UČINAK PANDEMIJE

shutterstock

ZBOG STRESA
SMO STARIJI
Ali ima i dobra vijest -
to je samo privremeno
Svi se svakodnevno borimo sa stresom, iznenadna obaveza iskrsne
u najgorem trenutku, automobil se pokvari, tekući račun samo što
nije u maksimalnom minusu... I koliko god te situacije trenutno bile
teške, obično brzo prolaze. Ali postoji opasnija vrsta stresa, ona koja se
zadržava neko vrijeme, poput pandemijske tri godine, i to je tip stresa
koji uzrokuje stanična oštećenja, čak i prerano starenje. No, znanstvenici
su sada otkrili da možemo poništiti biološko starenje do kojeg nas
dovodi kronični stres. Piše SUZANA CIBOCI
DOKTOR U KUĆI
LIPANJ 2023. 25
 UČINAK PANDEMIJE
e li vam već netko rekao da

J
Prof. prim. dr. sc.
ćete protekle tri godine koje Slađana Štrkalj Ivezić,
nam je obilježila pandemija dr. med., specijalist
jednostavno zaboraviti i na- psihijatrije u Klinici za
staviti tamo gdje je sve sta-
psihijatriju Vrapče
lo dolaskom korone 2020.? Je li to
moguće? Možemo li vratiti vrijeme i
poništiti negativni učinak koji su pro-
tekle tri godine ostavile na naše men-
talno zdravlje?
Tijekom pandemije bili smo izlo-
ženi iznimno velikoj količini konti-
nuiranog stresa, što je ostavilo trag
na našem zdravlju i čak nas učinilo
starijima nekoliko godina! Naime,
istraživanja su pokazala da smo brže
ostarjeli zbog stresa kojem smo bili
izloženi, a time i postali prijemčiviji
za bolesti. Mladi i adolescenti, koje
je pandemija zatekla u godinama
kada se pojačano druže, zaljubljuju,
obrazuju i formiraju odnose, još su
teže prošli. Nova studija sa Sveuči-
lišta Stanford sugerira da su stresori
povezani s pandemijom čak i fizički
Ivana Nobilo/CROPIX

promijenili njihov mozak, koji je sada

u prosjeku tri godine stariji od mozga
njihovih vršnjaka prije pandemije.
- Promjene u strukturi mozga do-
gađaju se prirodno kako starimo. Tije-
kom puberteta i ranih tinejdžerskih go-
dina povećan je rast i u hipokampusu
i u amigdali, područjima mozga koja
kontroliraju pristup određenim sjeća-
njima i pomažu modulirati emocije.
Istodobno, tkiva u korteksu, području
uključenom u izvršno funkcioniranje,
postaju tanja. Naše je istraživanje po-
kazalo da se ovaj razvojni proces ubr-
zao kod adolescenata, vjeruje se zbog
utjecaja lockdowna tijekom pandemi-
je - kaže Ian Gotlib, profesor psiholo-
gije i prvi autor stanfordskog istraži-
vanja. Napomenuo je da su se do sada
ovakve ubrzane promjene u starenju
mozga pojavljivale samo kod djece
koja su doživjela kronično nasilje i
zanemarivanje u disfunkcionalnim
obiteljima. Njihovo mentalno zdravlje
bilo je loše i kasnije u životu, a sada se
znanstvenici pitaju jesu li promjene u
strukturi mozga koje je tim sa Stanfor-
da primijetio povezane s promjenama
u mentalnom zdravlju.
- Nije jasno ni jesu li promjene traj-
ne. Hoće li njihova kronološka dob na
kraju sustići njihovu "moždanu dob"?
Ako njihov mozak ostane trajno sta-
riji od kronološke dobi, kakvi će biti
ishodi u budućnosti? Za 70-godišnja-
ka ili 80-godišnjaka očekivali biste
neke kognitivne probleme i probleme
26 DOKTOR U KUĆI
LIPANJ 2023.
s pamćenjem na temelju promjena u
mozgu, ali što to znači za 16-godiš-
njaka ako mu mozak prerano stari? -
kaže prof. Gotlib.
