MARIJA

PRIHVATA
VOQU BO@IJU

Prve ~etiri kwige Novog zavjeta

nazivamo Svetim Jevan|eqima.
U Jevan|eqima su opisani
‘ivot i u~ewe Gospoda Isusa
Hrista. Jevan|eqe zna~i blagu,
radosnu vijest. Dolazak Boga
kao ~ovjeka na zemqu, wegov
‘ivot sa qudima, spasewe su
zaista radosne vijesti. ^etiri
Jevan|eqa su napisali prijateqi
i u~enici Hristovi: Matej,
Marko, Luka i Jovan. Neki
su bili o~evici svega {to je
Hristos u~inio i rekao. Ove
qude nazivamo jevan|elistima
jer su oni objavili radosnu
vijest o Isusu Hristu. Oni
su sakupqali i ~uvali zapise
o Hristu.
Svako Jevan|eqe je isto
ali i razli~ito. Ve}ina
zapisa o doga|ajima iz ‘ivota Arhangel Gavrilo objavquje Mariji da }e roditi Hrista.
Isusa Hrista su vrlo sli~na Arhangel Gavrilo objavquje Mariji da }e roditi Hrista.
i u ve}ini slu~ajeva skoro
istovjetna. Me|utim, svaki “Raduj se o Isaija. Djevojka }e za~eti, i rodi}e sina i nadjenu}e mu ime
pisac je imao svoj na~in Emanuilo, {to }e re}i: s nama Bog.” (Pogledajte Matej 1,23; Isaija 7,14).
na koji je opisao odre|ene Objava arhan|ela Gavrila da }e Marija roditi Hrista je jedan od najva‘nijih
doga|aje. Vrlo je korisno za preokreta u istoriji / jer }e Sin Bo‘iji postati Sin ^ovje~iji sjediwuju|i
nas koji ~itamo Jevan|eqa da se sa svim qudima. Sam Bog silazi na zemqu i ovaplo}uje se (uzima qudsko
ih mo‘emo uporediti kako bi tijelo) da bi postao jedan od nas. U ciqu uni{tewa grijeha svojom smr}u i
imali potpuniju sliku onoga Vaskrsewem On uzima na se na{e grijehe. Bog je ovo u~inio da nas vrati u
{ta se dogodilo. Postoji ne{to zajednicu sa Wim jer je On jedini izvor ‘ivota. Bog pobje|uje smrt da bi
{to nam poma‘e u ovome a to nam dao vje~ni ‘ivot u Carstvu Wegovom.
su uporedna mjesta. Za svaki Marijin udio u svemu ovome je veoma va‘an. Bog ne ‘eli da nas tjera da
doga|aj koji je opisan u vi{e wega prihvatimo. Stvorio nas je da budemo slobodne li~nosti. On ‘eli da
Jevan|eqa u koloni pored teksta ga volimo i da volimo jedni druge jer niko ne mo‘e biti natjeran da voli
stoje uporedna mjesta, {to }emo
nekoga. Tako je Bog upitao Mariju, koja je bila puna qubavi, i koja je bila
vidjeti u nekim lekcijama.
vjerna Bogu i ‘eqela da mu slu‘i, da li zaista ‘eli da tvori voqu Bo‘iju.
Marija je rekla “DA” Bogu u na{e ime slo‘iv{i se da rodi Bo‘ijeg Sina.

33
www.staracrkva.org
 Posjeta An|ela
Glasnik Bo‘iji Gavrilo je objavio za qudski rod najva‘nije vijesti. Ako nacrtamo piramidu, vijest koju Gavrilo objavquje Mariji bila bi na vrhu
te piramide a vijest za Zaharija i Jelisavetu odmah posle we.
Vijekovima prije ovih objava Bog je preko an|ela objavqivao odre|ene doga|aje kako bi se qudi boqe upoznali sa Bogom, kako bi se pripremili
za najradosnije vijesti sa vrha spomenute piramide. Objave an|ela koje najavquju doga|aje sa vrha piramide su kao blokovi u dowem dijelu piramide
koji podupiru ove na vrhu. Napravite {est dijelova ili blokova na ovoj piramidi. Nacrtajte na vrhu an|ela koji predaje poruku Mariji. Dowi blok
razdvojite i nacrtajte Avrama i Saru i Zaharija i Jelisavetu. Sada pogledajte i na druge doga|aje. Na dnu piramide napravite serijal malih slika
na osnovu navedenih biblijskih citata.
Biblijski citati:
1. Luka 1,26-38 (Marija)
2. Postawe 18,1-15 (Avram)
3. Luka 1,5-25 (Zaharije)
4. Postawe 28,10-17
5. Isaija 6,1-10
6. Danilo 3,1-30

34
www.staracrkva.org
 Marija prihvata
voqu Bo‘iju

Gavrilova posjeta Mariji wenoj. Jelisaveta se ispunila Duhom Svetim i povikala

je uzvi{enim glasom rekav{i: “Blagoslovena si ti me|u
[est mjeseci po objavi divne vijesti Zahariju i
`enama i blagosloven je plod utrobe tvoje!… Jer zaigra
Jelisaveti an|eo je bio u jo{ jednoj va‘noj posjeti. Ovaj
dijete od radosti u utrobi mojoj”
put an|eo je posjetio mladu ‘enu Mariju i rekao joj:
Wih dvije su razmijenile iskustva u vezi posledwih
“Raduj se blagodatna. Gospod je s’ tobom.” Marija se
de{avawa. Jelisaveta je rekla Mariji: “I otkud meni
iznenadila kada je ~ula ove rije~i i zapitala se {ta
ovo da do|e mati Gospoda mojega meni? I blago onoj koja
bi to moglo zna~iti ali Gavrilo je rekao da je na{la
vjerova da }e se izvr{iti {to je kazao Gospod.” Marija
milost kod Boga, da Bog sa wom ima posebne namjere.
je odgovorila Jelisaveti pjesmom punoj blagodarnosti
Tada je Gavrilo objavio va‘ne rije~i koje do tada
Bogu. Pjesmom se zahvaquje za Bo`ije milosr|e prema
nije niko ~uo: “ I evo za~e}e{ i rodi}e{ sina i
siroma{nima i bespomo}nima i svim nara{tajima
nadjenu}e{ mu ime Isus. On }e biti veliki i nazva}e
Izraiqa. Pro~itajte ovu pjesmu u Luka 1,46-55
se Sin Vi{wega, i da}e mu Gospod Bog presto Davida
(Pogledajte tekst na po~etku ove lekcije).
oca wegova. I carova}e nad domom Jakovqevim vavijek,
i carstvu wegovu ne}e biti kraja. “
Marija je upitala jedno osjetqivo pitawe: “Kako to
Marija - Nova Eva, majka svih
mo‘e biti jer ja nemam mu‘a?” Arhan|el joj je rekao da
}e ona zatruditi silom Duha Svetoga i dijete }e biti
U~ili smo i o tome {ta se dogodilo Adamu i Evi u
sveto, Sin Bo‘iji. Tada je arhan|el razjasnio i drugo
Edenskom vrtu. Zmija je ku{ala Adama i Evu da okrenu
~udo: “I eto Jelisaveta ro|aka tvoja i ona za~e sina
le|a Bogu ne dr‘e}i se zapovijesti koje im je postavio.
u starosti svojoj i ovo je {esti mjesec woj koju zovu
Eva je jela plodove sa drveta poznawa dobra i zla a
nerotkiwom. Jer u Boga je sve mogu}e {to ka‘e.”
Adam joj se pridru‘io u tome. Eva je rekla “NE”
Bogu. U crkvenim molitvama Mariju ~esto nazivamo
Nova Eva. Kao {to vidimo u dana{woj pri~i Marija
Marijino “DA” Gospodu je rekla “DA” Gospodu, slobodno i svim svojim srcem.
Ona je ispunila Bo‘iji plan za spasewe qudi jer je
Do{lo je vrijeme da Marija odgovori i ona se
pristala da bude dio toga plana.
slobodnom voqom slo‘ila da bude dio Bo‘ijeg plana
^ine}i ovo Marija je prinijela sva qudska bi}a u
rekav{i: “Evo slu{kiwe Gospodwe, neka mi bude
Bo‘ije spasewe. Ona je pobijedila Evino NE sa svojim
po rije~i tvojoj!
DA. Wenom poslu{no{}u i saradwom svi mi imamo
mogu}nost da poslu{amo Boga i da sara|ujemo sa Wim
kako bi i sami bili spa{eni.
Crkva pokazuje zahvalnost svih qudi prema Mariji
Marija u posjeti Jelisaveti mole}i joj se divnim rije~ima i pjesmama. Uvijek se
sje}amo kako je pristala da tvori voqu Bo‘iju da bude
Marija je bila nestrpqiva da vidi Jelisavetu. Ubrzo majka Bo‘ija. Molimo joj se kao Hramu Gospodwem
je oti{la u brdovitu Judeju kod ro|ake. U{la je u ku}u / zemaqskoj palati nebeskog cara. Kao majka Bo‘ija
Jelisavetinu i Zaharijinu i pozdravila ih. Kada je Marija je tako|e majka svih nas koji se u Hrista
Jelisaveta ~ula Marijin glas zaigralo je dijete u utrobi krstimo i postajemo ~lanovi wegovog tijela - Crkve.

