MV 111 11 MV 311, nT 12.1 ,
nT 221 , nT 231 , nT 232, nT 423.

B.
2. Medusob no

Fl112, Fl341,. Fl342, FL 411, Fl 412, Fk 133, ff 142, fJ 142,

fJ 423, fk 222, fl 112 (Bašča, Brčko), fl 112 (PolJaci, Brčko), fl 112
(Skakava 1 Brčko), fl 113, fl 133, fl 144 (lslamovoc~ Brčko), .fl 144 .(Štrep-
co, Brčko), fl 211, fl 223, fl 224, fl 232, fl 234, fl 133, G i 124, Gi
 99.

413, gl 233, gl 322 , gl 432, g i 444, g K 114, gK 132, gK 141 1 HJ 143,

HJ 144, HJ 343, HK 443, hl 444 1 hl 444 {stigmatizac ija ! ), hi 243, hi 244,
hJ 333, ll 441 , lJ 131, lJ 141 C'Svako može sicati svakome, a sastaju ·se
ob ič no u nekoj kući. "); lJ 233, JJ 343 , IK 213 1 il 311 , il 312, if 323, if
412, ii 321, li 341 , iJ 241, Jl11 4 , JJ 334, Ji 111, Ji 233, Ji 241, Ji
31 4, Ji 342, ji 121, ji 231 .. ji 234, ji 242, jJ 111, jJ 234, jJ 314, jJ 343
( " Ob ično se sastajalo do 15 osoba i svi su medusobno .nasicali križ ili ime."),
KJ 323, lu 423 1 1V 143, 1V 331 , lV 344, Mu 214, Mu 224, MV 1ll, MV
311, MV 333, MV 441 11 Nt 23.2, Nt 443, NU 143, NU 334, Nu 133, . nT
121 u nT 221, nT 231 1 nT 232, nT 413, nT 423, nT 221, nt 233 (nS.ncop ku
ok u" - idemo se bocati - tako kažu d je vojčice u društvu.), nU 242 1 nu 132,
nu 144 8 PU 342, PU 441 , pu 121 1 RS 343 8 RS 444, Sp 412, SR 124, SR 221,
SR 234, SR 412, SS 444 1 Ss 123" 1.- Rama , 11.-l..epenica, V.- Ovče polje
(Makedonci), IX. - Drimkol (Makedonci i Vlasi) .

e.
3. Vje št i je osobe

G i 124, G j 343, G K 333, G L 323 (11 krsna kuma 11 ) , gl 233 ("posebne

žene ' 0 ) , gl 312, g i 322, HJ 144 (11 Nekoć je ovo boca nje vrši la jedna žena
iz Pcklareva. u), HJ 243, HJ 343 C' •• • ill žene koje su tome vješte. "), HJ
432, Hj 4 11 ("To nife znao svako, nego samo neke žene koje su drugima ra-
dile. "), HK 443, hl 444 C0 starija žena 10 ) , hi 243, hi 244, hJ 333, h K 142
1

CS'v ješti je žene ili ljudi • 11 ) , hK 221 ("stara žena "), h K 223, JJ 323, lJ 231,
lJ 233, lJ 343, IK 213, IK 234 (" ••• bira se za bacanje onaj ko je lake
ruke ."), IK 413, lj 214, lj 223, lj 244, lj 324 (Piavuzi, Prozor), lj 324
(Po.žetva, Prozor), lj 331 , lj 332, lj 333 (Donja i Gor nja Vratna Gora, Pro-
zOi") , lj 333 (Pafići , Prozor), lj 334, lj 342, if 113, il 312, il 323, if 334,
'
 1oo.

il 342, H 344, il 412, U 123, iJ 222, iJ 223, iJ 412, iH 422., JJ 334, fl

231, ji 242., kj 224 ., lj 212, Vm.- Strumica (Makedonci}.
 101.

Na osnovu raspoloživog materijala, karta V nam prikazuje koje su to

osobe što izvode tatauiranje , odnosno kauterizaciju. Podaci su nam, sami po
sebi, d iktirali podJelu u tri grupe koje nam daju sli jedeću sliku:

G rupa A., gdfe svatko sam sebe tatauira , nije velika i njeno rašire-
nje ograniče no je s nekoliko piimjera u centralnoj Bosni, sa po jednim j:J"i-
mjerom u zapad noi Bosni i u zapadnoj Hercegovini. Potrebno je naglasiti da
gr upa A. redovito dolazi u zajednici s grupom B. u Bosni i Hercegovi ni,
osim u jednom slučaju (G i 321 ) gdje je zaseb na. Istovjetan je slučaj i na
drugoj stll'Oni, na jugobtoku. Kod Vlaha Aromuna u . Bugarskoj, te u Makedo-
niji (all ne kod svih) primjeri iz grupe A. su zastupljeni u zajednici s gru-
pom B. Na svim ostalim područjima ova grupa nije zabil je žena. Za neke kra-
jeve, kao što su zagorska Dalmacija i dio Albani je (područja uz Skadarsko
jezero prema sjeveru s albanski m katoličkim stanovništvom iz plemena : Kastra-
ti, Škrell, Hof'i, G ruda, Klimenti, te kod Dukadjina i Pulata) ne raspolaže-
mo uopće podaci ma koji se odnose na pitanje o kome se raspravlja u ovom
odsje ku radnje te 1 prema tome, .ne znamo kojoj bi grupi p-ipadali ovi kra-
.
jevi. U svakom slučaju i bez obzira na nedostatke koji se javl jaju u podaci-
ma za neka podr učja, slika rasprostrcinjenja pojave o kojoj je ri ječ neče biti
u mnogome pr ikraćena. Medutim 1 u konačnom zaključk u albanska komponenta
znatno će nedostaJati.

G r upe koje slijede da ju nam dosta podataka o osobi koja olxrvlja ta-
tauiranje . Osobito je brojna i prostorno najra širenija grupa B. koja govori o
 102.

uzajamnom tatauiranju.f tj . tatauirra nju koje obavljaju · dječaci l dJevojčice iz-

medu sebe l' jedni dr ug ima , bez obzira na spolne ii'Cizlike, m kako to lijepo
kaže jedan kazivač : 11
Svako može sicatl svakome ••• " . Dakle, nema strogog
pravila tko će koga tatauirati. G r upa B. je ra širena na čitavom području

Bosne i Hercegovine 1 nešto r jede u središnjem zapadnom diJelu-- Bosne, a

kompaktnife u Bos. Posavini (na sjeveroistoku) u zapadnoj Hercegovini. Kod
Vlaha . Aromuna u Albaniji i u Grč koj ovaj oblik ne miješO .se sa drugim ob-
licima, a to je slučaj i kod Sarakačana u Grčkoj ,. kod Šopa -u fv\akedonifl
i samo djelomično kod Vla ha Aromuna u Makedonij i i u Bugarskoj. Kod ovih
poslJednJih, u MakedoniJi i u Bugarskoj, gr upa B. često je u zajed nici s gr u-
pom A. Grupa B. zasebno se pojavlJ uje kod Makedonaca u Ovčem polju (V)
onih u ohr idskom Ddmkoiu (IX.}, a takoder i kod Vlaha koji tu žive.

Osi m spome nuta dva primjera, gdje tatauiranje obavija svatko sam se-
bi ili uzajamno 1 jedan· drugome, postoji još jedan oblik (grupa e.), .tatauira-
nja kofi obavljaju vje št8je osobe, u ve ći ni slučajeva žene, kako nam to .po-
kazuju i podaci s kojima raspolažemo. Spominju ·se : ''stara žena " 1 "posebne
žene 11 ~ 11
••• neke že ne • •• " i sl. Grupa e. je 1 koko se to vidi iz kO!ite V.,
ograničeno uglavnom na centralni dio Bosne , a pojedine oa·z e ove poJave na-
lazimo razasute u jugozapadnoJ Bosni, zapadnoj i istoč noJ Hercegovini,
srrednfoj Dalmaci fi 1 te na sje ver u Bosni. U većini slučajeva grupa C. je u
zajednici s dr ugim oblicima. Osim u ovom dijelu Balkana, grupu e. nalazimo
još jedino kod makedonskog stanovništva na podr učju Srrumice. Kod drugih,
neslavenskih grupa, stanovnika Balkana ne nalazimo ovaj oblik (ne znamo ka-
ko je to kod Albanaca, · jer ne ra spolažemo podacima za njih).

Karta V., na kojoJ se nalaze gore navedeni podaci, ne pruža nam

sasvim predz: nu sliku, jer, kako je već rečeno, . nedostaju nam podaci za al-
bansko stanovništvo. No unatoč tome , a na temelju općenite odje ntacije na-
 l 03 o

meće se pitan je: Ko ji je od ova tri oblika (grupe} bio u prvobitno j primjeni?
Hi se pra ksa ta ta ulra n ja jed ne grupe (od postojeće tri) vremeoom razvila ta-
ko da su nastali novi oblici ? l kona č no, možda su i prvobitno postojale na
balkanskom te ritoriju sve tri varija nte koje i danas egzistiraju?! Sve su to .
pita nja koja zahtijevaju iednu širu ana lizu i uspQiedb~ s ostalim sastavnim
d i jelovima obi čaia ta tauiranja. Za sada se može kazati toliko da se gr upa
A. , u Bosni i Hercegovini zastupliena samo s nekoliko pri.mjera (7) med usob-
no nepove za nih a kod bugarskih i makedonskih Vlaha gotovo redovita pojava,
javlja ugla·vnom u oni m kraje vima gd je postoji prak!a ttatauiran.ja jednostavnih
motiva i to najče šće na lijevoj rud (pojedinci, koji sami sebe tatauiraju u
ve ći n i s luča jeva su de šnjaci}. Ta ko je to kod vlaškog stanovništva. Medutim,
ovu poja vu nalazimo i u oni m krajevima Bosne gdje je ta·tauiranje naji!Jten-
zivn!je i gdje bogatstvo tatauira nih motiva dolazi najviše do izražaja. Na
kra ju, moramo ukazati na čin je nicu, da je gr upa B, daleko najraširenija i da
je na lazimo kod svih g~r upa balka nskog sta novništva . Ta istovjetnost oblika
kao i p,- ostoc na rašire nost same po sebi nameću predpostavku da bi upravo u
gr upi B. treba lo tra žiti izvocni oblik po jave , a da su i gr upa A. i grupa C.
samo vadjante prolstekle iz te gr upe .
 104.

5.

VRUEME OBAVLJANJA TATAU~ RANJA

(8 ko uterllzad fe )

U ob ičaJe no Je da $e tata u!~rcmfe (o kauteu!lzccifa ) obavHa u od!1'edene

dane ll god inu m oko Hh dO I1Cig drugd fe u opetg u odl!'e de no goc:Hšnfe debo
(npr. u prolj eće ) u a ima prlmfe!1'a gdfe nema i ne po!tofe nek! siu'oži trodi=
d fsid p:-opos! o tome kada će se 8 u koJe v~ru ferre obaviH cvaJ oblča f. Ovdje
Se ne navodi doba OO!'iC!I (p;ufe BiH posHfe podne) kada se OZVOOD tatOUSI1'Cir11fe
;er oruo, kak©l su pokazala ustn"a :žs'lf(llnja u svim mfe3tima i ve ćim podl1'u č fi mct 1

nern(l nffka kvog pravl! ia l sasv!m fe rroizvoif no. Plrema tome 0 u ovom odsJeku
se navode podad o ~ome u koie se wofeme u pojedi nim mJestima obavlfa ta-
tau!!1'a nfe od n. kaute!1'a zCJdfa.

A,
PROlJETNO RAZDOBUE

:1. B~agda nl kada s e naj č e š ć e oba v ija t·a t a uilr ani·e

o ) Sv. J o sip (1 9 . HO

Gi 124 0 G i 3.21 cu••• naJbolJe ie na ~a f da n. 1' ) , Ga 4131 GJ 343 ,

gl 233, g ~ 432u gu 312, gli 424., g K 132., HJ 143, HJ 144, HJ 224 (11 • •• a
a)., HJ 243 rD • • • u p.ramt~ l i će., kad Je sv . Josip. n),
posme toga dana nika ko. D
 105 .

HJ 343 {DonJe Pećine, Travnik), HJ 343 (Ga nfe Pe ćine , Travnik), HJ 422,
HJ 43.2 , HJ 433 (Kasapović!, N. Travnik), HJ 433 (Torl ne, N. Travnik),
Hi 133, Hf 411, Hj 412, HK 443, hl 444, hl 444 (kaul'erizacija; "Trudnja-
če se fl9le na sv. Josip:r 11 . ) , hi 2'43, hi 244, hJ 333, h j 431, h K 142, hK
224, Ul14, IJ131, Ul41, IJ231, IJ233, IJ343 (Bistrica, G. Vakuf),
U 343 (Piočaf G. Vakuf), IK 133, IK 143, IK 213 , IK 234, IK ,331, IK
413u lj 214, li 223, If 242, lj 244, lj 324 (Piavuzi, Prozor), lj 324 (Po-
žetva , Prozor), lj 331, lj 332, lj 333 {DonJa i Gornja Vrat na gora, Prozor),
lj 333 (Pajici, Prozor), lj 334, li 342, iJ 222, iJ 223 , ij 112, jJ 234,
l. - Rama, lio -lepenica, ll l. -Visočke na hija.

b ) Blagov!fe st (25 .l ll)

Gj 343, GK 333, gl233, gl 312, lJ 114, U 131, lJ 141, lJ 231,

lJ 233 1 IK 234, IK 331, IK 413, lj 214, If 223, lj 242, lj 334, lj 342,
1.-Rama, 11.-Lepenica, Vllt-Strumica (Makedonci i Šopjf " ••• na Blagovec
fe:r fe #blag dan~. 11 ) .

e) Veliki četvrt ak

GK 333 (katolici i pravoslavni. '1 ) , GL 323.

d) Ye l i k i pe ta k

f J 142 C'o. o naročito na Ve liki petak i to samo jednom u životu . "),

f J 423, G j 343, G K 333., G L 323, ll 441, OS 244 •

e) O pćenito uz korizmu

FL 112, FL 341, ff 142 e• ••• boca se uz korizmu, na danove prid

Uskn-s. 11 ) , fJ 142, GL 211, gl 322, HJ 433, hJ 333 , kj 333.
 106.

f) Us kr s

Kj 413 ". hj 224.

g) Spasovo ( "Križi " )

Ji 233". ji 234 8 iJ 343 , jJ 412". KJ 3236

h) Dr ugi blagda ni

Gj 343 C'sv.G r ga " -12.111), IH 232 ("Sv. Iv an svltnjak " -

trudnjače " ), l. - Rama (11sv. Ivo"), lj 334
18
24 . YI - kauteriza cija!; Srbi, pale
("Sv .Anto 11 - 13.VI), ji 121 (isto), iJ 424 (Jurj evdan ~ 23.1V).

!) Opće nito u puolfeće

if 113, il 312, ii 412, Ji 314, Ji 342., ji 231 (" u pro Uče, kada po-
s koči jasenovo kOL~a. ")u j J 111 , jJ 314, Kj 41 3, Lj 212,. !.. - !brna". V. - Ovče
polje (Makedonci, Vlasi) Vl. -Radoviški Š opluk (Šopi), VrH. -Strumica (Make-
donci, Šopi), IX. - Drimkol (Makedonci, Vlasi).

B.
2. Razli čn o , svejedno u koje doba neod r ed e n i
podaci

H 334, ii 131 , ii 321, ii 341, Ji 111 , KK 311, 1V 143, 1V 341,

l V -344, MT 333 u MV 441, PU 342, PU 441, RS 343, RS 444 1 RS 124., RS
234, SR 412, lll.a - Popovo polje, VII.- Ogra žden (" ••• najviše u leto . 11 ) .
 107.

Vrijeme olxlvljanja tata uira nja (i kauterizaci je ) prikazani su- na karti

VII. Općenito uzevši, ta karta nam pokazuje - slijedeće: Kod -velikog dije-la ·
balkanskog stanovništva (a mogli bi kazati i gotovo isk-ljučivo) .t atauiranje
se obavlja u prol jetno doba (grupa A), dok su vrlo rije tki primjeri (grupa B)
kada to nije slučaj. Medutim, kada se grupa A pobliže analizira , uočavaju
se znatne razlike u dani ma kada se tatauiranje najčešće izvodi. Dok je ta
slika nešto jed nostavni ja na jugoistoku, u Makedoniji, gdje se odredenom
da nu (blagdanu) ne pridaje neki posebni značaj (s izni mkom kod Makedonaca
na Veliki peta k u Bogomili i kod Ma kedonaca i Šopa na području Str umice
na Blagovijest) i gdje se općen ito tatauira u proljeće , dotle u Bosni i u
Hercegovi ni posto je velike ra zlike u danima odrede nim za tatauiranje. To su
obič no crkve ni blagdani, najčešće uz Korizmu i u Velikoj nedjelji.

Vrlo je kaua kteristič na pojava oblika a) (sv. Josip) koji se kompakt no

pojavljuje u ce ntralnim i zapadnim d ijelovima Bosne, a pojedinačno je zastup-
lje n u zapadnoj Hercegovini i jugozapadnoj Bosni. l p:rootorno roširenje ovog
oblika u spomenutim kroje vi ma veoma je veliko, a u odnosu na dr uge .oblike
i dominantno. U ostalim dije lovima Bosne, na sjever u ili na krajnjem zapa-
du, ovoj se oblik ne pojavljuje, o takoder ga nema (osim u jednom primjeru)
u Hercegovini.

U od nosu na oblik a ), svi preostali oblici daleko su slabije zastupani

 108.

i p;ostor no rašireni na jed nom terĐtornju . Od ovih se nešto više izdvaja oblik :
b) (tatauiranje na Blagovijest), koji se dosta razbacano smjestio unutar oblika
a) u ·središnjem di je lu Bosne i redovito je poveza n s ti m oblikom. Izvan Bos-
ne , ovaj oblik nalazimo na području Stu-umice, kod N\akedonaca i Šopa.

S nekoliko pri mjera, podaci oblika g (Spasovo) zastupljeni su isključ i­

vo na- podr uč ju zapadne Hercegovine. Takav je sluča j i .za oblik . e (opće ­

nito uz Koriz mu), koji nalazimo samo na s jeveru, u Bos. Posavini .

Ostali oblici (e, d, fl h) raz baca ni su unuta r m pored rani je navede-

nih oblika bez ikakve tedtorifa~ ne povezanosti to samo na podru č Ju Bosne.

Veće znače nj e imaju oni podaci ko ji se od nose na . ob lik i, kada se

t·a tauiranje obavlja u prolje ću, ne navode ći pri tome neki posebni dan • .Ovaj
oblik kara kterističan je za Makedoniju, na podr učiu Ovče pol ja (kod Make ~
donaca . i Vla ha ) • . Radoviškog Šopluka (kod .Šopa), Strumice (kod Makedonaca
i Šopa), Dd mkola (kod Makedonaca i Vla.ha ) te za zapadnu . Hercegovin u,
jugozapad nu Bosnu i jeda n pri mjer u Da lmadfi (Lj 212). U osta lim krajevima
ova j oblik nije reg ustrira n.

To bi bill podaci o raširenju ove poja ve na Balka nu. Potrebno je na -

pomenuti da nedostaju podaci za albansko stanovništvo ta ko da ne ćemo imati
potpunu siOku rasprostranjenosti o vremenu ta tauira nja kod svih balkanskih no -
roda i taj nedostatak odrazit će se svakako u stvaranju kona č nog zaključka
o ovoj pojavi.

Grupu B. predsta vlJaju svi oni podaci koji se nisu mogli uvrstati u
bilo koji obli k grupe A. To su 'I'Oz lični i neodredeni podaci, a u odnosu na
grupu A. veoma malobroj ni. Rašireni su u jednom d i jelu :jugozapadne Bosne,
u istočno j Hercegovi ni (Popovo polje) te kod Vlaha Aromuna u Bugarskoj , na
 109.

Ogra žele nu, sjevernoj G rčkoj i u Albaniji. Takoder, ova grupa zastupana je
i kod Sarakačana u G rč koj. Prema brofu podataka s kojima se raspolaže za
ovai dio Balkana uočljivo fe da veliki dio informacija o ovoj pojavi nedosta-
je te slika ra širenosti nije c jelovito.

P«ed svih navedenih nedostataka u podacima na kraju ·se ipak može

rezimira ti sve što je gore rečeno~

1 . Prema p;ostO!inoj . raširenosti i broj čanoj .zastupanosti. grupa .A. sa

svim svojim oblicima gotovo u potpunosti prevladava na Balkanu, .a to znači
da je prolfeće ono godišnje doba u karem se prvobitno izvodilo totauiranje
kod svih ba Ika nsk ih naroda.

2 • . Grupa B. zauzima perlfern_i, rubni, dio grupe A. , .ali prostor no

nepovezana. Više je izražena u jugo istočnom dijelu, kod Vlaha Aromuna ne-
go što je to slučaj u Bosni i Hercegovini.
 11 o.

6.

NAZIVI ZA TATAUIRANJE
(i kauted zacifu}

Na području naseljenom hrvatskim i srpskim stanovništvom postoji ne-

ko!Dko naziva za tatauiranje, ali su dva osnov na i najčešća: "bocanje "
"si canje " . Drugi nazivi su iii Izvede nice ovih p:rvih ili imaju · neku svoju lo-
kalnu ili dijalekatsku formu. Giagolskom imenicom (npr. nbocanje " ) označu­
je se običaj u cjelini , a infinitiv nim oblikom {npr. 11
bocaH'nw ) samo čin izvo-
denja tatauiranja . Zbirna imenica "križi 11 , "krlževi 11 , 11
kruci 1' (kod Vlaha) i
sl, ne označuje i nife neki opći naziv za običaj tatauiranja, kako se to
ponegdje u literaturi navodi •
1
To . je, u ·stvari, samo zajednički naziv za ta-
tauirane motive, medu koj ima su najčeš će zastupljeni oni u oblaku križa.

Izvan navedenog pod ručja, a kod neslavenskih naroda, ne raspolaže se

s podacima o posebnom nazivu za tatauiranje. Kod Vlaha-Aromuna u Makedo-
niji zabliježeno je to u opi'snom obliku, kao npr,: 1' 1demo u polje napraviti
križ na čelu 11 ili 10
idemo se bocati' 1 •

A.
1. Bo ea n i e
Fk 133,. Flll2, FL 341 , ff 142, ff 414, fJ 142, fJ 423, flll2 ,
 111

G i 1241 Gi 322 1 Gi 412 1 Gi 413 1 Gj 343 1 Gj 433 1 gl 233 1 gl 432 1 gi

312, gi 322 1 gi 424 1 HJ 1431 HJ 1441 Hj 412 1 HK 443 1 Hk 323, Hk 4411
hi 244, hK 142 1 hK 221, hK 224, lj 214, lj 223, lj 242 1 lj 2441 IK ' 1431
IK 331 1 i1113, i1311, i1323, jJ 234 (?), kJ 222, IIJ.-Visočka nahija
("bocati križeve .").

2 . Bockanje

GL 211, gG 433 (kauterizacija), g i 444, h K 223 (?), h K :.334 (?),

lJ 323, U 241, iJ 412, KJ 421 (?) 1 V . -Ovče polje i Štip (Makedonci) .

B.
3. Sicanje

GF 442, gK 114, HJ 224, HJ 343 1 HJ 432, HJ 433, Hj 312, Hj

411, hl 444, hi 2431 hi 244, hJ 333, ll 441 l lJ 131 l lJ 141 l lJ 233, lJ
343 (Bistrica, G. Vakuf) , lJ 343 ( Ploča, G . Vakuf), ig 234, ig 241, ig
244, ih 422, ii 321, ii 341, JI 11 4, JJ 334, Ji 11 1, Ji 233, Ji 241, Ji
314, Ji 342, ji 121 f ji 231 l fi 234, ji 2421 jJ 143, jJ 314, jJ 3221 jJ
343, jJ 424, KJ 111, KJ 323, 1.-Rama (ili "nasicoti križove.").

4. Sjecanje

U 231, lj 332, lj 334, KK 311 •

5. Šecan je

lll. a - Popovo polje.

 112.

e.
6. l bocanje i si c anje (sjecanje)

G K ~ 333 (" •• • bocanje je starifi naziv, a si canje noviji."), HJ 433,

HJ 442, hj 431 (bocanje ali i sjecanje . "), IK _234 ("bocanje ili sjecanje"),
IK 413 ("bocanje ili nasica se "), il 312 C'sicanje ili bocanje "), il 412, ii
131, KK 311 (11 sjeconje il i bocanje ").

D.
7. Ra .zlični nazivi •
G.i 321 (''droco nje ", ndrocati "), hl 444 (kauterizacijo: "paliti ruku",
"trudnjoče " ), jK 231 ("krizmo 11 ), jK 324 ("krlzmo 11 ) , Kj 413 ("šaranje "), Lj
222 ("graditi križ "), OS 244 ("šorenje", Makedo nci), 111. - Visočka nahijo
(••• "križevi " i tako se običaj zove. ").
 113 .

Kao što je to no početku ovog odsjeka re čeno, posebni i karakteris-

ti č ni nazivi za običaj tatauiranja u cjeli ni ograničeni su ·samo no teritoriju
Bosne l Hercegovine, u Hrvafskoj (Uka i zagorska Dalmacija) i u Makedoni-
Ji (u Ovče polju i Štipu kod Makedonaca) samo s nekoliko primjera. Inače,
•kod . ostalog stanovništva na ·jugoistoku nisu poznati neki posebni nazivi za ta-
tauiranJe osim, kao što je to ranije spomenuto, u opisanom obliku .

Navedeni podaci, prikazani no karti VIli, pružaju slijedeću sliku:

Naziv boca nje (oblik 1., grupa A) specifičan .je za srednji dio
Bosne, a kompaktan je i prema zapadu i sJevernim dijelovima Bosne . U sred-
njem diJelu Bosne oblik l . prekinut fe obl ikom 3 . iz grupe B. u dva zasebna
dlfela. Pojedina čno, oblik 1 . nalazimo na krajnjem zapadu Boone te na jugo-
zapadu, a kao nespecifičnog, u dva primjera , u zapadnoj Hercegovini . U dru-
gim krafevima ovaj oblik nije poznat.

S nekoliko primjera zastupan je drugi oblik- bockanje (oblik 2 . ,

grupa A.) . Nalazimo ga pojedinačno u sjevernoj_, srednjoj i južnoj Bosni,za-
padnoj Hercegov ini, te kod Makedonaca u Ovče polfu i Štipu. Pod ovi m na-
zivom poznata je kauterizacifa kod Srba u ličkim Osredcima .

Nazivi tipa sicanj e (oblik 3 . , grupo B. ), pored naziva "bocanje 11 ,

predstavljaju osnovni i karakterističn i oblik u nazivanJu običaja tatauiranja
 114.

u Bosni i Hercegovini. Za razliku od 11

boca nja 11 , koje je značajka Bosne, na-
ziv 11 sicanje 11 je tipičan za zapadnu Hercegovi nu. Tu je kompaktan i ne mi-
ješa se s drugim oblicima. Njegovo raširenje, medutim, ne ograni čava se .sa-
mo -na- tu oblasL U obliku klina proteže se i u sred nju Bosnu gdje oštro razd-
vaja oblik 1. Jedan primjer čak doseže i na sjever Bosne (gK .144). Pojedi -
načno, ovaj oblik nalazimo u Lid (GF 442) i u Dalmatinskoj zag01ri (ig 234,
ig 241, ig 244) .

Rjede se čuje, ali samo u infinitivnoj formi , " nasicati " (1. -lbma).
Glagolska imenica za toj oblik nije zabilježena .

Ijekavski oblik s j e e a n j e nije mnogo ll"'širen. Nalazimo ga samo u -

jednom di jelu Bosne (oko Prozora i D. Vakufa ) i jedan pdmje!l" u okolici Sto-
ca u Hercegovini. Na drugim mjestima nije ustanovijen.

Kao lokalnu -varijantu bilježimo i oblik 5. - še canje, kod hrvatskog

stanovništva u Popovom polJu (liLa).

U nekim krajevima Bosne (iugozaJXJdna, srednJa i jedan s l učaj' na sje ~

veru), a samo jedan primjer u Hercegovini,. dolazi do . miiješanja svih do sa=
da navedenih oblika tako, da se istovreme no u nekom mje·st u čuje uz 11
boca -
nje " i naziv 11
Sica nje 11 m 11
Sjecanje 11 • Ova pojava izraženiJa je u zoni gdje
prev ladava naziv uu boca nje 11 • Sve ove primjere miješanja naziva za tatauira-
nje swstoli smo u posebnu grupu e.
Preostala je još grupa D. u kojoj su · sakupljeni različni nazivi za ta -
tauiranje i kautell"izaciju. Nekoliko takvih raz ličnih naziva imaju pretežno
lokalni značaj : 11
drocanje ", "droca tS 11 u sjeverozapad noj Bosni, "krizma" kod
hrvatskog stanovništva u okolici Nevesin ja, 11
šaranje 11 u okolici Stoca, ugra -
diti krožn u jednom di jelu Popovog polja, "križevi " u nekadašnjoj Visočkoj
 115 .

na hifi, te naziv nšarenje" kod Makedonaca u okolici Titovog Veleso . ZD ko-

uterizaclju u Zlosel!mo (Kupres) čuje se : 11
paliti ruku 11 ili 11
tr udnjoče
11
(pre-
ma tndu - gubi kojo se za tu svrhu upotrebljava) .

Uzimajući u obzir sve što je rečeno o roširenj u nozi '.<~ za običaj to-
touiranjo. (i kouterlzac ije) kod balkonskih naroda , može se kao karakter istič­
no Izdvojiti slijedeće :

1. Posebni nazivi za totouironje postoje jed ino u zapadnim dijelovi-

mo . Balkona, .u Boon l i Hercegovini, u Hrva tskoj (Liko i Dalmatinsko zagora),
a samo s dvo Jrimje!f'O no jugoistoku, u Makedoniji (kod tv\:lkedonoco) . Kod
svih ostalih et ničkih gr upa no jugoistoku nemo posebnih naziva za ovaj obi-
čaj.

11
2 . Dva ·su osnovna naziva za totouironje : "boconje 11 i siconje 11 • Svi
ostali nazi vi ili su izvede nice spomenutih oblika ili su pak nazivi lokal nog
značaja .

3. Naziv 11
bocanje 11 tipičan je za Bosnu.

4. Naziv 18 sica nje '' tipičan je za zapad nu Hercegovinu . Penetronton

ie i dosegao je srednju i sjevernu Bosnu .

Sema ntički, naziv 11

sicanje " u Hercegovini istovjetan je s baca njem.
 116.

7,

VRSTE MOTIVA l DUELOVI TIJELA KOJI SE TATAUIRAJU

U ovom odsJeku ·radnje prikazane su na osnovnim ka!l'tama sve vrste

motiva različnih oblika ornamenata do danas poznatih na Balkanu, koji se
tatauiroju, kao i dijelovi tijela no kojima se tatauiraju navedeni motivi.
Obzirom na veliki broj or namenata, koji se javljaju samo na jednom Joka,..
litetu, i nemogućnosti njihovog svrstavanja samo na jednoj 'karti, izvršena
je tipološka podjela svih ornamenata (od najjednostavnijih do najsloženijih
oblika) i po grupama prikazana na četiri karte .

Na karti VHI A. predstavljeni su razni oblici kiJ"iževa, na karti VIil

najčešći
11
B. grupirane s u dvije vrste motiva: motOv kolo'' (taj naziv je u
narodu) i motiv '' ograda 11 (takoder stariji narod ni naziv) . Na trećoj ·karti
vm e. predstavlje n je motiv 11
narukvica 11 i nekoliko ob li ka kofi nemaju
posebnog naziva. Na karti VIli D , prikazani su motivi " gra n čica " , "grana ",
kompozicije svih dosadašnjih motiva , kao i razli čni crte ži: ·polumjesec, .s ab-
lja, zmija, ~ riba i d:r. Svi oblici ornamenata Fikazani na spomenutim kar-
tamo u svofim legendama imaju numeraciju ornamenata sa priloženih tabela
crteža , od 1 do 317. Usporedo s bro jevima oblika motiva, na k01rtamo su
prikazani i dijelovi ti jela na kojima se ti isti motivi nalaze . Na legenda-
mo karata predsta vi jeni su znakovi koji se istovremeno odnose za svaki mo~
 117.

tiv i dio tijela koji se tatauira. Rodi lakšeg uvida u kall"te potrebno je ko-
ristiti tabele sa crtežima motiva i njihovu numeraciju.