Prilagodljivost DNK
Ipak, odgovor je možda naznačila
jedna druga studija. Naime, moguće
je poništiti starenje izazvano stresom,
odjeknulo je nedavno novo istraživa-
nje u kojem su znanstvenici došli do
zaključka kako tijelo može preokre-
nuti biološki proces starenja. Otkrili
su također da stres bitno utječe na
biološke procese starenja, ali i da se
nakon stresnog perioda oporavlja i
vraća na početnu točku. Istraživanje
je objavljeno u magazinu Cell (Cell
Metabolism) i dalo je nadu kako je
možda dobro vjerovati da ćemo vra-
titi tri izgubljene godine pandemije i
lockdowna.
IZLOŽENOST STRESU POVEĆAVA BIOLOŠKU
STAROST, ALI KADA SE STRES SMANJI, BIOLOŠKA
DOB MOGLA BI SE POTPUNO ILI DJELOMIČNO
OBNOVITI, NAVODI SE U NOVOM ISTRAŽIVANJU
OBJAVLJENOM U ČASOPISU CELL
Međunarodni tim istraživača sa
sveučilišta Harvard, Duke i Kaliforni-
ja identificirao je markere biološkog
starenja koji su se povećavali nakon
stresnih događaja (poput ozbiljne in-
fekcije, velike operacije, trudnoće),
a zatim su se vratili na početnu razi-
nu nakon razdoblja oporavka od tih
stresora. Sada to možemo dokazati
jer zahvaljujući velikom interesu za
istraživanja u ovom području svakim
danom sve više spoznajemo i razumi-
jemo prirodnu prilagodljivost DNK,
kojoj stanice dodaju ili uklanjaju ke-
mijske oznake mijenjajući tako način
ekspresije gena. Te epigenetske pro-
mjene posljedica su načina života i
izloženosti faktorima iz okoliša poput
infekcije ili stresa, u djetinjstvu ili ka-
snije u životu, te se uobičajeno koriste
kao "molekularni sat" za procjenu bi-
ološke dobi tkiva i organa u usporedbi
s kronološkom dobi određene osobe. vanja su također pokazala da kronični nakon 63. godine povećavajući rizik
Znanstvenici također mogu procije- stres može pridonijeti ranijem razvoju za pojavu raka, zaraznih i autoimunih
niti biološku dob mjerenjem duljine Alzheimerove bolesti. Ne treba nam bolesti, upale, ateroskleroze i preura-
telomera - zaštitnih kapica na kraju više dokaza da bismo zaključili kako njene smrti. Novije istraživanje Sve-
kromosoma koje se skraćuju svaki je kronični stres veliki rizični faktor učilišta Južne Kalifornije pokazalo je
put kad se stanice podijele. Kada te- za naše zdravlje. da stres u obliku traumatskih događa-
lomera postane prekratka, stanica se ja, naprezanja na poslu, svakodnevnih
više ne može podijeliti, što je ključni Prva intervencija u starenje stresora i diskriminacije ubrzava sta-
proces starenja. Dosadašnja istraži- - Ali kada se stres ublaži, biološka renje imunosnog sustava, potencijal-
vanja dugovječnosti obično su istra- dob mogla bi se potpuno ili djelomič- no povećavajući rizik osobe da oboli
živala načine produljenja telomera no obnoviti. To je možda najjasnije od raka, kardiovaskularnih bolesti i
u cilju produljenja životnog vijeka, dokazano našom analizom promjena infekcija.
ali u posljednje je vrijeme u fokusu biološke dobi kao odgovora na veli- - Proveli smo možda prvo kliničko
znanstvenika identificiranje načina ku operaciju - kaže Vadim Gladyshev, ispitivanje na ljudima osmišljeno za
za vraćanje epigenetskih satova. Ova molekularni biolog s Medicinskog fa- preokretanje aspekata starenja ljudi,
nova studija, koja je mjerila kako se kulteta Harvard, koautor nove studi- ispitivanje TRIIM (regeneracija ti-
biološka dob mijenja kao odgovor na je. To je još korak dalje nakon prvog musa, imunorestoracija i ublažavanje
stres u životinjskim modelima i ljud- nagovještaja da se biološka dob može inzulina), u razdoblju 2015.-2017.
skim skupovima podataka, otkriva da
bi obrazac starenja izazvan stresom
ipak mogao biti samo privremen.