35
www.staracrkva.org
 Jevan|elista Matej
Prema ranom crkvenom predawu prvo Jevan|eqe Novoga zavjeta napisao
je jevan|elist Matej. Matej je napisao Jevan|eqe na aramejskom jeziku
kojim je Hristos, kao i ve}ina naroda u Palestini, govorio. Aramejski
jezik je stari jezik koji dopire do teritorije oko Harana gdje su Avramov
brat Nahor , wegov sin Lavan i Isakov sin Jakov nekada ‘ivjeli.
Matej je bio carinik kada ga je Hristos pozvao da ga slijedi.
Sjedio je u carinarnici kada mu je Hristos rekao:
“Po|i sa mnom.” I Matej je ostavio svoj posao
i krenuo. Matej je bio Jevrejin koji je postao
hri{}anin i koji je vjerovao da je Hristos
obe}ani Mesija narodu Izraiqa. On naziva
Isusa - Hristom i sinom Davidovim
(predak Hristov) koji vodi u Carstvo
Bo‘ije.
36
Jevan|elist Marko
Marko se spomiwe i kao Jovan Marko.
www.staracrkva.org
Wegova majka Marija je bila vjerna
hri{}anka i ‘ivjela je u Jerusalimu.
Hri{}ani su se okupqali u Jerusalimu u
wihovoj ku}i na molitvu i dru‘ewe. Marko
nije li~no upoznao Hrista za vrijeme Hristovog
zemaqskog ‘ivota ali je na misionarskim
putovawima bio uz apostole. Marko je zapisao sve
{to je ~uo o Hristu jer je slu{ao propovijedi apostola.
Petar je bio vrlo zahvalan Marku na wegovoj pomo}i pa ga
u poslanicama naziva moj sin Marko. Jevan|eqe po Marku je najkra}e
Jevan|eqe. Marko pi{e kao vrlo iskusan pripovjeda~. Wegova pri~a
o Hristovom ‘ivotu i nauci je jednostavna i jasna. On ‘eli da qudi
saznaju o Hristu iz Hristove rije~i i ‘ivota. Marko je vjerovatno
napisao svoje Jevan|eqe dok je ‘ivio u Rimu.
Jevan|elist Luka
Za razliku od jevan|eliste Mateja, jevan|elist Luka poti~e iz zajednice
u kojoj se govorio gr~ki jezik. On je pisao za qude koji nisu ba{ znali
ko je bio Hristos ali su ~uli o wemu od apostola. Sveti Luka je bio
jedan od u~enika i pomaga~a svetoga Pavla. Pavle u nekoliko svojih
poslanica pozdravqa svoga prijateqa Luku. Luka je ~uo da apostol
Pavle propovijeda o Hristu kao Gospodu i Spasitequ svih qudi. Luka
je tako|e sakupio Hristove izreke koje su Marko i ostali
zapisivali. Na po~etku svoga Jevan|eqa Luka pi{e:
“Budu}i da su mnogi poku{ali izlo‘iti kazivawe
o doga|ajima koji su se dogodili me|u nama, kao
{to nam predado{e oni koji su od po~etka
bili o~evici i sluge Rije~i (Logosa).”
Ovim Luka obja{wava da ‘eli da stavi
sve doga|aje u neki red kako bi qudi koji
~itaju mogli lak{e da razumiju istinu o
Bo‘ijem Sinu, Isusu Hristu.
Jevan|elist Jovan
Jovan je bio najmla|i u~enik Hristov
i wegovo Jevan|eqe je posledwe
napisano. Jovan i wegov u~enik Prohor
propovijedali su Jevan|eqe u Efesu, u
Maloj Aziji. Oni su ~inili brojna ~uda ali
su ih pagani progawali. Pla{e}i se da ih ne
ubiju imperator ih {aqe u izgnanstvo na gr~ko
ostrvo Patmos gdje su ‘ivjeli u pe}ini. Ostario
Jovan je diktirao rije~i svoga Jevan|eqa Prohoru
koji ih je zapisivao. Jovan se sje}ao qubavi Hristove. U
svim svojim spisima Jovan govori o qubavi Bo‘ijoj i o qubavi
koju trebamo imati jedni prema drugima. Tako|e govori i o grijehu i
pokajawu, kr{tewu, miropomazawu, i zajednici sa Hristom kroz Sveto
Pri~e{}e. Mnogi izrazi za hqeb, vodu, svjetlost i druge prirodne
elemente nas podsje}aju na istinski ‘ivot koji nam daje Hristos.
Jovan je tako|e napisao tri poslanice i Kwigu Otkrivewa koja govori
o posledwim de{avawima.
Ispovijedawe na{e vjere 7 - Objavqivawe Bo`ije poruke drugima

BO@IJI
GLASNICI
Okupite uku}ane i dajte im olovku i papir.
Recite im da imaju nekoliko minuta da
razmisle o ovome pitawu: Kada biste trebali
ne{to poru~iti cijelome svijetu kako bi
va{a poruka glasila? Svako neka zapi{e svoju
poruku na papir ali o porukama nemojte jo{
razgovarati.
Dana{wa lekcija, kao i prethodne, govori nam o an|elima koji objavquju poruke ( Gavrilo i drugi). Ali nisu samo
an|eli blagovjesnici. Vidjeli smo u Starom zavjetu da Bog poziva proroke da narodu objave odre|ene poruke.
Pri~a iz dana{we lekcije je uzeta iz Lukinog Jevan|eqa. Pisci Jevan|eqa se nazivaju jevan|elistima /
blagovjesnicima jer nam donose vijesti od Isusa Hrista. Na gr~kom jeziku jevan|eqe se ka‘e evangelion i tako|e
ima isto zna~ewe (blaga, radosna vijest), kao uostalom i na svim drugim jezicima. Pogledajte prva ~etiri stiha
prve glave Lukinog jevan|eqa.
Koje rije~i nam kazuju da je Luka blagovjesnik? Koja rije~ govori sadr‘aj poruke koju objavquje?
_____________________________________________________________________________________

_____________________________________________________________________________________

Hristovi u~enici i apostoli su bili blagovjesnici tako|e. Oni su prelazili velike daqine da bi qudima koji
su `ivjeli daleko {irili dobre vijesti o Isusu Hristu. Apostolima i jevan}elistima nazivamo sve qude koji
donose dobre vijesti u zemqe koje posle wihove misije prihvataju hri{}anstvo kao plod wihovog rada. Sveti
Vladimir je jevan|elista Rusije, Sveta Nina jevan|elista Gruzije, Sveti Patrik jevan|elista Irske, Sveti
Inokentije Amerike.
Mnogi svetiteqi su bili blagovjesnici na druge na~ine. Svojim primjernim ‘ivotom oni nam pokazuju kako
Bog ‘eli da se mi pona{amo prema Wemu ali i prema svim qudima. ^ak su se i ruski carevi savjetovali sa
monasima/svetiteqima kada bi donosili neku odluku: kako da tvore Bo‘iju voqu prema svom narodu, kako da
odbrane zemqu ili kako da zavr{e dr‘avne poslove.
Bog nas sve poziva da budemo blagovjesnici. Pro~itajte zadwih nekoliko stihova Jevan|eqa po Mateju (28,18-
20) Pogledajte i Marko 16,15-16, Luka 24,44-48 i Djela 1,8.