U tekst-u koji slijedi, prvo će se navesti podaci o lokalitetima (broj-

ke i slova koordinata) i onim dije lovima tije~a koji su tatauirani, o potom
ana litički pregled prostorne rašire nosti pojed inih motiva i dijelova tijela ko-
ji se tatauira ju.

A.
Križe vi (Karta VIli A)

O b li k l ~ fl 224 (šaka);. G j 343 (izmedu p~tiju), GK 333 (čelo),

g K' 132 (čelo), hK 224 (čelo, podlaktica), hK 334 (korijen nosa), lj 242
(članci prstiju), fi 244 (korijen nosa), lj 334 (resica uha), il 312 (čelo), il
323 (čelo), JI 111 (čelo) , fi 234 (čelo) , jJ 234 (čelo), jJ 322 (čelo), jJ
412 (čelo), KK 311 (čelo), kJ 441 (čel o), kj 333 (čelo), Lj 212 (čelo), MV
111 (korijen nosa), MV 311 (kOl"ijen nosa),. MV 441 (korijen nosa), NT 333
'(korijen nosa) , Nt 232 (kori jen nosa), Nt 443 (korijen nosa), NU 143 (kori-
je n nosa), NU 334 (korijen nosa), Nu 133 (čelo) , nT 113 (čelo), nT ·232
(čelo), nT 413 (korijen nosa), nt 233 (čel o), OS 244 (čelo), PU ·342 (kori-

jen nosa), pu 121 (korijen nosa), RS 343 (korijen noXJ), RS 444 (korijen no-
sa) , SR 124 (kodjen nosa), SR 234 (korijen nosa), 1.-Rama (čelo), 111.-Vi-
sočka nahija (korijen nosa), V.- Ovče polje i Š tip (korijen nosa), Vl.- Ra-
doviški Šopluk i Maleševd (korijen nosa) , VII. - Ogražden (korijen nosa),
V Hl.- Strumica (korijen nosa ).

Ob l i k 2 : hK 212 (zapešće), kj 321 (zapešće).

Ob l i k 3: L - Rama (šaka).

Obl ik 4 : Gi 234 (šaka), Gi 321 {šaka), Hj ·411 (šaka), lJ 331

 118.

(šaka), ij 334 (šaka), IK 213 (šaka), ji 234 (šaka), KK ,311 (šaka), 1.-Ra ~
ma (šaka).

O b l i k . 5 : HJ 433. (članci prstiju) , Hj 312 (č lanci prstiju), lJ 131

(članci p:-stiju), IK 131 (čla nci p:stlj u), IK. 133 (č lanci prstiju), lj 334 (član­
ci prstiju), il 312 (čla nci prstiju).

Oblik 6: VII. - Ogražde n (korijen nosa).

Oblik 7 : gK 114 (podla ktica) , Hk 323 (podlaktica) , Hk 441 (za-

pešće.), ii 321. (podlaktica), ii 341 (zape šće) , Kj 234 . (zapešće) , . IX. -Drim-
kol . (podlaktica), X U. - J'v\ales8 e Madhe (podlaktica), Xlii.- Dukadfin i
Pulati (podlaktica ).

Oblik 8 : ji 221 (podlaktica).

O b l i k 9 : XU.- t-ic les i e Mad he (podlaktica) .

Oblik 10 : G i 321 (podlaktica), GK _3.3 3 (pod laktica), gK · l1.4

(podlaktica), gK 132 (pod laktica), gK ' 141 (podlaktica), HJ 343 (podlaktica) ,
Hk 323 (zapešće), Hk 441 (podlaktica ), hK 223 (zape š će ) , ih 422 (podlakti-
ea), H 334 (podlaktica ), MT 333 (podlaktica) .

Ob lik 1 1 : G j 433 (pod lakti ea).

Oblik 12 : G j 343 (pod laktica), Hj ·143 (pod lakti ea).

Ob lik 13: Xli. - J'v\ali si e Madhe (podlaktica).

Ob lik 1 4: KJ 111 (podlaktica) .

Ob lik 15: ji 221 (podlaktica) .

Ob l i k 1 6 : ig 244 (podlaktica) .

Ob lik 1 7 : il 312 (podlaktica).

Ob l i k 1 8 : IK 133 (podlaktica).
 119.

O b l i k 19 : li ·342 (podlaktica).

O blik 20 : lJ 231 (podlaktica), lj 214 (podlaktica), IK ' 133 (pod-

laktica), ji 221 (podlaktica).

O blik 21 : gK 114 (podlaktica ), Hk 323 (podlaktica), Hk 441 -·.

(podlaktica), hK .223 (podlaktica), IK 413 (podlaktica), ih 422 (podlaktica),
il 311 (podlaktica), ii 321 (pod laktica), ii 341 (podlaktica), Ji 111 (pod-
laktica ), JI 314 . (podlaktica), Ji 342 (podlaktica), JJ 334 (podlaktica), ji
231 (podla ktica), Kj 234 (podlaktica), k j 224 (podlaktica) .

Oblik 22 : ff 414 (podlaktica) ~

Ob li k 23 : ff 414 (podlaktica).

Obl ik 24 : ć . Truhelka, Te·~oviranje katolika u Bosni i Hercegovi-

ni, G ZM Vl, 1894 ., sl. ll, okolica Kr. Sutjeske (podlaktica) .

Ob l i k 25 : G K 333 (podlaktica ), Hk 441 (podlaktica), lj 242 (pod-

laktica).
O b l i k 26 : M. E. Durham, Some Tri ool Orig ins, Laws and Customs
of the Balkans, Londo n 1928. , str. 103 , sl. 15, okolica Bugojna (šaka).

Ob lik 27 ~ Xli.- Ma lUsi e Madhe (pod laktica ).

O b lik 2 8 : Xli. - Malesi e Madhe (pod lakt ica) .

Oblik 2 9 : G i 433 (podlaktica), lJ 331 (pod laktiea), KJ 111 (pod-

laktica) , Xli. - M:JIIsi e Madhe.

Ob li k 30 : lJ 231 (podlaktica) , lj '242 (podlaktica) .

O b l ik 31 : lj 21 4 (pod laktica).

Ob lik 3 2 : u 231 (podlaktica) .

O b l ik 33 : hK 224 (podlaktica), IK 131 (podlaktica) .

 120.

Oblik 34 : FL 112 (podlaktica); FL 341 (podlaktica), fl 112 (pod-

laktica) , ff 414 (podlaktica), Gi 322 (podlaktica), gi 322 (podlaktica), gK
114 (pod-laktica), gK . 132 \saka), hj 431 (podlaktica), ll 441 (podlaktica),
JJ 141 (podlaktica), lj 242 (podlaktica), ji 121 (podlaktica), ji 242 (podlak-
tica), jJ 111 (podlaktica).

Ob l i k 35: G i 321 (podlaktica)., h K 224 (podlaktica), lj: 214 (pod~

laktica), il :224 (podlaktica), jJ 234 (zapešće) .

Oblik 36: GK .333 (podlaktica) , gK '. 114 (podlaktica), Hk 323 (pod-

.
laktica) ., Hk 441 (podlaktica), hK 223 (podlaktica) , ii 321 (podlaktica), ii
341 (podlaktica), Ji 111 (podlaktica).

Obl fk 37 : hK224 (podlakf'ica) , lf '334 (podlaktica).

Ob l ik . 3 8: fl (podlaktica), .Gi 322 (podlaktica), G i 412 .(šaka), gK

114 (podlaktica), lJ 343 (podlaktica), lj 242 (podlaktica), ji 121 (podlaktica).

O b l i k 3 9 : g i 322 (podlaktica), KJ 111 (podlaktica).

Oblik 40. fl 224 (podlaktica).

o b ll k 4 1 : li 242 (prsi) .

Ob l i k 42: gi 312 (podlaktica), lj ·334 (podlaktica.

O b l i k 43: h K 224 (podlaktica) . ·

Oblik 44 : KJ 111 (podlaktica).

Ob lik 45: h K ·142 (poolaktica), hK :212 (podlaktica), hK ·221 (pod-

laktica).
Ob lik 46 : h K ·. 224 (podlaktica) .

Ob l i k 4 7: ·ff 414 (podlaktica).

O b li k 4 8 : h K :142 (podlaktica).
 121.

Ob l i k 49 : fl 224 (podlaktica), Gi 312 (podlaktica), lJ 241 (šaka),

ii 321 (podlaktica), H 341 (podlaktica), Ji 111 (podlaktica).

Ob lik 50 ~ Gi 124 (podlaktica), Gi 413 (podlaktica), GK 333(pod-

laktica )1 gK 114 (podlakt ica), HJ 333 (pod laktica), HJ 343 (podlaktica),
Hk 323 (podlaktica), Hk 441 (podlaktica), hl 444 (podlaktica), hi 243 (pod-
laktica )u hi 244 (pod laktica ), hK 223 (podlaktica), lJ 343 (podlaktica), IK
413 (podlaktica), il 311 (podlaktica), ii 321 (podlakt ica), ii 341 (podlakti-
co), Ji 111 (podlaktica), jJ 234 (podlaktica) .

Ob l i k 51 : HJ 343 (podlaktica), Hk 323 (podlaktica ), h K 223

(pod loktica) 1 IK 413 (podlaktica), li 341 (podlaktica), Ji 111 (podlaktica),
jJ 234 (podlaktica) .

O b l i k 5 2 : G j 343 (pod lakti ea) •

O b l i k 5 3 : ff 142 (podlaktica).

Obl i k 54~ M. E. Durham, Some Tri baL •• , s,tr . 103, s.J.5, okolica
Bugojno (šaka ).

Ob l i k 55 ~ Ć . Truhe lka, GZM, s .57 (podlaktica, šaka) .

O blik 56 : hK 221 (č lanci prstij u, izmedu prstiju) .

Ob lik 57 ~ hK 224 (podlaktica), ji 221 (podla ktica) .

O b l i k 5 8 : J l 114 (pod lo kt i co) •

Ob l i k 5 9 : JI 11 4 (podlaktica ) .

O blik 60 : Xli.- MaiEisi e Madhe (šaka), M. E. Durham . Some

tri bal. • • , str . 103, sl. 10, okolica Bugojno (šaka).

Obl ik 61 : gK 114 (podlaktica).

O blik 62 : gK 132 (podlaktica, zapešće, šaka) .

 122.

Oblik 63: gi 322 (podlaktica).

Ob l i k 64 : G j 343 (podla ktica) .

Ob l i k 65: G j 343 (podlaktica), gi 322 (šaka).

Oblik 66 : ff 414 (šaka), M. E. Du: ham, Some Tribal. •• , str . 103,

sl. l6, okolica Bugojna (šaka).

Oblik 67 : lj 334 (podla ktica).

O b l i k 6 8 : J f 114 (pod lakti ea ) •

Oblik 69 : hK 21 2 (podlaktica), lJ 141 (podlaktica), lj 334 (pod-

laktica).
Oblik 70 : ff 142 (podla ktica), ff 414 (podlaktica) , lj '334 (podlak-
tica).
Oblik 71 : ff 142 (podla ktica).

Obl i k 72 : g i 322 (podlaktica), lJ 241 (podlaktica).

O b l i k 73 : G j 343 (poolaktica) .

O b l i k 7 4 : l j 214 (pod lakti ea) .

Oblik 75 : ff 414 (podlaktica) .

Oblik 76 : Gj 343 (podlaktica).

O b l i k 7 7: lj 242 (podlaktica).

Ob l i k 78 : ff 414 (podlaktica).

O b l i k 7 9 : lj 214 (podlaktica), lj 223 (podlaktica), lj 242 (podla k-

tica).
O b l i k 8 O: lj 214 (podlaktica).

Oblik 81 : Xli.- tv'lalesi e tv'ladhe (podlaktica), Xlii . - Dukadjin i

Pulati (podlaktica) .
 123.

Obl ik 82 ~ M. E. DUIJ"ham, Some Tribal. •• , str . 105, iz Prozora

(!oka).
Ob lik 83 ~ IH 232 (zapeš će), Ih 113 (zapešće), il 334 (zapešće),

fi 234 (zapešće), k j 333 (zape šće).

Ob lik 84 ~ Gj 343 (podlaktica), gK 132 (podlaktica).

O b l i k 85 : Gl 412 (podlaktica).

O b l i k 8 6 ~ ff 414 (podlaktica) .

Obl ik 87 ~ gK 132 (šoka}, gK 141 (šoka) .

O b li k 88 ~ ff 142 (šaka).

O b l i k 8 9 ~ ff 414 (pod lakti co) •

B.

11
Kolo 11 :

Obli k 90 : ff 414 (podlaktica).

Ob l ik 91 : HJ 243 (podlaktica), OS 244 (podlaktica}.

Ob l ik 92 ~ g i 312 (podlaktica).

O blik 93 : ff 142 (podlaktica}.

Ob l ik 94 : HJ 144 (podlaktica) .

Ob l i k 9 5: mt 444 (podlaktica} .

Ob lik 96 : M, E, Durham, Some Tribo l ••• , str. 1 05, okol ica

.b jea (šaka) •
 124.

Ob li k 97 : gK 114 (podlaktica) .

Oblik 98: HJ 143 (pod lakti ea) •

Obli k 99: gi 322 (podlaktica).

Oblik l oo: lJ 331 (zapešće).

Oblik l o1 : H j 312 (zapešće) , Hj 411 (zapešće).

O b li k 1 O2: Ć . Truheika, G ZM Vl, 1894, sl.l7 {podlaktica).

Ob li k l 03 : gK 132 (zapešće), lJ 241 (prsi), Ć. Truhelka, sl.16

O b li k 1 O4 : lJ 331 (podlaktica).

O b li k 1 O5 : ~i 334 (pod lakt ica ), il 224 (podlaktica).

O b li k 1 O6 : HJ 243 (podlaktica).

O b l i k l O7: L Rama (podlakt ića).

O b l i k 1 O8 : G i 322 {podlaktica).

O b l i k 1 O9 : HJ 2_4 3 (podlaktica).

Oblik 11 0 : Ć . Truhelkau sl. 12 .

O b l i k 1 l 1 : G i 322 (šaka ).

Ob li k 112 : 1.-Roma {podlaktica), Ć . Truhelka, sl. 13 (zapešće).

O b l i k 1 1 3 : lJ 141 (šaka) .

Ob l i k 11 4 : Ć . Truhelka , sl. 14.

O b li k 11 5: Ć . Truhelka , sl. 15.

Ob 1i k 11 6 : ii 321 {podlaktica), ii 341 {podlaktica), Ji 111 (pod-

laktica), kj 224 (podlaktica).

O b li k 11 7 : Hj 312 ' {podlaktica).

 125 .

Obl ik 118 ~ · Kf 234 (podlaktica ), Ć . Truhelka, sL 19 .

O blik 11 9 ~ M. E. Durham, Some Tri bal. .• , str.103, sl . 17. , oko-

lica BugoJna (šaka) .

Ob lik 120 : HJ 144 (zapešće, šaka).

O b l i k l 21 ~ Hf 312 (podla ktica).

Obl ik 122 : M. E. Durham, Some Tribal, str . 103 , sl.l4., okolica

Bugojna (šoka) .

O b l i k 1 2 3 ~ HJ 433 (podlaktica).

O blik 124 : HJ 144 (pod laktica).

O b l i k 1 2 5 ~ HJ 144 (pod la kt i co) •

Ob lik 126 ~ Ć . Truhelka, sl. 18.

Ob lik 127 : X!l.- Malt!si e Mad he (šoka), Xlii.- Dukadjin i Pula-

tl (ša ka ).

O b l i k 1 2 8 : ig 244 (pod laktica, šaka).

O b l i k 1 2 9 : ig 244 (podlaktica).

O b l i k 1 3 O: ig 244 (podlaktica).

O b l i k 1 3 1 : G j 343 (pod laktlca), ig 244 (podlaktica) .

O b l i k 1 3 2 : il 224 (podlaktica, šaka).

Ob l i k 1 33 : Gi 234 (članci prstiju), G i 412 (izmedu prstiju), gi

322 (iz medu prstiJu), HJ 243 (izmedu p:rstiju), Jj 214 (šaka), Ć . Truhelka,
sL 58.
O b l i k 1 3 4 : Hj 312 (šaka) , i g 244 (šaka).

O b l i k l 3 5 : HJ 243 (zapešće, šaka).

 126.

Oblik 1 3 6 : -ff 414 (podlaktica, šaka) .

Ob H k 1 3 7: ff 142 (podlaktica, šaka), ff 414 (podlaktica, šaka) .

Ob i ik 1 3 8 : HJ 143 (šaka).

Ob li k 1 39: Xii. - Ma iesi e Madhe (podlaktica) , Xlii . -DukadjĐn

Pu lati (podlaktica).

Ob lik 14 o: -ff 414 (podlaktica).

Oblik 1 41 : Ć . Truhelka, sl. 21 •

Ob l i k 142: G i 234 (podlaktica) .

Ob l i k 143 : -M.E . Durha m, Some Trubal. •• str. 105, okolica .Jojca

\saka).
Ob Hk 144 : Ć. Truhelka 17 sl.. 20.

Ob ii k 145: ff 142 (podlaktica ) •

Oblik 146: gi 322 (podiaktk:a).

11
0g r ada 11 :

O b li k 1 4 7: ff 142 (šaka) •

Ob lik 148 : HJ 144 (šaka).

Oblik 149 : Gi 412 (šaka ), Hj ·133 \saka).

Obi ik 15 0 : Fl 112 (šaka).

Ob lik 1 51 : lj 214 (šaka).

Obi ik 152: HJ 143 (šaka) .

Obi ik 153 : Ć . Truhe lka , sl. 23.

Obli.k 1 5 4 : M.E. Durham, Some Triba l. • • , str.105, okolica Jajca

(šaka) .
 127.

Ob lik 155: M. L Durham, Some TribaL •• , str. 105, okolica ..bj-

ca (šaka) .

Ob lik 15 6 : ć . Truhelka, sL 25 .

Ob lik 15 7 : ć. Truhelka, sl. 24 .

O b l i k l 5 8 : ć . Truhelka, sL 27.

Ob 1i k 1 5 9 : M,E. Durha m, Some Tribal.., , str . 105, okolica

, Jajca (šaka).

O b l i k 1 6 O: M. E. Durham, Some Triba l. ,. str. 105, okolica Ja j-

ea (šaka).

Ob lik 161 : Ć. Truhelka, sl. 28 .

O blik 162: gi 322 (šaka).

Oblik 163: M. E. Durham, Some TribaL .• str.l05, okolica Jajca

(šoka).
Oblik 164 : ff 414 (šaka).

O b li k l 65 : Ć. Truhelka, sl. 26.

Oblik 166 : Ć. Tr uhelka, sl. 29.

Oblik 167: Ć. Truhelka , sL 30 .

O b li k 168 ~ M. E. Durham, Some Tribal. •• , str. 105, okolica

jo jeo (šaka).

e.
11 11
Na rukvica , r a zno (Karta VIH C)

Narukvica :
 128.

Ob l i k 1 6 9: HK 443 (zapešće), lj 214 (zapešće) .

O b l i k 1 7 O: lj 342 (zapešće).

Ob l i k 1 71 : .ff 142 (zapešće).

Oblik 172: ·M. E. Durham, Some Tribal ••• , str.1os; okolica Jaj-
ca (zapešće).

Oblik 173: ii 341 (zapešće) ji 121 (zapešće), ji 221 (zapešće),

mt 444 (zapešće), nT .233 (za pešće).

Oblik 174 : G i 124 (zapešće), Gi 413 (zapešće), HJ C343 (zapešće),

hi 243 (zapešće), hJ 333 (zapešće), JJ 343 (zapešće), IK 413 (zapešće), Ć.

Truhelka, sl. 31.

Ob l i k 1 75: ff 414 (zapešće), fJ 142 (zapešće) .

Ob l i k 1 7 6 : ff 142 (zapešće), ff 414 (zapešće).

Oblik 177: -ff 414 (zapešće), jJ 234 (zapešće), Ć, Truhe.l ka,sl.39.

Oblik 178: SR .141 (za pešće).

Oblik 179 : ff 414 (zapešće), M.E . Durham, Some Tribal ••. , str.
105, okolica Jajca (zapešće) .

Oblik 180 : M. E. Durham, Some Tribal ••. , str . 105, okolica Jajca
(zapešće).

Oblik 181 : FL 112 (zapešće), Fl341 (zapešće), fl 112 (zapešće),

fl 224 (zapešće).

Oblik 182: Gi 321 (zapešće).

Ob l i k 1 83 : .ff 142 (zapešće), ff 414 (zapešće).

Oblik 184: ·hl444 (zapešće).

 . ..., 128. a;

O b Ji k 1 8 5 : ff 414 (zape šće) o

O b l i k 1 8 6 : G i 234 (zapešće).

O b l i k l 8 7 : gi 322 (zapešće), lJ 241 (zapešće).

Oblik 188: Hf 312 (za pešće) .

O b l i k l 8 9 : Ć • Truhe Iko, s l. 32 .

Ob lik 190: Ć. Truhelko 1 sl. 37.

O b l i k 1 91 : Hj 312 (zapešće) .

O b l i k l 9 2 : h K 212 (zapešće}.

Ob l i k 193 : gi 322 (zapešće) .

O b li k 1 9 4 : U 331 (zapešće).

O b l i k 1 9 5 : lJ 231 (zapešće).

O b li k 1 9 6 : G i 322 (zapešće) o

Oblik 197: fJ 142 (zapešće).

Oblik 198 : Ć. Truhelko, sl. 34.

O b l i k l 9 9 : 111 sveska EAJ l s L 25 .

Ob lik 200: Ć . Truhelko, sl. 36.

O b l i k 201 : Ć . Truhelko, sl. 42 .

O b l i k 2 O2 : lJ 331 (zapešće) o

Oblik 203 : JI 11 4 (zapešće).

O b l i k 2 O4: M. • Durhom, Some Tribo l. .. 1 str. 105, okolica

Jo jeo (zapešće) ,

Ob li k 2 05 : M. E. Durham, nav . djelo, str . 105 1 okolica Jajca

(zapešće).
 129.
-
Ob l i k 206: lj 214 (zapešće}.

Oblik 207: Gi 321 (zapešće) .

Ob l i k 20 8: G i 321 (zapešće}.

Oblik 209:. Ć. Truhe lka, sl. 38.,

Oblik 210: Ć. Truhelka, sl. 40.

O b l i k 21 1 : lj 214 (zapešće).

Oblik 212: gi 322 (zapešće} .

Oblik 213: gi 322 (zapešće).

O b l i k 21 4: gi 312 (zapešće).

Oblik 215: gK 132 (zapešće} .

Oblik 216: HJ 422 (zapešće).

Oblik 217: ·gi 312 (zapešće} .

Oblik 218: M.E. Durham, Some Tribal. • • , str.105, okolica Jajca

(zapešće).

Oblik 219: Ć . Truhelka, sl. 41.

O b l i k 2 2 O: HJ 243 (zapešće).

Oblik 221: HJ 143 (zapešće}.

O b li k 2 2 2: Ć . Truhelka, sl. 33.

Oblik 223: HJ 143 (zapešće), HJ 144 (zapešće}.

Oblik 224: HJ 243 (zapešće).

O b l i k 2 2 5: HJ 143 (zapešće).

O b l i k 2 2 6: Hj 411 (zapešće).
 130.

Ob lik 22 7: HJ 144 (zapešće) .

Ob lik 228 : HJ 144 (za pešće) .

Raz n o , ob lici bez pose bnog naziva

Ob li k 22 9 : hj 433 (šaka).

Ob lik 23 0 : h K 212 (šaka).

Ob l ik 231 : Gi 322 (šaka).

Ob lik 232 : 1. - Rama (podlaktica) .

Ob li k 233 : lj 214 (podlakti ca) .

D.
" Grana " ( "gr ančica " ), različ ni motivi (Karta VIli D.)

G r ana

Obl ik 234 : ig 244 (podlaktica), ii 341 (podlaktica) .

O b l i k 23 5: Xl!.- lv\al~si e Mad he (podlaktica), Xlii . - Dudadjin i

Pulati (pod laktica) .

Obl ik 236 : M.E. Durham, Some Trilxtl. •• , str. 105, okolica .bj-
ca (pod lakt i ea) .

O blik 237 : lJ 343 (podlaktica) .

Ob li k 23 8: ji 234 (podlaktica).

O b l i k 2 3 9 : HK 443 (podlaktica).

Oblik 240 : Gi 321 (podlaktica) .

 131 •

Obli k 241 : ·lj 214 (podlaktica) .

Ob lik 242: -ff 414 (podlaktica) .

Oblik 243: G i 321 (podlaktica).

Ob li k 244: ff 414 (šaka).

Ob lik 245: G i 321 (pOdlaktica) .

Oblik 246 : -Gi 321 (podlaktica) .

Ob lik 247 : Hk 443 (podlaktica) .

Ob l ik 248 : HJ 243 (podlaktica).

Ob lik 249: ff 414 (podlaktica).

Oblik 250: HJ 442 (podlaktica).

Ob l ik 251: G i 321 (podlaktica).

Ob lik 252 : -ff 414 (podlaktica).

Ob l ik 255: il 312 (podlaktica).

Ob lik 256: Hj 411 (podlaktica).

Ob l i k 25 7: gi 322 (podlaktica).

Ob lik 258 : HJ 433 (podlaktica).

Ob li k 259 : gi 312 (podlaktica} .

Oblik 260: Gi 124 (pod laktica), Gi 413 (podlaktica), gK ·. 114

(podlaktica), hi 243 (podlakt ica), hJ 333 (podlaktica); lJ 343 (podlaktica),
Ć • Truhelka, sl. 43.

Ob l ik 26'1: HJ 144 (zapeš će} .

O b l i k 2 6 2 : HJ 143 (zapeš će) •

 132. .
Oblik 26'3 : HJ 143 (podlaktica).

Oblik 264 : If ·242 (podlaktica).

Oblik 265 : HJ 144 (podlaktica).

Ob li k 266 : Gi 321 (podlaktica).

Ob lik 26 7 : gi 312 (podlaktica).

Ob l i k 26 8: HJ 143 (podlaktica).

Ob l i k 269: HJ 143 (podlaktica).

Oblik 270 : HJ 143 (podlaktica).

Obl ik 2 71 : HJ 143 (podlaktica).

Oblik 272 : Gi 124 (podlaktica), Gi 413 (podlaktica), HJ 144

(podlaktica) .

Oblik 2 73 : HJ 144 (podlaktica}.

Oblik 27 4 : HJ 144· (podlaktica).

Oblik 275: HJ 144 (podlaktica).

Ob li k 276 : HJ 144 (podlaktica).

Ob lik 277 : Ć. Truhelka, sl. 44.

Oblik ' 278: Ć. Truhelka, sl. 46.•

Ob lik 2 79: Ć. Truhelka, sl. 47.

Ob li k 280: gi 322 (podlaktica).

Oblik 2'81 : HJ 442 (nadlaktica).

Ob l i k 282 : HJ 243 (podlaktica).

o bli k 283: HJ 243 (nadlaktica) .

 133.

O b l i k 2 8 4: ji ·231 (nadlaktica).

Oblik 285: Ji 314 (nadlaktica), Ji 342 (nadlaktica), JJ 334

(nad lakti co).

Oblik 286: HJ 143 (podlaktica).,

Oblik 287: HJ 143 (podlaktica).

Oblik 288: Hj ·133 (šaka).

O b l i k 1 8 9: HJ 243 (šaka).

Oblik 290: HJ 243 (podlaktica).

Oblik 291: HJ 143 (podlaktica).

Oblik 292: HJ 143 (podlaktica) .

Oblik 293 : HJ 143 (podlaktica).

Ob l i k 294: HJ 143 (prsi).

Oblik 295: HJ 144 (pod laktica).

Ob l i k 296: HJ 144 (pod laktica).

Oblik 297: HJ 144 (podlaktica).

O b l i' k 2 9 8: HJ 144 (podlaktica).

Oblik 299: -M.E. Durham, Some Tribal. •• , str. 105, okolica Jaj-
ca (šaka i zapešće).

Oblik 300: HJ 144 (šaka).

Raz no:

Ob l i k 301 : ji 221 (šaka).

Oblik 302: ff 414 (članci prstiju), Xli.- tv\al~si e Madhe (šaka),

 134.

XIH . -Dukadjin i Pulati (šaka) .

O b li k 3 O3 : lj 214 (šaka).

Ob lik 304: gK 141 (članci prstiju).

Ob l i k 305 : lj 242 (izmedu prstiju) .

Oblik 306 : Xli.- tv\al~si e Madhe (podlaktica).

Ob lik 30 7 : XIV . - Hasi, Vuthaj , Arn, Lurija (podlaktica).

Ob lik 308: XIV . - Hasi, Vuthaj, Pr n, Luri ja (podlaktica).

Ob li k 309 : IF 224 (šaka ).

O blik 310 : Gj 343 (čla nci prstiju).

Ob l i k 31 1 : lJ 231 (članci prstiju, izmedu prstiju), Kj 234 (čelo,

obrazi), VII. - Ogra žden (čelo), IX. - Drimkol (korijen nosa), Xli . - Ml lisi
e tv\adhe (čelo).

-
Ob l i k 31 2 : gK 141 (podlaktica).

Ob lik 313 : Xlii.- Dukadji n i Pulati (podlaktica).

O b l i k 31 4 : lj 21 4 (zape šće) .

Ob l i k 31 5 : Dukadjin i Pulati (podlaktica).

O b l i k 3 1 6 : ff 414 (noga) .

Ob lik 317 : ff 414 (nadlaktica).

 135.

Na osnovi gornjeg pregleda, kao i odgovarajuć i h karata (VIli A,

VIli B, VIIl C, VIli D), re zimirat ćemo cjelokupnu gradu o vrstama motiva
i dijelovima tijela koji se tatauiraju, pridržavajući se pri tome podjele mo-
tiva po grupama, kako je to učinjeno u prethodnom tekstu i na kartama.

GRUPA A.

Motiv: kr i že v i

Od svih grupa motiva koji se ovdje navode, grupa kojoj 'pripadaju

"križevi" je najbrojnija. Na osnovi oblika (v. table sa slikama!) izvršena
je podjela križeva od jednostavnih ka slože nim oblicima.

O b l i k br o j l • Ovaj oblik križa je najviše raširen i zastupan kod

balkanskih naroda. To je mali križ jednakih kra kova poznat pod str učnim ime-
nom "grčki" križ (crux groeca} . On se često pojavljuje u zajednici s drugim
ornamentalnim motivima, a li ga još više nalazimo zasebno i na istaknutim di-
jelovima tijela. Posebno se ističe tatouiron na čelu ili na korijenu nosa.

Ovaj križ tata uiron no č elu zastupan je u ·središnjem i jugoza-

padnom dijelu Bosne, u zapadnoj Hercegovi ni, te istočno od Neretve, kod
Stoca. Nalazi se i u jed nom dijelu Dalmacije, pokrai Neum Kleka. U 1\!ta-
kedoniji se javlja sporad ično u istočnim dijelovirpa.

Isti oblik križa, a li na ko r ijenu nosa, raširen je i zastupan

uglavnom izvan podru č ja Bosne i Hercegovine: u jugoistočnom dijelu /\Itake-
donije kod vlaškog stanovništva , a isto tako je poznat i vlaškom stanovništ-
vu u Bugarskoj, Grčkoj i jugoistočnoj Albaniji . U Bosni se nalazi samo na
podr u č ju nekadašnje Visočke nahije. U ostalim krajevima ovaj oblik nije

poznat .
 136.

11
grčki
11
Obl i k b r o j 7 predstavlja veliki križ, koji je raširen u
nekim dijelovima srednje i jugozapadne Bosne, u Makedoniji samo u Drimko-
lu, te u Alba niji kod Dukadfina i Pula~a i u Malesiji.

11
grčki
11
Obl i k b r o j l O je, takoder, veliki križ sa po jednom toč­

kicom l! poljima izmedu krakova . Sporadično je zastupan u srednjoj i jugoza-

padnoj Bosni 1 a jeda n primjer na lazi mo u sjevernoj Makedoniji. Najčešće

mjesto gdje se tata uira je podlaktica .