Jasan obrazac koji se pojavio ti-
jekom istraživanja jest taj da izlože-
nost stresu povećava biološku dob. A
to se na čovjeku i vidi. Ako vam je
netko rekao: "Izgledaš kao da si pod
stresom", mogao je reći i "Izgledaš
staro". Naime, kronični stres poka-
zuje se na našem licu u obliku bora,
suhe kože, podočnjaka, osipa, akni u
odrasloj dobi, čak i promjenama če-
ljusti zbog oštećenja zuba ili stiska-
nja čeljusti. Gubitak kose još je jedan
vanjski znak stresa. Iako obično nije
trajan, za mnoge je još jedan izvor
stresa. Oni koji su izloženi stresu du-
lje vrijeme promjene vida i sluha do-
žive mnogo ranije nego što se očeku-
shutterstock

je. Suhe oči, titranje očiju i zamagljen

vid mogu biti posljedica prekomjer-
nog stresa. Zjenice će se raširiti kada
ste anksiozni (kako biste bolje vidjeli
opasnost u akutnoj stresnoj situaciji),
ali ako je stres dulje prisutan, prošire-
ne zjenice mogu dovesti do pojačane
osjetljivosti na svjetlost pa će se oči
sve teže od toga oporavljati. Osobe u
kroničnom stresu češće dožive tinitus
(zvonjenje u ušima). Također, tijekom
stresa povećava se stvaranje ušnog
voska jer se stimuliraju znojne žlijez-
de, što također utječe na sluh. Novije
studije pokazuju da se i naše stanice
mijenjaju pod utjecajem stresa, telo-
mere se skraćuju, a mozak mijenja.
Stres uzrokuje prekomjerno stvaranje
hormona kortizola, a njegovo naku-
pljanje u mozgu može smanjiti pre-
frontalni korteks, što pak utječe na
pamćenje i učenje. Istovremeno može
povećati veličinu amigdale, čineći
mozak prijemčivijim za stres. Istraži-
ISTRAŽIVANJA SU POKAZALA I DA JE PANDEMIJA
DOSLOVNO PROMIJENILA MOZAK ADOLESCENATA I
UČINILA GA TRI GODINE STARIJIM U USPOREDBI S
NJIHOVIM VRŠNJACIMA PRIJE PANDEMIJE
vratiti, što se pokazalo u kliničkom Svrha tog ispitivanja bila je istraži-
istraživanju na deset dobrovoljaca iz ti mogućnost korištenja rekombi-
2019. godine. Tada su istraživači po- nantnog ljudskog hormona rasta za
kazali da koktel od tri lijeka - rekom- sprečavanje ili preokretanje znakova
binantni ljudski hormon rasta, dehi- imunološke starosti u populaciji zdra-
droepiandrosteron (DHEA), steroidni vih muškaraca od 51 do 65 godina.
hormon koji se naziva "fontana mla- Biološka dob je nakon 12 mjeseci
dosti", te metformin - može poništiti smanjena za oko 2,5 godine - rekao je
nekoliko godina biološke dobi, što su dr. Fahy. U ovom posljednjem istra-
i sami nazvali prvom intervencijom u živanju autori su naznačili da je ipak
starenje. Gregory M. Fahy i suradni- "teško pronaći signal među bukom
ci pozabavili su se funkcijom timusa
koja, pojednostavljeno rečeno, slabi nastavak na sljedećoj stranici

DOKTOR U KUĆI
LIPANJ 2023. 27
 UČINAK PANDEMIJE
milijuna stanica koje su pune aktiv-
nosti" te da kada su usporedili više
epigenetskih satova, neki nisu poka-
zali promjene. - Jedno je promatrati
fluktuacije u tjelesnim procesima, a
drugo pokušati ih terapeutski isko-
ristiti kako bismo preokrenuli učin-
ke starenja - zaključuju istraživači.