1. Kakvu poruku Hristos ‘eli da mi nosimo?

2. [ta On ka‘e kome da je uru~imo?
3. Na koje na~ine mo‘ete da uru~ite ove poruke / rije~ima, djelima i molitvama?
4. Da li li~na poruka svijetu koju ste napisali li~i na poruku na koju nas Hristos poziva da je prenesemo
svijetu? ( Sada je vrijeme da razgovarate o porukama koje ste napisali)
5. Za{to ste napisali te poruke? Zbog ~ega su vam va‘ne?
6. Kada ste pisali poruku da li ste imali na umu neki od na~ina da je objavite svijetu? Da li bi neki od
tih
na~ina mogao da se primijeni da se objavi Hristova poruka svijetu?
37
www.staracrkva.org
1 2 3 4

38
www.staracrkva.org
 SPASITEQ JE
RO\EN
8

U Jevan|equ ~itamo pri~u o

Isusu Hristu, Sinu Bo‘ijem
koji je do{ao na zemqu kao ~ovjek
da bi qude spasio od grijeha.
Neki qudi ne vjeruju da je Bog
bio me|u nama, ‘ivio sa nama.
Me|utim, pisci Jevan|eqa su
pisali o vremenu i mjestima koji
su zaista bili stvarni: o mjestu
Hristovog ro|ewa, mjestima kuda
je i{ao i onome {ta je ~inio.
Pro~itajte Jevan|eqe po Luki
2,1-5.
“A u dane one izi|e zapovijest
od cara Avgusta da se popi{e
sva vaseqena. Ovo je bio prvi
popis za vrijeme Kirinijeve
uprave Sirijom. I i|a{u svi da
se popi{u, svako u svoj grad. A
tada po|e i Josif iz Galileje iz
grada Nazareta u Judeju u grad
Davidov koji se zove Vitlejem, Mudrac sa Istoka (Persija) je vidio Hristovu zvijezdu i do{ao je da mu
jer on bija{e iz doma i plemena se pokloni.
Davidova. Da se zapi{e sa
Marijom zaru~enom za wega, koja
bje{e trudna.”
Biblija i istorija Obe}ani Mesija je ro|en
1. Pro~itajte pa‘qivo tekst “I re~e im an|eo: Ne bojte se jer vam evo javqam radost veliku koja }e biti
iznad i zaokru‘ite imena vladara svemu narodu. Jer vam se danas rodi Spas, koji je Hristos Gospod, u gradu
tog vremena. Davidovu.” Luka 2,10-11
2. Podvucite dvije oblasti Vijekovima je jevrejski narod ~ekao na spasiteqa obe}anog od Boga. Posle
jednom bojom i gradove u ovim mnogo godina provedenih u ropstvu u Egiptu i bezna|a u pustiwi, Bog ih
oblastima drugom bojom. Da li ih je doveo u Obe}anu zemqu. Oni su opet zaboravili na Boga i Asirci i
mo‘ete prona}i na karti? Vavilonci su ih pokorili. Posle 70 godina provedenih u Vavilonu Bog je
3. Ko je bio rimski vladar toga dopustio Jevrejima da se vrate u zemqu gdje }e se roditi Spasiteq. Podignut je
vremena? Poku{ajte prona}i novi hram kao i veliki zid oko wega. Za vrijeme od 400 godina izme|u zadweg
wegovo ime u enciklopediji ili proroka Malahije i ro|ewa Spasiteqa, Palestinom su upravqali Grci a
u nekoj kwizi o ranom Rimskom posle wih Rimqani. Svaki od ovih osvaja~a su na neki na~in pripremili
carstvu. Sada pro~itajte Matej put kojim }e se {iriti rije~ Bo‘ija. Grci su bili uspostavili zajedni~ki
2,1 i vidite ko je bio car judejski jezik u Carstvu a Rimqani napravili dobru mre‘u puteva. I tada je i do{lo
u to vrijeme. vrijeme da se Spasiteq rodi.

39
www.staracrkva.org
SPASITEQ JE RO\EN!
Hristos je ro|en u vrijeme rimske vladavine Judejom.
Rimqani su imenovali doma}eg vladara po imenu Irod
da vlada narodom. Ve} nekoliko generacija vladala
je Irodova porodica a on je bio poznat kao Irod
Veliki.
U vrijeme Hristovog ro|ewa Rimqani su pravili
popis stanovni{tva. Svako se trebao prijaviti u svoj
rodni grad kako bi pla}ali porez i bili regrutovani za
vojsku. Josif, Marijin ro|ak, koji |e odgojiti Hrista,
‘ivio je u Jerusalimu. Josif i Marija, koja je nosila
Sina Bo‘ijeg u utrobi svojoj su oti{li u Davidov
grad / Vitlejem, jer su se po rimskom pravilu trebali
tamo prijaviti.
Putovawe je bilo dugo i iscrpquju}e, posebno za
Mariju jer se vrijeme poroda pribli‘ilo. Kada su
stigli u Vitlejem sve je vrvilo od naroda koji je zbog
popisa do{ao. I do{lo je vrijeme da Sin Bo‘iji do|e
na svijet. Grad je bio pun i nije bilo mjesta da se smjeste
do u pe}inu. U pe}ini se dijete rodilo a Marija ga je
povila i stavila u jasle.
An}eli objavquju ro|ewe Hristovo
I dok su pastiri ~uvali svoja stada An|eo im se
javio i slava Gospodwa ih je obasjala. Pastiri su se
upla{ili a An|eo im je rekao: “Ne bojte se; jer vam,
evo javqam radost veliku koja }e biti svemu narodu.
Jer vam se danas rodi Spas, koji je Hristos Gospod u
gradu Davidovu. I ovo vam je znak: na}i }ete dijete
povijeno gdje le‘i u jaslama.”
Uskoro se sa nebesa za~ula an|elska pjesma hvalospjeva
Gospodu: “Slava Bogu na visini i na zamqi mir, me|u
qudima dobra voqa.” Posle ove an|elske posjete
pastiri su rekli: “Hajmo do Vitlejema da vidimo to
{to se dogodilo, {to nam objavi Gospod.” I zaista su
do{li i prona{li Mariju i Josifa te vidjeli dijete
u jaslama.
Qudi su bili zadivqeni pri~om pastira o posjeti
an|ela. Marija je “sve rije~i ~uvala u srcu svojemu.”
Pastiri su se vratili ku}ama slave}i Boga i
blagodare}i na svemu {to su vidjeli i ~uli.
40
www.staracrkva.org
Simeonov susret sa Hristom u hramu
Kada je Hristu bilo osam dana bilo je vrijeme za
obrezawe i znamenovawe imenom koje je an|eo rekao
Mariji. A mjesec dana kasnije Marija i Josif su
odnijeli Hrista u Hram kako je Mojsijev zakon nalagao.
Tom prilikom su prinijeli na ‘rtvu dva mlada goluba.
Takvu ‘rtvu su prinosile siroma{ne porodice.
Starac Simeon ih je susreo u hramu. Simeon je bio
pravedan i vrlo pobo‘an ~ovjek. Prou~avao je Sveto
pismo i radovao se utjesi Izraela. Sveti Duh je objavio
Simeonu da }e prije nego ispusti du{u vidjeti Mesiju
( Spasiteqa). U toj objavi mu je dato i da do|e u hram
na taj dan. Kada je Simeon vidio dijete uzeo ga je u
naru~je i zablagodario Bogu. (Luka 2,20-32)
Simeon je blagoslovio zadivqene roditeqe ali je
i upozorio Mariju rekav{i: “ Gle ovaj le`i da mnoge
obori i podigne u Izraiqu, i da bude znak protiv koga
}e se govoriti. A i tebi samoj probo{}e ma~ du{u da
se otkriju pomisli mnogih srca.”
Simeon nije bio jedini u hramu koji je znao da je
dijete obe}ani Spasiteq. Ana, proro~ica, tako|e u
godinama provela je mnogo godina u hramu poste}i
i mole}i se dan i no}. I ona je vidjela Hrista i
zablagodarila Bogu. Svima koji su tra‘ili spas za
Izraiq govorila je o Wemu
Posjeta mudraca novoro|en~etu
Nekoliko dana po Hristovom ro|ewu mudraci (
astrolozi iz Persije i Mesopotamije) su do{li
u Jerusalim. Kada su do{li pitali su tamo{we
vo|e “ Gdje je dijete, novi car jevrejski? Vidjeli
smo wegovu zvijezdu na nebu i do{li smo da mu se
poklonimo.” Wihovo pitawe je uznemirilo Iroda i
narod u Jerusalimu. Irod je pozvao sve sve{tenike i
kwi`evnike da ih upita gdje }e se roditi Mesija. Oni
su mu odgovorili: “ U Vitlejemu judejskom, jer je tako
prorok zapisao.”
Irod se tajno susreo sa mudracima i pitao ih kada se
ta~no zvijezda pojavila. Onda ih je poslao u Vitlejem i
rekao im: “Idite i tra`ite dijete i kada ga prona|ete
javite mi kako bih i ja do{ao da mu se poklonim. “
Posle toga susreta mudraci su krenuli. Ispred wih je
i{la zvijezda koja ih je vodila do mjesta gdje je dijete
ro|eno. Kada su vidjeli da se zvijezda zaustavila bili
su presre}ni. Vidjeli su dijete i Mariju majku wegovu
te su mu se poklonili. Otvorili su darove koje su
donijeli a to su bili zlato, tamjan i smirna. Kako su
bili upozoreni u snu da se ne vra}aju Irodu, drugim
putem su se vratili u svoju otaxbinu.