Obl i k b r oj 29 je ve liki križ, koji pri krajevima okomitih krako-

va ima gra nčice . Njegova zastupa nost ni je velika; dva primjera nalazimo u
sredn joj Bosni / jeda n u zapadnoj Hercegovi ni, te u Albaniji (Malesija). Ta-
tauira se na podlaktici.

18
Oblik b r o j 6 0, tzv . pl očasti 11 križ poznat je u Bosni, okolica
Bugojna i u Albaniji (Ma lesi ja) .

Osim ovih , med u balkanskim narodima zajedničkih oblika križeva, po-

sto je i ta kvi oblici, koji su zastupani isključivo na jednom području, te ih
ka o takve možemo smatra ti specifič nim oblicima za odredeni kraj .

Ta kvi spe ci fi čni oblici križe va za Hercegovinu su: oblik broj

8 (ve lik( točkasti križ), b r o j 14 , b r oj 15 {križ sa nejednakim popreč­
ni m krokovima 1 tzv . " lorenski 11 ili 11
nodbiskupski 11 kr iž) 1 broj 44 (jedna
vrs ta tzv. 11
ponovljenog 11 križa~ na svakom kraku po jedan križić ukrašen dvo-
str ukim gra nčicama) •

. Za D a l ma ci j u {Dalmatinska zagora) specifičan je oblik br o j 1 6.

{To je križ sa dva jednaka popreč na kraka 1 tzv . 11
dvostruki 11 ·križ, crux gemina).

Z a M o k ed o n i j u 1 kod v laškog stanovništva/ specifičan je o b l i k

11
b r oj 6 . To je tip ma log lorenskog 11 križa .
 137.

Za Albaniju · su · spec ifični s li jedeći oblici: broj 9 (križ jednakih

krakova iznad kojega je polum jesec), br o j 1 3 (isti križ kao prethodni, sa
točkicoma ili kuglicama, na završecima krakova), broj 27 (križ s ušicom
na gornjem, okomitom, kraku i s rošćiće m na kraju donjeg kraka), br o j 2 8
(sličan prethodnom; pri završetk u don jeg kraka grančica), br o j 81 •

Svi ·preostali oblici križeva pripada ju različnim krajevima Bosne (jer ni-
su registrirani u drugim krajevima) i, za sredine u kojima se javljaju, oni su
specifično obilježje . Zbog velikog broja oblika navest ćemo samo njihove bro-
jeve, koji se odnose na slike u prilože ni m tabelama . To su oblici broj: ·3, 5,
11, 12, 17, 18, 19, 22, 23, 24, 25, 26, 30, 31, 32, 33, 37, 40, 41, 42,
43, 45, 4.6, 47, 48, 52, 53, 54, 55 (ovaj oblik križa ·s osam krakova - na
osnovni križ jednakih krakova položen je ukoso drugi takav križ - daje utisak
zvjezdaste predstave. Prema narodnoj interpretaci ji to je " ukršteni križ'~ )/ 56
(prethodna napomena od nosi se i na ova j obl ik! ), 61 , 62, 63, 64, 65, 66,
67, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 78, 79, 80, 82, 84, 85, 86, 87,
88, 89.

GRU PA B.

11
Motiv: ko lo "
Motivi "kola " ug lavnom su zastupani u Bosni, najviše u njenom cent-
ralnom dijelu, · a nalazimo ih i u zapadnim i jugozapadnim krajevima Bosne.
u Hercegovini (lijeva strana Neretve) su poznati samo oblici br. : '116 i 118.

Izvan Bosne i Hercegovi ne motiv "kola" nalazimo u Dalmatinskoj za-

gori. To su oblici br.: 129, 130, 131, 134. Prva tri oblika (129, 130, 131)
su spec ifični za Dalmatinsku zagoru.

U Makedoniji su poznati samo dva oblika "kola ": br . : 91, 95 . Oblik

br o j 9 5 je specifičan za fv\akedoniju, cx:Jnosno za vlaško-oromunsko stanov-
 138.

ništvo Makedonije .

Kod katoličkog stanovništva Albanije raširen je oblik lr.: .1 2 7 (to je

oblik malog kruga, prstena) i br. : 1 3 9 (krug ispod kojega se nadovezuje
križ, astronomski znak za Veneru) koji su · specifični za Albaniju.

Svi ostali oblici 11

kola 11 , koji ovdje nisu posebno navedeni pod brojem,
rašireni su , pojed inačno, u Bosni. To su mahom zasebni oblici, javljaju se sa-
mo u jednom mjestu i nemaju uzora u drugim krajevima •
•
Jedini z a j e d n i č k i oblik 11
kola 11 (br • : 91 ) nalazima kod /Vtakecfo..
naca u Bogom ili l Hrva·t a u Guča Gori, u · Bosni.

11 11
Motiv: og rad a

f\Aotiv 11
ograde 11 značajka je isključivo Bosne i ni u jednom drugom di-
jelu Balkana nije poznata. U okvirima Bosne, karakteristična je za njen cent-
ralni dio (oblici broj: 148, 149, 151, 152, te oblici koji se odnose na pod-
ručje Jajca: 154, 155, 159, 160, 163, 168). Ovdje se mogu ubrojiti i nelo-
kalizirani oblici motiva 11
ograde " iz_- radnje e. Truhelke : br. : 153, 156, 157,
158, 161, 165, 166, 167,

Na sjeveru, u posavskom dijelu Bosne, poznat je samo oblik br.: 50,

a na krajnjem zapadu Bosne oblici br. : 147 i 164.

GRUPA e.
11 11
Motiv: na r ukvica i ra zno (motivi bez naziva)

Osi m oblika br.: 1 7J z a j e d n i č k o g za v laško arom unsko stanov nUt-

vo Makedonije, jedan dio zapadne Hercegovine i susjedne Bosne, te oblika
br. 174, koji je specifičan za centralnu Bosnu -i oblika br.: .178 kod
Vlaha Aromuna u jugoistočnoj Albaniji - svi ostali oblici motiva "narukvice.. ~
 139 •.

zastupani su u -središnjem, sjevernom i zapadnom dijelu · Bosne.

U centralnoj Bosni su rašireni svi oblici mot iva bez po se b nog

naziva (br.: 229, 230, 231 , .232, 233) i, kao takve, smatramo ih speci-
fičnim obilježjem ovoga dijela Bosne.

GRUPA D.

11 11
Motiv: 11 grana grančica
11
,

Obzirom na zastupa nost oblika ovoga motiva može se reći da je on

značajka Bosne. U Hercegovini se pojavljuje rjede i to samo u oblicima br.:
238, 284 i 285 te su, prema tome, specifični samo za Hercegovinu.

U Dalmatinskoj zagori nalazimo samo oblik br.: 234, a u Albaniji, u

Malesiji i kod Dukadjina i Pulata, javlja se oblik br.: ·235, koji je srodan s
oblikom br.: 236 sa područja Jajca u Bosni.
11 11
Svi ostali oblici 11
gra ne 11 , grančice rašireni su pojedinačno u · razli-
čitim lokalitetima Bosne, osim oblika br. 260, koji je karakterističan za cent-
ralnu Bosnu.

Različni oblici

Od različnih oblika u ovoj grupi javljaju se zajednički oblici:

broj 302 (polukrug s tačkom) u zapadnoj Bosni i Albaniji (Malesija, Duka-
djin i Pulati), te obtik broj 311 (nešto veća tačka) u Hercegovini (istočno
od Neretve, oko Stoca), u zapadnoj Bosni, u Makedoniji kod Vlaha Aromu-
na u Ograždenu i u Drimkolu, ·a u Albaniji, u Malesiji.

Svi ostali oblici su - specifični za pojedine lokalitete i krajeve. Ta-

ko, oblik br o j 3 Ol (pol ukrug) karakterističan je u zapadnoj Hercegovini
 f

140.

(lištica)v oblik b r o j 3 03 (pol ukrug s tačkom i jednom tačkom izvan polu-

kruga) u centralnoj Bosni, u okolici Fojnice;. oblik br o j 3 04 (polukrug s
križićem) u sjeverozapadnoj Bosni, okolica Doboja; oblik br o j 3 05 (polu-
mjesec sa zvjezdicom) u centralnoj Bosni, okolica Kreševa; oblik b-r o j 3 09
(položeno slovo S) u Bos. Posavini, okolica Brč kog; oblik br o j ·3 1 O (dva
spojena kruga u vidu brojke 8) u zapadnoj Bosni, okolica Teslića; oblik
b r oj 312 (dva spojena polukr uga s tačkicama u meduprostorima (u ·sjevero-
zapadnoj Bosni, okolic i Doboja; oblik b r o j 31 4 (riba) u centralnoj Bosni,
okolica Fojnice; ob lik br o j 31 6 (nalik na vile) u zapadnoj Bosni, okolica
Bihaća , oblik b r oj 317 (sablja) u zapadnoj Bosni.

Za Albaniju su specifični slijede ći oblici: b r oj 306 (polumjesec

sa zvijezdom) kod katoličkog stanovništva u Malesiji,. oblik br o j 3 O7
(heksagram) kod muslimana u Hasi, Vuthaj, Arn, Luri ja; oblik br o j 3 O8
· (heksagram sa po tri točkice na svakom kutu) kod muslimana u Hasi, Vuthaj,
Arn, Lurija ; oblik br o j 313 kod Dukadjina i Pulata; oblik br o j 315
(zmija) kod Dukadjina i Pulata.
 ·141 •

8.

NAZIVI TATAUIRANIH MOTIVA

U prethodnom poglavlju ·svi ukrasni motivi koji se totouiroju svrstani

su u nekoliko osnovnih grupo, već prema tome kojoj vrsti pripada odredeni
motiv. Ovo podjela zasnovano je no narodnoj interpretaciji i nazivima mo~

tivo koji ·su nojraširenij i i uobičaje ni u narodu. Prema tome, u prethodnom

poglav l ju · su, pored ostaloga, obuhva ćeni i nazivi svih postojećih ornamena-
ta svrstanih u odgovarajuće grupe motiva koje imaju svojo posebno, narodno
imeno, o navedeni su i izvori podataka za svaki oblik koji je rednim brojem
naznačen no tabli crteža, kao i no kartama VIli A,B,C,D.

U ovom poglavlju bit će navedeni samo oni nazivi pojedinih orname-

nata, koji se razlikuju od općih naziva, zajedničkih cijeloj jednoj grupi mo-
tivo. (U protivnom slučaju to bi bilo ponavljanje svega onoga što je već re-
čeno za svaki oblik posebno u 7. poglavlju ove radnje). Za svaki takav spe-
cifični naziv odredenog motiva novodit će se odgovarajuć~ redni broj iz tab-
le crteža motiva kao i njegov izvor (slova i broj koordinata odgovarajućeg
lokaliteta). Potrebno je naglasiti do ovi specifični nazivi nisu karakteristika
jednog većeg područja ili oblasti; oni s.u u većini slučajeva individualni i za
njih znaju samo pojedinci, a samo ponegdje s.u u općoj upotrebi.
Velika grupo motiva poznata pod općim nazivom "kr i ž·e v i" (karta
 142.

VIli A i tabla crteža motiva od broja 1. do 89.), zostupljena je svim onim

oblicima koJi predstavljaju motiv križa. Naziv " križ" raširen je isključivo
kod hrvatskog stanovni štva u Bosni, Hercegovini i u Dalmaciji, "krst" kod
srpskog stanovništva općenito , te kod tv\akedonaca i Šopova, "kruc" kod Vla-
, ha Aromuna u Bugarskoj, Makedoniji, Grč koj i u Albaniji, a kod Albana-
ca naziv "kryqi " . 1\bpominjemo do se pod nazivom ."križevi", " križi", kod
Hrvata u Bosni i u Hercegovini ponekad kaže i za sveukupnost ornamentalnih
kompozicija koje u sebi sadrže motiv križa, štoviše i u onim slučajevima ko-
do motiv križa uop će i ne postoji na jednom tatauiranom crtežu.

U grupi križeva postoje foš i ovi posebni nazivi za pojedine oblike:

· "križ s kolimo 11 (crtež broj 2, kj 321 ), 11
muški križ 11 (broj 4, IK 213),
"četvrtušica " (broj 23, G i 424), 11
križ s jelicom" (broj 34, KK 311 ), "gran-
čica križ" (broj 34, gK 141 ), "križ granaš" (broj '34, jJ 343), 11
r uka sv.
Franje 11 (broj 37, ff 414), " granjčica " (broj 38, Gi 412), "križ ·s a sitnim per-
kicama " (broj 38, fl 224).1' "gusti križ" (broj ·39, Gi 322), "križ sa krupnim
perkicama 11 (broj 40, fl 224), "križ čakmaš" (broj 53, ff 142), "kr iž sa og-
radom11 (broj 69, hK 212), 11 diduka " (bro( 71, ff 142), 11 križ od bocki " (broj
83, il 334), " kukica 11 (broj 87, gK 141 ).

G rupa motiva pod nazivom 11 kolo " (karta VIli B, crteži od broja
90 do 146),. obuhvaća sve kružne oblika, koji u svom središnjem dijelu naj-
češće sadrž~ križ ili neki drugi motiv, a nerijetko su to kružnice bez poseb-

no ucrtani h znakova u sredini. Ukoliko središnji crtež svojim krakovima do-

diruje ili prelazi okvir kružnice, takav motiv ne spada u 11 kola 11 (npr. crteži
broj 60, 61, 62).

Posebni nazivi za pojedine oblike 11 kola" su: 11 prešljen 11 (crtež broj 90,
ff 414), " križ sa ogradom 11 (broj 91, HJ 243), 11 mlinsko kolo" (broj 92, G i
312), "ograda" (broj 93, ff 142 11
luna si stele" (broj 95, mt 444), "grane"
(broj 114, lJ 331), "ogradeni križ" (broj 120, JJ 141), " grančica" (broj 121,
 143.

Hj ·312), 11 zvizdico" (broj ·133, Gi 234), "sunce 11 (broj 133, lj '2 14), 11 mje-
sec11 (broj 134, Hj 312), 11 zvizdica 11 (broj 135, HJ 243), 11 ograda kukašica "
(bro j 140, ff 414).

Motiv "ograda" (karta VIli B, crte ži od broja 147 do 168 . ), polu-

krug različno ukrašen, a u svome unutrašnjem, srednjem dijelu vrlo često is-
punjenom crtežom križa ili nekog drugog ukrasa, spada u zasebnu grupu mo-
tiva. Prostorna raširenost ovoga motiva ograničena je isključivo na centralni
i zapadni dio Bosne, dok ga u ostalim krajevima Balkana nema nigdje. Od
posebnih naziva zabilježeni su: 11 r uka sv. Franje 11 (broj 147, ff 142), " jelka 11
(broj 151, lj 214). Osim polukruga, koji predstavlja pravu "ogradu11 , u ovoj
grupi mogu ·se naći i drugi oblici kao što su npr. dva s,p ojena polukruga ko-
ji djeluju kao kružnica (crteži broj 165, 166), izdužena kružnica (crtež
broj 164.) ili jedna kvadratična forma polukruga (crtež broj 168).

· U ovu gr upu motiva uvrstit ćemo i takve podatke koje nam je ovje-
kovječila narodna pjesma . Naime, u narodnoj, deseteračkoj poeziji nailazi-

mo na stihove koji se nedvosmisleno odnose na tatauiranje, stovari šte i na

oblike tatauiranih motiva . Predpostavl jamo da se motiv 11 ograde 11 odnos.i na
11 mededa šapu 11 u pjesmi " Ženidba Golotrba lva 11 kado Turkinja djevojka pre-

poznaje Ivan-kapetana po slijedeći m znacima:

11 na prsima Danica zvi jezda,

na kol jenu od mededa ŠOe?

1
na mišicu sablja uslikana."

lli pak, u jednom dr ugom primjeru narodne pjesme iz Kule Norinske

11 U Bogdana devet vinograda 11 :

11
Govori mu · ljuba Bogdanova:
ja bih svoga brata poznavala,
na mišnici, na desnici ruki,
konjska ploča i devet čavala." 2
 Navodimo još stiho·ve iz Ostojićeve zbirke:

"Moja ga je bi l ježila maJka

,·" ' '': .. . 3
vučjom~!opom na desnom ramenu . 11

1\Javedeni primjeri iz narod nih pJesama~ 11

mededa šapa 11 , 11
konjska plo-
ča de vet čavala " , "vučfa stopa" u stvari su polukružni, lepezasti, motivi,
kofi bi mogli predstavl ja ti 11
ogradu 11 •

11
Posebnoj gr upi pripada m<'tiv nar ukvica 11 (karta VIli C, crteži od bro-
ja 169 do 228~ ) čiji fe naziv adekvatan obliku i mjestu na ruci (zapešće}
gdje se tatauira . Oblici "narukvica " variraju od najjednostavnijih - obična
ili tačkasta crta - do slože nih oblika : ·dvostruke paralelne linije u vidu ši-
roke trake razli čno ukraše ne , cik-cak ili valovite linije. Narukvice se tata-
uiraju u čita voj Bosni, za padnoj Hercegovi ni i kod vla škog stanovništva u Ma-
kedoniji i u Alba niji.

Osim raširenag naziva " narukvica 11 postoje i ovi : "bocke " (crtež broj
170, li 214), 11
krivica " (bro j 173, ii 341, ji 221 ), 11
kngelj" ili "šorka " (broj
173, mt 444, nt 233}, uu naruknica " (broj 175, ff 414), 11
narukvica očenaŠ 11
11
(broj 176, ff 414), očenaš 11 (broj .176, ff 142), "vijugica 11 (broj 177, ff 414),
"verige " (broj 181, FL 412, fl 224), 11
rešma " (broj 183, ff 142), " narukvica "
11
(broj 183, ff 414), " bele nzuk 11 (broj 192, hK 212), križ i ći" (broj 194, lJ
331 ), 11
nar uknica s dire cima " (broj 214, Gi 312), " naruknica s metlama" (broj
217, Gi 312), 11
loza 11 (broj 219, HJ 243).

U gr upu pod nazivom "grane 11 , "granči ce " {karta VIH D, crteži od bro-
·-
ja 234 do 300 .} spadaj u svi oni motivi koj i predstavljaju različne oblike gra-
na, od naifednostavnijih do vrlo složenih oblika , a često puta to su kompozi-
c ije od svih do sada spomenutih motiva. Posebni nazivi su: " jela " (crtež broj
237, lJ 343}, "grablj ica 11 (broj 240, G i 321 ), " jelčica 11 (broj 241, lj 214)
"grana s ko licom " (broj 257, g i 322) . Za oblik, sličan našem crtežu broj 290 . ,
 145.
4
Truhelka fe zabilježio naziv · "klase " . Ovome i srodnim oblicima, prostor-
na raširenost ograničena je na okolicu Travnika u Bosni.

Osim ovih osnovnih grupa motiva s nfih ovim op ći m i posebnim nazivi ~

ma, postofe i takvi oblici ko ji nemaju ne ko svofe posebno ime. To su, npr.,
geometr i fski, romboid ni ukrasi (crteži od brofa 229 do 232) .

Posebno mjesto zauz imafu slike zmi je, ribe, polumjeseca, heksa.g rama,
sablje, točkice itd . (crte ži od broja 301 do 317. ) koje imaju svoja imena,
već prema tome što predstavlja odredena slika . Izuzetak u tome je tačka
(crtež 31 .1) koja može imati ra zlič ne nazive kao što su: "ben" (lj 223 , lt 342,
IK 131 , IK 133, IK 234, 11.-Lepenica), 11
bobak" (gi 312, gi 424), 11
boca"
(ff 414, HJ 442, hi 244, hJ 333, JJ 343, lj 334, IK 413 , Ji 233), "bocka"
(HJ 433, h l 444 , hK 224, U 141, JJ 231, JJ 343, !j '214, if .334, J I 114),
"damka " (fv4ta kedonci, IX.-Drimkol), "puika " (Lj 212), 11
ubod l" (KK 311) •

•
 146.

9.

NAROD NO SHVAĆANJE l TUMAČE NJE OBIČAJA TAT AU IRANJA

(i kauterizacije)

Prema raspoloživom materijalu u ovom odsjeku su izneseni podaci o to-

me kako narod shvača i tumači običaf tatouiranja .•

l.Kao ob ilfežje kršćanstva

fJ 423 (11 Po starom običaju., da se pozna kršćanin." ), gl 233, gl 432,

gi 312, gi 322, hl 444, lj 334, jJ 424, L-Rama, 11.-L.epenica, VII . -Ogrež-
den (" •.• do se zna oti risjani srne ." ), VIII.-Strumica (l-lokedonci; " • •• da
se obeleže kao hrisjani. ").

2 . Kao ob ilježj e katoličanstv a

Fk 133, ff 414, Gi 124, Gi 413, Gj 343, gK 132, hK ·224, HJ 432,

HK 443, Hk 412, hJ .333, fl 441, lj 131, lJ .231, lj 334, IK '133, IK 141,
JI 132, kj 421, Xll. -1-kJI ~si e Madhe (katolici!) .

3. Do ne p r elaz e na d r ugu, " tu r sku " vje r u

HJ 433 , hi 244, IK 131, Lj 212, 1.- Roma .

 147.

4. Slu.ži kao uk ras

gi 322 (11 To je starobosa nska gizda . 11 ), lj 333 (11 Ko bi imao zelene oči
da bi ljepše izgledao. 11 ), Ji 241, Ji 314, Ji 342, ji 231, ji 234 (11 • • • do bu-
de lipo na ruci . 11 ), kj 321, VIl i. -Strumica (Š opi; 11 ••• da budu lični. 11 ), IX.-
Drimkol (Makedonci; 11 Bilo ubavo tako. 11 ).

5. Znak izdržljivo sti

Gi 321 ( 11 Čast je ko može više dtKat, ko je hrabar i ko ima više ša-

11
ra.11), hl 444 (kauterizaci jo! - Natječu · se tko će duže izdržati. " ).

6. Nije poz nat p rav i razlog

Gi 124, Gi 413, lJ 233, lJ 3:43, IJ .343 (Ploča, G . Vakuf), ji 221,

jJ 234, kj 313, kj 333, Nu 133.

7. Raz l i č na o b j o š n j e n j o

ff 142 (11 Tll"ci ih tukli što su r uke goJe, o Madari oko ruke nisu boca-
ne ... ), HJ 144, Hk 412, hJ 333, lj 242 e•Jsus je bio na križu, pa se to on-
da rodilo. 11 ), lj 333 (11 1sus je mučen na križu, pa se u to vrijeme to ·radilo 11 ),
IK 131 (11 Bila mala debela po su na čelu stavili točku. 11 ), il ·312 (11 ••• od
obisti • 11 ), il 334 (11 uspomena iz prošlog vremena 11 ), ji 121 (11 od dragosti 11 ), jJ
412 (11 Ko na ovom svitu ne nasica iglom, na onom s.vitu će polugom. 11 ), Kj
234, KK .311 (11 da se zna koje je vjere 11 ), kJ 243 (isto), Nu 133 (11da se zna
da smo Vlahinje 11 -
11
S štim k him .Armn. 11 ), nt 233 (11 • • • da se zna da smo
Vlahi nje. 11 ) .

Gore navedene pojave prikazane su na karti IX. Prema podacima s ko-

jima smo raspolagali, cijeli ovaj odsjek koji govori o narodnom shvaćanju i tu-
mačenju običaja tatau.iranja, podijeljen je u sedam različnih oblika. Već sam
 148.

to j brof oblika JX)kozufe z nat ne ra z like narodne interp!·etacije tatauiranja, a

da se i ne govori o ra ·zlični m shvaćanfi mo i t uma čenji ma ovoga običaja uvrš-

te nih u zasebnu grupu (obli k 7).

Prva tri oblika imaju vfe rsko obilje ž je . Već prema tome kakvu karak-
teristi ku piilda je narod totauiranfu, di jelimo ih no :

Oblik 1. , koji predstav lja op će nito znak kršća nstvo . Raširen je u sre-
d lšnflm i zapadni m dljelov imo Bosne, a na jugoistoku kod Vlaha u ()grožde-
nu i Ma kedonaca no pod r uč ju strumice, javlJa se sam, u " č is.tom" obliku, a
takoder i u za fe d nici s dr ugim oblici ma .

Obilježfe kato li ča nstva naznač e no je u obliku 2. Nalazimo ga na či­

tavom podr uč ju Bosne i Hercegovi ne, ali nepovezanog . Izva n Bosne i Hercego -
vine zastupl jen je kod katoličkih Albanaca u predje lima .Mal~si e Ma.dhe gdje
je kompaktan .

Tuma če nje,
11
da .se ne pre la zi no drugu vje ru, tursku vjeru" , registri-
rano fe s nekoliko primfe ra u sred nfem dije lu Bosne i jed nim u Dalmaciji . U
drugim krajevima ovaf oblik nije poznat.

PO!i'ed ovih obl ika u ko jima se i zr ičito nag la šava v·jersko pripadnost ili
naglašava nepre laženje u dr ugu vjeru, pootoje i d r uga čija tumačenja i shvaća­

nja običa fa tatouira nja . Tako se u obliku 4 . tatauiran ja pripisufu ukrasno zno -
če n fe . Karakter ističan je razmje šta j ovog oblika ko ji se u zapadnoj Hercegovi-
ni pojav lj uje kompakt no, kao i kod M.okedonaca u Dri mkolu, a u zajednici s
drugim oblici ma ili po jedi nač no nalazimo ga kod Šopa na području Strumice i
u Bosni, u okolici Jajca . Dr ugd fe , no drugi m mjest ima, ovoj oblik nije poz-
nat .
Dva primfera u obliku 5 . označavaju tata uira nje odnol no kauterizaciju
kao znak izdrži jivostl jer "Čast je ko može vi še dura t • • • 11 • Oba primjera su
iz Bosne .
 149.

Oblikom 6. obuhvaćeni su svi oni primJeri gdje nife poznat pravi ·raz-
log (tumačenje) zašto se obavlja tatauiranje. Pojedinačno, ovi primjeri su iz
zapadne i srednje Bosne, zapadne Hercegovine, Dalmacije i iz istočne t-Aake-
doni je (kočan i).

U obliku 7. prikupljeni su svi oni najrazličniji podaci koji se nisu .

mogli uvrstiti u jedan od prethodnih oblika. Prostorno, ovaj oblik obuhvaća. s
pojedinačnim p;imjerima, krajnji zapad Bosne, srednju i jugozapadnu Bosnu,
zapadnu i istočnu Hercegovinu, Dalmacij u te, na jugoistoku, s dva primjera,
Makedoniju (pod-ručje Štipa i Kočana) kod vlaškog stanovništva.

Kao rekapitulacija svega do sada rečenoga može se navesti ovo:

1. ~za ~ed nje i zapadne dijelove Bosne karakterističan je oblik l.,. ko-
"'
ji je tokod.eu zastuplJe n kod vlaškog stanovništva Ograždena i Makedonaca na
podr učju Strumice (kod ovih pos-ljednjih u zajednici s oblikom 4.);

2. oblik 2 . je tipičan za 'kato lič ke Albance u području t-Aafl!si ·e .Mod-

he, a ra širen je na čitavom području Bosne (više izražen u srednjim i zapad-
nim dijelovima) i u Hercegovini.

ObUk 3. je riJetko zastupan; javlja se uglavnom tamo gdje su rašireni

oblici 1. i 2 .

Općenito uzevši, p-ostorno su najraširenija prva dva oblika tako da se

mo:že kazati da je u narodnom shvaćanju i tumačenju · običaja totauiranja vjer-
sko obilježje najviše izraženo .

3 . Svi pre-o stali oblic i prostorno s:u rašireni (osim u Alba ni ji), kao po-
jedinačne pojave,. na čitavom podr učju raširenja tatauiranja. Zo Sarakačane

Vlahe Aromune u Grčkoj i za ove posljednje u Albaniji, nedos.taju podaci.

 150.

OSNOVNE KOMPONENT E OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA

Analiza sastavnih elemenata tatauironjo i njihove prostorne raširenosti

kod balkonskih l"llOl'oda (sve to pri kazano na prilo ženim kartama) omogućili su
stvara nje odrede nije slike o ovome obi čaju.

l po sastavu i po obliku većine glavnih elemenata od kojih je satkan

običaJ tatauira nJa , proizlazi Jedna zaJedničk a povezanost osnovnih :
kompone nti koJe ovome običoiu daJu obil fe žfe jedinstvenosti na čitavom p-os-
toru Balkana.

G lov na obllfe žJo ove istovje tnosti sadržana . su u slijedećim sastavnim

eleme ntima tatouiranja :

1. Oba vljanfe t o t auiv·anja u razdoblju od 10. do 15.

god ine živ ota . Ovaj vremenski odsje k ka rakterističan je no širokom pocl-
ruči u Balkona, obu hvatafu ći čitav u Bosnu i 1-Jercegovinu (hrvatsko stanovništvo),

DalmaciJu, Slavoni ju (jedan primfer gdfe je regis.t riron ovaj običaj kod srpskog
i hrvatskog stanovništva), kod katolika plemena Kostrota, Škrelo, Hota, Gru-
do , Kli menta, Dukodfi na i Pulata u Albanifi, te kod Vlaha Aromuna u Alboni-
fi, Grčk~j, M~k~onifi i Bugorskof . Takoder je zastupan kod Šopa u Makedq-
nifi i Sarokačano u G rčkoj.
 151.

2. Taf'O!Jironje kod oba spola dolja je zajednička karakteris-

tika, a zastupana je na gotovo čitavom pod r učju Bosne (ne nalazimo je jedi-
no na krajnjem zapadu Bosne), u zopodnoj i istočnoj Hercegovini (Popovo po-
lje) kod hrvatskog stanovništvo . Ovdje ćemo spomenuti do se i kouteri zacijo
kod hrvatskog i srpskog stanovništvo B<»ne obavlja takoder kod oba spola. To-
tauironje kod oba spola karakteristično je, nadalje, kod plemena ,\t\olesije, te
kod Dukadjina i Pulota u Allxlniji, a takoder je zostupono kod svih grupo
Vlaha Aromuno u Albani ji, Grčkoj, tv\akedoniji i u već~m dijelu Bugarske.
Primjenjuje se kod Saroko čona u Grčkoj, te kod Makedonaca i Šopa na pod-
ručju Strumice.

3. Tatou ironje samo jednom iglom rašireno je kod svih gru-

pa balkonskog stanovništva . Ovaj obl ik zastupan je u Lici, Dalmaciji, na či­
tavom području Bosne i Hercegovine, u Alban iji (na podr učju Malesi je, kod
Dukadjina i Pulota, te u predjelima Hosi , Vuthaj, Arn i Lurijo) kod katolič=
kog i muslimanskog stanovništvo, kod Vlaha Aromuna u Albaniji, Grčkoj, Ma-
kedoniji, Bugarskoj, kod Sarokačana u Grčkoj i u tv\akedoniji, te kod Šopa.

4 . U pogledu tehnike tatauiranjo, bocka n j e i g l o m p o k o ž i na

koju je već nanesen a bojo karakteristika je balkonskog tatauironjo.
Ovoj oblik raširen je no čitavom području Bosne, u zapadnom dijelu zapadne
Hercegovine te s lijeve strane Neretve, oko Stoca. U Albaniji , G rčkoj , Ma-
kedoniji i Bugarskoj zastupan je kod vloško-oromunskog stanovništvo, te kod
Sarokočono u Grčkoj.

5. Uzajamno tatou ir onje, koje izvode djevojčice i dječaci jed-

ni drugima, je i brojčano i prostor no nojzastuponiji oblik kod balkonskog sta-
novništvo. Raširen je i no čitavom područ ju Bosne i Hercegovine, nešto manje
u srednjem i zopodnom dijel u Bosne, o kompoktnije u Bos. Posavini i u zapad -
noj Hercegovini. Nadalje,
, uzajamno totouironje nalazimo zastupana kod VIo-
 152.

ha Aromuna u Alban iji i u Grčkoj (ovoj oblik se ovdje ne miješa sa drugim

oblicima), te u Makedoniji i Bugarskoj, gdje su zastupani i drugi oblici. Ra-
širen je i kod Sorokočona u Grčkoj, te kod Šopa u tv\akedoniji. Ovaj oblik
tatouironjo izra žen je kod Makedonaca u Ovčem polju, kao i kod onih u
Drimkolu . Joko nedostaju podaci za albansko stanovništvo, sama činjenica da
je uzajamno totouironje prostorno vrlo rašireno nameće pretpostavku da bi
ovoj oblik mogao biti izvor ni, prvobitni, oblik ove pojave na Balkanu.