Unatoč tome, uvjereni su da možemo
preokrenuti procese biološkog stare-
nja jer je "tijelo sposobno za mnoge
izvanredne stvari koje moderna medi-
cina jedva može replicirati."
- Stres i starenje su neizbježni, ali
ne moraju se prerano spojiti! Stres je
posvuda, ali ne morate dopustiti da
ovlada vašim životom. Odmaknite se
i ispitajte odakle dolazi stres, a zatim
shutterstock
poduzmite korake kako biste ga se ri-
ješili prije nego što vam oduzme mla-
dost i vitalnost. Kada naučite učinko-
vito upravljati stresom, možete živjeti
punim plućima - što je duže moguće!
- smatraju u Američkom institutu za
stres, udruženju koje postoji još od
1978. i podiže svijest o učincima stre-
sa. Na svojim su internetskim strani-
cama objavili pedeset znakova koji
ukazuju na stres i vodič sa 17 strategi-
ja uklanjanja stresa u svakodnevnom
životu koje, među ostalim, uključuju
redovite šetnje u prirodi, vizualizaciju
i meditaciju, vježbanje, vježbe dubo-
kog disanja, izbjegavanje nezdravih
poroka, suočavanje s problemima i sl.
Strategije smanjenja stresa
Klinička praksa i iskustva liječnika
i oboljelih kažu da se negativne po-
sljedice stresa mogu ublažiti primje-
nom adekvatnih strategija suočavanja
sa stresom. U Klinici za psihijatriju
Vrapče tijekom pandemije izdali su
niz brošura, priručnika i videa koji-
ma su nastojali pomoći ljudima da se
lakše nose s pandemijskom krizom.
Pod naslovom "Covid-19: Zajedno
smo snažniji", savjetuju zašto je važ-
no očuvanje blagostanja i sprečavanje
izgaranja, opisuju tehnike relaksacije
i načine suočavanja sa stresom. I dalje
su dostupni svi materijali koji mogu
poslužiti da se nosimo sa stresom
na njihovim internetskim stranica-
ma (https://bolnica-vrapce.hr/covid-
19-zajedno-smo-snazniji/), uz poziv
da se svatko može obratiti stručnjaci-
ma ako uvidi da se sam ne može nosi-
ti sa situacijom.
Prof. prim. dr. sc. Slađana Štrkalj
Ivezić, dr. med., specijalistica psihija-
trije u Klinici za psihijatriju Vrapče,
DOKTOR U KUĆI
28 LIPANJ 2023.
ističe da korištenje učinkovitih strate-
gija za suočavanje sa stresom dovodi
do povećanja otpornosti na stres, štiti
naše zdravlje i povećava nam kvali-
tetu života. Postupci suočavanja sa
stresom mogu prevenirati negativne
učinke koje on ostavlja na nas.
- Stres nastaje kada nas okolnosti
u kojima se nalazimo uznemiruju i
nepovoljno djeluju na naše sposobno-
sti da se s njima nosimo. Neprekidna
izloženost nepovoljnim okolnostima
u većine izloženih osoba izazvat će
stres. Dobro izabrane strategije suo-
čavanja mogu nas zaštititi od nepo-
voljnog utjecaja stresa. Stoga i postoji
velik broj strategija suočavanja koje
možemo kombinirati ovisno o situa-
ciji kao što je suočavanje usmjereno
na problem, suočavanje usmjereno na
emocije, suočavanje izbjegavanjem,
suočavanje traženjem socijalne po-
drške, suočavanje putem religioznosti
i duhovnosti - kaže dr. Štrkalj Ivezić,
objašnjavajući koje strategije suoča-
vanja sa stresom možemo primijeniti.
- Suočavanje usmjereno na pro-
blem koristimo kada stres izaziva
problem npr. u komunikaciji, a od-
nosi se na ciljano rješavanje proble-
ma koje izaziva stres. Tada se foku-
siramo na rješavanje problema, jasno
definiramo što je problem, pronala-
zimo moguća rješenja, izaberemo i
primijenimo najbolje rješenje koje
može dovesti do uspjeha. Suočava-
nje usmjereno na emocije koristimo
kada smo preplavljeni emocijama
koje teško podnosimo, s ciljem lak-
šeg podnošenja ili smanjenja emo-
cionalne uznemirenosti. Možemo
koristiti potiskivanje emocija, isti-
canje pozitivnog, smanjenje nape-
tosti opuštanjem, okretanje religiji i
duhovnosti i tražiti podršku drugih.