Darovi za Cara
ZLATO je naplemenitiji metal poznat u biblijsko
doba. Iskusan zlatar mo‘e razviti jednu uncu zlata
u svjetlucavi film od 200 kvadratnih stopa (1 stopa
- 30,48 sm), tako tanak da prenosi svjetlost. TROPAR NA PRAZNIK
TAMJAN je smola koja se skupqa sa drve}a Arabije i RO\EWA HRISTOVOG
Etiopije. Stablo drveta se pore‘e i tanka kora drveta
se skine. Sok polako isti~e te se stvrdne. Grumeni koji
se tada sakupe su ‘uti i pra{kasti ali kada se stave Tvojim ro|ewem Hriste Bo`e zasija svijetu svjetlost
na plamen {ire prekrasan miris. bogopoznawa, jer se u toj svjetlosti zvijezdom u~ahu
oni koji zvijezdama slu`e da se klawaju Tebi, Suncu
SMIRNA je tako|e smola. Sakupqa se sa ‘buwa pravde i da poznaju tebe sa visine Istoka; Gospode
sli~no kao {to se sakupqa tamjan i ima slatkast miris. slava ti!
Mo‘e se koristiti i kao parfem ali je ~e{}e povezana
sa smr}u. Drveni Egip}ani su smirnu koristili da
balzamuju mrtve u mumije.

Pro~itajte tekstove o zlatu, tamjanu i smirni na lijevoj strani. Pove‘ite citate na lijevoj strani sa opisima
koji najboqe odgovaraju tekstu na desnoj strani.
Levitska 2:1-2 Prema Bo‘ijim uputstvima zlato se koristi za
izradu sve{teni~kih ode‘di.
Pri~e Solomonove 25:11-12 Smirna se stavqa na laneno sukno u koje se umota
preminuli/a.
Tamjan je dio ‘rtve Bogu koji ima divan miris.
Marko 15:23
Smirna umawuje bol umiru}eg.
Jeremija 6:19-20
Proro~anstvo o dva dara koji se daju Gospodu.
Izlazak 39:1-5
Bog ka‘e svom narodu da prino{ewe tamjana na
‘rtvu ne zna~i ni{ta ako se ne dr‘e Wegovog
Isaija 60:6
u~ewa.
Jovan 19:39-40 Originala rije~ za smirnu jeste marah i zna~i
gor~inu.
Izlazak 15:22-3
Mudre rije~i su toliko ~iste da ih pisac upore|uje
sa zlatom.
41
www.staracrkva.org
Ispovijedawe na{e vjere
Ikona - Sretewe Gospodwe u hramu
Sretewe Gospodwe u hramu
Dana{wa biblijska lekcija nam govori o susretu starca
Simeona i proro~ice Ane sa Hristom u hramu.
Po Zakonu koji je Bog dao Mojsiju, kada dijete napuni
40 dana roditeqi ga unose u hram. Prino{ewe na ‘rtvu
jagweta ili dva goluba je bio simvol o~i{}ewa posle poroda.
Sveti Duh je otkrio Simeonu da }e Bog dopustiti da vidi
obe}anog Spasiteqa prije svoje smrti. Simeon je ‘urio u
hram toga dana jer je osjetio da ga Duh upu}uje da ide tamo.
Bog je blagoslovio Simeona kada su Marija i Josif donijeli
Hrista u hram.
Simeon je uzeo Hrista u svoje ruke zablagodario Gospodu
izrekav{i:
Sada otpu{ta{ u miru slugu svojega Gospode po
rije~i svojoj; Jer vidje{e o~i moje Spasewe tvoje,
Koje si ugotovio pred licem sviju naroda. Svjetlost
da prosve}uje neznabo‘ce i slavu naroda tvojega
Izraiqa.
42
www.staracrkva.org
8 - Znamenovawe djeteta u crkvi
Proro~ica Ana je imala 84 godine. Wen mu‘ je umro posle
sedam godina braka. Od tada ona nije nikada napustila hram
i slu‘ila je Bogu neprestano poste}i danu i no}u. Ona je
tako|e zablagodarila Bogu toga dana i objavila drugima da
}e Isus biti Spasiteq Izraiqa.
Ovaj doga|aj - praznik Sretewe Gospodwe proslavqamo
15/2 februara. Tada pjevamo ovu pjesmu:
TROPAR PRAZNIKA - SRETEWE
RADUJ SE BLAGODATNA BOGORODICE
DJEVO, JER IZ TEBE ZASIJA SUNCE PRAVDE,
HRISTOS BOG NA[, KOJI OBASJAVA ONE
KOJI SU U TAMI. VESELI SE I TI STAR^E
PRAVEDNI, KOJI SI UZEO U SVOJE NARU^JE
OSLOBODIOCA DU[A NA[IH, KOJI NAM JE
DAROVAO VASKRSEWE.
Poseban Blagoslov za djecu
Crkva ima nekoliko blagoslova za djecu:
Prvog dana kada se dijete rodi blagoslove se majka
i dijete
Osmog dana kada dijete dobija ime - znamewuje se.
Na ~etrdeseti dan od ro|ewa kada majka i dijete
prvi put ulaze u crkvu
Kada se dijete kr{tava
Na pri~e{}u
Kada se dijete znamewuje sve{tenik ka‘e:
Znamewuje se sluga Bo‘iji (ime djeteta) : U ime
Oca i Sina i Svetoga Duha. Amin
On (Ona) ulazi u Tvoj dom da ti slu‘i i u la|i hrama
tvoga pjeva}e ti molitvene pjesme.
 OBE]ANI
SPASITEQ
ODRASTA
9