6. Totou ironje u prolj etno doba godine u potpunosti pre-

vladava no Balkonu. Bez obzira na done (blagdane) u proljetnom razdoblju
njihove razl ičnosti u pojedini m krajevima kada se tatauiranje izvodi, može
se konstatira ti do je proljeće doba godine u kojem se ovaj . običaj izvodio
kod svih balkonskih naroda što bi, nadalje, moglo upućivati na jednu starv,
izvornu balka nsku tradici ju.

7. Od razli čnih vrsta motiva koji se tatauiraju na širem prostoru Balka-

na poseb no se izdvaja mo li istokračni križ (na slici oblik broj 1) tzv.
•u g rčki
11
križ kojeg, tatauiranog na če l u, nalazimo zastupanog u središ-
njem i jugozapadnom dijelu Bosne, u zapadnoj Hercegovini, te istočno od
Neretve oko Stoca. Ra širen je i u jednom dijelu Dalmacije, no području
•
Neum Kle ka, a u Makedoniji se sporadično javlja u njenim istočnim dijelovi-
ma.
Isti ovoj oblik križa, ali no ko r i j e n u nosa, raširen je više kod
vloško-aromunskog stanovništvo jugoistočnog dijela Makedonije, te kod istog
stanovništvo u Bugarskoj, Grčkoj i jugoistočnoj Albaniji, o nalazimo ga i kod
Sorokačano . U Bosn i je ovaj oblik raširen u njenom centralnom dijelu, na pod-

r učju nekadašnje Visočke nahije.

8. U narodnom shvaća nju i tumačenju običaja tatauironja prevladavaju

dvije interpretacije ovoga običaja : jedna, po kojoj je to općenito o bi l je ž-
je kr š ća ns t vo, a rašireno je u srednjoj i zapadnoj Bosni, te kod Make-
 153.

donoco no području Strumice i Vlaho homuno u Ograždenu i, dr uge interpre-

tacije, prema kojoj je tatouironje obil ježje katoličanstvo. Ovo dr u-
go tumačenje zastupana je kod katoličkog stanovništva tv\olesife u Albaniji, a
rašireno je no čitavom području Bosne (više je izraženo u srednjem i zapad -
nom dijelu) i u Hercegovini.

Ovo bi bile osnovne komponente o bičaja tatauiran,jo kod balkonskih no-

rodo koje, ovom običaju, daju obilježje jedne cjelovitosti, uzo sve prosto:ne
udaljenosti i razlike u etničkom sastavu stanovništva. Svakako, ovo istovjet-
nost neće biti plod puke slučaj nosti.

U sklopu sastavnih ele menata običaja tatauiranja postoji čitav niz po-
jedinosti, netipičnih, prostor no vezanih samo za neke krajeve lokalitete. Bi-
lo bi potrebno posebno prou čavanja i ta kvi h pojava. Medutim, ovdje ćemo is-
taknuti jednu drugu vrstu sastavnih elemena ta koja ima i svoj posebni značaj.
To su zasebni elementi obi ča ja tatauiran jo s p e .c if i č n i s o m o z a je d nu
oblast. U takve specifičnosti spadaju: motiv 11
ograde 11 u centralnoj
općenito
11 11
Bosni i ter m i n boca n j e , koji je raširen u Bosni. ZtJ zapadnu
Hercegovinu i u jednom dijelu Neretve (južno od Mostara) specifično je
totauiranje preko, za tu svrhu priredenih kalupa (najčešće od jase-
nove kore} te upotreba termina 11
sicanje 11 • Korištenje ugljenog praha s
rok i j o m kao boje u tatauiranju, iskl j učivo je rašireno kod vlaško-oromun-
skog stanovništva i nigdje drugdje nije zastupano.

Sve ove specifičnosti najvjero jatnije su posljedica nekih unutrašnjih dife-

rencijacija (kulturnih ili etničkih) i trad icija za koje ne znamo kako su nasta-
le.
Osim spomenutih osnovni h komponenti običaja tatauiranjo potrebno je is-
taknuti i društvenu kompo nentu ovoga običaja, koja se izražava uči­
njenicu, · da se tat'fuirfnje izvod ilo prve 11$tveno u zajednici od. ~vije ili više
osoba.
 MagiJsku k om po ne n t u u tatauiranju nalazimo više izraženu kod
muslimanskog sviJeta, za sada samo kod Albanaca i Turaka, ali se ne isklju-
čuje mog ućnost nfe nog postojan fa i u dr ugim sred inama, kao npr. u zapadnoj
Hercegovini gd je fe upravo primjena jasenovih ili glogovih kalupa jedan od
indikatOiia to j pretpostavci.
 155.

Vl

O ODRŽAVANJU , Š IRENJU l PROPADANJU OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA

Na osnovu podataka o tatauiranju · kod balkanskih naroda s. ,koJima ras=

polažemo u ovoj radnji može se kazati, da najveći broj izvornih podataka
potječe iz ovogo stoljeća i to nakon Drugog svjetskog rada (šezdesetih i se-
damdesetih godina) ,. a ma njim d ijelom su oni pcxlaci, koji pdpadoju drugim
vrert~enskim razdobljima. Iz najnovijeg vremeno su i brojčano najzastupljeni-
ji podaci prikupljeni sa područfa Bos.ne i He!l"cegovine, Hrvatske, Makedonifeu
Bugarske, Albanije i Grčke . lv upravo zahvaljujući ovim podacima može se
najopćenitife reći, da se ova j običaj kod balkanskih naroda (ali samo kod žen-
skog svijeta) održao do naših da na, odnosno ·da se obavljao i · n&polredno po-
slije Drugog svjetskog rota. Medutim, najveći dio pdkupljenog materijala, po-
sebno onoga iz vlastitih istra živan fa u ·vremenu od 1960. do 1970. godine,
ukazuje i na činjenicu, da se upravo u ovom vremenskom ·razdoblju obi čai · ta~
tauiranja sasvim napušta i da se v!še uopće ne održaw m, ukoliko ga i na-
lazimo, to je sasvim rije.tko, samo u nekim sredinama.

Stupanj očuvanosti toga običa ja može se vidjeti iz podataka p:iloženih

no slijedećoj tabeli u kojoj su, kao .osnova, uzeta dva vremenska razdoblja:
vrijeme prije Drugog svjetskog rata i doba koje je uslijedilo nakon toga, do
 156.

danas . Osim toga, s obzirom na razlike koje postoje u vremenu nestajanja

ovoga običaja kod raz.ličitih spo.l ova, posebno su naznačeni stupci za muš-
karce (m), a posebno Z(l žene (ž) .
 157.

T a t a u i r a n i e

Prije 2 . svjetskog rata Nakon 2. sv jets~~Q rata

Nestaje Više ne postoji Nestaje Više ne postoji

m ž ." ž m ž m ž

2
4
5
8
9
13
14
15
18
22
25
26
29
31
35
38
39
41
42
47
50 50
52
54
55
56

(Brojevi u tabeli označava ju broj izvora iz Popisa mjesto).

 158.

T a t a u i r a n i e

Prije 2. svjetskog rata 1\lakon 2. svjetskog rata

Nestaje Više ne postoji Nestaje Više ne posto ji

rn ž rn ž m ž rn ž

··~
59
65
67
71
73
75
78
79 83 83
87 87
92 92
94 94
97 97
104

105 105
107 107
112 112
113 113
116 116
121
126 126
127 127
128 .128

131
-
134 134
142 142

~· ,.
 159.

T a t a u i r a n i e

Prife 2. svjetskog rata Nakon 2. sv jetskog rata

Nestaje Više ne postoji Nestaje Više ne posto ji

m ž m ž m ž m ž

146 146
147 147
149 149
150 150
151 151
152 152
153 153
154 154
157 157
165 165
166 166
167 167
168 168
169 169
172 172
173 173
179 179
190
198
203 203
204 204
299 299
301 301
305 305
306 306
309 309
 160.

i r o n e "
T o t a u i

Prije 2 . svjetskog rota Na kon 2 . svje tskog rata

.
Nestaje VIše ne postoji Nestaje Više ne postoji

'll ž m ž m ž m ž

313 313
319 319
320
327 327
330 330
343 343
345
361 361
368 368
379 379
390 390
396 396
447 447
448 448
449 449
450 450
451 451
454 454
455 455
456 456
457 45 7 ·--..._
-
458 458
459 459
460 460
469 469
 161.

T a t a u i r a n i e

Prije 2. sv je ts kog rata Nakon 2. svjetskog rata

Nestaje Više ne postoji Nestaje Više ne posto ji

m ž m ž m ž m ž

490 490
520 520
522 522
591 591
601 601
625 625
626 626
628 628
'
632
633 633
634 634
640 640
641 641
643 643
650 650
652
660 660 665
665

'
 162 •

Iz naprijed navedenih podataka mogu se uočiti slifedeće činjenice,

koje najbolje ilustriraju stupanj očuvanosti totouiranjo kod bo.lkanskih naro-
do: o) prije Drugog svjetskog rata započelo je u nekim krajevima napuštanje
toga običaja i to, uglavnom, kod predstavnika muškog spola (takav je slučaj
najviše izražen u Hercegovini, zapadnoj i južno od Mostara do Metkovića, u
čitavoj Dalmaciji, o takoder i u nekim trigrodskim nas.e ljima u Bosni, zapra-
vo u selima oko industrijskih revira); b) u godinama neposred·no nakon Drugog
svjetskog roto, iako u znatnoj mjeri oslabljeno, totauiranje je još uvijek živ
narodni običaj kod ženskog svijeta (kod muškaraca već sasvim rijetko), a . to
se može reći i za kouterizaci ju u Bosni, .te e) u ·vrijeme intenzivnijeg ispiti-
vonja ovoga običaja, od šezdesetih godina ovoga stoljeća pa nadalje, tatou-
iranje gotovo u potpunosti prestaje živjeti u · narodu, izuzimajući jedno malo
područje srednje Bosne , gdje je i u doba koda je ovoj običaj is.troživon, bilo
primjera održavanja ovoga običaja.

l navedeni podaci, premda nepotpuni, pokazuju da je 'tatauironje kod

svih balkonskih naroda i do najnovijeg doba bilo još .dosta · živo i da se odr-
žavalo i u .novim, promi jenfenim društvenim prilikama. Pravi razlozi za tak-
vo stanje nisu nom pobliže poznati ali, kako se čini~ snaga i upornost odr-
žavanja nekih vidova narod ne tradicije, po i ovoga običaja, pokazala je svo-
ju vitalnost i u novim p-ilikoma i VFemenu koje je usJijedilo neposredno na-
kon Drugog svjetskog roto. Potrebno je naglasiti i to do nikakvih zabrana
spriječavanja u održavanju toga običaja nije bilo ni so kakve s.trone. 1
Neki podaci, nadalje, ukazuju i na to da je 11 stara 11 tradicija našla
svoje plodno tlo i u onim krajevima gdje totauironjo, koliko je poznato, ni-
koda nije ni bilo. Takav je slučaj zabilfežen u Slavonifi, u neposrednoj bli-
zini Osijeka (dl 331, kod srpskog stanovništvo ali je, kako se vidi iz poda-
taka, bilo poznato i drugim vjeroispovijestima (misli se na katolike). Ovdje
se, najvjerojotnife radi o jednqj migrocifskqg strufi iz dinarskih krajeva, od-
 163 ..

nosno poslijera tnoj kolonizaciji (poslije Drugog svjetskog rota) i naselja:vonju

pojed inih ili većeg bro ja porod ica so područja Dalmatinske zagore, po -svoj
piilici iz okolice Vr like ili Knina, ko.liko se može zaključiti iz prezimena ka-
zivočo .

lako nije istov jetan s lučaj , navodimo i primjer gr~:~pe Vlaha Aromuno,
tzv. Mono, koj i su se u potra zi za boljim uvjetima stočarenja, naselili ·dosta
daleko od uobiča jen i h stočarskih revira . Oni su, kako-- se može zaključiti iz
b.ilješki zapisiva ča , zadržali i u novoj sredini (oko.lica Vrnjočke banje u Srbi-
ji) svoje običaje, pa izmedu' ostalog i običaj ·tatauiran_ja.
2
Nije nom pozna- _
to da li je i u kojoj mjeri pri s ~:~stvo ove grupe Vlaho imalo utjecaja na susjed-
no, srpsko, stanovništvo.

Navest ćemo i dvo pr imjera iz Uke (GF 442, gG 433) zabilježena kod
srpskog i hrvatskog stanovništvo . Moglo bi se pretpostaviti da je totauiranje u
ovim kra jevima rašire no posredstvom migracija iz susjedne Bosne, ili Đalmotinske
zagore . Na to nas up ućuj e i postojanje kauterizacije kojo je u zapadnoj Bos-
nl (okolica Livna) sve do naj novijeg vremeno bi.lo dosta živ i raširen običaj .
~nače, koliko je do da nas poz nato, totouironja uopće nema no širem području

Uke .
Da su migracije sta novništva mogle imati veći značaj i udio u pros.tor-
nom rašire nju ob i čaja tata uiran ja , navest ćemo, za potvrdu, nekoliko primjera
iz Dalmatinske zagore. U literatur i, starijoj i onoj iz najnovijeg doba, koja
je bilje ži la i donosilo izmedu ostaloga i etnografsku gradu iz Dalmatinske za-
gore , ni jednom ri ječi ni je spomenuto postojanje ovoga običaja . Tek pedesetih
godina nakon Drugog sv jetskog roto otkriveno je tatouiranje u selu Donje Ogor-
je kod Si nja 3 a zatim nekoliko godina kasnije, u Milešinamo i Gornjem Ogor-
ju no istom području podno Svilaje .
4
Takoder je otkriveno i u Kijevu, ·selu
u blizini Vrl ike . Proučavanjem porijeklo stanovništva ovoga dijela Dalmacije
5

na osnovu histori jskih dokumenata, utvrdeno je naseljavanje Ogorja seljacima

 164 o

iz Rame i Duvna u većem broju neposredno nakon završetka Kandijskog rota

(1669), koda su i granice izmedu mletočke Dalmacije i O!manskog .ca!i'Stvo bi~
le nešto izmijenjene. Ovo doseljavanje s.t onovništva iz Bosne .došlo je na ini.,.
cijativu turskih vlasti. Drugi put, i kako se čini u još većem broju, Ogor je
6

i neko druga dalmatinsko selo, naseljavaju franjevci iz .Romskog samostona

1687., 1688. godine) za vrijeme trajanja Mo:rejskog rata iz svojih župa u
zapadnoj Bosni (Glamoč, 7
Kupres, Livno, Skoplje, Duvno, Rama). Poslije
ovih direktnih potvrda o naseljavanju ovoga dijela Dalmacije bosanskim prebje ...
zima, spominju se i kasnije doseljavanja, npr. 1715. godine za vrijeme no-
vog mletačko-turskog rata (171 4~1718) koda 10
turski podanici iz Bosne kao i os-
tali iz Duvna i Livna predu u velikom broju u mletačke podanike 11 •
8

Koji su razlozi bili do se običaj totauiranjo održao samo u spomenutim

selima, a ne i u ostalima gd je su se tokoder nose.ljavali doseljenici iz Bosne,
nije nam poznato. Moglo bi se pretpostaviti do je Ogor je kompaktnije naselje-
no bosanskim doselje nicima, udaljenije i više izolirano od ostalih naselja Do!=
matinske zagore, dok su druga brojna sela bila više iz.l ožena unutrašnjim pre-
mještonjimo stanovništvo tzv o lokalnim seobamCll, što je moglo djelovati na ne-
stajanje tradicije . A možda su i neki drugi fa ktori bil! presudni u gubljenju
tradicije tatouiranja kod doseljenih bosanskih po:odico u Dalmaciji ali, za sa-
da, ostoju nam nepoznati.

U drugom dijelu Dalmacije, na područfu Zažablja prema Stonu (južno

od Metkov·ića) , tatauiranje je zabilježeno samo medu ženskim svijetom . Pret-

postavljamo da je ovaj običaj unesen preko hercegovačkih dose .l jenika koji,

uostalom, i sačinjavaju ve ći nu stanovništvo u ovom graničnom podr učju Dalma-
•• 9
c11e.
Do se je ovaj obi čaj širio i medu s,tonovništvom koje ga ranije nije po-
znavala, navest ćemo p-imjer iz Makedonije. U ohridskom Drimkolu, makedon-
10
sko stanovništvo totauira se pod utjecajem Vlaha Aromuna . Danas., medutim,
 165.

u tom kraju, kao i · općenito kod Makedonaca (osim jednog primjera, v. Karta
l) ovaj običaj je sasvim napušten .

Ob ičaj tatauiranja nije bio poznat medu Bugarima ali, pod utJecajem-
Vlaha . Arom una, u nekim krajevima, ponekad su · ga prihvaća le i bugarske d je-
.... ll
VOJCICe.

Primjeri pomodarskog tatauiranja, koji su prihvaćeni od pojedinaca iz .

grOdova ili pak pod utjecajem vojske ili stranih doseljenika, kao što .je to za-
bilježeno u Makedoniji, ovclj·e se neće navoditi, jer izlaze iz okvira ovih
proučavanja .

Proces nesta jania ovoga običaja kod balkanskih naroda kao što se vidi
iz priložene tabele, započeo je već ranije, prije Drugog svjetskog ·rata,. da
bi -kasnije, poslije Drugog svjetskog ·rota, dobio velike razmjere i .zah.v atio
sve grupe stanovništva. Takoder, kao što se vidi, muškarci s.u prije napustili
tatauiranje, još prije Drugog svjetskog ·rota. Podržavana je . jedino od ženskog
sviJeta. S tim u vezi, nameće se i pitanje uzroka nestajanja o.voga običaj'!•
Negdje su to i sami kazivač i navodiJi. Kao najčešći razlog, koji se odnosi
na muškar;ce, spominje se utjecaj škoJe (izvor 50, 75, 134, 203), odnos.no
učitalja, koji su savjetovali svojim učenicima do to ne rade iz zdravstvenih
razloga (mogućnost zaraze), a u jednom
11
. slučaj u navodi se kao ·razlog
••• nestalo je jer odlazi narod po svijetu 11 (368), odnosno totouiranje se smat-
ra za starjelim. Općenito uzevši, muškarci no tradicionalno tatauironje gledo-
ju -s neskrivenim omalovažavanjem, za razliku od tatauiranjo koje se izvodi u
vojsci, po gradovima i sl.

lako nije bilo nekih posebnih, · službenih, zabrana tatauiran-j a (do da-
nas nismo uspjeli nešto tako saznati), bilo od strane državnih ili .crkvenih vlas-
ti, spomenut ćemo nastojanje fra Andela Nuića, oko 1876. godine u Rami, da
se ovaj običaj ukine.
12
Nisu nam poznati rezultati ove akcije, koju je fra A.
 16'6.

Nuić, kasnije profesor na Širokom Brijegu, pokrenuo no spomenutom području.

Da su pravoslavni svećenic i i učitelji gledali na tatauiranje kod katolika kao
na jedan "odvratan" običa j., spominje to engleska . spisatelJica IV\ory Edith
13
Durham, u jednom svom d jelu .

ZD razliku od muškaraca, koji su navodili uzroke p:-opadanja o.vog obi-

čaja, žene su se zadovoljavale tvrdn.jom: "to se da.ncs više. ne radi, jer .. nije
potrebitoll (203, 306, 327). Nis u rijetki slučajevi pokušaja brisanja. t.atauira-
nih motiva (različnim . kise li nama) nekih žena koje -donos žive u .gradu.· ili pak
onih koje su u češtem doticaju ·s gradom, odnosno sa svojim rodocimo i zna.n-
cima ~oji žive u gradu (21, 54, 598). U jednome slučaju naveden . je kao. od~
•':t.-

lučujući faJctor u nesta janju ovoga običaja i to, što "danas više nemo čobana,

svi su školarci" (353), o tata uiranje se, gotovo isključivo, ·izvodilo upravo. u
vrijeme čuvanja stoke . Ovoj navod, iako iz sasvim druge sredine .(zopadno
Hercegovina), kao do nalozi svoju najbolju potvrdu kod izrazitih st.očoro . -
Vlaha Aromuna i Sarako čana u Makedoniji. Velike društveno·-ekonomske p:o- .
mjene sredine u kojoj su se našli, p-elazok sa nomadskog načina gospodoren.ja
na sjedilački način života u sta lnim naseljima, našle su ·svoga odrazo i u kul-
turi spomenutog stanovništvo. Kao i neki drugi vidovi narodne kulttll'e tako · je
i napuštanje običaja tata uira nja nastupilo kao posljedica promjena nastalih .us-
ljed utjecaja sa strane, iz nekih drugih kultur nih sredina te, s druge strane,
zbog promjena unutarnjeg sastava dotične trodiciona .lne kulture. To, što vre-
menski tok napuštanja ovoga običaja nije bio ravnomjeran u svim sredinama
Balkana, . svakako je posljedica različnoga djelovanja i intenziteta spomenutih
faktora na tradicionalnu kulturu kod različnih grupa balkonskog stanovništvo.
 16.7 ~

vu

RANIJE VIJESTI O OBIČAJU TATAUIRANJA

l

KOD BALKANSKIH NARODA

Kod veteg broJa pisaca iz klasične starine sačuvane su zabilješke o

uk!J'Ošava nfu tijela kad pojedi nih plemena i naroda Evrope, Azije i Afrike, iz
čega ~ može zaključiti da je ovaj običaj bio u širokoj primjeni kod naroda
Staroga svijeta. Treba priznati da je ~nekad teško ustanoviti o kakvoj se
wsti ukll'o"kkvanfo radi - da li je to obi čno bojadisanje tijela ili dijelova ti- .
fe la bojom ili se pak radi o ukrašava nJu skarif!kacijom ili tatauiranjem - jer
formulaciJe pojedinih pisaca nisu uvijek dovoljno jasne m im manjkaju neke
pojedinosti koje bi mogle t o obJasniti . Uza sve to, smatramo, ove nejasnoće

u tek$tovimo neće uma nfHi wijednost sačuvanih vijesti, kao i njihov značaj
u ra z matra nJu običaja ta tauira nja u dalekoj prošlosti.

Nafsta!iifi podatak o ta tauiranJu kod balkanskih naroda ostavio nam je

Her odo t u ·svojoj " HistoriW', a odnosi se općenito na Tračane: tQ ~~v
11

:1 l _Q_ ) \ l \ ("' ' ' l lt 1

eG-n:(.vou. ć.utr:ve:.r; XEX-gU:cA.-1.., ro o 0<...0"1:-LX-~ov d.,'f'd..Vec;.
Medutim, kada je nekoliko stolf·e ć a kasnije Pluta r h pisao: "Thraces ad hune
2
usque diem compungunt uxores suas, ulciscendi Orphei co usa ", moglo bi se
pomišlja ti da se muškarci nisu tatauirali, što bi bilo u suprotnosti sa Herodo-
tovom tvrdnfom, · doduše uopćenom, da tCitauiranje kod Tračana predstavlja znak
 plemstva. l Dio Ch r ysostomus. navodi koko su u TII'Okifi slobodne žene
pune znakova !ako pot ječu od ugledno lt'oc:la. 11
Vidistine . l n Thii'Ocia mulieres. r
libel-as, stigmatum plenas, e t tant o phHa hobentes st6gmato et magis. varria,
quanto honestia-es et e x honestio: ilbus sunt notae?; o VaJedus Floccus
o zaroblfenoj tračkoj djevojc i kaže: n Pie ta manus !T . ustoque placet, ·s ed borba ~
ro mento1~ 4 Prema iskazu A r tem!J;doro s a tatauirala su ·se kod Trač.ana ple-
mićka djeca, za razliku od Geta kod koJih .su robovi bill tatauilll'G ni:
~~" t<r'r 1 fo v! O rr~X-gd.. -roi$' 8~~[y ot ~vtc.vc:.i<; 1ioC.tO€~, Jro<:qi Ć~ Toi9
rerol~ oi ~ovA-ot.~~ 5
O tračkim AgaHrsima saznajemo do su svi ukll"ašavali svojo lica i udo~
ve i to u većoj mjeri o ni, koji su ·prlpodaH ugled n!iim rodovima. Pompo-
n i us Me l o za nfih kaže: "Agathyrsi ora Oll'tt.sque- p!ngunt, ut qulque mo jari-
bus praestont, ita mag i!, ve l mi nus. Ceterum iisdem omnes notis et sic ut
6
ablui nequeant. n Do se pod ukrošavaniem ovd je može podrazumiievati tataui.,.
ranje, p·oizlazi to iz drugog dlfela reče nice kofo govoru o neizbrisivim ozna=
kama - šarama. 11
Pictos" naziva VergiliJe Agotiirse i G elone.
7

Govoreći o borbaiiski m narodima Pl i n i je navodu kako žene zbog .Ije~

pote mažu svoJa lica različn im bHJkama. Kod tlračkog plemena Dočana i muš=
karci obilježavaju svoje tijelo, a to isto rode i Sarmati. uu minunt ce:rte aliis
aliae focaem in populiis Barbororum faeminae, maresque etiam apud Dacos et
Sarmatas corpora suo i nscribunt. ou Da se ovdje ne rodi o obnčnom p:emoziva=
8

nju tiijela bojom može se zaključiti iz jedne druge Plinifeve bilješke gdje ko-
že, da se neki znaci i ožiljci naslijeduju tako do se i 11 u četvrtoj generaciji
v:roćo no ruci obi .l ježje dokiijskog porijeklo. uu 9 lako pretjerano, ovo Pllnijeva
bilješka ne bi se mogla dr ukčije shvatiti nego kao daki jski običaj, odnos.no stol~
na praksa obilježavanja neizbrisivim, trojnim, znacima, dakle totouironjem. U
takvom shvaćanju podržava nos i Hesyc h i os, koji bilje ži ·da u krojevima oko
Dunova (o tu su izmedu ostoiih živjeli i Dočo ni - M. P) postoje plemena kod
kOJI""h se mu škarCI• tOfoUJB"aJU.
o o 1o
 l~.

Osim spominja nih istočno-balkonskih plemeACJ, totouiranje su obavlja-

li .Japodl i · nari u zapadnom dijelu Poluotoka. O tome nos. obavještava
S tr a .bon koj i., . govore ći o .Japodimo kože do se 11
bockoju kao i ostali Iliri
i Tračani " (" ••• Ko<.! ci..\rz ua, oz- 6>o)AvĐ{ruc; n/ic; ~A-ol.q J IU.ugl..o'i-y
~;_ 9§>.'<-$[ v !') 11

Ovim značaj nim Strobonovim podatkom iscrpili ·smo, uglavnom, sv.e nojstari.je-
izvore o ta touiranju, .i konač no, . još jednom dobili nesumnjivu .potvrdu da je
ob ičaj tata uira nja bio u veliko raširen kod starog balkaMkog stanovništva.

Pisani dokazi o ukrašavanj u tijela potvrdeni su i arheološkim nalazi~

mo . la ko nije predvideno do u ovom poglavlju budu ob1elodanjeni. i. orheološ-

ki ar.tefa kti, koji bi mog li pos lužiti kao potvrda ·o .ukrašavanju :tij·e la i- u .sta-
e pohama,· spomen~:~t ćemo samo sliku · tračke . Menode
12
rifim, '.
kod koje ·se no IJ"ukoma i no nozi lijepo ističu ·cik-cak ·crte (kao no našoj sli-
ci br . 173), točkaste linije (sl.169) i jedan mot·iv u obliku cvijeta ~;:). 13
Ovako ukrašenu sliku tročke Menode ·mogli bi p:-otumačiti kao transponiranu
predstavu iz stvarnoga života te bi, u ·tom s.lučaju, ona predstavljala vjernu
sliku ta tauirane Tračo nke i ujedno bila liko~~na potvrda bilješkoma ·starih pi-
soca o ta tauiranfu kod Tračana.

Pos lije ovih podataka o tatauiranju kod starog balkanskog stanovništvo,

~ugo vre meno (preko milenifa i po) nemamo nikakvih pisanih izvora koji bi
nom potvrdili postoja n je ovoga običaja u novim, potpuno izmijenjenim etnič­

kim prilika ma Balka na . Tek polovicom 17. stoljeća, 1668. godine, .izlazi u
londonu ;d jelo Pa u l Ri ea ut - a (ili Rycaut), tajnika engleskog poslanstva u
Ca rigradu, · u ·ko je m se nalazi bilješka o ·tome koko u Srbiji neki kršćani svo-
jo i djec i pri kršte nju nocrtaju no čelu križ ·; to .sokom nekog bilja, da se to
poslije više ne može odstra niti. Na taj način mnogi kršćani ostaju · u svojoj
14
vjeri i ne prelaze no islam. Ovaj podatak, iako neodreden u pogledu no
 170.

5(l.
etničku pripadnost onih kr šćana u SrbiJi na koje odnasi, značajan je izvor
za tarauiranje na južnoslavenskom prostoru jer nam, s jedne strane, potvr -
duje postojanje ovoga običaja na Balka.nu i u takvom vremenskom razdoblju
koje je .isuviše udai jeno od navedenih izvora .iz klasične. starine, a ~ dru,.. .
ge strane, relativno. je vrlo blizu periodu (19. i 20. stoljeću), iz ko.jeg na-m
podaci o torauiranju čine Oinovu ovoga rada. Osim što. j.e w emenski odrede.n,
Ricaut-ov podatak je posebno značajan zbog toga što ukazuje na .neke • ve.ć
poznate pojedinosti u recentnom tatauironju: križ na č e J u., ·. rodi se d .j.e ci
već prilikom krštenja , da se održe u svojoj vjeri kako -taj . obi.ča .j
interpretira Rica ut, aH nuJe isklJučena mogućnost da Je to saznao . .od opisa-
nih kršćana. Dvije po jedi nosti iz njegovog opisa ostale su nam nepoznate.
Pr\10 se odnOsi na sredstvo koje su koristili za obilježavanje: s o k ne ke
b i"l j ke od koje se nacrta ni znak ne može v8še odstraniti, te dr uga, koja
govori() stanovništvu: ne ki k rš ćani ••• u Srbi ji. O ovome je Iznio
svoje mišljenje M. S. FHipov ić : 11
U vri_eme kad je Riko pisao svoje d....,jelo . go-
tovo su ·svi srpski krojevi biii pod Turcima. Pita nJe je da ii se njegovo tvr-
đenje može uzeti da vr_jedi za sve Srbe _
. U najgO."'em slučaJu ono vr-Gedi bar
za istočne i južne srpske oblastO , koje je mogao bolje poznavati.
11 15
Prema
našem današnjem poznava nju običaja tatauiron-ja i njegovoj raširenosti Ricout-
ov opis mogao bi se odnositi na kršćansko stanovništvo Makedonije, na Make-
donce, ali takoder i na Viahe Aromune, koji su se počev od Xli stoljeća sve
više širili po tadašnjoj Srbiji.

lako ne raspolažemo više ni s jednim pisanim izv011·om iz starijeg do -

ba o tatauiranju na Balkonu, navest ćemo jedno obavještenje prof. Jlrok
Zojzija iz Tirane prema kojem su odseljeni Albanci u Grčku i Italiju u XIV
i XV stoljeću zadržali ovaj običaj i u ·s.vojoj novoj domovi ni. To ga navodi
na pomisao da se "talauiranje i u Albaniji "izvodilo tokom srednjeg vijeka, ·
odnosno bez prekida od antičkih vremena do naših dona .
16
 171 .•

vm

OB~ČAJ TATAUIRANJA ~ZVAN BAlKANSKOGA PODRUČJA

U prethodnom poglavlJu bilo Je govora o običaju tatauira nja kod bal-

kamidh naroda u p:oošlo!tl, o no os novi stall'ih sa č wa nih podataka o t ome obi-
čaJu. U ovome pogla·Y'Iju pok bit će iznesene one pojedinosti o običaju tata-

uiranja izvan balkanskoga područja koJe imaju is.t ih m slič n ih pojedinosti s

elementima tatauho n ja kod balkanskih no'roda.