V
ećina savjeta za borbu protiv
preranog starenja izazvanog
stresom odnosi se na ključnu
ulogu brige o sebi i eliminiranja stresa
kad god je to moguće. Nećete se moći
potpuno riješiti stresa, posebno krat-
koročnih stresnih događaja koji se
pojavljuju u životu, ali možete promi-
jeniti način na koji na njega reagirate.
Također ne možete promijeniti ono
što se dogodilo u prošlosti, ali možete
promijeniti način kako reagirate na
stare stresore.
● Ne trebate biti superheroj - Nitko ne
može sve. Naučite reći ne.
● Već ste savršeni - Ako ste opsjed-
nuti čišćenjem kuće, postavljenjem
stola, organiziranjem savršenog vi-
kenda..., odmaknite se i pitajte koliko
su te stvari zaista važne. Nije li vaš
duševni mir važniji?
● Odvojite vrijeme za sebe - Ne mo-
rate zadovoljiti sve tuđe potrebe prije
nego što dođe red na vas. Kad si ne
dopustite vrijeme za osnovne potre-
be poput jedenja i spavanja, prerano
ćete izgorjeti.
● Povremeno isključite tehnolo-
giju - Mislimo da moramo odmah
odgovoriti na svaku primljenu poru-
ku. Tehnologiju treba koristiti za
svoju udobnost, a ne za tuđe hirove.
Odredite "tiho vrijeme" za sebe svaki
dan i obavijestite druge da ćete odgo-
voriti kada vam to bude odgovaralo.
● Obratite pozornost na svoje vrijeme
- Zbrojite sate koje provodite na bezu-
mnim aktivnostima. Na primjer, pro-

POSTOJI VELIK BROJ STRATEGIJA SUOČAVANJA SA
STRESOM KAO ŠTO JE SUOČAVANJE USMJERENO NA
PROBLEM, SUOČAVANJE USMJERENO NA EMOCIJE,
SUOČAVANJE IZBJEGAVANJEM, SUOČAVANJE
TRAŽENJEM SOCIJALNE PODRŠKE, SUOČAVANJE
PUTEM RELIGIOZNOSTI I DUHOVNOSTI, KAŽE
PSIHIJATRICA SLAĐANA ŠTRKALJ IVEZIĆ
Uvijek savjetujemo izbjegavati rizič-
no suočavanje, a to je traženje krivca.
Suočavanje izbjegavanjem odnosi se
na udaljavanje od izvora stresa tako
da se fizički, emocionalno i misaono
odmaknemo od situacije. Primjeri ko-
risnih strategija uključuju povlačenje
u osamu, potiskivanje emocija, ma-
štanje, sanjarenje, korištenje humora.
Rizične strategije su nepoduzimanje
ili izbjegavanje akcija usmjerenih
na problem te negiranje spoznaje da
se događaj dogodio, kao i pretjerano
konzumiranje alkohola, droga, pretje-
rano uzimanje hrane i samodestruk-
Kako si još možete pomoći
vjeravate li e-poštu petnaest puta
dnevno? Odvojite određeno vrijeme
za zadatke, što će vam omogućiti da
posvetite punu pozornost stvarima
koje radite.
Grupirajte
zadatke.
tivno ponašanje - objašnjava dr. Štr-
kalj Ivezić. Navodi i druge strategije
suočavanja sa stresom koje možemo
izabrati: - Suočavanje traženjem soci-
jalne podrške podrazumijeva podršku
koja uključuje razumijevanje, em-
patiju, pružanje konkretne pomoći.
Ispričati nekome probleme i osjećaje
pa kroz to doživjeti katarzu, razumije-
vanje, dobiti savjet, pomoć i podršku
učinkovit je mehanizam suočavanja.