Iako je biblijska pri~a za svaku

sedmicu sa‘eta u va{e lekcije
stvarni ciq ovih lekcija je
da vam pomogne da sami ~itate
Bibliju. Ovdje su neki od na~ina
na koje mo‘ete po~eti sa ~itawem
Biblije otkrivaju}i i o Bibliji
i o Crkvi sve vi{e.
^itawe Biblije kod ku}e
Najboqe je da budete realni u
planirawu ~itawa Biblije. Boqe
je da provedete malo vremena
svaki dan nego da se napregnete
da uradite vi{e i na kraju ne
zavr{ite {to ste planirali.
1. Kako ove godine radimo
Jevan|eqa po~nite sa Jevan|eqem
po Marku koje je i najkra}e. To
Jevan|eqe }e vam dati osnovu Mladi Hristos razgovara sa kwi‘evnicima u hramu.
o Hristovom ‘ivotu i u~ewu.
Pro~itajte jednu ili dvije glave
na dan. Pravite pregled va‘nih
napomena ili doga|aja ili pak
va{ih misli i pitawa.
2. Da biste bili revnosni u
molitvi i razmi{qawima o Bogu Dijete – Predvje~ni Bog!
pro~itajte jedan ili dva psalma A dijete rastija{e i ja~a{e duhom, pune}i se premudrosti, i blagodat Bo‘ija
svaki dan. Poku{ajte da ih ~itate bija{e na wemu. Luka 2,40
u isto vrijeme svakoga dana. Kada razmi{qamo o Hristu mislimo o wemu kao o Sinu Bo‘ijem, koji ima
svu silu i slavu Bo‘iju. I to je zaista istina o Isusu Hristu. Ali postoji
Slu{awe Biblije u Crkvi jo{ ne{to {to Bog ‘eli da znamo. Bog je poslao u svijet svog jedinog Sina.
Slu{ajte psalme.
Hristos nam je do{ao kao malo dijete koje je u isto vrijeme bio i predvje~ni
1. ^itawa za vrijeme Liturgije
Bog kao {to pjevamo na kraju kondaka na praznik Ro|ewa Gospoda Isusa
su iz apostolskih poslanica
ili Djela apostolskih. Svaki Hrista. Hristos je iskusio svoju qudsku prirodu na isti na~in na koji mi
put poku{ajte da iz pro~itanog po~iwemo zemaqski ‘ivot - kao bespomo}no dijete. Ali od samog po~etka
zapamtite neku od ideja. mi znamo da Hristos nije bio obi~no dijete. Do svoje dvanaeste godine on
2. Slu{ajte psalme. Svake je ve} sjedio u hramu sa poznatim tuma~ima Zakona. On nije samo slu{ao
sedmice i svakog posta se ~itaju nego je postavqao pitawa zbog kojih su svi bili iznena|eni. Odrastao je i
drugi psalmi. Oni ukqu~uju bio mudar. Sin Bo‘iji je izrastao u zrelog mu{karca, spremnog da tvori
Prokimen, aliluja stihove i voqu Oca svoga.
stihove zajednice.

43
www.staracrkva.org
 DUGO PUTOVAWE U BEZBJEDAN DOM

1. Hristos je ro|en u Judeji,
u ________________________ ,
a Marija i Josif su `ivjeli
u _____________________
u ________________________ . ______________, ali ni tamo nije
Pogledajte Luka 2,4. Podvucite imena
gradova i oblasti; pove‘ite linijom
na karti mjesta gdje je ‘ivjela sveta
porodica. i gdje se Hristos rodio.
2. Kada je Josif u snu upozoren on je
poveo Mariju i Hrista u ________
__________
gdje su bili do Irodove smrti. Bog
mu je rekao da se vrati u zemqu____
bilo bezbjedno.
Pogledajte Matej 2,13-15 i 19-21.
Ucrtajte i ovo putovawe.
44
www.staracrkva.org
3. Josif je na kraju oti{ao u oblast
_____________________,
da `ivi u __________________,
tako je Hristos kasnije nazvan
__________________________.
Pogledajte Matej 2,22-23. Zavr{ite
kartu sa Hristovim dje~a~kim
hodo~a{}em Hramu. ­(Luka 2,41).
 H R I S TOS IZRASTA
U M U D R O G I STASITOG MLADI]A
Posle posjete mudraca Josifu se u snu javio an|eo
Gospodwi. Rekao mu je: “Ustani, uzmi dijete i wegovu
majku i idite u Egipat i ostanite tamo sve dok vam ne
ka`em da se vratite. Jer }e Irod tra`iti dijete da bi
ga ubio.” I tako je Josif no}u poveo Mariju i dijete
u Egipat. Ostali su tamo, daleko od svih onih koji
su ih poznavali sve dok nije Irod umro - vjerovatno
nekoliko godina.
proro~anstva o Spasitequ koji }e se nazvati
Nazare}aninom. U Nazaretu je Hristos odrastao u
mudrog mladi}a sa Bo`ijom milo{}u na wemu. Mi ne
znamo mnogo o Hristu kao mladi}u ali i kao drugi
jevrejski dje~aci vjerovatno je u~io da ~ita Stari
zavjet i da pamti mnoge wegove dijelove. Kako je Josif
bio stolar vjerovatno je Hristu bilo blisko i to
zanimawe.

Irodov pokoq djece Posjeta Hramu

Irod je bio bijesan kada je shvatio da su ga mudraci Svake godine su Marija i Josif i{li u Jerusalim za
prevarili. Htio je da sazna o novom caru sve. Pitao praznik Pashe sje}aju}i se doga|aja kada je Bog spasio
je mudrace o zvijezdi, kada se pojavila? @elio je da wihove pretke u Egiptu. Putovali su sa prijateqima
sazna koliko je star novi car. Zatim je pitao jevrejske i ro|acima i mnogima koji su i{li u Sveti grad.
vo|e gdje bi se dijete moglo roditi prema kazivawima Kada je Hristos napunio 12 godina krenuo je sa
proroka. wima u Jerusalim. Na kraju proslave po{li su ku}i ali
Irod je bio ~ovjek ‘edan vlasti. Ubio je mnogo qudi nisu vidjeli da Isus nije sa wima. Misle}i da je on
- ~ak i ~lanove svoje porodice – te pla}ao mito samo sa drugom ve}om grupom hodo~asnika oni su nastavili
da bi postao vladar. Sada je htio da prona|e dijete daqe. Kako ga nisu prona{li ni kasnije pitali su
koje mu je ugro‘avalo presto na koji je do{ao poslije prijateqe i ro|ake da li su ga vidjeli.
toliko prevara.
Kada su se mudraci vratili svojim ku}ama drugim Hristos i u~iteqi
putem ne svrativ{i kod Iroda on je naredio da se sva Marija i Josif su bili zabrinuti i vratili su se u
djeca do dvije godine i mla|a u Vitlejemu i okolini Jerusalim. Tra‘ili su Hrista tri dana. Na kraju
ubiju. Ovu dobnu granicu je stavio na osnovu prora~una su ga prona{li u hramu gdje sjedi me|u u~iteqima,
mudraca. slu{a ih i postavqa im pitawa. Svi prisutni
su bili zadivqeni wegovim shvatawem i
Povratak u Nazaret odgovorima na odre|ena pitawa.
Kada je Irod umro an|eo Gospodwi
je do{ao na san Josifu. Rekao mu je: Kada ga je ugledala majka
“Ustani, uzmi dijete i wegovu majku jer je bila za~u|ena. Rekla mu je da se oni
oni koji su tra`ili dijete brinu i da im je trebao re}i
jesu mrtvi.” Tako su oni gdje je. Hristos im je rekao
krenuli put Izraiqa da je wegovo mjesto
ali je Josif ~uo da u domu Oca wegova.
Arhelaj (jedan od Oni tada nisu
trojice Irodovih shvatali da je on
sinova) vlada govorio o Bogu kao
Judejom na mjestu wegovom Ocu.
svoga oca, pa se Vratili su se
pla{io da ide u Nazaret i bio
tamo. Oti{li im je poslu{an.
su u oblast Wegova majka je sve
Galileje gdje su ove stvari ~uvala u
zasnovali svoj srcu a Hristos je
dom. Josifova rastao u mudrosti u
odluka je bilo
bo‘anskoj i qudskoj
ispuwewe
milosti.
45
www.staracrkva.org
 OSJE]AWE STRAHA
Svako ponekada osje}a strah i zbog toga straha ~ini neke svari. To nije pogre{no. Ali ako nas taj strah vodi u la‘ ili pak u vrije|awe drugih tada
je to pogre{no. Pogledajmo na neke qude o kojima smo u~ili u ovoj ili u prethodnim lekcijama. Mnogi su ne{to u~inili iz straha. Da li ih je taj
strah natjerao da sla‘u ili pak uvrijede druge?
Napi{ite imena (iz lijeve kolone) u tri desne kolone biraju}i ta~ne odgovore. Mnogi od odgovora su iz ove lekcije ili prethodne a oni koji
nisu ne}e vam biti te{ko da ih pogodite.