YU je;tl iz klasične stairine l uop~ sta ri je vifesf'l (pisa ni izvori) izni-

fet će se u dfelostl, bez obzill'a do li neke pojedinosti, ukollko ih takve vi-
festi donooe, ne odgovaraJu rece ntnom tata uira nfu na Balka nu .

l.

EV ROPA

NAR O D~ ZAPAD NE EV ROPE

:a ) U p:ro$losti
Br !ta ne i.= He rodla n bilfeži ka ko su Britanci ucrtavali (bocka -
njem) slike životinJa po tijelu i taj d io tije .la nisu odiJevali niti . prekrivati
odjećom. " Britonni nudi e ni m pleraque co,-poris, ••• corpora autem compun -
gunt notis va rao:rum anima ll um imagi nibus. Q uodrca nec induunhx, ne operi-
o o Bn 1
a nt cOJ"pons p1cturas •
 00
- Uhode, ožiljke , kod Britanaca spomi nje Tec-tuHUo m SHgmato
2
Brito nnorum. 11

- Justin gova·Đ o sitno .ž igosa nim znakovi ma na tlje)ug 11

NoHs co!ipor!s,
3
quae inustoe parvuio fuero nt 10 •

- Solinus navod i koko se dje čacima I!'Qzlične sl.i ke živoH nfa po .tijelu
upisujug 01 Per ortmces plagarr um figUiia Su jam linde .a pueris va r iae .a nimoiium
affigies inc«porantuli1 inscriptusque v iscerobus hominnsu incremento plgrne nti.-
notoe crescunt. Net ·q uicquam magis patle ntiae loco nationes fe rae ducu nt.,
4
quam ut per ci!catrices piUiiimum fuci Oiitus bdbant. ou

Pi k ti .- O želiezom uciita nim bH'jedim sillkomo kod umirućeg Pikta

govori Claudian~ 1
°Ferroque notatas peuiegit exsangues Picto mQ:~iente f!guras . 01 5

- O Pikt!ma u Škotskof piše Isidor iz Sevilfe koko iglom pra ve male

točkice po koži siužeći se p:i tome bilfnim sokom.
6

Šk ct i • ~ Škotski redovnici, kefi su kao lzaslanid' Kristove v jere do$=

H u Njemačku, biH su tatauiD"ani po Hjelu.
7

O p ć e n i to Eng i es ka. - No jednom ko ncilu u Ca lcuth=u (u pokra -

jini Northumbedand, u sjeve:rnof Engleskoj) Održa nom 787. godine, tota uira=
nje fe osudeno sllfeĐećim roj ečimag . 00 Annexu!mus, ut unusq is.que fideiOs. Chris=
tianus a Cotholicis ju-os. exemplum a ccipiat; e t sii q uid ex rit u Pagano;;um re -
monsitu a veliotur, c ontemnatur., a bjidatur đ Poga ni ven-o diabolico insti net u
cicatrices teterri mas supe!l"ind uxe!f'unt; dice nte Prudentlo~ 10
Tinxit et in noc uom
maculis sordent8bus humum " Domino e nim v idetur faceue injuriam, q ui ctreat u-
ram foedat oc detulii»t. C e~rte si piio Deo aiiq uils hane tincturae lnjur!am s.us ~
ti neret u magna m inde rem unerotionem a ccipeu-et . Sed q uiq uis ex superstitione
gent ~Hum id agit, non e l proflclt ad sol utem ... a
 173·.

NAROD l ISTOČNE EVROPE

a) U p r ošl o sti
Sarmati.- Govoreći o Dačani rna i Sarmatima Plinije .kaže, da
su njihovi muškarci obilJežavali svojo tijela: n ••• maresque etiam apud
1
Dacos e t Sarmatas ca·pora sua i nscribunt. "

KAVKAS Kl NAROD l

b) U sadašnjosti
C.ohu r ci (muslimani u Dagestanu).- Cahurske žene su se tatauira-
le na grudima i u predjelu dojki. Pri je 1904. godine tatauirale su ·se i po li-
2
cu. Tatauirani znakovi su prste nastog oblika.

Neime n ovani nar o d u D·agestanu.- Tatauirana žena medu

obrvama s četiri tačke: o:o , jed ne~~ tačka na podbratku. 3

2.

AZ IJA

MALA AZIJA

a) U p r ošlos.tl
N eimenov a ni nar od uz ju ž nu obalu Crnog moro,
br d a M o s y n e k i , z a p a d n o o d Tr a p e z u n t a • - Ksenofont
bilje ži, da su "sprijeda sasvim izbockani nalik na cvijeće" (1-~ Ć: J-<"TT.f OO"'z%v
l' ) _(L l ' ' ) 1
JTO(Y{;:(;(.. b<.V?TC-JAIA, e&-~Ltr--e. v o 1.. •
 1Z4 •

PREDNJA AZiJA

.a) U p r o š Jo s ti
Izraelci (Stari zavjet). U levitskom zakoniku traži se od Izrae-
laca.: " Ne u-ezujte zareza na svome tijelu za pokojnika} niti na sebi usije~
1
ea jte kakvih bil jego. ni u istome Zakoniku zabranJuje se, izmedu ostalog, sve=
ćenicima da 00
prave ~.Xeze na svome tijelu. 10 2 U PonovlJenom zakonu, ~a u .
pododsjeku "Protiv jednog poganskog obi čaja 11 , zahtjeva se od Izraelaca: " Ne~
mo1"t e na seb"1 pravr•t•1 Ull'ezo •••
113

Sirijo (prva pol. !! . stoljeća ). Plrema Lukijanu 17 totaunra njese iz-

4
voduio kod nekih na rukamau a kod drugih po vratu.

Ara p i (Muhammedovo vrijeme ). Arapske žene su bocka le. ruke ig-

lom, a onda na to posu pale čad . Muhamed je to zabranJOvao ii lječ ima: " Neko
je prokleta ona že na koja to č i ni i ona koja traži da joj se to č i nl . ~~ 5
- Kod a rapskih žena (XW stoljeće) bila je uobičajena wa š a mo,
tj. "o no što žena čini na svojoj ruci iglom, a onda to popu njava bojom (nour),
a to je dim loja . n 10 Žena je bockala zapešće i pregib na zglobu ruke iglom
6

odnosno šiljkom sve dok niJe izwšiio s:vof učinak. A onda bo to napu nila
kohl-om 17 nil - om i nour ""Om, pa to pomodri odnosno pozeleni.
117 11 Poznato je
8
sada o tom bockanju da se izvodi na koži i na usnama. n

b) U sadašnjosti
irak.- " Kod musliman a (:više kod :žena), kod Beduinki i.
nešto r jede kod k r š ća na (žene) izvodi se ta ta uiranje , koje se naziva da k.
Tatauira se pomoću šovaćih igala, tri do četiri skupa vezane pd vrhu, koje

se umaču u pripremi jenu boju i bodu po koži sve dotle dok se ne pojavi krv . ~
Boju dobivaju tako što, najp:-ije, zapale vatru drvetom ili žuvoH njskom bale -
 1715.

J
gom, nad va tru obiese lonac dok se ne nahvata dosta čade. Tu čadu skidaju
u !ednu posudu i miješoiu mliiekom žene (to ie najbolje) iJi, ako toga - ne-
mo , kravlJim mliiekom. Tatauira iu čelo t očkicama, takoder l bradu, a oba-
ve zno šoku, od prstij u naviše. Neke si daju i oko nogu, oko gležnjeva, u
obliku vitica ,

Zašto t o rade? - Uglavnom iz estetskih razloga, to je niima lijepo,

po zato se žene totauiraiu više od muškara ca . Drugi razlog. zbog . čega to. ro.,..
de je zdrovstveni9 vele da je to efikasni lijek protiv reume ili upale živaca.

Tatauira nje nema nikakve veze s vjerom, niti pos.toje ne.ki odredeni
doni koda to rade, ne ovisi ni od dobi, aJi svaka ko ne daju djed ispod 12
15 god ina.

Totauiran ie uglavnom pr ipoda prošlosti , ove mlade generoci je to ne či­

ne više lli rijetko . Noiviše ie ra šireno medu muslimanima i to više kod ženo,
riede se doiu krš&:tni i o ko monie je upadno, poneku točkicu no ruku ili ob-
11 l
ra z.

Siri ia. - Siriiski kršća ni ta touiro ju se znakom kri ža.

2
Križevi (tzv .
"ponovlie ni krlž 01 , kao no slici br .5 u ovo i rodnii) no licu, lijevom i desnom
obra zu, i no čelu kod mlade Sir ijke 11
ne predstavljaiu kr šć anski simbol, oni
pokazuJu vJero jatno do ie mlado udavača ." 3

INDIJA

b) U sodo š niosti
•
Koro vo. - Muškarci i žene se totauira ju, Niihovi znakovi . su
obično kružnog ili polukružnog oblika i često su no čelu i no podlaktici •
1

H i n d u.- Kod ženo ie uobičajeno totauiranje na ruci, podkolje-

• •
m cr, ce u,
v J b 0 0 b do 2
o roz 1mo 1 ro ' ·
•
 176.

Chekkiliya !l" (Madwas)o~ Muška!l"ci se tatauirofu na čelu, grudima

3
po rukama.

T oda .- U praviJu Je da se totaulrafu samo žene . DJevoJke se tatau~

irafu kod dodu u pubertet, p: Hfe nego što rode dije te . Crte ži su obi čno tačke
i krugovi, koji p-edstavlfoJu zvijezde i mfesec, Boja se pirovi od čode s iom~
4
pe i miješa se vodom; uzorci se bockaju trnom.

Koto.- Žene tatauirafu some sebe. Na ~· i vanjskim stranama ruku

tatauiraJu se krugovi ~ točke i crte, na svakoJ stra ni stražnjeg dijelo ručnog
5
zgloba krug .

Ma 1oh wo il' S. - o·revo1oke o pnoiok

se totauiii"OJU
o
1 om me nar he . 6

7
Badago (Nilgiri).- Žene !e totau81J"afu tiJ"nom.

NAROD I SJEVE RNE l iST OČNE AZUE

b) U sadašnjost i
Ho n ti (OstfakQ).- Još u XiX stol Jeću s.u se tatausii"QIU iglom, nof ~
češće na zapešću o1
Ev en ki (Tunguzi).- Kod nekih jenis.e.fskih Evenka u XIX stoljeću
bilo je ra šire no tatouiran je. Na jčešće su tato uira il čelo ' i ruke.
2

Nanojci (Amur i Sohalin).- Tatouill"oju ·ruke i čelo. 3

e~ u kvo
e 1• -
TatauHll"aJu
o o ce lo. 4
v

Eskimi (Čukotski poluotok).=Totouirofu čelo, šaku i podlakticu.

O b1cno
o~ st or oo v
qa zena crta motive kOJi se totounOJU.
0 o o 5 00
 17.7.

3.

AFRIKA

NAROD l SJEVE RNE AFRIKE

a ) U p r o š lo s ti
1
T u n l s. - Mus.limonke tatauiraju križ na licu.

Alžir . - Muslimanske žene u Alžiru ·tatoulroju križeve no svojim

2
lic ima l rukama.

b) U sadašnj o sti

Eg !pat.- Eg ipatski Arapi upotreb ljavaj u p·ilikom totauiranja prah

drve nog ugljena, koji se pomiJešo s. vodo m ili ženinim mlijekom. Umjesto dr-
venog ugliena koristi se i čada od izgorenog papira, a miješa se takoder s
vodom
o1,.1 100 k y 3
m iJe om zene.
4
N u bij a • - Nubijke tata uira ju lice.

li b l j o. "" Ta ta u!ra nje je posebno u običaju kod žena, koje tata-

uh·aju na jviše dio iznad koti jena nosa so četiri tački ce u obliku križa. 5
A l ž h.- Kod Kobila se žene tatouiraju više od muškaraca. Zna-
kov1o se IZV od e
o
po Jo1cu •1 po il' ukama 1o no pre d nJOJ
• o st ramo noge. 6

Ma rok o .~ Kod Berbera djevojke su totauirane po licu. Ne čelu

križ (" grčk l n ) , po obrazima veće toč ke, a na bradi motiv "ograde " Hi "gran-
ye l" 7
C ICe ' •

Ka ut e d z a ci ja
8
Mid g a n u iuž noj Etiopi ji i u SomaHji obavljaju kouteri zaciju.
 178.

Tonga i Nguni (jugoistočna Afrika) kauteriz,tr.~f u · sa osušenim koz-

jim izmetom, Z u l u ·so izmetom i gubom (trudom) gornfi dio :ruke, te žene
9
kod Venda sa isušenim kozjim izmetom.

MAD AG /lS KAR

Tatauiranje ili "tombokalana 11 je ra šireno kod plemena . zapadnih. oba lo,

no jugu i jugoistoku. Tehnika izvoden.fo je . svugdje ista .. . Onaj .koJi totauiro,
pomoću -smjese napravlJene od mješavine čade . i vode, pravi .no. koži .početni
crtež pomoću tri . ili četiri igle IH trna od . koktuso. Mješovuno .prodire- u . -
mnoštvo malih ranica i bojo postaje crna W vdo zagasita ••• Kc;rda krasta ot-
.. • ,. • l .... l
pod ne, tatuoz se pOJOV JUJe p ov1cas.t.

Kod Mokoa je totouiron je često kod muškaraca. Motivi su: .moli sun-
čani krugovi, križevi i svastike, točke. Totouiroju čelo, obraze, r uke itd.
2

Kod Sokolova muškarci se tatouiraju nafčešće po licu, žene pogru-

dima. No ruci se motivom 11 narukvice" ukrašava zapešće.
3

MahafaJy i Antand r oy više tatouill"afu ruke i to imenima muška-

..
raca no ru kamo zena b
1 o II"'tno.
o 4

Ba r o su poznavali veHke točke na licu obrazimo .

5

4.
OCEANIJA

o) U p r ošlosti
T a h i t i. - O izgledu stanovnika piše kapetan J. Cook u ·svom dnev-
niku 1769. godine: " l muško i že nsko tetoviro tiJelo, i to tako, da crnom bo-
 179 .

jom ispod kože !šaraju Jruge, koje se ne daju izbrisati... Žene većinom ima -
ju znak Z na zglavdmo pliStiju ruku i nog u. Imaju to i muškarci, a i kod jed-
nih i kod d:rugih mogu se po mišicama ruku i listovima nogu vidjeti i ostali
različiti .likovi, kao na primjer krugovi i polumjeseci. • •• Kao bojilo .služi
im čada, koju dobiva.ju iz dima nekog uljevitog oraha , što ga upotrebljava--
ju . mjesto . svijeće. Kako je tetovira nje, ••• s.kopčano s boli., vrši se so-
mo jedamput u životu, i to nikad prije dva.naes.te ili četr naeste godine . "l
 180 •

IX

INTERPRETACIJE -OBIČAJA TAT AU IRANJA KOD BALKANS-KIH · NARODA

U DOSADAŠNJOJ LITERATURI

Interpretacije običaja tatauiranja prema ·r.ecentnom noiiodnom shwćanju

izložene su u jednome od prijašnjih poglavlja (IV, odsjek 9.). Medutim, po=

stoje i pokušaji pojedinaca koji su, p.roučovajući ovaj · običaj kod balkonskih
naroda, nastojali prodrijeti u njeg ov smisao i p(..--ijeklo. Ostavljajući po stra-
l

ni neke manje značajne radove m usputne zabilješke o tatouironju no Balka-

nu, ovdje ćemo iznije-t i samo one interpretacije ovoga običaja koje su ima.le
veći značaj u r ješavanju ovog etnolo~kog p~oblema. Pri tome se nećemo p:ri...
držovati kronološkog reda, onako kako se kojo radnja pojavljivalo, već ćemo

slične interpretacije navoditi zajedno.

Jedan od prvih koji je upozorio i upoznao jovnos.t s, tatauiranjem kod

bosanskih koto.liko bio je dr leopold GHick. U njegovom već spomenu-
tom radu tvrdi se do ovaj običaj u BOS;ni i Hercegovini "nije stari zema.ljski
1

običaj" jer to potvrduje i činje nica "što se tetoviranje nalazi samo kod jed-
nog dijela stanovništva, .koje je i J)OI~ed razlike u vjeroispovijesti, jedan -.te is-
ti po običajima i navikama"~ Do je ovoj običaj iz novijega doba, prema
G IUcku, svjedoči i to što se u narodu ovaj običaj jednostavno zove "križ na-
bacati " . O nastanku ovoga običaja i sam postavlja pitanje: "Ako p:1k tetovi-
3
 l BL

ranje nije ni staroslavenski, niti u opšte poseban bCYAnski narodni običaj, to

nastaje pitanfe, kad i no koji je način on pos.t ao, i za što je tetoviranje
baš kod katolika našlo mjesta? n. U odgovoru na ovo pitanje dato. je GlUcko-
tumačenie .
11
va nastanka tatauiron ja u Bosni i Hercegovini. Pošto muhamedov-
ska vjera zabranjuje krst, . kao znak h r išćanstvo, to izgleda, da su katolički

sveštenici došli na tu misao, da su bilježenjem krsta na otvorenom -mjestu ti-

jela,- koje svak vidi, iznošli sredstvo, kojim su otešćavali prelazak u -muha-
medovsku vjeru. Je li sad htjeo koji tetovirani katolik prevrnuti vjerom, to
je morao najprije . ukloniti krst so svoje kože, što je da . kako bilo so bolom
skopčano , jer se -m<>rala koža do najdonjeg sloja kori uma uništiti. Pošto pak
trpljenfe Hjeh bolova, naročito kad bi dugo trajali, nije mogao svak podno-
siti, i s toga, što je prelazak u Muhamedanstvo vrlo rijetko iz osvjedočenja

bilo, to -su s.e mnog i ustručavali od tako odlučna koraka. Je li se pak i po-
red toga koji oolučio , da vjerom prevrne, to bi se takav poturčenjak ,.. zbog
vidljivih prilično širokih ožiljaka, koji bi nakon uništenog tetoviranja zaos-
tajala - u nekoliko poznavao, jer bi svak na prvi pogled znao, do pred njim
stoji takav otpadnik .

Ob ičaj, što su tetoviranja preduzimana obično Nedjeljom i svetočnim

· donom poslije službe a u blizini crkve, po mojem mnjenju, podupire u ne-
114
koliko gor nju p;etpostavku o uzroku samog tetoviranja u Bosni.

GIU:Ckova interpretacija ob i čaja tatauiron ja u Bosni (GIUck u Hercega•

vini nije vršio ispitivanja! - M. P.), zasnovana na jednom trenutačnom dojmu,
koji je stekao prilikom svojih službenih posjeta nekim di jelovima Bosne, nije
bila lišena onog sh vaćanja i tumačenja ovoga običaja koje je u narodnoj .tra-
dici fi najv.iše rašireno (11da se zna da smo kotolici 11 ili "da ne bi prešli . no dru-
gu vjeru 11 ) . Teza, da je tatouiranje nastalo pod izravnim utjecajem katoličkog
svećenstva u nastoja nju da se spriječi eventualno konverzija no islam kako to
 182.