Postoje različiti izvori socijalne po-
drške koje možemo koristiti - obitelj,
prijatelji, kolege na poslu, profesio-
nalna podrška i drugi. I dobro je da ih
● Jedite pametno i vježbajte - Kada je
naše tijelo suočeno sa stresom, još je
važnije osigurati da dobijemo dovolj-
no pravih hranjivih tvari. Savjetuje se
smanjiti šećer, jednostavne ugljikohi-
drate i alkohol. Jedite nemasne pro-
teine, povrće i zdrave masti. Pobrinite
se da se krećete. Čak i ako nemate
vremena za duge vježbe, nekoliko
žustrih vježbi tijekom dana prilično je
učinkovito u smanjenju stresa.
● Nađite hobi - Isprobajte medita-
ciju, vježbe disanja, vizualizaciju ili
druge tehnike opuštanja kako biste
pomogli tijelu da oslobodi potisnuti
stres. Ako vam nijedna od tih aktiv-
nosti ne odgovara, nastavite tražiti
dok ne pronađete
ono što volite.
Što vas čini
sretnim? Što
vas nasmi-
java?
● Okružite se
shutterstock
ljudima koje
volite - Već i
samo pričanje o
problemu pred-
stavlja svojevrsnu
katarzu.
● Zatražite stručnu
pomoć ako se ne mo-
žete nositi sa životnim
pritiscima.
koristimo. Nadalje, suočavanje putem
religijskih i duhovnih vjerovanja koja
potiču smisao, mir, svrhu, oprost, me-
đusobno pomaganje, vjerovanje da je
neželjeno stanje privremeno, da je bu-
dućnost bolja te strpljenje mogu po-
većati toleranciju na stresne situacije
i pomoći ljudima da se osjećaju zašti-
ćeno, što ih štiti od prevelike tjesko-
be. Ako se oslanjamo na pomoć više
sile u okolnostima u kojima nemamo
što poduzeti, religijska i duhovna vje-
rovanja mogu pomoći da izdržimo
neizvjesnost. Kada nemamo kontrolu
nad okolnostima, tada možemo kori-
stiti toleranciju i prihvaćanje situaci-
je, skretanje pozornosti na neke druge
aktivnosti, pozitivno religiozno i du-
hovno suočavanje, smanjenje emoci-
onalnog uznemirenja, zaustavljanje
uznemirujućih misli, udaljavanje od
izvora stresa kad god je to moguće -
kaže dr. Štrkalj Ivezić. Na YouTube
kanalu djelatnici Klinike snimili su
mnogo korisnih materijala koji mogu
pomoći da se nađe izlaz iz nepodno-
šljivih (stresnih) situacija.
Što je to što mi izaziva stres
- Za izbor učinkovite strategije
suočavanja sa stresom treba najpri-
je identificirati situaciju koja izaziva
stres (npr. uvjeti rada, komunikaci-
ja, emocije tjeskobe, neizvjesnosti i
bespomoćnosti), identificirati meha-
nizme suočavanja i procijeniti jesu li
prikladni situaciji, jesu li učinkoviti u
smanjenju uznemirenosti koju izaziva
stres te, ako nisu, izabrati učinkovitu
strategiju ili kombinaciju strategija.
Uvijek savjetujemo izbjegavati rizič-
ne načine suočavanja kao što je pre-
tjerivanje u pušenju, hrani, alkoholu i
drugim sredstvima ovisnostima. Važ-
no je istaknuti i da ni jedan način su-
očavanja nema prednost, jer to ovisi
o situaciji koja izaziva stres, o okol-
nostima i našim mogućnostima utje-
caja na njih, duljini izloženosti stre-
su, doživljaju ugroženosti, osobnim
kapacitetima za nošenje sa stresom i
dostupnosti podrške - kaže dr. Štrkalj
Ivezić i napominje: - Svaka osoba u
stresu je vulnerabilna i treba podršku,
stoga tražite podršku i pružite je dru-
gima. Nemojte koristiti rizične meha-
nizme suočavanja sa stresom. Imamo
velik broj učinkovitih strategija za
sprečavanje negativnih učinaka stresa
na naše zdravlje, stoga ih koristimo
i zaštitimo svoje tjelesno i mentalno
zdravlje.
DOKTOR U KUĆI
LIPANJ 2023. 29