Ime Moj (na{) strah je [ta sam (smo) u~inili [ta se desilo kasnije:
uzrokovan: zbog straha: Izbori:
1. Marija Izbori: Izbori: 1. Iako su postojale mnoge stvari koje se
1 . Veli~anstvenom svjetlo{}u 1. Brzo smo u~inili {ta je an|eo ti~u moga sina a koje nisam razumjela na{
an|ela Gospodweg. rekao da u~inimo. __________ dom je bio pravi dom a moj sin je bio dobar,
2. Irod __________________ poslu{an i voqen mladi}.________
2. I na kraju smo shvatili da ovo
2 . Brigom da sam izgubila 2. Naqutila sam se na sina. ___ dijete treba da postane Prete~a Gospodwi.
3. Pastiri na pa{waku sina. ________________
_________________ 3. Mogao sam ponovo da govorim i da slavim

46
3. Odveo sam porodicu na drugo Boga. Divan je osje}aj imati sina posle
4. Zaharije 3 . Brigom za moju porodicu mjesto._________________ toliko godina ~ekawa.________
– {ta ako je novi vladar stra{an 4. Nisam uspio sa samoubistvom,

www.staracrkva.org
5. Josif bi bio siguran da nema novog cara.
6. Qudi koji su
~ekali sa Zaharijom i
Jelisavetom da se rodi
Jovan.
kao wegov otac? ________
4 . Neobi~nostima koje uvi|amo
u ‘ivotima na{ih prijateqa.
__________________
5 . Mogu}no{}u da izgubim
carstvo. ________________
6 . Pojavqivawem an|ela pored
mene u oltaru. __
_______
4. Ubio sam mnogo novoro|en~adi da
___________
5. Razgovarali smo sa svojim
kom{ijama i pitali se me|u sobom
{ta bi to dijete moglo biti. ___
__
6. Sumwao sam u rije~i an|ela i bio
ka‘wen zbog toga _______
ubio sam neke od svojih sinova koji su po
mom mi{qewu kovali zavjeru protiv mene
i na kraju sam zavr{io svoj bijedni ‘ivot.
_______________
5. Mogao sam da priu{tim Mariji i Isusu
bezbjedan dom i da gledam kako Isus izrasta
u divnog ~ovjeka._____________
6. Qudi su bili zadivqeni na{om pri~om o
an|elskoj posjeti. Mi smo bili ponosni jer
imamo takvo lijepo iskustvo o Bogu. Na{e
iskustvo poma‘e i drugima da grade vjeru u
Boga. ______________________

Koju vrstu straha su iskusili ovi qudi? Svi su oni djelovali iz straha. Da li su wihove radwe uzrokovale dobro ili zlo? Koji su qudi povrijedili
druge zbog straha? Koji su strahovi bili podsticajni? Na koji na~in mo‘emo da provjerimo na{a djela da bi bili sigurni da nikoga ne vrije|amo
zbog sopstvenog straha a u ciqu ~iwewa dobra?
Ispovijedawe na{e vjere 9 - Porodi~na pokolewa

Da li ste ikada razmi{qali o svojim precima i o
wihovim precima? Gdje su ‘ivjeli? Kada su ro|eni?
Koliko su djece imali? ^ime su se bavili? Da li
znate neke pri~e o wima? Mo‘da je neko od wih bio
oficir, slu‘io svojoj otaxbini. Mo‘da je neko bio
sve{tenik ili pak ‘ivio u vrijeme nekog svima znanog
svetiteqa. Znati o na{im porodicama je jako bitno
jer nam poma‘e da shvatimo ko smo, u {ta vjerujemo i
{ta nam je bitno.
Mi pripadamo razli~itim porodicama. Svako ko je
hri{}anin jeste brat i sestra u Isusu Hristu jer svima
nam je Bog na{ nebeski otac. Biblija je pri~a na{e
porodice u crkvi. To je pri~a o Bo‘ijoj porodici.
Kada slavimo ro|ewe Isusa Hrista podsje}amo se na
wegove zemaqske predake.
Pogledajte listu zemaqskih predaka. Iz pri~a
koje smo ~itali sjetite se nekih imena. Lista predaka
se naziva rodoslov. Jevan|eqe po Mateju po~iwe
rodoslovom Isusa Hrista. ^ita se u nedequ prije
po~etka Bo‘i}nog posta. Prona|ite ovu listu u
Jevan|equ po Mateju. Slijedite uputstva dok tra‘ite
odre|ena imena.

Rodoslov Isusa Hrista

Kwiga rodoslova Isusa
Hrista sina Davidova, sina
Avramova.
Avraam rodi Isaka a Isak rodi Jakova
a Jakov rodi Judu i bra}u wegovu.
Juda rodi Faresa i Zaru s Tamarom,
a Fares rodi Esroma. Esrom rodi
Arama. Aram rodi Aminadava a
Aminadav rodi Naasona. Naason rodi
Salmona. A Salmon rodi Vooza sa
Rahavom. Vooz rodi Ovida s Rutom.
A Ovid rodi Jeseja. Jesej rodi Davida
cara a David car rodi Solomona sa
Urinijicom. Solomon rodi Rovoama a
Rovoam rodi Aviju. Avija rodi Asu.
Asa rodi Josafata a Josafat rodi
Jorama. Joram rodi Oziju. Ozija rodi
Joatama a Joatam rodi Ahaza a Ahaz
rodi Jezekiju. Jezekija rodi Manasiju
a Manasija rodi Amona. Amon rodi
Josiju. A Josija rodi Jehoniju i bra}u
wegovu u seobi vavilonskoj. A po seobi
vavilonskoj Jehonija rodi Salatila a
Salatil rodi Zorovaveqa. Zorovaveq
rodi Aviuda a Aviud rodi Eliakima.
Eliakim rodi Azora. A Azor rodi
Sadoka a Sadok rodi Ahima. Ahim
rodi Eliuda. A Eliud rodi Eliazara.
Eliazar rodi Matana a Matan rodi
Jakova. Jakov rodi Josifa zaru~nika
Marije od koje se rodi Isus zvani
Hristos.
I tako od Avrama do Davida je bilo
~etrnaest generacija, od Davida do
odlaska u Vavilon ~etrnaest generacija,
i od odlaska u Vavilon do Hrista
~etrnaest generacija.
47
www.staracrkva.org
Rodoslov
Isusa Hrista
1. Biblija ka‘e da je Hristos
potomak dva veoma va‘na pretka.
Napi{ite wihova imena ovdje:
______________________
i ____________________
2. Prona|ite imena patrijaraha
Staroga zavjeta . Zaokru‘ite
wihova imena u tekstu.
3. Prona|ite ime cara Davida.
Pogledajte i napi{ite imena
wegovog oca:
______________________
wegovog djeda:
______________________
i drugih predaka:
______________________
______________________
4. Ko je bio Davidov sin?
______________________
5. 1. Koliko je generacija
bilo izme|u Avrama i Davida?
_______________________
Od Davida do vremena
izgnanstva Jevreja u Vavilon?
_____________________
Od izgnanstva do Hristovog
ro|ewa?
______________________
 Jovan Krstiteq u sinopti~kim jevan|eqima
Matej 3:1-6 Marko 1:1-6 Luka 3:1-8
Po~etak Jevan|eqa Isusa Hrista,
Sina Bo‘ijeg
U one dane A u petnaestoj godini vladavine
cara Tiverija, kad upravqa{e
Pontije Pilat Judejom i Irod
~etverovlasnik Galilejom, a Filip
brat wegov ~etverovlasnik Iturejom
i zemqom Trahonitidom i Lisanije
~etverovlasnik Avilinom, za vrijeme
sve{tenik a Ane i Kajafe do|e rije~
od Boga Jovanu sinu Zaharijinu u
Do|e Jovan Krstiteq i propovijeda{e u pustiwi.
pustiwi Judejskoj govore}i: “Pokajte se
Pogledajte 1,15 I on po|e po svoj okolini Jordana
jer se pribli`i Carstvo nebesko.”
Pogledajte 1,4 propovijedaju}i kr{tewe pokajawa
Jer to je onaj za kojeg je rekao prorok za opro{tewe grijehova.
Isaija govore}i, I kao {to je pisano kod proroka: Kao {to je napisano u kwizi rije~i
“Evo {aqem an|ela svojega pred proroka Isaije koji govori:
licem tvojim koji }e pripremiti put
Pogledajte 11,10 tvoj pred tobom;” Pogledajte 7,27
“ G l a s v a p i j u } e g u p u s t i w i : Glas vapiju}eg u pustiwi. Pripremite “ G l a s v a p i j u } e g u p u s t i w i ;
P r i p r e m i t e p u t G o s p o d w i , put Gospodwi, poravnite staze pripravite put Gospodwi, poravnite
poravnite staze wegove.” staze wegove.”
wegove.
Svaka dolina neka se ispuni i svaka
Pogledajte 1,6
gora i svaki brijeg neka se slegnu; i {to
A sam Jovan ima{e haqinu od I izla‘a{e k wemu sva judejska zemqa je krivo neka bude pravo i neravnine na
kamiqe dlake, i pojas ko‘ni oko i Jerusalimqani; i kr{tava{e ih putevima neka budu glatke;
bedara svojih a hrana mu bija{e biqe sve u rijeci Jordanu, i ispovijedahu
i divqi med. grijehe svoje.
i svako }e tijelo vidjeti spasewe
Bo‘ije.”
Tada izla‘a{e k wemu Jerusalim i A Jovan bje{e obu~en u kamiqu
sva Judeja, i sva okolina jordanska. dlaku i ima{e ko‘ni pojas oko sebe
I on ih kr{tava{e u Jordanu i i je|a{e biqe i divqi med. Pogledajte 3,3b
ispovijedahu grijehe svoje.