tvrdi GIUck, te da ie ovaj običai kao obilježje katoličanstva u Bosni svjesno

suptostavljen drugim vjerskim učenjima - nije ostala. usomljena i ono je našla
svojih pristallca . U svojoj .studiji .o tatauira nju u Bosni i Hercegovini
Gui.llaume-- .C.apus razmatra ovaj običaj, njegovo pod jeklo i nosta,nak te
navodi: . " L..usoge . da. se tatoue1, en Bamie, remonteroit ainsi au douzi~me

~~~de - (misli .no vrijeme kada se u .Bosni počinje širiti bogumilstvo!. - M. P. )

environ. et cette hypothese expliquerait a la fois. le s.i lence, sur cette porti-
cularite, des vie ux ecrits et le choix du signe de la croix comme marque
tfminente de la foi chretienne pure des. ance~G. Charmes,
n.'"ovoie.nt · ni croix, ni cloches, ni or nemen~ et cette al::sence .d e signes -
exterieurs. de leur culte a pu d ..autant plus p::ovoquer J..exhibition de ces
signes. chez .Jeurs antagonistes. De p.lus, des serviteurs du .culte chrltien et
notamment les frandsco ins ont, de tout temps, l utte vaillamment pour la
conservation de la foi chrtftienne dans ces pays. lis n'"ont certainement pos
vu sans dtfplaisir ! ..introd uction et le maintie n dfdn usag.e qui rendait la
dlfoction plus difficile en mm-quant l'"eventuel re.negat ·de ·signes exttfrieurs.
maloises Stinon impossibles ~ dltruire . 11
5

Nasupvot ukotoličke ar GIUckove teze o tatouironju u Bas,ni i Hercego-

vini, javljaju -se i zastupnici ideje o bogumilskom karakteru -ovoga običaja
koji, na temelju slič nosti nekih tatouiro nih a;namentalnih motiva sa motivima
na bosanskoher cegovačkim nadgrobnim spomenicima - stećcima, zaključuju da
je ovoj običaj kod bosanskih katolika stara bogumilska tradicija, pošto su ti
katolici veći nom autohtoni. lako b.ez ikakvih dokaza i osnove, prvi je takvu
tvrdnju postavio 1894. godine Vi d Vu - letić - Vukasović izrazivši 11
da
je owj običa j bio ukorijenjen kod pristaša bosanske narodne crkve , . do se
razaz naju braćo kristijani, po je tako ovaj običaj kroz vijekove nepromije-
njen ostao kod onijeh korjenitijeh Bošnjono, a osobito oko Rame i po Uskop-
lju, pa me vode do rečenoga zak ljučka oni drevni motivi, te su ukresani
 183 .

i na sto robosa nskijem stećci ma, koje su podizali navlastito pristaše bosanske
6
narod ne crkve. 11

Boaumilski karakter tatauiranju . bosanskih katolika pridaje, polo stolje-

će~- kasnije , A le k sa n da r S o l ov j e v . u studiji: 11
Le tatouage symbolique en
Bos.nie 11 ? Ovaj poznati istraživač "crkve bosanske" i njenog učenja.. zasniva
svoje mišljenje na. sličnosti neko.l iko totauiranih motiva _jz _Bosne.- s .motivima
11
na. kat.arskim spomenicima. Notre . opinion est que cette coutume .curieuse
pourroit. etre un reste .du bogomil.isme,. vu que )es, motifs symboliques .de ce --
tat ouage co.Tncident avec ceux des mo numents cothores .en Occitanie~ . et que
ces .catholiques sont. les descenda nts directs des bogomiles convertis a-u .. XV
si~cle. "S On, nadalje, smatra da bosansko tatauiranje nije -previše katoJi.čko,
jer ne nalazi . nigdje latinskog križa (što je SO$vim dobro zapazio!. - .M. P.),
a . ni drugih katoličkih simbola kao što su: 11
plameno srce " (le coer ardent ),
mo nograme Isusa Krista (Ć. Truhelka iznosi u svojoj ·radnji, do se inicijali
IHS susre ću, iako rijetko, samo u varošici Fojnici i da su nastali u novije
vrijeme pod utjecajem tamošnjeg ri mokotoličkog samostana! - M. P. ) .i sv.• Wo-
rije. Mogu se vidjeti samo, a t o je dobro uočio, moli gčki križevi. Poziva-
jući se na Deodat Rochea, koji fe utvrd io do je križ s jednakim krakovima, .a

posebno onaj koji je zaokružen s jednim ili više krugova, bio mitrijočki i ma-
nihejski simbol , a kojega su i kotari prihvatili, Solovjev nadovezuje i ujedno
11
ispravlja rašireno mišljenje do su se kotari gnušaJi križa. lls abhorraient
vraime nt Je crucifix realiste qui contredisait leur doctrine, mais i ls admettai-
ent .lo croix comme symbole du Christ ayont etendu ses ma.ins (c r.oix anthropo-
morphe) et la croix .grecque (encerclee ou o douze pedes.) comme symbole du
• l um•• nane,
Ch nst • comme Ja crotx
o
so la1re.
o .. 9

Da bi potkri jepio svoje mišljenje o bogumilskom. karakteru tatauiranjo

u Bosni, Solovjev izdvaja "sunčani križ" (Ja croix ,sofaire), koji . može biti
više ili manje ukrašen . Najjednostavniji je oblik "račvostog križa " (la croix
 184 .

fourchee ) kojeg naziva aa križ sa granama aa (ja croix a romeaux), .Jer tri manJe
grančice na krajevima .svakog kraka podsjećaJu na gra ne 11
stabla života 10 . (v o .
crtež .broj 34 u.. ovoj .radn ji}. Ovaj .križ .s. granama može biH upisan . u .kll' ugu 1
u osmerokutu (v. crtež br .l 03} i tada .male grane ni ču iz svakog kuta slike
okr užuJu ći. klriž. Isti. .križ .. u .krugu, kao sunčani križ, može biti pop!'Gće n Q1!'0=
nama. l'O:Z!uCnt
U!P "
0
h . d UZI<-~w
vo,_ kOJe ,. pre t pOOMCIV
0
~ loJO;, · Sim boJ oIZIIiClJU · ·al St O hJ O . ZPIO
0 0 0
.,. t:0 Dl.... (koef
Truhelke sl.59}. Poseb nu pažnju obraća na križ s dvano.es.t. g!l'an člca sm ješte n..
izmedu četiri .točku ce {v . kod Truhelke sl.59) . što podsjeća na isti takov smješ~

taj na uk!rasnlm slovima Novog oksitanskog zavjeta.

Osobiti značaj Solovjev poklanja . onoi . likovnoJ varijanti. gdje fe . ku-i ž

potpuno iz.ostaviien,. ·.a predstavi leno fe samo sunce sa dvosfiuklm. k!rugom-. i.
dvostr ukim re dom zraka (sL 144 u ovoj radnji} . aac e tte figure . nous demontre -
que, tout somme SUl!' les sa:rcophages bogomHes, le sole li pouvoJt .librement re -
mplacer lo .croix ~ uiiattf:role , car tous deux ne s.ont que des symboJes du ...
Christ..."~umiere 6'ternelle. 11 10 l :za još jedan ,tata uirani mcHv; koji potsje6l na
(u G IUckovoj rad nji sl. 3}, a koji se takoder suS!!'eće
11
tzv. "e gipatski l«lž 11
no bosanskohercegovačkim nadgrobnim spome nicima ~ stećcima iii kako ih
SoJovjev naziva 11
bogumoiskim sa~rkofazirnc va (les s.arcophages bogomiJes} , pi1'8t=
postavl ja do bi mogao simbolizirati Isusa Krista.

1\b kraiu, svoja razmatranja o simboiično m tata uira nj u u Bosni završava

riJečima : " Nous voyons donc que tous ces. tatouages. peuve nt bien e tr~ he'r!tfs

du temps du . bogomi.lisme. Apres Ja conve:rsion d 'une poil"tie· des.. bog.omiles a u

cathoiiclsme , le cierg~ latin tolerait cette coutu me, vu qu"'elle avoit un co -
rocteu:e chn~Hen, mais il ne .fit r.ien pour y introduire des symboJes plus co -
tholiques •. Ouont aux bogomlles ~sses. o l islam, ce totouage n 'o pu etre
toJ~rtf chez e u.x ~ cause de ce coiJ'Octere p:-ofond~ment chri tie n. U sera it in-
t~i'essont de c herche r a d~coUVIJ'iD" si une coutume pore llle ne se ouve pas
12
quelque part dans les. Pyr€"'es ou 11 en g'niraJ, e n Occitanie. uv
 186.

Nasuprot· ·navedenim Inte rpretacijama bosanskohe rcegovačkog tatouiro-

nfa, · iznosimo i Jedno drukčije pos.matlrClnfe ovoga običafa. Objavljena. G Wc-
k-ovo rad nja dalo je .po'todo Ć i rl Tr u h e l k i da se više pozabavi ovim pi-
tor~jem . Rezul ta te s voga roda objelodanio je 1894. godi.ne u studij.i "-Tetovira-
1
nJe .katolika -u .Bosni i Hercegovini 11 .,. ~ . Na temelju -većeg broja prikupljenih -
motiva iz Bosne (Hercegovinu niJe ob:rod-io!) načinio je. njihovu klasifikaciju.
to mu- fe omogu ćilo do zapazi kako se .. uobičajena ornamentika. razvilo i.z iz-
vfesnog broja.. tipskih, temelj nih .oblika, oci kojih svaki ima svoje određeno ..
mfesto na . tijelu gd fe se toto.uira. Rasp-avija o oblicima .kofi se najčešće .fatou-
irafu,. kao i o .nazivima za. pojedine . grupe motiva .. Pri tome, ponekad, odlazi
isuviše . daleko pa . nekim motivima daJe proizvoljno nazive . i značen.je ~ 4 .ali,
ipakr na kraju rasprave o tome oprezno zaključuje~ "Svim tim motivima mož-
da. fe temeljem simbolika, kojoj se ne možemo puštati u tumačenje, a da ne
zastranimo, ali toliko o nfoj smiJemo :re ći 1 da ni u kakvoj svezi nije s -kriš-
ćomtvom .• ~~ 15
ZnaJući da je motiv križa glavni razlog tvrdnjama koje zagova-
raju kršćanski ili katolički kara kter tatouironja u Bosni, . Truhelka suprostavlja
tome obrnute p.~!mJe!l"e i navodi koko se ''krst kao ornamenat često nahodi u te-
toviranfu ·divlf!h plemena pa ih i u Boemi poz najemo davno pdje raširenja krš-
&a mtva u ovim . kll"afevimo i na . b!l"oncima iz halštotskog doba sa Glosinca u·
1116 Os J• tt. •
mnog1 m p;1god ama razno Jok
1 om o b.Jo
1ku. do
0 0
p1•tOnJe,
•
0 0 0
1 tov. Jafu"'' po strom
li fe kd ž u bosanskom tota uimnfu samo "drevni ornamentalni motiv", iJi je te~
kršćanstvom uveden i postao običajem, TruheJka zaključuje:
11
••• svakako mo-
žemo .uzeH, da je ki'St bio uzrokom, što se je običaj tetoviranja do danas. sa-
čuvao. Da .taj običaj unatoč krsta i mnoštva sitnih krsti6a, kojima su pojedini

mot! v.! okićen! 1 ne pot ječe od krš6anstva, to :d i jedi i otuda, što nema drugih
simbola . Kršeonstvo Je ve6 vr.lo ;rano uvelo . vi še simbola, . koje i neuki grafi-
čari la ko mogu izvesti, simbol vje re, ufanja i ljubavi, imena Isusa i Marije,

i druge, po se ipak u narodnoj praksi pri tetovira nju rijetko kad primjenjuju .
 ·186.

Gdfe se pak nohode". onclfe potJeču od spoiJašnfih utJecafa nliesu u svezi s

o o po dlievnom o bo•ca1u.
tetovii1'0n.jem • Ui 17 o

U -svoJim razmatronJima Truhelka .se ne zaddava samo no pitanju uk ~

rasnih motiva u tatouiwaniuv svojo proučavanJa prošario fe i. na druge sastav"!' .
ne eJemente . ovoga običaja . i- tako došao do .no:vsh -saznanja. Utvrdio .je tako,
na temelju · ve.ćeg . broia pri.mjeuo, do se totaulranie ooov.ija u ·život-no-j . . dobi
od. 13. -do-.16. godine, dakle u godinama p:.riJelazo u mladeno.čko dobe • . 0'Ma...
da to narodu ·danas nije u svijesti, -po- tome se -djelom tom .ceu.emcniJom,-- kao
u većiM primi-tivnih .naroda, koji se tetovu!J'afu, sa.mo slovi priJelaz u momač­
ko doba; pa Je u drevno doba valjda i 'imalo to značenfe.'u 18
Ustanovio Je, nadal fe, do se tatouironje Vll'Ši u proiJet.nom razdoblJu.,
naJčešće no Josipovo (19. HO, uoči p.~oljetnog ·ekvinocifo. To ga . navodi na.
pomisao o . takvim relig ioznim nazarima ' 0koJi su potekli iz . posmotronja -i slav-
lJenJa znamenitih elemenata svJetskog života 1 pa no to volJa sv-esti . i tetat~i -
ron1o u do n, kop
0
. ne re J•1gqe. 1119 uz
•• s lave sve prarod o R
svBoh ovaoh rozmotran1o
o o o o•z-
vodi se zaključak 01
da tetoviranje u svome pos.tonJu nije ni u kakvoj vezi s
krš6anstvom ni sa Slovjenstvom, · već nom tome izvor volJa tra žiti u · drevnife
8120
doba . Ovu tvrdnfu potkriJep8 juje, zatim, navodimo starih · pisaca po koJI-
tlračka
10
vorvar~
18
ma su totauira nJe poznavala iHrrska l plemera . PostanJe tog
skog " običaJa nalazimo dokle megju · wrvarima balkanskog poluos.tl:rova i . mo-
ramo pretpostaviti, da se I<Jroz viJekove održao do današnjeg vremeno. Doka-
ko da pr! tome, kao i p.~i svakom prostorom narodnom obi čaf u možemo zami-
Jeniti, do se. je oblik, spoljašnost . običa fa održao kiroz dv8Je . hilJade. godina,
dok su se p~edodžbe, koJe su se - ~~vobitno s time spajale, molo .po malo iz -
gubile u .svijes.ti naroda l drugima ustupile mJelto, po u takvoj prilici stvar
piiosto nošijedstvom prelazi kao adet.

Po!iolela izmegJu nekadašnjeg i današn jeg može se u ostalom Još uviJek

 187 .

pripustit! ~ ako je tetoviranje nekoč služilo za označavanje plemena, danas

L l
ono ka~o o l ~
o o
1c1ma s uz1 za oznac•vante svo te v tere
'1:1' ""'• oll 21
G ""
zavrsava svota razmat- e

ra nja Ćiro Truhelka D

Rezultate prou čavanja totauiJronja i .tatauiranih simbo.l a objelodanila

je i Mo ry E1:lith . Durha m u jednom op:;ežnom poglavlju svoga .djela:.
1 22
'Some- Tribal Origins, -a-nd . Customs of the .Balkans" . Poglavlje o tatauira.!"'
D

nju sastoJi- se iz dva -odsJeka~ . jedan, koji -se odnosi. no Bosnu i, drugi odsjek,
koji. je posvećen tatauironJu u Albaniji. lako nije prvi ispitivač . Albanije,.. ko-
o•f l -nom o1e ost OVIoO za boJ o "'k o o o l oo 23 nJOJ
1 tes e o tatauuo ntu u tot zem JI,
o o.svo ka ko .treba .
zahvaliH što nos je zadužila jednim cJelovitifim p;egledom ovoga. običaJa kod
ll"azličitih plemena Albanije. Ovaj njen rad ostaje i do danas glavni izvor za

proučava nJe tatauiro nja u AlbaniJi.

Svojo ra zmahranja o. tatauiranju MDE. Durham postavlja u jedan hjsto-

r~Jski .okvill' s nastojanjem da pokaže kontinuitet u održavanju ovoga . običaja
11
no Balkanskom poluotoku od najra ni jih vremeno do danas. As we have the
above indubitable evidence that it was. a custom of the Balkan peoples. from
the. time of Herodotus (480 B.C) tili that of Sti!'Obo, and as the Slavs were
late comeil's into the peninsulo and were not settled there in moss tili the
seventh ce ntury A. D. , we may fairly consider tattooing as a survival of pre-
24
Roman and p.:e-Siav days. i i

Pretpostavlja da bi tatauiranje moglo biti survival starog pubertetskog

ritoola obzirom do se obavlja izmedu 13. i 16. godine života, a . kako se iz-
vodilo u proljet no doba, ovaj . ritual je poveza:n 11
s proljećem života, s prolje-
ćem .godine, s položafem sunca !', te Je u svifesti svih žena (s kojima .je M. E.

Durham kontaktill"ala ) to bilo povezano s religijom. Al i, M.E. Durham isklju-

č uje svaku mogu ćnost da su katolički svećenici mogli .biti uzr-ok totauiranju

svofih vjernika, budući · Je ono postojalo i u davno pretkršća nsko vremeno.

 188.

Da su to uveH s.većenicl mi bi našU tatauin-ane samo kršćanske simbole, a ne

komplicirane crteže u kojima križ često ·i gra vrlo molu ulog u, o 1 n! feda n krš-
ćanski z-nak se -više ne poiavlfufe. 11
Nafvfen-ofatnife ob.fa šn jenje je da s.u - prvi
misionari odo bravali i iskorištavan ovu praksu, jer je k!iiž sačin iovao dio pra=
ston"h ciitezo · • 25
y ,.

Slučaj no ot k!J"iće nekih ukir0$0 (polukrug . s grančicama) no. .fednom starom

nadgrobnom spomeniku u sfeverncf Alboniji 17 kofi-. po sh vaćonfu . tamošnjeg - sto~

novništva predstovlfaju "zrakosti mjesec " (the liayed moon), dalo je po-voda ..
M.E . Durham do objasni . cfelokupno bosansko- totauironje kofe fe " mfešav.ino
zrokastBh sunaca , mjeseca l kiriževo 11 • (
01
Once having the d ue of the royed
moon, . the whole of the Bosnian tottoos become d ear OSi compounds of. rayed
suns, moons., and crosses. ") ~
2
Tako su, po njenom mišlje nfu, objašnfeni Tru-
helkini 11 kr ugovi, poluko-ugovi i crtice ili grančice''
27

- Čitavo iedno pogloviJe, zatim, posvećuJe rozmotlr.anfu .kr9žo -kao .simbo-

la sunca i starim religioznim vferovanfima, koko bi dalo .odgovor no pitan-Je:
zašto -su -sunce i mfesec obilieženi no koži i na grobovima.- Kod križa. četiri
kraka. OZnOČOVCiiju četiri strane nebo 8 . Ci kotač U cfeJini, kao i<lretonfe .sunc:a --
na nebu J)J~edstov lia davni pretkiJ'šćanski simboL 00
Do -je to bilo i popularno -na
Balkanskom poluo oku govori či njenica da je Bizo.m pdhvoHo križ so. četiri
jednaka kraka za k!l"šćanski simbol, koji ie poznat kao 10 grčki ktriž 11 •
28
Novo-
di veći broj pri mjera brončanih i žeijez nih p:edmeta Iz prethist«ifsklh nalaziš-
ta na Glasincu u Bosni s predstavom križa; . jedni s četiri iednaka kvaka, -neki
u obliku kota ča sa . četiri kraka i pu"'Stenastim središtem, pa i takvi koj.i na kra-
kovi ma k!riža nose polumjesečos.te zowšetke • . Drugim primfe:rima p:edstov.ljene . su
bro nčane fibule kfužnog oblika koje ostovlfaju -dojam zrokcstog s.unca, o paro-

lele im naiozi u suweme nim naušnicama izradenim od . ba.lkanskih .kujund ži ja

(u Bosni, Hercegovini, SrbiJi i BugarskoJ), mahom vlaškog iH albanskog po:ri-
 18-9.

jekla ? TakodeiJ' ističe i križ u krugu kao puethistorijsku bosansku ·formu. Ovim
p;imfeuima M. E. Durrha m nastoJi ukaza ti na postojanje starih s,unčonih simbo-
la, o s tlm u vezi i na .održavanje kulta sunca kod starih balkanskih naroda.
Posredstvom RimlJana šire se i mnogi drugi vjerski kultovi, pa i- krš6:1nstvo, .
ali fe ()Sobito bio ra šire n -mitraizam, kult Mitre, indoironsko božanstvo sunca.
i sv jetJosti, populoran i u redovima rimske . vojske., koja je njegov kult širi.Ja
po . dJelom carstvu, identificiraJući Mitru ··SO - nepobjedivi m Suncem.. (Deus SoJ
Invictus Mlthros), . oolt is, therefore, probable that the traces of sun""Cult- ·. in .
the Balkans derive not so much from the Slov invader os from the old IIJyrion
cults, intensifled by Mithroism and other Roman sun - cults, for the tattoo--pat-
tern, still handed dow n by wome n to the younger generation, is often -very
Uke t he designs upon Byza ntlne coins . The strong effect of Mithraism and the
sun..:.cult in genel!'al upon the rulers of Byzantium is shown upon numbers of .
their co'ins. The Emperor or Empiiess. wears a crown of sun-roys, and on the
29
re verses a re a va riety of crosses combined with sun, moon, and stars.. "

Tek što fe nestao mitraizom, fovljo se jedno drugo vjersko učenje ....
mo nihejizom, koji uči do postoje dva antagonističku s.v ijeta : zemljo s.vjetla,_u
kojoi .vlada. bog svJetla sa svojom pratnjom, i zeml jo tome, u kof oj vlado so""
tona sa svof!m demonima. Oštro progonjeni od biza.ntijskih corev~'Sijedb.enici
Ma ni ja iz sekte paullklfano preselJeni s.u iz Male Azije u Tro.kiju da tamo slu-
že kao v oj nici. Bud ući je tu b.io i centar mitraizma, nije čudno da j.e mani-
he jizam, koj! mu je u nekim Cll'ta ma bio sliča n, uhvatio čvrst korijen. U Bu -
garskoJ, koja je dugo .l aviralo izmedu Rima i Bizanta, stvara se ne-omanihej~
ska sekta čiji sljedbenici , . p.oznati kao bogumili, šire svoje učenje . i na zapa-
du • .Bosna im je postoJe uporište . Kasnije, pod turskom vlašću - kako navodi
M.E. Dwhom, mnogi su bogumili p-ešli na muhamedanstvo i još u XIX stolje-
ću katolički misionari pokrštavall su njihove posljednje oototke u Bosni. 30
 190 .

ZDvršava fući ovo poglavlJe ono zaključuje: 00

We have now sufficient
facts to acco unt for t he patter ns of. the Bos.nian ta·ttoGS.• 1 • The ·oldest recor-
ded .inhabita nts -of these d8srricts tatt.ooed . 2. The prehistoric .. inhabitants ha-
ve left hro nze .and. iron sun-symbo)es .• And , though one instar.~ce may . be a me-
re -coincide nce, the .tattooed Throcian woman on the va.se is marked with - ~
star or. rayed sun. 3 . Mithraism - a c ult ·of the sun and the plane ts ....· flour i-
shed here . The. only sculptured recOil'd . of o Mith:raic .rit uaL meal. wos found
at Konjitza •. 4 . Mithraism was at once followed by a fo;m of . Man!chais.m,
which took a ltrorger hold here than in a.ny ~ "1. •' ~· other part .of the Bol- .
ka ns • .Both tattooing and the symbols tattooed Oll'e pre -christian ·and . had . . a
reHgious sig nificance . k. t he cross formed part of them, the early misslona-
ries from . Rome did not supp:-ess the custom, but emphasized the cross, which
has consequently become in ma ny cases the chief, or o nly survnving, port of
Ova j zaklJučak odncd se donekle i na odjelJak kofi govori.
31
t he design. 01
o tata ui ranj u u Aibanifi dopunj ujući ga p;-imfedbom koja se odnos.i na muslima-
10
ne do su napuštajući krš ća nstvo odbacili križ, ali su ·zadržali stare reUgiozne
simbole svojih predkršćanskih predaka - sunce i mjesec. 11
32

Na kraju ćemo napomenuti i to, da je M.E. Durham svofa razmatra-

nja o tatauiranju izvodila na temelju vlastitih pro učavanfa u Bos ni , samo . u
Jajcu i Bugojnu, koristeći se pri tome već ohjavljenim T:ruhelidnim ·radom
njegovim usmenim saopćenji ma, a u Alba ni ji, kod većeg broja katoli čki h i .
muslimanskih. pleme na. Ali, više nego što su ·to pružali ra spoloživi . poda.ci o
tatauiran ju . u Bosni i u Albaniju, sva . nastojan-ja M. E. Durham bila su prena-
glašena U$mje rena u .dokazivanji ma postojanja solarne .i. lunor ne simbolike no
primjeru nekoiBko mot iva (krug,. polukrug, križ s granama) i njihove veze sa
nekim starrim kultovima na Balkanu.

O tatauira nj u na područ ju fv\:Jkedonije prvi je op3irnije pisao

 19.1 •

dr M il e n ko S • Fi l i p o v ić.
33
Premda je njego·va radnja imala prvenstvo
za cilf da prikaže glavne . značajke i ra.šire nost tatauiranja kod različnih et-
ničkih grupa u Makedoniji, . ipak, u poJedinim dijelovi ma rada i .za pojedine
slučajeve, iznose se i tumačenja ovoga običaja. Tako, za . običa. j crtan.ja . kri-
ži6a pJavom bojom po tijelu djeteta zbog zaštite od zla (u Skoplju) _j(j_ prema.,.
zivan.Ja plavom bojom djeteta da se " ne uroči " , kad id u s njim u. goste. ili na .
kakov skup (u skopski m selima) takoder radi magijske zaštite., smatra da . i~ ovaj-
ob.ičaj '.' prethodio tetovisanju i u kojem se najbolje očuvao .prvobitni .smi5oo.. te-
tovisonfa1. fer se tetovisan je od. tog .bojadisanjo ra zlikuje samo po- trajanju .šore:
tetovisana šar.a ostaje za cio vek (kao. ukras i Ji. sredstvo za odbranY)r . a šar-a
običnom bojom samo za nekoliko dana dok traje potrel:o. n 34 Spomenuti obi-
čaj odnosi se na Makedonce .

· U drugom Jednom slučaju, kod Turaka u Štipu, p:ema nazivu "a šičlk"
za običoj tataulranjo, zaključuje da se ovdje rodi "o čisto erotskom, .a · mož-
da i 11'10giskom tetovisanju. n
35
Na koncu, M. S. Filipović pretpostavlja da je
ta·t auiranje moglo biti . naslijedeno od starih balkonskih . naroda: Tračana . i Iliro .
" Mogućno je da je taj ob ičaj prešao od . njih poznijem stanovništvu •. Od n.jih
su ga . u prvom redu. mogli nas,ledlti Cincari, koji su njihovi naslednic-i .. Ali je
to-samo p;-etpostavka.. . O velikoi starini tetovisanja kod stanovništva -Južne
Srbi.je i uopšte kod l:olkanskih naroda govori piiije svega činjenica da je ono
veoma rasprostranjeno, zastupljeno kod mnogih grupa i da. je kod hrišćana jed-
nako . po te hnici, a stariji ornamentalni način jednak i po ornamentalnim moti-
• -, 1136
VIma.

Svemu ovome treba dodati i to, da je . veliki broj pisaca,. koji su doti -
cali pitanje tatauiranja kod balkanskih naroda,. šablonski preuzimao. ve ć .posto-
jeća mli ljenja i prihvaćao navedene interpretacije ovoga običaja kao manje

više gotovu č i njenicu .

 192 .

U ovom krotkom prikazu dosodašnfsh pokušaJa !nteuf'X'etHII"a nia prvobit~

nog znače n fa i PQJ!jekia tatauill"anfa kod balkamknh . naroda , .fa:sno s.e . uočava
sva složeno-lt - i deUkatnost u tum:~če nfu ovih pita nja i op::»snosf· od zastmnfl ~

va.nia- u ni~hcvom ttretlrc::mlu. Da bi se to donekle izb feglo i unijelo više -. -

svjet.ia u objašnfenju pojave o kofoi fe !!'iJeč , potll"ebno je, . na prvom mjest-u,
r.aspclaga.H- opsežnim i $istematskl. :. sabll"ctnim činfe n~č nim mate!I"Bjalomr geog!l"af.,.
ski to.čr:~o . lokolizi!l"a nlm. Bez togo postupka. nlfe moguće vrli~ t! nikakve .pouzda ~

ne komparativne. zahvate, c još monie, donosit! prihwtlflva tumačenfo i zak ~

lfučke o doti čnof pojavi.

,
 193.

PITANJE PORIJEKLA OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA

Onoliko koliko nam iznesene činjenice u ovoj radnji dozvoljavaju, bit

će moguće dati neke odreden ije zaključke o porijeklu i starini običa ja tataui-

ranja kod balkanskih naroda. To, na ravno, neće biti definitivni zaključci, ko-
ji bi jednom za wijek dali zadovoljavajući odgovor na postavljeno pitanje . S
raspoloživim materijalom nastojat će se iznijeti samo najvjerojatnije interpreta-
cije porijekla i znača jki ovoga običaja.

Temelj cijelo j ovoj radnji daju činjenice iznijete u analizi sastavnih

elemenata tatauironja, kao i njihova karakter istična raširenost.

Analizom sastavnih elemenata mog le su se utvrditi i osnovne kompo-

nente tatauiranja ,koje nam ukazuju na postojanje zajedničkih osobina ovoga
običaja kod svih balkanskih etničkih grupa . To, na neposredan način upućuje

na jedno prvobitno zajedničko ishodište ovoga običa ja.

U tom pogledu karakterističan je primjer prostornog razmještaja osnov-

11
nog motiva - malog g rčkog 11 križa (slika broj l, karta l.b) tatauiranog na če­
lu ili korijenu nosa, koji je zastupan kako kod hrvatskog, _ katoličkog stanov -
ništva Bosne i Hercegovine, tako i kod svih ogranaka pravoslavnih Vlaha ko-
muna u Makedoniji, Bugarskoj, Grčkoj i Albaniji, te kod Sarakačana .
Ovaj oblik križa, kao i položaj na licu gdje je tatauiran, predstavlja
 194.

osnovnu značajku u balkanskom tatauiranju. Moguće je, da je upravo ovaj jed-

nostavni oblik križa bio tatauiran kršćanskoj djeci u Srbiji,kako to spominje
Ricaut u 17. stoljeću. Izvan balkanskog područja paralele ovom obliku križa
nalazimo u Maroku, kod berberskih žena, a prema jednom podatku iz početka
18. stoljeća, gdje se spominje tatauirani križ na licu kod muslima'*i. Tunisa
Alžira, ne isključuje se mogućnost da se radi upravo o ovom obliku križa.

U nekim dijelovima srednje i zapadne Bosne mali g r čki križ tatauira

se na ruci, na člancima prstiju, kao što je to slučaj kod Papi-ja u Iranu. )
1

Osim u tatauiranju, ovaj oblik križa je naročito raširen u tekstilnom

rukotvorstvu kršćanskog stanovništva Bosne i Hercegovine i na Balkanu uopće,
a zastupan je takoder na različnim drvorezbarenim predmetima u Bosni i Herce-
govini. Osim na etnografskom materijalu, zastupan je kao element anamentike
i na arheološkim predmetima, uopćeno govoreći, na srednjovjekovnim stećcima
u Bosni i Hercegovi ni, Dalmaciji i Crnoj Gori, te na spomenicima iz rimskog
i predrimskog perioda naše zemlje ). Ovaj oblik križa često se susreće i na ar-
2

heološkim predmetima iz drugih zemalja, osobito onih na istoku . Zbog svojih

ornamentalnih motiva zaslužuje spomenuti najnovije brončanodopske nalaze zem-
3
ljanih statueta iz južnog Turkmenistana. ) Veliki broj ukrasa na pronadenim
statueta ma u potpunosti odgovaraJu na!fm tataulranlm motivima. Tu Je "grčki"
križ, te oblici 12, 17, 18 križeva u ovoJ radnji. Zastupani su l neki drugi ob-
lici (.ZVjezdasti križ broJ 55, 56, 57, "narukvica" broj 173, te grančice broj
235 i 237). Neki istraživači sjeverne Mezopotamije i južnog Irana, gdje su ta-

kodjer pronadjene statuete slične hxkmenistanskim, smatraju ukrase na statueta-

• • zna kov1ma.
ma tatau1ramm • 4)

l neke druge pojedinosti balkanskog tatauiranja imaju svojih analogija

u drugim zemljama. Tako, obavljanje tatauiranja u dobi od 12 . do 15 . godine
rašireno kod balkanskog stanovništva, nalazimo u Iraku ili u doba puberteta kod
Toda i Majhwars u Indiji. Vjerojatno su paralele ovome mnogo šire, ali ih ne
 195 .

nalazimo u izvornim opisima.

Upotreba jedne igle za bockanje, redovita pojava na Balkanu, u pri-
mjeni je i kod Ostjaka. Više igala za bockanje, dvije igle zajedno, kod nas
pojedinačno zastupana u zapadnoj Hercegovini i jugozapadnoj Basni, nalazimo

češće kod muslimanskog i kršćanskog svijeta u Iraku, te općen i to na Madagas-

karu. Trn za bockanje se rjede upotrebljava . Kod nas je zabilježen jedan slu-
čaj u jugozapadnoj Bosni i jedan u zapadnoj Hercegovini, a paralele nalazi mo
na Madagaskaru i južnoj Indiji.

Ugljeni prah ili čada pomiješana s majčinim mlijekom, kao boja u

tatauiranju najče šće upotrebljavana u centralnoj Basni, takodjer se pr imjenjuje
kod egipatskih Arapa, te Beduina, muslimana i kršćana u Iraku . Inače, čada
pomiješana s vodom češće se koristi kod istih naroda.

Kod Kota u južnoj Indiji običaj je da svako sam sebe tatauira, kao
što je to ustanovl jeno u nekoliko slučajeva u Bosni i Hercegov ini i, takoder,
pojedinačno kod Vlaha Aromuna u Bugars koj i u Makedoni ji. Pri mjer da stari ja
osoba tatauira ili crta motiv koji će se tatauirati nalazimo u centralnoj Bosni
i kod Eskimo na Čukotskom poluotoku.

Od drugih pojedinosti, kao što su tatauiranje odredenih d ijelova t i je-

la: čelo, grudi, podlaktica, zapešće, šaka, nalazimo paralele gotovo kod
sv ih naroda.
Motiv malog tzv. 11
ponovljenog" križa {oblik broj 5 u ov oj radnji ),
češće zastupanog u centralnom dijelu Basne i tatauiran na čelu , nalazimo u
Siriji, takoder tatauiranog na čelu. lli, oblik križa broj 83 (četir i točkice jed -
na nasuprot drugoj) iz zapadnog dijela Basne i Hercegovine , susrećemo u Libiji