1. Uz pomo} lewira koji }ete staviti preko kolona uporedite citate. Na|ite dijelove koji su sli~ni.
Ozna~ite razli~ite dijelove razli~itim bojama.
2. Povla~e}i linije pove‘ite dijelove sa istom tematikom. Koristite drugu boju za svaku liniju.
3. Pogledajte u brojeve koji vas upu}uju na druge dijelove. Zaokru‘ite brojeve istom bojom, sli~noj onoj
kojom je ispisan sli~an tekst.
4. Drugom bojom ozna~ite dio teksta koji nema svoj par u drugim tekstovima.
48
www.staracrkva.org
 JOVAN
KR[TAVA I
PROPOVIJEDA

10

Ranije smo u~ili o uporednim

mjestima. U ovoj kwizi su {tampane
pri~e iz Jevan|eqa u kolonama
jedne pored drugih. Obi~no se
to radi sa pri~ama iz prva tri
Jevan|eqa. Mnoge pri~e u ovim
Jevan|eqima su skoro istovjetne sa
nekim neznatnim razlikama, vi{e
stilskim. Ako {tampamo pri~u
iz ova tri Jevan|eqa jednu pored
druge, tada mo‘emo da uvidimo i
te male razlike u na~inu na koji se
Matej, Marko i Luka sje}aju ili
razumiju {ta je Hristos govorio.

Sinopti~ka jevan|eqa
Tri Jevan|eqa koja su napisali
Matej, Marko i Luka nazivaju se
sinopti~kim jevan|eqima. Gr~ka
rije~ sinoptik zna~i sa iste ta~ke
gledi{ta ili istim o~ima. Ova
tri pisca su vidjeli ili ~uli za
iste doga|aje vezane za Hrista
i o wima pisali na skoro isti
na~in.
Ako su na primjer tri ~ovjek
svjedoci jednog doga|aja wihovo
kazivawe o tome bi}e sli~no. Ipak
svako mo‘e koristiti neznatno
razli~ite rije~i ili pak dodati
nekoliko razli~itih detaqa da opi{u
isti doga|aj. Ova tri, veoma sli~na
zapisa, zna~e nam puno zbog istine
Jevan|eqa jer su zapisi su{tinski
isti a va‘ni jer su stvari koje je
Hristos rekao i u~inio opisali sva
tri pisca.
Jovan Prete~a Gospodwi, po~iwe da propovijeda u pustiwi
Kr{tewe pokajawem
Do|e rije~ od Boga Jovanu sinu Zaharijinu u pustiwi. I on po|e po
svoj okolini Jordana propovijedaju}i kr{tewe pokajawa za opro{tewe
grijehova.
Zaharijino proro~anstvo o wegovom sinu Jovanu se ispunilo. Kada se Jovan
rodio Zaharije je nadahnut Duhom Svetim rekao: “I ti dijete zva}e{
se prorok vi{wega jer }e{ i}i naprijed pred licem Gospodwim da mu
pripravi{ put. Da dade{ poznawe spasewa narodu wegovu za opro{tewe
grijeha wihovih.” Kada se u pustiwi pripremio Jovan je bio spreman za
Bo‘ije djelo. Govorio je qudima da se pokaju i ispovijede svoje grijehe.
Pozivao je na kr{tewe da bi pokazao da Bog opra{ta grijehe. Neki qudi
su mislili da je Jovan obe}ani Mesija ali je Jovan to odricao. Uskoro }e
Jovan sresti Hrista i ukaziva}e qudima na istinskog Gospoda i Spasiteqa
- Jedinog koji je do{ao da nas spasi od grijeha i smrti.

49
www.staracrkva.org
 Istra‘ivawe
Svetog pisma!
Citati koje trebate pogledati: Ve}inu svoga ‘ivota Jovan Prete~a Gospodwi je proveo
u pustiwi pripremaju}i se da slu‘i Bogu. Kada je
iza{ao iz pustiwe da bi ~inio svoj dio posla niko
 Luka 1,76; 7,26-27; nije znao ko je on. Qudi su po~eli postavqati brojna
 Malahija 4,5; Matej 11,13-14; Marko 1,2; pitawa./ Neki su pak po~eli da tra‘e u Svetom pismu
Malahija 3,1; mnoge stvari koje je Jovan u~inio ili rekao jer ih je
 Brojevi 6,2-5; Luka 1,13-15; Jovan 7,33a; podsje}alo na rije~i proroka / i same proroke.
 Luka 1,77,79, Luka 3,2-6; Isaija 40,3-5; Sada mo‘ete po~eti da pretra‘ujete Sveto pismo.
 Jovan 1,6-8;19-28; Poku{ajte prona}i o Jovanu u Svetom pismu. ^itajte
pitawa na koja trebate na}i odgovore. Biqe‘ite odgovore.
 Jovan 1,29-34;
Zatim napi{ite svoju pri~u ili pak ilustrujte pri~u o
 Luka 7,24-28; ovome ~udesnom ~ovjeku. Mo‘ete raditi sami ili u malim
grupama.

Pitawa:
Sveti Jovan Krstiteq 1. Koja su imena ili zvawa u
kojima prepoznajemo Jovana?

2. Kakav je ~ovjek bio Jovan? Kako

je ‘ivio?

3. [ta je Jovan trebao da u~ini po

voqi Bo‘ijoj?

4. Gdje je Jovan ‘ivio i

propovijedao?

5. [ta je Jovan rekao i

propovijedao?

6. On je molio qude da u~ine {ta?

7. Za{to su neki qudi mislili

da je Jovan prorok Ilija? Za{to
su pak drugi mislili da je on
Hristos?

8. Koja je imena Jovan koristio za

opisivawe Hrista?

9. Kako je Jovan uporedio sebe sa

Hristom?

10. [ta je Hristos rekao o Jovanu

Krstitequ?

50
www.staracrkva.org
 JOVAN KR[TAVA
I PROPOVIJEDA

@ivot pod Rimqanima bili spremni za dolazak Carstva Bo‘ijeg.

Do svoje tridesete godine Hristos je ‘ivio sa svojom Jovan u pustiwi

porodicom. U to vrijeme politi~ke prilike u Palestini
su bile vrlo slo‘ene. Jevreji su bili nepovjerqivi Za razliku od Hrista, Jovan Krstiteq nije proveo
i ozloje|eni prema rimskim vladarima koji su im godine mladosti sa svojom porodicom jer su Zaharije
stalno nametali nove poreze. Rimqani su poku{avali i Jelisaveta umrli jo{ dok je Jovan bio mlad. Sli~no
da prilagode Jevreje rimskom na~inu ‘ivota pa su Esenima – ali vjerovatno ne jedan od wih- Jovan
nekada vrlo brutalno primjewivali svoje zakone. Kada je oti{ao u Judejsku pustiwu. Tamo je primio rije~
bi se narod pobunio Rimqani bi gu{ili pobunu bez Gospodwu i zapo~eo sa javnim u~ewem. Uskoro su se
milosti. qudi iz svih dijelova Palestine skupqali u pli}ake
rijeke Jordan, sjeverno od Mrtvog mora. Tu su susretali
Jovana koji je postio i koji se molio u pustiwi
Jevrejske grupe u Palestini pripremaju}i se za svoje djelo u~ewa i propovijedawa.
Bio je obu~en u kamiqu dlaku, sa ko‘nim pojasom preko
Jevreji su razli~ito reagovali na te{ke situacije. Neki
bedara a hranio se biqkama i divqim medom.
kao na primjer, car Irod i ~lanovi wegove porodice
Stotine godina prije prorok Isaija je rekao da
koje je imanovala rimska vlast da vladaju, ~inili su sve
}e se ~uti glas vapiju}eg u pustiwi, pripremite put
{ta su Rimqani od wih tra‘ili. Bili su spremni da
Gospodwi, poravnite staze wegove. Jovan je govorio
tla~e svoj narod u ciqu dobijawa mo}i i bogatstva.
qudima da se trebaju pokajati za svoje grijehe. To je
Grupa koju nazivamo farisejima je ‘ivjela
zna~ilo da trebaju prestati grije{iti, promijeniti
najstro‘ijim na~inom ‘ivota po Mojsijevom zakonu.
na~in ‘ivota i ‘ivjeti onako kako Bog ‘eli da qudi
Oni su prikupqali i mnoge novije zakone koji su
‘ive. Poravniti staze zna~i da qudi trebaju da slijede
za‘ivjeli tokom vijekova te su uporno odbijali da
put Gospodwi nasuprot razli~itim ili pogre{nim
polo‘e zakletvu odanosti Rimqanima. Neki Jevreji
uputstvima koji ih odvode od Boga.
su ih po{tovali zbog wihove hrabre odbrane te
Jovan je krstio one koji su se pokajali i ispovijedili
posve}enosti jevrejskoj tradiciji. Ali fariseji se nisu
svoje grijehe. Kr{tewe je bilo za wih kao {to je i danas
obazirali ni na koga- ni na Jevreje, ni na nejevreje
za nas - po~etak novog ‘ivota sa Bogom. To je ‘ivot
odnosno ni na koga ko se nije dr‘ao Zakona, tako
u kojem poku{avamo svaki dan da se dr`imo Bo‘ijih
striktno kao {to su oni ~inili. Po wima je dr‘awe
zapovijesti i wegove qubavi prema svima nama.
do i najmaweg detaqa zakona bilo va‘nije od bilo ~ega
drugog.
Eseni su vjerovali da je rimsko tla~ewe te{ko
Da li si ti Ilija ili Hristos?
isku{ewe koje su opisivali starozavjetni proroci.
Mnogi qudi su mislili da je Jovan Hristos ali je
Govorili su da je to te{ko isku{ewe neophodno jer }e
Jovan to odricao.
posle do}i vrijeme kada }e Bog uni{titi neprijateqe
Neki su pitali da li je Ilija a Jovan im je odgovarao:
Izraiqa i uspostaviti vje~ni mir i qubav me|u svojim
“Ne.” Kada je pitan za{to kr{tava qude Jovan je
narodom. Eseni se nisu zanimali za politiku ili za
odgovarao: “ Ja vas kr{tavam vodom, ali ide za mnom
bilo {ta {to su Rimqani ~inili. Oni su se povukli
ja~i od mene, kome ja nisam dostojan odrije{iti remena
u Judejsku pustiwu i ‘ivjeli su isposni~kim na~inom
na obu}i wegovoj.”
‘ivota u izolovanim zajednicama. Prou~avali su svete
spise i nastojali da ~iste svoje misli i srca kako bi
51
www.staracrkva.org
Ispovijedawe na{e vjere 10 - Voda u na{em ‘ivotu

Kada ~itamo o Jovanu Krstitequ me|u na taj dan blagosiqaju vodu u skladu sa
qudima koji ~ekaju da ih krsti u rijeci uslovima u kojima ‘ive.
Jordanu, podsje}amo se da je voda veoma
bitna za kr{tewe. Naravno, voda je
neophodna ne samo Na primjer u
za kr{tewe nego za zemqama gdje je
opstanak ‘ivota vrijeme hladno, qudi
uop{te. se na taj dan okupe
oko zale|enog jezera
Koliko je voda ili rijeke. Naprave
va‘na! rupu na ledu u obliku
krsta. Sve{tenik
Voda je ‘ivot. Ne uroni krst u vodu
mo‘emo ‘ivjeti bez prave}i wime znak
vode jer se na{e krsta u vodi tri puta
tijelo sastoji od dok vjerni pjevaju
najve}eg procenta prazni~nu pjesmu.
vode. Vodu trebamo U zemqama gdje je
da bi ‘ivjeli. Voda toplo, kao na primjer
nas podsje}a da u Gr~koj, vjerni se okupe pored mora
samo Bog daje ‘ivot i odr‘ava nas ili jezera. Sve{tenik baci u vodu
‘ivima. krst koji je prethodno blagoslovio.
Voda nas podsje}a i na smrt. Znamo Tada najboqi pliva~i plivaju do
da se mo‘emo udaviti u vodi te znamo krsta.
{ta se de{ava kada ki{a bez prestanka
pada, kada uzrokuje poplave koje donose ogromne {tete.
Kada se to desi qudi i ‘ivotiwe, drve}e, biqke i sve Kako bi mi trebali koristiti vodu?
na zemqi strada. Blagosiqawe vode nas podsje}a na jo{ jedan od Bo‘ijih
darova – vodu, koja nam koristi ali o kojoj se trebamo
Voda je i ~isto}a. Voda nam poma‘e da odr‘avamo stvari i starati.
~istim i svje‘im. Naravno, voda nam ne treba samo da bismo U krugu porodice razgovarajte o vodi i o na~inima na
~istili svoju odje}u i domove nego i sama zemqa treba vodu koje Bog ‘eli da je koristimo. Na koji na~in va{i
da bi se o~istila i osvje‘ila i da bi ‘ivjela. Kada se
uku}ani mogu:
kr{tavamo vodom sva va‘nost vode se primjewuje u na{em
‘ivotu. Kr{tewem se ~istimo od na{ih grijeha; umiremo  Pomo}i da voda ostane ~ista?
sa na{im grijesima u vodi i ustajemo ponovo u novi ‘ivot  Sprije~iti rasipawe vode?
u Isusu Hristu.  Istra‘ivati, pomo}i i podr‘ati napore u
~i{}ewu i ~uvawu vode?
Blagosiqawe vode  Pomo}i jedni drugima da zablagodarite Bogu za
Jedan od na~ina na koji se podsje}amo koliko je voda va‘na vodu pored ostalih darova koje nam daje?
jeste blagosiqawe vode posebno na praznik Bogojavqewa,
praznik kr{tewa Isusa Hrista. Pravoslavni {irom svijeta

52
www.staracrkva.org