i Dagestanu tatauiranog na čelu. Spomenut ćemo da je takav isti motiv križa
kauteriziran, a potječe iz jugozapadne Basne.

Antropomorfni oblik križa (oblik broj 28} kod Albanaca u Malesiji na-
5
lazimo takoder kod Svana na Kavkazu . )
 196.

Oblik križa 84 (svastika), poznata u jednom dijelu srednje i zapadne

Bosne, ima svojih analogija na Madagaskaru. Ovaj oblik križa susrećemo vrlo
često i na drugim etnografskim predmetima (npr. na uskrsnim jajima), a osobi-

to je raširen na arheo loškim spomenicima iz srednjeg vijeka (na stećcima u

Bosni i Hercegovini), te na rimskim i prethistorijskim predmetima iz Bosne
6
Hercegovine . ) Kao ornamental ni motiv poznat je gotovo svim starim kult...-a-
ma.
• " •...,... r..,-, i, 173
Mot •1v "na rukv1ce t"'•o
..... ·· ;~..,
, ,_, ·~--
. . . '«' ne'! _,.-
. ..-: ... .,.r.~
.~...... . . ... ..,. ,. ..'"'o.:...;('
.,, ·. ·, u zapad-
noj Bosni i zapadnoj Hercegovini, te kod Vlaha Aromuna u Makedoniji, nala-
zimo kod Sakalava na Madagaskaru. Ovaj motiv nalazimo i na prethistorijskoj
• • •IZ Bosne. 7)
keram1c1

Oblik veće točke (broj 311), tatauirana na prstima ili izmedu prstiju
u zapadnoj Bosn i, čest o se susreće kod muslimanskog i kršćanskog stanovništva
Iraka. Ovaj isti oblik nalazimo kod Toda u južnoj Indiji.

Na kraju treba spomenuti do nedavno nepoznati običaj paljenja kože

trudom (guba ) - kauterizaciju, konstatiranu za sada samo na području zapadne
Bosne i u Lici. Analogije ovom običaju nalazimo kod nekih plemena u Africi,
kod Midgan u južno j Etiopi ji i u Somaliji, te kod Tonda i Nguni, Venda i
Zulu na jugoistoku Afrike. Kod ovih posljednjih, kauterizacija se izvodi pomo-
ć u truda (gube), kao što je to slučaj u Bosni i u Lici. Pravi smisao i značenje

ovome običaju , srodnom tatauiranju, nije objašnjeno, a takodjer nije utvrdeno

njegovo prostorno rašire nje.

Iz svega do sada rečenoga pokazalo se, da veći Iroj pojedinosti i de-

talja balkanskog tatauiranja imaju paralela i na drugim stranama svijeta. Medu-
tim, većina glavnih elemenata, odnosno osnovne komponente od kojih se sastoji
balkansko tatauiranje nema potpunih ni pravih analogija na drugim stranama te,
u odnosu na sve ostale oblike tatauiranja unutar Balkanskog poluotoka i izvan
njega, ovaj običaj kod balkanskih naroda predstavlja jednu zasebnu specifičnu
 197 .

11
pojavu. Jedini izuzetak u tome je izvode nje malog grčkog 11 križa (oblik broj l)

na čelu kod Berberki, a koji je karakterističan i za balkanske narode.

U jednome od prethodnih poglavlja 0/) spomenuto je pored osto lih po-

stojanje i ma g i j s ke komponente u totauiranju kod nekih balkanskih na roda,
Albanaca (Kuča) i Turaka {u Makedoniji), a navedena je mogućnost postojanja
nekih magijskih elemenata i u nek im drugim sastavnim dijelovima tatauiranja.
Spomenuto je tom prilikom jasenovo kao za izradu kalupa u zapadnoj Hercego-
vini. Jasen prema narodnom vjerovanju ima posebnu snagu i utjecaj. Vrlo je sta-
ro vjerovanje (zabilježio je i Plinije), da zmija nikada neće preći preko jose no-
vog lista i da bi ugi nula od gladi kad bi je opkolili vijencem naprav ljenim od
lišća jasena. S) Za kraj kao što je Hercegovina, poznata po zmijama otrovnica-
ma, spomenuto vjerovanje nalazi svoju potvrdu.

Nadalje, u zapadnoj Hercegovini kalupi za tatouiranje prave se i od

drenove kore. Prema narodnom vjerovanju općenito drijen se smatra izvorom ž i-
votne snage.

Motivu svastike, osim dekorativnog značenja , pridaje se i mag i jsko svoj-

stvo. Ona je opće nito zaštitnik od zlih sila, a donosi sre ću i obilje. Potrebno
je uz to spomenuti i solarno značenje svastike, prema kojem ona predstavl ja sun-
ce u doba jačanja njegove snage u proljetnom periodu, a koje se vreme nski po-
dudara s izvode njem tatauiranja kod balkanskih naroda. Ovome bi se mogao na-
dodati i križ u nekim svojim oblicima (oblik broj l, 4, 7, 57, 60) koji, kao i
svastika, pripada predkršćanskom vremenu. Kao simbol sunca nalazi svoje oprav-
danje i kod tatauiranja koje se izvodi u proljetnom razdoblju i to kod adolesce -
nata , dakle u "proljeću života 11 kako kaže M.E. Durham. J svastika , kao i nave-
deni oblici križeva, zastupana je vrlo često na etnografskim predmetima {da spo-
menemo samo svastiku na uskrsnim jajima), te na arheološkim spomenicima iz svih
epoha.
Ne bi trebalo ovom prilikom ispustiti iz vida tatauirane motive "grane ..
"gra nčice 11 {oblici od broja 234 do 261 u ovoj radnji), kao i vrl o složene kom-
 198.

pozicije različnih motiva karakterističnih inače za tatauiranje jednog dijela

centralne Bosne, a koji bi možda mogli predstavljati "drvo života 11 • Analogije
tome nalazimo najčešće u tekstilnom rukot'Vastvu i drvorezbarstvu Balkana, da
ne spomi njemo paralele u ostalim dijelovima svijeta, prvenstveno u Evropi i u
Aziji.
l mnoge druge pojedinosti iz balkanskog tatauiranja mogle bi sadrža-.
vati magi jsku kompo nentu . Tako za očuvanje zdravlja i liječenje upotrebljava-
ju se u narod noj medici ni: ugljeni prah, barut, petrolej, rakija, modra galica,
med, kopr iva , majčino mlijeko i pljwačka. Svaki od navedenih sastojaka u
upotrebi je i kod tata uiranja .

Ne smi je se ispustiti iz vida ni čisto ukrasno značenje koje ima

tatauiranje . Ta kvo zna čenje potvrduje se primjerima iz Bosne i Makedonije,
a zabilježeno je takoder i kod pisaca iz klasične starine. Ukrasnoj komponen-
ti je, po svojoj prilici, blisko i erotsko značenje, koje se negdje pridaje ta-
• • l O)
tau1ran1u.

Svi gae navedeni primjeri ukazuju da je značenje i uloga tatauiranja

kompleks na i da prethodi kr š ćanstvu, kao i ostalim vjerskim strujanjima (mitra-
izam, ma ni he iza m, bog umilstvo) kojima se često pridavao značaj i uloga inici-
jata-a ovome običaju na Balkanu. Time se ujedno dodiruje i pitanje paijekla
tatauiranja kod ba lkanskih naroda, čije se interpretacije iznose u IX poglavlju
ove radnje .
Jedna od teza je da je ovaj običaj nastao pod izravnim utjecajem ka-
toličanstva, kao sv jesnog suprostavljanja islamu. Ova teza, koju zastupa L.
G lUck, ne može se podržati obzirom da i analiza cjelokupnog materijala u ovoj
radn ji upućuje na da leko veću starinu od pojave kršćanstva općenito. Osim to-
ga , GIUckovoj "katoličkoj" tezi suprostavlja se i postojanje tatauiranja kod
a utohtonih pravoslavnih balkanskih stočara Vlaha komuna i Sarakačana, a da
se ne spominju i historijski izva-i iz klasične starine, koji potvrduju postojanje
ovoga običaja kod starih balkanskih naroda - Ilira, Tračana i dr.
 199 .

Isto tako, neodrživa je tvrdnja G. Capusa, da porijeklo tatauiranja u

Bosni trelxr tražiti u vremenu pojave bogumilstva (Xli stoljeće), kao suprostav-
ljanje katoličke cr kve ovoj herezi.

Proizvoljnim i nedokazanim zaključcima zasniva svoju "bogumilsku" te-

zu Vid Vuletić -Vukasović, tvrdeći da je običaj tatauiranja "bio ukor ijenjen
kod pristaša bosanske narodne crkve, da se razaznaju braća kristijani " na što ga
upuć uju motivi na stećcima koje su, kako on smatra, 11
podizali navlastito prista-
še bosanske narodne crkve 11 •

Bogumilski karakter tatauiranju kod bosanskih katolika pridaje i A.Solo-

vjev, koji svoje miš ljenje zasniva na sličnosti nekoliko tatauiranih motiva iz
Bosne s onima na katarskim spomenicima u Occitaniji. Posebno ističe "sunča ni

križ" i njegov najjed nostavniji oblik kojeg naziva "križ sa granama " (oblik broj
34 u ovoj radnj i}, te još oblike broj l 03 i 144 koje nalazi na bosanskoherceg o-
vačkim nadgrobnim spomenicima - stećcima ili kako ih naziva "bogumilskim sar-

kofazima ". Ovi oblici križeva su, dakle, prema Solovjevu bogumilskog por ije k-
la, a sačuvan i su kod onog dijela bogumila koji su prešli na katoliča nstv o . Za
dokaz, da tatauiranje u Bosni nije katoličkog porijekla, navod i kao primjer ne-
postojanje motiva " latinskog" križa. Nalaze se samo mali istokračni "grčki" kri-
ževi (oblik broj l) za koje D. Roche tvrdi da su, kao i oni zaokruž e ni s jednim
ili više krugova, bili mitrijački i manihejski simbol, koji su i kotari prihvat ili.
Kao i kod V. Vuletića-Vukasovića, tako i kod A. Solovjeva, zaključci
su suviše spekulativni, tim više, što se bez ikakve osnove bosanskohercegovačkim
stećcima pridaje bogumilski karakter. Povezanost bogumilstva s bosanskohercego-
vačkim stećcima nije nikada bila utvrdena ni dokazana , štoviše, istra živači ovih
spomenika u Bosni i Hercegovini odriču bilo kakvu vezu s bogumi !stvom i prida-
ju im kršćanski karakter.

Ova se primjedba u potpunosti odnosi i na neke tvrdnje M.E. Durham

koja tatauirane simbole kod bosanskog i albanskog stanovništva dovodi u ve zu s
raznim vjerskim kultovima, kao što su mitraizam, maniheizam i bogumilstvo . Ina-
 200.

če, u drugim svojim zaključcima, M.E. Durham isključuje bilo kakvu moguć­
nost da su katolički svećenici uveli tatauiranje kod svojih vjernika, budući da
je ono postojalo u davna predkršćanska vremena.

Za razliku od ostalih, Ć • Truhelka tatauiranju ne daje kršćansko, ka -

toličko ili bogumilska obiljež je (ovo posljednje bilo je koncem prošloga stolje-

ća vrlo akt uelno u z nanstvenim krugovima, a rasprave na temu bogumilstva još

i danas tra ju). Na te melju većeg broja prikupljenih tatauiranih motiva iz Bosne
i činjenice da se ono izvodi u proljetnom razdob l ju "koji slave sve prirodne re-
ligije .. , te na osnovi a rheoloških i nekoliko historijskih podataka, dolazi do zak-
ljučka da ova j običaj nije ni u kakvoj vezi s kršćanstvom i da potječe od Ilira

i Tračana, ko ji su ovaj običaj preuzeli od dr ugih plemena i. narOda na Istoku -

Sarmata i Skita . lako je u svojim zapažanjima bio na dobrom putu, ipak Truhel-
ka nije mogao pružiti pouzdanijih argumenata svojim zaključcima . Razlozi torne
su, na prvom mjestu , nedovoljna ispitanost i nedostatak sistematski sabrane grade
o ovome običa ju, njegovom razmještaju u prostoru, te kompa rativnoj gradi iz dru-
g ih zema lja .

Ve ć i broj starih historijskih izvora navedenih u ovoj radnji govori da

su ob iča j tata uiranja poznavali osim balkanskih i neki drugi stari narodi. U za-
pad no j Evropi tatauiranje je općenito bilo poznato Britancima, Piktima i Škotima,
na istoku pontskim narodima, a zatim prednjoazijskim i sjevernoafričkim narodima.
O va slika prostorne ra šire nosti tatauiranja kod starih naroda u potpunosti se slaže
sa današnjim rasprostra njenjem ovoga običaja (izuzimajući V. Britaniju, gdje je na
koncilu u Calcuthu 787 . godine osuden i zabranjen ovaj običaj od strane crkvenih
vlast i, te pod r učja crnomorskih stepa, gdje su izvršene velike etničke promjene
ko je su najvjerojat nije uvjetovale nestanak tatauiranja).

Ovoj prostorno; podudarnosti, s druge strane, odgovaraju mnoge poje-

di nosti balkanskog tatauiranja koje, svojim sastavnim elementima nalaze prave
anal ogije kod naroda Kavkaza (Cahurci, Svani), Prednje Azije (Papi u Iranu,
 201.

Beduini Iraka, Sirije, Arabije) Sjeverne Afrike (Egipat, Libija, Tunis, Al žir,
Maroko).
napokon, uza sve ovo treba istaknuti da postoji još jedna vrlo zna-
čajna podudar nost izmedu balkanskih i spomenutih naroda . Naime, svil'ltJ ovim

narodima istovjetna je gospodarska djelatnost kojoj je glavna značajka ovča rst-

vo.
Prema tome, uzevši u obzir sve navedene činjenice, a posebno podu-
darnosti u nekim sastavnim elementima tatauiranja, izgleda najvjerovatnije, da
ovaj običaj spada u red onih kulturnih pojava koje povezuju Balkan sa pod ruč­
jem Kavkaza, Prednje Azije i Sjeverne Afrike. Daljnja istraživanja, kako et-
nološka tako i drugih znanosti trebala bi pokazati, kakvi su se sve kulturni
etnički procesi zbivali na prostoru o kome je do sada bilo govora, a koji su uv-

jetovali stvaran je medusobnih veza.

Ovdje je bilo govora o onim elementima u balkanskom tatauiranju ko-

ji imaju svojih analogija i izvan Balkanskog poluotoka čime je, bez sumnje, ut-
vrdeno, da su postojale medusobne veze Balkana s jedne, te Kavkaza , Pred nje
Azije i sjeverne Afrike s druge strane. Sastavni elementi ovoga tatauiranja , me-
dutim, na Balkanu nisu izmedju sebe čvršće povezani niti p-ost or no niti unuta r
istih etničkih grupa . Nalazimo ih u različnim krajevima ili samo u nekim loka-
l iteti l1'tl •
S druge strane pak, spomenuli smo na početku ovoga poglavlja, da je
analiza sastavnih elemenata pokazala postojanje osnovnih komponenata tatauira -
nja, zajedničkih svim balkanskim narodima . Ove osnovne komponente b:Jika n-
skog tatauiranja nemaju analogija u drugim dijelovima svijeta, što nas upuć uj e
na prvobitno, zajedničko ishodište ovoga običaja, čije por ijeklo seže u dale ku
prošlost Balkana . U to nas uvjerava i činjenica da je tatauiranje, koje inače
slavenskim narodima nije nikada bilo poznato, kako nam to potvrdu ju etnološki
i drugi izvori, ll) upoznao i prihvatio jedan dio Južnih Slavena tek po dolas-
ku u novu domovinu, od zatečenog autohtonog stanovništva .
 202 .

Vjero ja tno se sličan proces prihvaćanja ovoga običaja odvijao i kod

vlaško-aromunskog i albanskog stanovništva, ukoliko već ranije nije postojao,
za koje se smatra, da u svome porijeklu sadrže jedan autohtoni, starobalkanski
supstrat.

Dosadašnja a naliza i razmatranje običaja tatauiranja kod balkanskih na-

roda dovelo nas je do zaključka o postojanju dva različna kulturna sloja u gene-
zi ovoga obi č a ja: jedan, koji u sebi sadrži autohtonu komponentu i čije porijek-
lo seže u daleku prošlost Balkanu, u prethistoriju. Ovom sloju pripadaju osnov-
ne komponente zajedn ičke samo balkanskom tatauiranju i bez analogija na drugim
stranama. Ovd je, takoder, ubrajamo i one zasebne elemente običaja tatauiranja,
koji su specifični samo za odredene sredine - zapadnu Hercegovinu, Bosnu i Vla-
he Aromune .
DrLgom sloju ba lkanskog tatauiranja ~ipadaju sve one pojedinosti koje
imaju analogija na drugim stranama i, u tom pogledu, Balkan povezuje s Kavka-
zom, Prednjom Azijom i sjevernom Afrikom.
 203.

Z AKLJUČAK

Dosadašnja analiza i razmatranje običaja tatauiranja kod balkanskih na-

roda omogućili su stvaranje odredenih zaključaka o glavnim karakteristikama,
ulozi i porije klu ovoga običaja. Oni pokazuju slijedeće:

l • Osnovne komponente tatauiranja zajedničke su svima balkanskim na-

rodima. To su:

a) obav l ja nje totauiranja u razdoblju od desete do petnaeste godine ži-

voto ,
b) tatauira nje kod oba spola,
e) totauiranje samo jednom iglom,
d) bocka nje iglom po koži na koju je već nanesena boja
e) uza ja mno tatauira nje koje izvode djevojčice i dječaci,
f) tatauiranje u prol jetno doba godine,
11
g) ma li grčki 11 križ tatauiran na čelu ili kaijenu nosa,
h) tatouiran je kao obilježje kršćanstva prema narodnom shvaćanju i tu-
mače n j u ovoga običaja, odnosno kao obilježje katoličanstva u kato-

ličkim pod ručji ma (Bosna, Hercegovina, Albanija).

2 . Zasebni e le ment i običaja totauiranja specifični samo za jednu oblast,

bez a nalogija u drugim d ijelovima Balkana, predstavljaju:
11
a) motiv ograde 11 u centralnom dijelu Bosne,
 204.
b) termin 11
bocanje 11 u Bosni općenito,
e) kalupi od kore u zapadnoj Hercegovini,
d) termin 11Sicanje 11 u zapadnoj Hercegovini,
e) ugljeni prah s rakijom, kao bojom, kod Vlaha Aromuna.

3. Na osnovi većeg broja sastavnih elemenata u tatauiranju kod bal-

kanskih naroda pokazalo se da je izvorno značenje i uloga ovoga običaja bila
kompleksna, a sastojala se od nekoliko komponenata.

a) N.agijska komponenta, koja je imala za cilj da se mimonaravnim

djelovanjem otkloni od čovjeka eventualna opasnost (uzroci, ujed zmije), da
se pojača životna snaga čovjeka (upotreba drenove i jasenove kore), za sreću
i obi l je (znak svast ike).

b) Solar na komponenta izražena u motivima križeva 0, 4, 7, 57, 60)

i svastike, predstavlja sunce u doba jačanja njegove snage nastupom proljeća,
dakle u vrijeme kada se izvodi tatauiranje.

e) Društvena komponenta, koja se očituje u uzajamnom tatauiranju dvi-

je ili više osoba, najčešće u životnoj dobi od desete do petnaeste godine, u
vrijeme prijelaza iz djetinjstva u zrelije doba.

d) Ukrasna komponenta, kao izraz estetskih pobuda i dopadljivosti. Mo-

že sadržavati i erotsko značenje.

Od svih nabrojenih komponenata, koje su predstavljale izvani smisao

ulogu tatauiranja, u današnjem narodnom shvaćanju i interpretaciji sačuvala
se jedi no ukrasna komponenta.

Izgubivši svoj prvobitni smisao i ulogu, tatauiranje je u narodnom shva-

ćanju dobilo novo tumačenje koje je postalo zajedničko svima balkanskim naro-
dima. Po tome tumačenju običaj tatauiranja predstavlja obilježje kršćanstvo, a
u katoličkim područjima i obilježje katoličanstva.
 205 .

4. Običaj tatauiranja do slavenskog naseljenja na Balkanu bio je poz-

nat tadašnjem starobalkanskom stanovništvu - Japodim::t, Ilirima, Tračanima , Da -
čanima i Agatirsima. Prihvaćanje ovoga običaja od strane ranih slavenskih dose -

ljenika bilo je moguće samo ondje gdje su postojali čvršći dodiri i asimilacija
sa starim balkanskim stanovništvom. Kod neslavenskog stanovništva Balka na (Al-
banci, Vlasi Aromuni, Sarakačani) mogao se odvijati sličan proces Jl"ihva6anja
tatauiranja, ukoliko nije ve ć od ranije postojalo kao autohtona pojava, s obzi-
rom da se radi o stanovništv•1 za koje se smatra da pripada starobalka nskom sup-
stratu.
5. Prostorno raširen je običaja tatauiranja na Balkanu pokazuje da je ono
postojalo u onim sredinama kod kojih je osnovnu gospodarsku djelatnost predstav-
ljalo ovčarstvo koje je, bez sumnje, bila značajka i starobalkanskog gospodarstva.
U tom pogledu, osnovne komponente tatauiranja zajedničke balkanskim narodima
(izuzevši narod nu interpretaci ju ovoga običaja) potvrdjuju postojanje jedinstva i
kontinuiteta običa ja tatauiranja koji, smatramo, pripada jednoj davnoj prethisto-
rijskoj tradiciji.

6. Mnoge pojedinosti i sastavni elementi balkanskog tatauiranja (staros -

na dob u kojoj se obavlja tatauiranje, sredstva i tehnika tatauiranja, osoba koja
obavlja tatauiranje, motivi i dijelovi tijela koji se tatauiraju) zajednički su i po-
vezuju ovaj običaj sa stočars kim (ovčari) narodima Kavkaza (Cahurci, Svani), ov-
čarima Prednje Azije (Papi u Iranu, Beduin Iraka , Sirije, .Arabije), te sjeverne

Afrike (Egipat, Libija, Tunis, Alžir, Maroko.

Ovaj običaj poznavali su, prema dostupnim izvorim::t i stari narodi iste
gospodarske strukture : Pikti, Britanci, Škoti, Sarmati, maloazijski Mosini, Sirij-
ci, stari Izraelci, Arapi (Muhamedova vremena), stari Egipćani i Libijci, te Tu-
nižani i Alžirci.
 20b •

BILJEŠK E

UV OD

1. Tako npr . njemač ki naz iv Tataui e r ung ili T6towierung, engles-

ki tottooi ng, franc uski tatouage, ta.lijanski tatuaggio, ruski tatui-
r o vka itd.

2 . G l i k Leopo.ld , Tetoviranje kože kod katolika u Bos.ni Hercegovi-

ni, G ZM, l, Sarajevo 1 889 ., str. 81 - 88 .

3. G l ti e k leopold, Die T6towierung der Hout bei den Katholiken

Bosniens und der Hercegowina . Wissens.c haftliche Mittheilungen aus Bosnien
und der Hercegowina, Bd. 2 . , Wien 1894 .

4 . Truhelka Ćiro, Tetoviranje katolika u Bos.ni i Hercegovini. GZM,

V l, Sarajevo 1894. , str. 257 .. , T. Ć • Die Ttftowierung bei den Katholiken
l

Bosniens und der Hercegowi na. Wlssenschaftliche Mittheilungen aus Bosnien

und der Hercegowino, Bd.4 . , Wien 1896.

5 . Za kouterizacij u pomoću upol jenog truda, gube, kod srpskog stanov-

ništva livanjskog polja (sjeverni dio Pol ja) saznao s.am od Dorda D urana, v .
vrt lara Zemaljskog. muzeja BiH, ko ji je rodom iz Čaprazlija u Livonjskom po-
lfu . Ovaj podata k potvrden je kasnije i u upitnici Etnološkog atlasa Jugosla-
viJe , sv. Ill, inv . br. 726. Kod hrvatskog s.tanovništvo Zlos.ela (Kupres) zabi-
lježena je kouterlzacija 1966. godine. Za ovaj podatak dugujem zahvalnos.t
Jasni Andri ć , tadašnjem kustos.u Muzeja Bos. . kii".ajine u Banjaluci. U Hr~atskoj
je kauterizadja zabilježena u lički m Osredcimo kod srrpskog stanovništva (upit-
nico EAJ /i H1 br. 360).

6. Filip o v ić S. Milenko, Tetovisanfe u Južnoj Srbiji. GSFF, Vl,

(1 931 -1 933 ), Sk opi je 1938 . 1 stlf' . 75-96 .

7. D u r ha m Edith Ma ~ry, Some Tlf'lbal Or!gins.1 Lo.ws a.nd Customs of

the Balkans . london 1928., stlf'. 101-1 43 .

l! IZV OR! PODATAKA O OBIČAJU TAT AU IRANJA KOD

BALKANS KIH NARODA

1. Rl ea ut Paul, Histortia cx:ler Beschreibung von dem Jetz igen Zt.Stand

dess Ottornonischen Re ichs .. • 1 Frankfurt 1671 . , str. 253 -4 .

2. Upitnicu je sastavi o out01· ove :radnje i po nf of s.u, uglavnom; skup-

l je ni sv i podaci koj i u popisu mjesto nose oznaku v L z. Po njo j su i takoder1
skupi jali podatke i sUif'od nlci pisca.

Ul RASP ROSTRANJENJE OBIČAJA TATAUI RAN JA KOD

BALKANSKIH NARODA

1 • Karto obuhvaća u mjeil'ilu 1 : 11 000 . 000 jedan. dio podr u čja SF R Ju-
g0$iavife : u SR Hrvat!ikoJ istoč ni dio like i ijelu Dalmaciju, te ve ći dio Slo-
 20S.

vonije, SR Bosnu i Hercegovinu, SR Crnu Goru, SR SrbiJu sa SAP Kosovom,

SR Makedo niju, sjeverni i istočni dio Albanije, sjeverni dio Grčke i jedan
dio pog raničnog zapadnog . područJa . Buga rske • .Ova karta je izrađena na os,., .

novi karte .Etnološkog atlasa Jugoslavije dozvolom Komisije za Etnološki atlas.

JugoslaviJe.

IV SASTAVN I ELEMENTI OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA

1 • Za svaki sastavni element totauira nja priložene s.u obično dvije kor-

te. Jedno, .temeljna kouta so osnovnom n1"ežom i .l okaliziranim podacima te,

druga karta iZlT'adena na osnovi prve, koja nam . omogućuje pregled prostornog
raširen ja odredene poJave ili većeg broJa elemenata .

3 • S r e d s t v o l n a č i n i z v o d e n j a t o t a u ir a n 'j a

1 . D u r ha m Edith Mary, o .c., str. 104. O .tome je obovještena

od Cire Truhelke.

6 . Nazivi za tat aui ranj e

1. Tako npr . Truhelka u navedenom radu, · str. 243.

8 . Nazivi t ·otauiranih motiva

l. FAZM XLVI. -6, inv. broj: 12.499. Zopis . iz Graba (Zupci,

Hercegovina) Denone Buturović, kustosa ZemalJskog .muzeja BiH .

2.' Iz rukopisne zbirke prof. Olinka Delorko .iz ZogrebCl! "1\larod.ne

pjesme iz okoHce Neuma i Pelješca. " Navedene stihove zapisao je O.D. u ·
selu Momići kod Kule Norinske i na njih me upozorio 1964 . godine u Metko-
 209.

vić u 9 za vll"ifeme terenskih proučavanJa.

3. OstoJi ćeva zbirka, kn figo H,. pjesma 54 • . OvdJe su navede ni oni

pri mJed Iz narodnih pfesamo koji, prema opisu, mogu predstav.lfati . motiv . .
" ogr.ade n8 • Napomenut čemo ovom prilikom .još .i to, da u nc:l!iodnim pjesmama
nailazimo na razli čne nazive ill opis.e tatouill'anih motova kao što su, npu.. : .
" madež na mišici-111 11
slika un , 'n bilfeg 1n, 11
diibagiJa 1n. j dl!'. Friedrich S. Krauss,
Das Mundschaftsrecht des fv4.annes Uber d ie Ehefrau- b.ei de.n S.Udslaven. Mit.the-
ilunge n dell" Anthropologische n der Anthropologischen Gesellschaft in. Wien 0 -

B. XV, Wien 1885 ., 1 09 .- bil ježi pfes,mu iz kofe se vidi kako sesti!'O prepoz~
nafe brata po tatauill"ani m oznakama:
Digni der mi l!' ukav desne ruke u
da ti vidim tri biljege cJrne,
fer. i u mene taki b-atac bio
pak su mi ga zarobili turci..
()n JoJ diže ll"ukav desne ruke
i ug leda tri biljege eme .
Tu se pozna bratac l sestr!ca .

4 . U našim podacima so ovoga podr učJa nife. ;registll"lra.n ovaf naziv.

Vi () ()DRžAVANJU, ŠIRENJU l PR()PADANJU ()BIČAJA TATAUIRANJA

K()D BALKANSK!H NAR()DA

1 . Ni poznate uuNaredbe i Uprave '.' biskupa fro Augustina . Miletića (Rim

1828) ne spominju ni fed nom d ječi tatauironje , o tokode!l" . ni relacije . kanonskih
vizita ta.:o koji su posje ćivali Bosnu j Hercegovi nu.. Ipak,. postoji jedna vl fest .
koju je :zabilJežio Mile nko S. Filipović (Narrodna nošn ja u Rami . GZM, NS,
 210.

sv. VL 1951 . , str. 129) a o kojoj pričaju stariji ljud.i, 11

da se je fra Andeo
Nuić , doc niji profesor na . Širokom Brijegu, oko. 1876. • . bodo .protiv tetovisanja 11 •
Ovo - je -za. soda .jedini primjer: samoinidjot.ivnog . nastojanju oko ukidanja wo-
go običojo koj i nom je poznat kod rimokatolika.

2. Žunić. L.eposava, Sorokočani- 11

Ašani 11 no Goču. GEISAN, VII,
Beograd 1958., 95 .

3. No ovo otkriće prvi je upozorio 1953. godine Josip- .Vuletić, tada

stude nt etnologije no Sveučilištu u Zagrebu. Rukopis je deponiran .u Etnološ-
kom seminaru SveučiJJšta u Zagrebu.

4 . Za ovaj podatak dugujem za.hvalnost prof. Andriji Stojanoviću,

stručnom suradni ku Etnološkog zavoda Sveu čilišta u ZtJgrehu.

5. Podatak od Ante Cvrlje, pravnika iz Sinjo (1964 . god).

6. Zlatović Stipan, Fro.novci države presvetog odkupitelja hrvat-

ski puk u Dalmaciji. Zagreb 1888 . , str. 133-134 •

. 7 • . Ba ti n ić Vjences.lav Mijo, Djelovonje franjevoca u Bosni Herce-

govini, sv .l, Zagreb 1883., stil'. 165 -1 66 .

8. Zlatović Stipan, o.c., str. 196 .

9. Po l o v e st.r.o Vlajko, . Por.ijeklo stanovništva u Neumu okolini.

GZM, NS, XIV, Sarajevo 1959. , str. 98-107 .

10. Filip o vić S . Milenko, Tetovisanje u Južnoj Srbiji. GSFF, ll,

(1931-1 933), Skoplje 1938., str. 89 .

11, Za ovo obovještenje dugujem zahvalnost Aleksandru Arnoudovu, kus-

 211.

tosu muzeja u Pozol!'d žiku •

12. Fi.lipović S. Milenko, Narodnonošn,jauRami. GZM, NS •

.,
v r, 1951 • l str . 129 .

13 • . D ur ha m Edith Wory, Some Tribai.Origins, Laws. and Customs of

.. ,
the Balkans. London 1928 . , str. 103, 104, 120.

VII RANIJE VIJESTI O OBiČAJU TATAUiRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA

1. Herodo t, V,6; prema: Joest W., K&perbemalen und Telttowieren.

bei de n .VlSikern des Alterthums. Zeitschrift fUr Etnologie, B. 20 ., Berlin 1888.,
str. 414 .

2. P i u t·o ll' h , prema: Joest W. u o . e.

3. Dio Ch r y s o.stomus, XIV 17 233; prema: Joest W., o.c.

4. Vole rius Flocc us, Argor:10utica If, 150; prema: Joest W., o.c.

5 . Artemid oros, Onirocritico, 1.9v prema: Hirt H., Die lndoger-

manen. B.ll, Strossburg 1907., str. 591.

6 . Pompo nius Me la , ll, Cap. 1,40; prema: Joes.t W., o .c.

7. VergJiije, Aeneis IV, 146; prema: Joest W. , o.c.

8. Plinije, Nohxolis.: historio, Ub. XXII, c. 2 .

9. Plinije, o . c ., Ub. VII, c.lO.
 212.

10. Hes ychios, prema: Kazarow L Gawril, Beitrlfge zur Kultur-

geschichte der Thraker. Sarafevo 1916 . , s.tr. 68.

lL Str abon, Geographlca, VII, 315.

12 . O tome v. : Hoer nes M. Urgeschichte. der .bildenden Kunst in Euro-

pa, .JI Aufl,. Wie n 1915 ., Pe f1rić M.,. O n Tattooi~ and Cicatrization i.n. P.re-
hl$tOr-ic Population of a. Port .of Balkans . Godišnjak. IV, Center za balka.nološ-
ka ispitivan fo ANU BiH , Sarajevo 1966" , - Kunter M. , ZlE Geschichte- der. To-
ta-Uirerung und K&perbemalung in Europa . Paideumo, Mitteilu~en zur Kultur-
kurde, B. XVII, Wiesbade n 1971.

13. Kunt e r Manfred, o .c., str. 13, sl.18.

14 . Rica ut Paul, H!stwia oder Beschreibu~ von dem jetzigen Zus-

tcnd dess. Ottomanlsche n Reichs • • •., Frankfurt ' l67l. ; str. 253-254. - 11
•••

Dohero haben etliche Christe n (die unter ihnen leben (oder ihre Nachbarn -
sind (d1ewell sie sich nicht. z u wohl in der Standhafftigkeit -im Glauben get-
rauet ) ei n Mittel e il"funden (wodurch d e sich von -der Turchischen -Religion
abdrehen m&:hten. Die lnwohner in Mi ngreHen haben einen Gel:rauch an -sich
.(ck:ns sie ihre n Kindern) .wann .sie - sie taufe n (ein heilig -Kreutz in die Hand
mache n) und die in Servie n mache n ihnen eir:lS. vornen auff .die Stirn- mit dem
Sofft e lnes Krauts (dessen Fa rb nimmer abgehet. Dehero trage n die jenige .
(welche a us dieser Notion obgefaJle n sind) ollezeit ein sichtbahres Zeichen
ihrer AbtrUnnigkeit und Vntreu weJches de n weissen Tulband de.n sie _auff ih-
re n Kopffe n zu. schanden mache n; Diese Gottselige Erfindu~ ist eine Vrs.ach
'
dass vlele bedro ngte Christe n l n ihrer Religion besttfndig bleiben wie sehr
mon Ihnen auch a nl'iegt dieselbe zu verlassen dann sie konnen nicht begreif-
fen wie sich das Kreutz Jesu Christi mit dess Mohomets BUchern vereinigen
kts nne. 11
 213 •

15. F ilipov ić S. Milenko, Tetovisonfe u JužnoJ Srbiji. GSFF, Vl.,

(1931-1933 ), Skoplfe 1938., str. 95 •
..,
16. Pismom .od 12.N ·1966 •. prof. Brok ..Zofzi me- oba.v ješta.va: 11
. ... .

Nous monquo ns.- d ...a r.guments convaincants p~ouvant .que .cette. tll'aditl.on .s ..est .
.
pours.ui
. o
V-le
o de r- -
Jl,M;on -•• nt• ntenompue. .deput•s ....l ..,an t••qut•t.~
,.,_ 1us.qu.>
o 4/)
a .nos 1o-ours, .ma1s
•
.
son existence au - moyen age nous. est attest.ee par les Arbereches de Grece .e .
d ... ita lie, -.l esquels,. a yant emigre -OUX XIV eme -et xv eme . siedes..-la COJ;lSefV-&iJ"=

ent -dans Jeu-s pays d ...odoption ou -ils continuerent de - la -pratlque:r --jusqu"'aux

temps rlcents . - lo constatotion que cette coutume .se rencontre . en ces tll'ols .
p4riodes sl ~oig nees J... une de i ..autre, nous incite cependant , a ...erols-e. qu ...elle
s ...est poUirs.uivie dans.. notre pays de facon inint8'J'IJ'ompue ·depuis les temps. anti=
ques jusqu ...a nos joiJ"s."

Vm OBiČAJ TATAUIRANJA IZVAN BALKANSKOG PODRUČJA

1. Evro pa . Nar o d i zapad ne Evr ope (u prošlosti)

1. He r od i o n., prema: Joest W., Ktsrperbemalen und .n.ft..towieren

bei de n Voikem des Aiterth ums . Zeitschrlft fUr Ethnologie1 B.20., Berlin 1888.,
str . 413 .

2 . Te rtulli on, prema: Joest W., o.c. str. 413.

3. Justin. prema: Joest w.~ o.c., str . 413.

4. So.J i n us, Polyhisto; , C . XXXV, 254; prema: .loe$.t W., o . c .,

stu'. 413.
5 . CJaudianus., prema: Joest W., o.c. , str. 413.

6. Isido r iz Sevilje, ~rema: Kunter M., ZLI" Geschichte der

 214 ·

Tofauierung und Korperbemalung in Europa. Paideumo, Mitteilungen zl.l' Kultur-

kunde, B.XVII, Wiesbode n 1971 ., str. 14 •
.,
7. Haberl ondt . Mleha.el ,. Ueber die Verbreihmg und den Sinn der
nuowlrung~ MlttheUungen der Anthropologisehen Gesellschaft in Wien, B. XV,
·: -·
Wien 1885., sf1r. 56 .

8 • J o e s t W. , o •e • , str • 413 •

Narodi istočne Evrop e (u proilosti)

1. Plinij e, Nottrolis historia, Lib. XXII, c . 2.

Kavkaski narodi (u sadašnjosti)

2. Dlrr6 M.A., Zom6tka o tatuirovk6 -v" Dages.ton6. Sbornik mote-

r!olov dija oplsanija mestnoste! i plemen Kavkaza, XLIV, Tlflis 1915., str.23-
24 .
3 • D i rr 6 M. A. , o . e. , str. 23.

2. Azija

Mo l o Az i j o (u poošlos.ti)

1 • Ks e n o Fo n t , An. 5 , 4, 32 •

Pred nJ a Azija (u prošlosti )

1. Biblija. Stari zavje t . Levitski zakonik, 19, 28. Zagreb 1968.

2. Biblija, o.e ., 21, 5 .

 215 .

3. Bibliia. Ponovlieni zakon, 14, 1.

str. 723.
4 . Lu k i a n,
'
p,~ema:
.
Hirt H., Die lndogermanen, B. l!, Stross.burg.1907 .,

· 5.• Ibn Manzur, Usan ai~"Arab (prvo izdanfe, Bulak), Kairo 1303
(l 885--6). , s. v. w a š a ma •
Ibn fv\onzur, Djamal al "' Din Abu . 'I ~Fadl Muha.mmed b. Mukanam al ~
Khazradii al ~lfriki, autCll" .pozr:lOtog .. -rječnika Lisan,•.• • , . rođen 630. (1232), umro .
. -
7J .1. (1311) •. Za -prijevod s arapskoga dug.ujem zahvalnost. Muhamedu Muiiću:,.· v l ~

šem stlručnom sa;radniku Orijentalnog Instituta u Sarajevu.

6. i b n Ma n zur, o. c.

7. rb n Ma nz uu-, o. e.

8. lb n Ma n z ur , o.c.

U sadašnjos ti

1 • Podatke o tatauira nju u Iraku lJubazno mi je dostavi.la gđa Anđelka

Deutsch~Abo Ab Salam b : Bagdada.

2.• Hayavadana C. Rao 1 Note on Tattoolng in lnd.!a and Bll"ma .

Anthropos, Internationale Zeitschrift-·fUr Volker - und Sprachenkunde, B.
XXXVII-XL , Freiburg in der Schweiz, 1942-1945., stu-. 179.

3 , Ze ll e il" R., Le totoua9e chez les. peuples primitifs. Revue Ciba,

Nr 42, BaJe 1945. , stu-. 1459 (fotografi fa s tekstom) .
 216 ~

l n d i j a (u sadošnfos.tl)

1 •. Ho.yavoda no e. Rao, . Note.. on Tattooing in India and .Burma.

Anthropos, Internati ono le Zeitschrift fi:Jr V~lker-und .Spr.achenkunde, B•
• ' ~ • M

XXXVII-XL , Freiburg in der Schwe iz, 1942-1945., str. 176.

2. Hoyavadan a e. Rao, o. e., 177.

3. Hayava dana e. Rao, o. e., str. 177.

4. Ho ya va dan a e. Rao, o. e., str. 178.

5. Hoyav ada na e. Rao, o. e., str. 179.

6. Hayov adana e. lb o, o. e., str . 179.

7. Hoyavad ana e. Rao, o. e., s.tr . 179.

Narodi sjever ne i istočne Azrj e (u sadošnjosH)

1 • Narodi Sibill"i. Edicija Narodi miro. Akademija nauk SSSR. Moskva-

Len!ngrad. 1956., str. 606.

2. Narodi Sib!ri. , o . c., str. 723.

3 . Narodi Sibiri. , o . c., str . 800.

4 . Narodi Si biri., o. e., str. 911 .

5, Narodi Sibiri. , o . c. , str . 941.

3 . Afrika

Narodi sJ e v e r ne Afrike (u prošl~ti)

 217.

1 • Ha s l u e k W • F • , Christianity and Islam . under the Suita ns. l,

Oxford 1929 . , str. 3.1 •. citirano prema: Covel J. 1 Some Account of the Pre-
,
sent Greek Church. Cambridge 1722., str. 391.

2 . Ho si ue k W, F., o . c., str. 30.

U sadašnjosti

3 . V l rc h o w R., ~ypf'ische und andere Augenschminke. ZeitschD"ift

' '
·ror Ethnolog ie . 8.20, Berlin 1888., stlr. 419.

4. Win kle r Alexander Hans, ~ypHsche Volkskunde. Stuttgwt 1936.,

str . 7.
5. Bi a sutt i R., Le razze e i popoJi dello Terra, m~ Torino 1955.,
str . 138.

6 • Bi a s u tt i R. , o. e. , str . 130.

7. Englebe r t Victor, Trek by Mule Among M()J'occo'"s Berhers. Na-

tional Geographic , VoL 133, No 6, WmhillJton ,1968., 850oo875.- Navodlse
zbog odli čnih fo tografija!

Ka ut.-e r i za e i ja

8. Bias utti R. , o.c., str . 263.

9. Baumo nn-T hu r nwald-Wes.termann, V~lkerkunde von Afrika.

Essen 1940 . , str. 112.

Madagaska r

1 . De c o r y Raymond, Moers. et coutumes des Malgaches, Paris. 1951.,

82.
 218,

2. De c a r y Raymond, o. e., str. 83 .

3 . Dec ary Raymond, o. e. l str. 83 ,

4 . Dec a r y Roymonf, o. e. , str . 84.

5. Decary Raymond, o. e, 1 184 .

4 . Oceanija (u prošlosti)

l . Cook ..bmes, Putovanje oko ~vijeta, Zagreb 1950., str, 30-31.

IX INTERPRETACIJE OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA U DOSADAŠ NJOJ LITERATURI

L G l ik Leopold, Tetoviran je kože kod katolika u Bos.ni Herceg o-

vini. GZM, l, Saraje vo 1889.

2. G l ik leopold, o.c. l 84 .

3 . G l ik Leopold, p.c., str . 84.

4 . G l ik Leopold, o. e., 86 .

5. Capus Guillaume, Tatouages. en Bosnie-Herc,govine • .Bullet.ins de

la Socie~ d ..Anthropol ogie de Paris. T. V. (Serie IV), Paris 1894 . , str. 630 ,

6. V u Je t ić- V u kasović Vid, Si canje (tetoviranje~atuaž) u Herceg-

Bosni. Bosanska vila , God .IX, br . 23 - 24, Sarajevo 1894., str.367 .

7. S o .l o v i e v V. Aleksandar, Le tatouage symboHque en Bosni e .

Cahieil'S d'"Etudes Catha res, No 19, Arques 1954.
 219 .

8. Solo v!ev v. Aieksandar, o. e., str .3.

-
9 . Soloviev v. Aleksa ndall', o. e., str. 4 .

10. Soloviev v. Aleksondo.r , o. e . , str. 4 .

11. Soloviev v. Aleksa.ndarr, o. c. 1 str • .5.- Ovaj Jcdž (ar.~kh) . spo-

minie . i Moja Miletić, l 11
Krst janl " di Bosnia. alla luce del loro monumenti di
'.
pietro . Roma
.
1957.,
.
157-1 .58.
.. ,
12. Soloviev v. Aleksandar, o. e., s.t r. 5.

13. Truhelka Ćiro, Tetoviranje ko.toH'ka u Bosni Hercegovini.

GZM, v~, Sara jevo · 1894.

14. Npr. " Jeličin križić " ., o. e., str. 248.

15. Truhel ko Ćiro, o. e. l str. 252.

16. Truhelka Ćiro, o.c. l stlr. 252.

17. Truhelka Ćiro, o .c. l str. 252-253.

18. Truhelko Ćiro, o.c . l stlr. 247.

19. Tr u he l ka Ćiro, o.c. 1 str. 248.

..
20. Truhe lko Ćiro, o.c. l str. 254.

21. Truhelka Ćiro, o. e. , str. 257.

22. D ur ha m Edith Mary, Some Tribal Origins, and Customs. of the

Balkans. London 1928.

23. Prije M.L Durham .tatauir.anje spominju: J.C. Hobhouse, A.. Jour-
ney through Albania .. . (ll edit.), Vol. l, London .1813 ., str.• 133; Johann
Georg von Hahn, Albonesische Studie n, Jena 1854, str . 159; H. Mursay- ·
Aynsley, Sym boilsm of the East and West . london 1900, str. 4.1-; A. Degrand,
Sowenirs de la Haute=Aibanie. Paris 1901, str . 199-202 . Spomenut ćemo i je-
 220.

dan raniji rad M. E. Durham: High Albania . London 1909, str . 2,3,14,51,
52,166,324 . - u kojem se na nekoliko mjesta os,vrće i na totauironje.

24 . D ur ha m Edith t-NJry l o .c. l str. 103.

25 . D ur ha m Edith IV\ary 1 o . c.l str . 104.

26. Durha.m Edith t-NJry l o.c . l str. 107.

27 . D ur ha m Edith Mary, o .c. , str . 107.

28. D ur ha m Edith Mary, o . c . l str . 107.

29. D ur ha m Edith Mary, o . e. l str. 110,111,116.

30 . Ovaj nepotkrijepljeni navod M. E. Durha.m (posljednja rečenica!)

znanost do danas nije p-ihvatila kao vjerodostoja n.- o . e., str. 119, 120 .

31 . D urha m Edith Wv:Jry, o . c., str . 120 .

32. D urha m Edith t-.kJry, o.c., str . 129 .

33 . Filip ović S. Milenko, Tetovisanje u Južnoj Srbiji . GSFF, ll,

(1931-1933) , Skoplje 1938 .

34 . Fili pović S. Milenko, o.c., str. 81,82 .

35 . Filip ović S. Milenko, o .c., str. 92 .

36. Filip ović S. Mi.lenko, o.c. , str. 93,94.

 221 ..

X. PITANJE PORIJEKLA OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NAReDA

l. Fe i l berg C .G. , Les Papis. K;benhavn 1952 ., str. 129.

2. We n ze l Marian 1 Ukrasni motivi na stećcima. OrnamentaL

Motifs on Tombstone from Medieval Bosnia and Sur-
rouding Regions. (Edit. "Kulturno naslede"), Saraje-
vo 1965. U ovom djelu prikazani su svi danas poz-
nati ukrasni motivi na stećcima sa područ ja Bosne i
Hercegc:xVine, Dalmacije, Crne Gore i zapadne Srbije.
Za prethistorijsko doba upućujem samo na dva rada:
V. Radimsky, Pre historička so jen ica kod Ripča u Bos-
ni. G ZM, V ll, 1 895., na T. XXX, sl.21 O i J. Korošec,
Pećina Hrustovača, novi lokalitet slavonske kultlA"e.
GZM, NS, sv.l, 1946., str.12., T.l 3b, d, T.IV, e,
T.VII a,b,d.

3. Masson M. V.- O znakah na sredneaziatskih statuetkah epohi b-onzi.

Sarianid i I.V. Vestnik drevnei istorii, 1, Moskva 1969., str.86-99.
1

4 . Pe r k i ns L.A. 1
The Comparative Archeology of Early Mesopotamia, No
25, Chicago 1957 . , str. 32 (citirano prema Masson-
Sarianidi).
 222 .

5. Bardavelidze V.V. , Drevneišie religioznie verovanija i obrjadovoe gra-

fičeskoe iskusstvo gruzinskih plemen. Tbilisi 1957.,
str.150. Tabla XVIII, sl.3.

6 . Se r g e j e v s k i D. 1 Spčitantike Denkrnttler aus Zenica.GZM,

XLIV 1932., T. XXIII, fig .15., str .49-50. Za pret-
historijsko doba v. Ć. Truhelka, Sojenica u Donjoj
Dolini. GZM, 1902, str. 140 i T. VII, sl. 20, 20a,
20b, 20c.

7. Korošec Josip, Pećina Hrustovača, novi lokalitet slavonske kulture.

GZM, NS, sv. l, 1946., T. IV d, T. V a,f., T.
VIli a.

8. Standard
Dictionary of Folklore, Mythology, and legend. Vol.2., New York 1950.,
s .v. ash.

9. Standard
Dictionary ••. , s.v. cross.

10. Filipović S. Milenko,Tetovisanje u Južnoj Srbiji. GSFF, Vl 0931-1933),

Skoplje 1938., str. 92.

Život starych S lova n~, d .l, sv .1, Prag 1911 .,str .161 •
 223 .

LITER ATURA

Avelot 1 H. - MontinegrQ1 Bosnie , Herzigovine. Paris s.a.

la Neziere 1
Bati n ić V.M. Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini , sv. 11
1
Zagreb l 883.
Baumann=Thi.Tnwald- Voikerkunde von Afrika. Essen 1940.
Westermann 1
BeiJkašić lj ., Narodna nošn ja. Lepenico. Naučno društvo SR Bosne i
Hercegovi ne . Posebna izda nja,. knj. m, Sarajevo 1963.
Bias utti R. 1 Le razze e i popoli dello Terra, m, To;-ino 1955.
Biblija Stari zavjet . Zagreb 1968.
Bratanić B. Uz problem doseljenja Južnih Slavena. Nekoliko etno-
1
grafska-leksičkih činje nica. Zbornik rodova
Filozofskog
fakulteta Sveučili šta u Zagrebu, l~' 1951 •
Buschan G •1 illustrierte Volkerkunde,. ll, Erster Teil. Stuttgart 1923.,
Zweiter Teil. Stuttgart 1926.
Capidan Th. 1 Les Macedo - Rouma ins. Bucarest 1937.
Capus, G. 1
Tatouages en Bosnie - Herc4!govi ne . Bulletins de la
Sociite d "'Anthropologie de Paris. T. V. (Serie IV),
Pads 1894 .
Cook J. 1 Pul'ova njo oko svijeta. Zagreb 1950.
Čabej E. 1 Ž ivot i običaji Arbanasa. Knjiga o Balkanu, l, Beo~
gU'Od 1936 .
 224;

Decaay,. R. 1 Moers et coutumes des Malgaches . Paris 1951 .

Degrancl A. 1 Souventlu de la Haute-Ail:lOnie. Paris 1901.
Din6 M. A. 1 ZDm6tka o tatuirovk6 v "Dagestan6. Sbornik materia lov
dija opisanifa mestnostei i plemen Kov!G:Iza, XLIV,
TifUs 1915.
Du č ić , S., Život i obi ča fi plemena Kuča. SEZb, knj. XLVIII (Ži-
vot l običa fi narodni, knj. 20) Beograd 1931 •
Du;hamr E.M. 1 High Albania . London 1909.
Durham E. M. 1 Some Triba l Origins, Laws and Customs of the Balkans.
London 1928 .
Englebeut V . 1 Trek by Mule Among Morocco "'s Berbers . National
Geographic, Vol. 133, No 6. Washington 1968., 1968.
Filipović S .M. 1 Viso čkanahifa . SEZb. knj. XLIII (f'.bseljo, knj. 25),
Beograd l 92 8 .
Filipović S. M. , Te toviso nje u Južnoj Srbifi. GSFF, VJ a931-1933),
Skoplje 1938.
Filipović S. M. , Nomadski Cincari na Ogroždenu . GGD, XXIV, Beo-
grad 1938.
F ilipović S.M., Tat·auirane v ' B"'lgarijo. lzvestifo na narod nija etno-
grafski muzei v " Sofija. Xlii, Sofija 1938 .
F ilipović S. M., Ž ivot i običaj i narodni u Visočkoj nahiji. SEZb, knj .
LXI (Život i običaji narodni, knj . 27). Beograd 1949.
Filipović S. M. 1
f\brodna nošnfa u Rami. GZM , NS, Vl, Sarajevo 1951.
Filipović S .M . 1 Kršteni muslimani. Zbornik rodova Etnografskog insti-
tuto SAN, knj. 2 . , Beograd 1951 .
Filipović S. M., lv'lafevica s osobiti m obzirom na etničku prošlost i et -
n ič ke osobine majevičkih Srlxt . ANUBiH. Djelo knj.
XXXIV, Odjeljenje društvenih nauka, knj . 19., (po-
glav lje o nošnji obrodila Lj . Beljkašić-Hodžidedić), Sa--
ra fevo 1969.
F ilipović S. M • . Prilozi etnološkom poznavanju sjeveroistočne Bosne .
l
ANU BiH . G rada knj. XVI, Odjeljenje društvenih na-
uka , knj . 12., Sarajevo 1969 .
 225'

Gavazzi M. 1 Kult utrna analiza etnografije Hrvata. Narodna Starina,

Vii, Zagreb 1928.
Gavazzi M. 1 Godina dana hrvatskih narodnih običaja, knj. l, 'ZJJ ~
greb 1939 .
G jerg ji A. 1 Veshja e vllehf!ve ~ rrethit t~ Korc~s. Etnografia
Shqiptore, m, Tiran~ 1966 .
G lik L. 1 Tetoviranje kože kod katolika u Bosni i Hereegov.! ni.
G ZM, l, Sara jevo l 889 .
GIUck L, Die Hftowier ung d8i!' Hout bei den Katholiken Bosniens
und der Hercegowina . Wissenschaftlliche Mittheilungen
aus Bosnie n und der Herzegowina, BeL 2., Wien 1894.
Gtuck L 1
Zur physischen Anthropologie dei!' Albanesen . Wissen-
schaftliche Mittheilungen aus Bosnien und der Her.z ego-
wina, Bc:l. 5. , Wien 1897.
Haberiandt A. 1 Ku lt urwissenschaftiBche Be!trage zur Volkskunde von
Mo nte negro, Aibanie n und Serbien. Zeitschrift fOr
8sterre ichische Volkskunde, Bd.XII, Wien '1917 .
Haber landt A., Vol kskunst der Balkanltfnder . Wien 1919~
Hah n J. G . 1 Albanesische Stuclien . Jena 1854.
Hasl uck F.W., Chl"istianity and Islam under the Suitans,. l, Oxford
1929.
Hayavada no C . R. , Note on Tattooing in India and Burma . Anthropos,
Internationale Zeitschr!ft fUr Volker~und Sprachenkun-
de, Bd . XXXVII-Xl, FreibtKg in der Schweiz 1942-
1945 .
Hirt H. , Die lndogerrnonen, Bd .ll, Strassburg 1907.
Hoer nes M. 1 Urgeschichte der bildenden Kunst in Europa, ll Aufl.,
Wien 1915.
ibn fv\anzur 1
lisa n ai- ..Arab (prvo izdanje, Bulak), Kairo 1303
(1885 - 1886) .
Je rem i ć R. 1 O porijeklu stanov ništvo tuzla nske oblasti. GGD, sv.
7-8, Beograd 1922 .
Joest W. K8rpe:r bemalen und Ttfttowieren bei den Vtslkern des
1
Alterthums. Ze itschrift fOr Eth nologie, Bd., Berlin 1888.
 226.

Kazarow l. G . , Be!trlfge zur Kult urgeschichte der Thraker, Sarajevo 1916.

Kempf J. 1 Od Save do Andrije, Zagreb 1898.
Kneil E. 1 lo Bosnie et I .. Herzegovine, Paris. 1900.
Kossiakov N., Un rtipertoire-modele de tatouage egyptien . Objets et
Mondes . lo re vue du Musle de I"Homme . T. Vl, Paris
1966.
Krauss S .F. , Das Mundschaftsrecht des Mannes Uber die Ehefrau bei
den SUdslaven . Mittheilungen der Anthropologischen
Gesellschaft in Wien, Bc:f. XV, Wien 1885.
Kr istić A. 1 Crve no-narod ni običaji Kreševa. Dobri pastir, VII, Sara-
Jevo 1956.
Kunter M., Zur Geschichte der Tatauierung und K8rperbemolung in
E!Xopa. Paide umo. Mitteilungen zur Kultur-.J kunde Bel.
XVU, Wiesbaden 1971 .
Mićovi ć Lj. 1 Život i običaji Popovaca, SEZb knj . LVI (Život i običa­
ji narodni, knj. 29) , Beograd 1952 .
M!jaf·ovi ć Č. 1
Pre fTista godina. Pri log k izučavanju izvora za istoriju
našeg naroda u XVI-om veku . Glasnik srpskog učenog
društva, knj. XXXV I, Beograd 1927.
Miletić A. 1 Naredbe i Uprave. Rim 1828.
Miletić M. 1
r Krstjani 11 di Bosnia alla luce dei loro monumenti
li di
pietra. Roma 1957.
Mladenov6 K., Kr ..st 't v našata bitova kultll"a. 1\Jaroden straž, God.
XIX , br. 15, Sofija 1937.
Niedede L. , Život ·starych Slovanou, d . l, sv. 1, Prag 1911.
Papa zog lu F. , Sred njobalkanska plemena u predrimsko doba. ANUBiH,
Djela XXX, Centar za balkanološka ispitivanja, l, Sa-
roje vo 1969 ,
Pa la ·vestra V. 1 Porijeklo stanovništva u l\leumu i okolini. G ZM, NS,
XIV, Sara jevo 1959.
Pefv'ić M. On Tattooing and Cicatrization in Prehistoric Popula-
1
latio n of a Part of Balkans. Godišnjak IV . ANUBiH,
Centar za balkanološka ispitivanja, knj . 2 ., Sarajevo
1966.
 227.

• •=Be fi"8•
P•lgonm e• l Cos umi e !uperstizioni deii ..Appennino marchigiano .
Citta di Castello, La pi 1889.
Pi kar Š D, Ja vni i privatni život na Bal ka nu u · antičko doba. Knji-
ga o Balkanu, l.v Beograd 1936.
Ricaut P., HistOD"ia oder Beschreibung vo n dem jetzigen Zusto nd
de!s Ottomanische n Reichs. D, Fra nkfurt 1671 •
Sje lsid S., Naše selo Golubić . Prilog zdiJ"avstvenom ispitivanju se -
la i života u njemu. Socijalno- medicinski pregled, knj.
X~, sv . 3, Beograd 1939 .

Skarić V •1 Saraje vo i njeg ovo okolina od najstarijih vremena do

a ustD"ougarske ok upad je, Sam je vo 193 7.
Smič i klas T. 1 Dvijestogodlšnjlca os.lobodenjo Slavonije , i Zagreb 1891 .
Solovie v V .A. 1 Le totouage symbolique e n Bos nie . Ca hier d "'Et udes.
Cathores, No 19, Arques 1954.
Solovjev A . 1
Simbolika srednjevekovnih grobnih spomenika u Bosni i
Hercegovini. Godišnjak ~to;rojskog du-uštvo Bosne i Her-
cegovine, vm, Sarajevo 1956.
Standard Dictionali}' of Folklore , Mythol ogy and legend . Vol. l, New YQJ"k
1949.
Steiner K. 1
Bosanska norrodna med icina. GZM, XN , Sarajevo 1903.
Strabo; Geograph ica (edit. Meineke), Vol. il, Lipsiae 1907.
Truheika Ć. 1 Tetovira nJe kato !Đka u Bosni i Hercegovini GZM, Vl u
Saraje vo 1894 .
Tr uhelka Ć. 1 Die T8towie!l'ung bei de n Katholiken Bosnie ns und der
Hercegovina. Wissenschaftliche Mi the liungen a us
Bosnie n und der Hercegowino, Bd .4 ., Wie n 1896.
Virchow R. 1 ,Agyptische und ande:re Auge nschminke. Zeitschraft fUr
Ethnologie, Bd. 20, Berlin 1888 .
Vu letić -Vukasovoć V ., Dopisi. Viestnik hrvatskoga au keoJog ičkog d užtva , Xl,
br. 3 i br .4 . , Zagreb 1 889.
Vuletić-Vukasović V ., Sica nje (te toviranje-tatuož) u Herceg - Bosni. Bosanska
vila , iX, b:r .23 -24, Saraje vo 1894 .
Welgand G . 1 Die Aromunen, Bd .ll, leipzig 1894 .
 . 228.

Wenzel M., Ukrasni motivi no stećcima. Ornamental Motifs on Tom-

bstones from lv\edieval Bosnia and Surroudi~ legions.
(Edit . " Kulturno nasljede 11 ) , Sarajevo 1965.
Winkler A. H. 1 Pgyptische Volkskunde : Stuttgart ·1936.
Zega N . 1 Tetoviranje u naiem narodu . Slavio. Časopis pro slo-
vanskou filologii, X, sv.4, Prag .1931.
Zeller R. 1 Le totouoge chez les pe up les primitifs. Revue Ciba.
Nr 42 • , Bo le 1945 .
Zlatović S•1 Franovci države presvetog odkupitelja i hrvatski puk u
Dalmaciji. Zagreb 1888.
Žunić L 1
Sarakačani - 11
Ašani 11 na Goču. GEISAN, VII, Beograd
1958.
 • 229 .

POPIS KRATICA l ZNAKOVA

Publi kacije

GEISAN - Glasnik Etnografskog instituta Srpske .akademije nauka u Beogradu

GGD - Glasni k. Geografskog društ-v a, Beograd ..
GSFF - God išnjak Skopskog filozofskog -fa.kulteta
G ZM - Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo . .
G ZM NS - Glasnik Zemaljskog muzeja, -Nova serija, Sara.jevo
SEZb - Srp.1ki etnografski zbornik, Beograd
ZbNŽO - Zbor nik za narodni život i običaje Južrih Slavena, Zagreb

Usta n o ve

ANUBiH - Akademija nauka i umjetnosti Bosne Hercegovine, Sarajevo

EMS - Etnološki muzej Skopje
ESS - Etnološki seminar Sveučilišta, Zagreb

z
E JAZU - Etnološki zavod Jugos..lavenske akademije z nanosti umjetnosti,
ONŽO
Odbor za narodni život i običaje, Zagreb .
FAZM - FoJkJ01· ni a rhiv Zema.ljskog muzeja, Sarajevo
NDBiH - Nau čno društvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo

Etnički naziv i

Ak - Albanci katolici
Am - Albanci muslimani
B - Bugari
e - Crnogorci
 230 •

č
."..

- Citod
H - Hrvati .
M. - Muslimani (u Bosni Hercegovini)
Ma - Makedonci
Mi - Mijaci
s. - Srbi
Sa - Saroka čani
s
'V

- Šopi .
T- - Turci
To ·- Torbeši
VA = Vlasi Aromuni

Raz ll č no

kaut. - ka uter l zad ja

vl , z . = v.lastlti .zapis
- tataulranje ne postoji
- tatauiranje postoji ili je postojalo
ILUSTRATIVNI PRILOG
+ +.
l 2 3 4 +5

..
..•
.......... .:·• ...... .
.
7 8 9 lO ll

12 . 13 14 15 16

17 18 20 ~l

22 23

7 2 31
32 33 34 35 36

37 38 39 40 41

42 43 44 45 46

48 49 50 51
47

.. ..
X

*
)(.
.. 55

52
X. ,
• •
53
. ><..
54
"*
56
57
 58 59 60 61 62

A
63 64 65
w 66 67

68 69 70 71 72

73 74 75 76 77

_,_..

)-·-( l
78 79 80
l
81 82

•
• ••
83 84 85 86 87 88 89
 90 91 92 93

...,....
··.· .,. ·,··
! : •

..~· .. ·'· .........

. . ..... '.
.
.• •. l. •.....• ." .J...: :
..... ""
: . .
.::···-:·, -·· ·=···- ••• ··-:··. r.
•
..... .-:.....
t • •

....,.... -:·..:
•

,..··'. ....
• > •••••
•
:
•
'·",•
l
l
,.
;; .
95 96 97
94

.. y

•
•
-•
• • •••
98 99 100 101 102

...
•. + ·
•
....•
.
••
'
•• •
..
•••

103 104 105 107

106

." .. . .
:+··
..
... .
. ..
.
.
..•

108 109 110 112

111
 114 115 116
113 117

118 119 120

. . .
....
.",_, ·:: .•! . . :· ..•i. • •
: :-: . .,. .:.. ....
: . ·... ...·.... '. .....
~:.:.::
~ . .·. ...
..··......:.-;:,··......... t.·:"'......
~. : ..
.
:~·.
.·
:
~...
•••• ·:.:
: .·.:
.::··~..
tf• \ ...
:~.-:·.
;
.
t ·:·.

:: . , . ··.:.·~··-.·:·
·: ........ ,. :,:,~:::·:~ ":. :·-.··!l•
......... ..··:···:·· : . :
. •
lt ~-· .. ,•... \!'••.···•• .,. 125
122 123 124
····..• ,..
• . .· ••
•• • .... •

· ;• ...... , ·. ...
• •

~ . ...: .·•·· .
·'·l·. ·..... ·-!.--···
. . . . ·~'· .·•·'..
. ..
..••• ..·
:·*···: . o
127
126
128 129 130 131

.
:"0·
.. .·..
..
132 133 134 135 136 137 138

9139
 •
140 141 142 143 144

145 146 147 148

149 150 152 153

151

54 156 157 158

159
160 161
16~ 163

~
• • • •
164
• 165 166
167 168
...... .... .. .. ....... ..... .. •••••••
169 170

............................
..•............... ······-·-.
,,,,,,,,,,,,,,,,,,,
171 172

t\UIUI\11111\IIl
173 174

••••••••••
•• • •••••• •
175 176

• ,A,. • .A • A. • A. • .A. • A
" . "V"•"V'•"V"•"V'•"'•

177 178

..... ............ ...............

" ' " " ' ititilliiiiih ...............
l l l l l l ' l ' ' l l l l l ' , l l ' ll

179 180

JVVVVVV .~.
181 182

... . .. .... .... (

fffflfT 183
)

184
• •••

)'''~;)
t (\:\0\ \ <( ~ < <: "'"
186
185

'fl ;K ,'~' l! r ±'i' 1' l'i'l

187 188

·I I l I t t·
189
>t"''"'"" i<
190
'l t: a:* *I
191
~"'''~'\"'i
192

t'''i'''t
IJ.-1

193
1~1
l!·!·!·! l
+·+·+
194

I:f:}:f:I tl T•f
195 196

>T l
197
'f ( >llllll<
198

>!%%Ill E 199
l :t;Jf:J=:i= l
200

>b'\Jđ<
201
>E X J< 202

>eee < 203

ooQoo 204

~ ~
oo ee 205
) ')

206
(!

.
tTTTT3
207
t 208
~
?)~ $~
~. . . . . .. .
209 210

>ft1i' r~:::;::ir ~:l

li i i VJ

211 212
 ~ f?:#:t:f
213 2.14

7.$;k~.
J ~
215 216

=:t:c:a;c:
217
al~lll.JII
218

4~ 219
itll!tl 220

fi&iflift :&~'.' . .·:::~:;·::~~

222
221

~;l :1:1:1)~
223
e::~ 224

zi\!'J;(tl)
225 226

".. ...
'•
..,.. ..,.
••• !'lt•• , . ,.,):

lllll:tlltt ......................
!
til.
i•
~·
i·
.: .. ,.
.:. ·J·•
.1••. \ ••.••i:i•·r.·'-.··
·\·
·'
...,.. -.:.
(t·\•).: :, .... ·:· >: .,.,... ,.~...:

227 228

229 230 231

232
233
234 235 236 237 238 239

• .
-- --
---- ----
240 241
- 242
.""

243 244 245

246 247 248 249 2 50

~ ~

~ )(;.
•
..
251 252 253 254 255

256~257 258 259 260

,rT\,
261
 265 266
262 263

267 2 70

272 273 274

278

275

279

276
280

281

282 283
 285
284

286 287
 289

290

291
 .....'-..
. ....... ...
. . ... . .
~.:,·
·~.
·~
r.: • •
-:--·.• ......
..... ., :.....
..:~·"\j,

......·.-.::. ........
...... ..
... .
..'/.

. . .. . ·'·..
\

,,'-·,..,::
a a • aP "'-

•).
:•..
.:.:.........
.:...·:i:~.".· J:..

..,.
~
.,.......
292
. ....
.,·.~-i-

..
..C·•
..
: ..
·'·'--..
------:--

.....: ..
;..._.
.
. ..
-i•-!
.·=--· ......
I:Aa.Ja
. .: .....
.,.,• • : '. .

..
-~-~ ....
;..-.-:-
..
+.: .
... ..
·ii-t
...... ..
~
i.
.
.!. :_:..

... ..:
::
-·· ..
.;.:.:-
293 --..• ..••
.....
l •
.
..
·i-:·:·
.
.. ..~ .. .. ..
• : l
·&· • .•
~. ~ • f ~·:.
J-..
-· .
...... .• ....!P ••..
·~
"

J, ~ ....!~:.
•:. ·'-
·:--•

-~ ...i. ··=· ··=·· .

••i•• •.,. ••. -
......... :... :..::: .:l;· -: ! ... ·_ :!._ !
• l. ··i..
.
:• •-:·• • • • ..:.-. • •• l" •• ·:·. • . .:. ...•....•
.,.. ·~· • -: •• -: ..
295

.. J-. ···.. '

. :'..... ..... ..:'.
'JI#
"'· :
".
.·.
294
.
.
:
·
• •
.\
i
·~-~ .
. . ..........·.. ....· ..
. ....··..·....:,.·.....
.:··...:.....
.
...•......,.
·:
. _"..
.
. .
•
....
.;.-~--~.
• t ·i
.
.·.··'".·· . . l •
...... ;.. ... .. .
....: ..• ......·,.\··
-"•
·.,· ....
, • •• J ·i-
~~-
-~
...
......·'· . . .;,
....... .. .....
:.~~

•·t·t r
••••
296
297

298

299

300
n
301
{.\'-'t+\
302
'
303 304
~ (@
305 306
•
.. ..
X) t$
307
..
.
•

308
.• cz:>

309 310
•
311
X 312

A <e:>< j I 317
313 314 315 316
 249.

Primjer t a ~aui ranj a kod hrva tsko g sta-

nov.ništv~ iz srednje Bosne, Guč a Gora,
Tr avnik / Foto M . Petrić, 1966./

r
 250.

Križevi "sicani" trnom. Turčinovići, Lištica,

u zap. Hercegovini . /Foto M. Petrić, 196B o/
 251.

"Ponovljeni" kri ž.. na č e lu . Voljice, G. Vakuf,

u Bosni . /Foto prof . A. ametak /
 2ti2 .

Vlahinja A~omunka iz Su ~eT , Štip ,

SR Makedonija . / Foto M. P trić , 1970. /
 253 .

Sarakač anka iz Mr~enac a , Gevgeli ja ,

SR Makedonij a . / Foto M. Pe t r i6, 19 66o/
 254 ·

Vl ahinja Anomunka iz Asorkova , Paz rdžik ,

Bugarska . /F oto A. Arnaudov , 1965 . /
 255.

Vlahinja Aromunk iz okolice Erseke, pl . Gr os ,

Al banij • /F oto Dr Wilfried Fiedler , 1959 . /
 256 .

Izr da k lup od j s nov kor • G.M m16i, Li~tic ,

zap . Hero govina. /Foto M. Petr16 , 1968./
 25 7.

SADRŽAJ
Strana
UVOD . . . . . . • . . . . . . • 1

ll IZVORI PODATAKA O OBIČAJU TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA •• •• . 5
Popis mjesto • . . . • • • • • • • . 8
Oznake mjesto na karti • . . . . • . • • 49

111 RASPROSTIRANJE OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA . • • • • • . . . . . . . 66

IV SASTAVNI ELEMENTI OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA • • • • • . . • • • • • • 70
1. Godina starosti koda Je obaviJeno totouiranje 71
2. Spol . . . . . . . . . . . . . . 78
3. Sredstvo i način tatauiranj• • • • . • • • • 82
4 , Osoba kojo obavi fa tatouiranje . . . . • • • • • • 98
5. Vrijeme obavi fan ja totauironfa • . . • • . . . • 104
6. Nazivi za tatouiranfe . • • • • • • • • • • • • • 110
7. Vrste motiva l dijelovi tijelo koji M totouiroju . . .116
8. Nazivi totouiranih motiva • . . . . . . . . . •• 141
9. Narodno shvaćanje i tumačenJe običaja tatouironfo .146

V OSNOVNE KOMPONENTE OBIČAJA TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA • • • • • • • • • • • • • . • 150

Vl O ODRŽAVANJU, ŠIRENJJ l PROPADANJJ OBIČAJA

TATAUIRANJA KOD BALKANSKIH NARODA • • • • • • • • 155

VII RANIJE Vl-ESTI O OBIČAJU TATAUIRANJA

KOD BALKANSKIH NARODA •• • . • • • • • • • . • • • 167
 258.

Strana

VIli OBIČAJ TATAUIRANJA IZVAN BALKANSKOG PODRUČJA 171

l• Evropa
Narodi za padne Evrope • 171
Narodi istoč ne Evrope ...... 173
2. Azija
t-/Qia Azija 173
Prednja Azija 174
Indija 175
Narodi sjeverne i istočne Azije 176
3. Afrika
Narodi sjeverne Afrike 177
Kauteriz:acija 177
Madagaskar 178
4. Oceanija 178

IX INTERPRETACIJE OBIČAJA TATAUIRANJA KOD BALKANSKIH

NARODA U DOSADAŠNJOJ LITERATURI •• 180
X PITANJE PORIJEKLA OBIČAJA TATAUIRANJA
KOD BALKANSK IH NARODA .•••• 193

ZAKLJUČAK 203

BILJEŠKE 206

LITERATURA 22:1

POPIS KRATICA l ZNAKOVA 229

ILUSTRATIVNI PRILOG ............ 231

SADRŽAJ 251