UNIVERZITET U SARAJEVU

Š U M A R S K I FAK U LTE T

* POPLAVNE ŠUME
BOSNE I
HERCEGOVINE

MENTOR: prof.dr. Sead Vojniković

STUDENT: Enver Sokolović
 UVOD

• Moć nizinskih poplavnih šuma – oblikovanje

staništa i pejzaža

• Voda i poplavne glavni faktori koji diktiraju

razvoj vrsta i biljnih zajednica šumskih staništa

• Kraći ili duži period godine provode poplavljene

• Grmolikog izgleda i posebne fizionomije
• Brojne vrijednosti: zaliha pitke vode, zaštita od
poplava, proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe
i staništa za divljač, osiguravaju staništa mnogim
biljnim i životinjskim vrstama , potencijalno mogu
koristiti kao ekoturizam.
Površina slivova u BiH Dužina vodotokova u BiH

51.129 9011,5 km
1. Šume lužnjaka i nizinskog brijesta
Sveza: Alno Quercion roboris Horvat 1938.

Nizinske šume lužnjka – povremeno poplavljene ili se

nalaze u zoni visokih podzemnih voda (središnji
dijelovi riječnih polja)

Genisto elatae - Quercetum roboris Horvat 1938. –

šume lužnjaka i velike žutilovke
• Uspjeva iznad poplavnih vrbovo – topolovih šuma i iznad
močvarnih i drugih šuma crne johe i poljskog jasena
• Tereni – nekoliko metara iznad normalnog vodostaja
• Rijetko periodično poplavljeni i poplava traje kraće vrijeme
ili su izvan poplave,ali još uvijek na vlažnim i mokrim
staništima s povremeno stajećim vodom
• Sloj drveća: Quercus robur, Fraxinus
angustifolia, Ulmus minor, Alnus glutinosa i
dr.

• Sloj grmlja – pokrovnost od 10 – 50% : Genista

tinctoria, Crategus laevigata, C.monogyna,
Prunus spinosa i dr.

• Sloj prizemnog rasta, pokrovnost 80 – 100%:

Carex remota, Carex strigosa, Rumex
sanguineus, Cerastium sylvaticum.
Genisto – quercetum aceretosum tatarici Rauš 1975.
• Srednji nivo podzemne vode se spušta ispod 2 m
• U Bosni sliv rijeke Lepenice kod Kiseljaka proučena zajednica žestilja i
hrasta lužnjaka.

Genisto elatae – Quercetum roboris carpinetosum betuli

Glavač 1961.
• Najsuša subasocijacija fitocenoze Genisto elatae – Quercetum roboris
• Mikroreljefne uzvisine, ocjeditije od okolnog terena i na njima se
miješaju vrste sveze Carpinion betuli vlažnije sveze Alnion incanae.

Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum brizoidis

Horvat 1938.
• Rasprostranjena izvan poplavne zone, na pseudogleju i na prelazima
prema močvarno – oglejnom zemljištu, kiselijim i zbijenijim tlima na
kojima nema više poplava.
• Razina podzemne vode u proljeće i kasnu jesen je visoka
 2. Šume crne johe i poljskog jasena
Sveza: Alnion glutinosae Malcuit 1929.

Močvarne šume razvijene u depresijama u kojima su

glavne vrste drveća crna joha i poljski jasen.
Staništa se još uvijek često poplavljuju ili na njima duže
vrijeme stagnira površinska voda.

U Bosni su sasvim sporadično zastupljene u depresijama u

području Posavine, kao i na zamočvarenim obalnim
položajima uz različite vodotoke, a ostaci su vidljivi i u
kraškim poljima (Livanjsko i Podrašničko).

Asocijacije:
1. Frangulo – Alnetum glutinosae Rauš 1973
2. Carici brizoide – Alnetum glutinosae Horvat 1938.
3. Lecujo aestivi – Fraxinetum angustifoliae Glavač 1959,
 Frangulo – Alnetum glutinosae Rauš 1973. – šuma
crne johe sa tršljikom
• Vezujemo je za područje Save i njezinih pritoka.
• U sjevernim i ravničarskim krajevima zauzimaju i veće areale
• Vezane su za depresije zasićene vodom koja protiče i stalno
se obnavlja kiseonikom.

Carici brizoide – Alnetum glutinosae Horvat 1938.–

šuma crne johe sa uskolisnim šašem
• Ove zajednice nalazimo u Posavini i sporadično rasprostranjene u
unutrašnjim područjima Bosne u depresijama, kao i uz manje
vodotoke gdje nema značajnog variranja nivoa vode.
• Zauzima specifična staništa unutar kompleksa poplavnih šuma u
centralnom i priterasnom području rijeke Save
• Obrazovane su sastojine visokog uzrasta, dok se manje sastojine,
pretežno niskog uzrasta, na čunjasto izdignutim dijelovima stabla
nalaze u sličnim uslovima i unutrašnjosti npr.kod izvora Bosne na
Iliđi, u slivu Lepenice kod Kiseljaka itd.
Leucojo aestivi – Fraxinetum angustifoliae Glavač
1959. – asocijacija poljskog jasena i kasnog
drijemovca
• U bosanskoj Posavini ove šume su sasvim sporadično
zastupljene, a u Hercegovini se nalaze fragmentarno
razvijene na području Hutovog blata.
• Prostorno smještena unutar kompleksa poplavnih šuma
lužnjaka, a ekološki je njoj i najbliža.
• Često odvojena i isprekidana močvarnim poljima, obraslim
močvarnim zajednicama šaševa i trske iz razreda Pfragmito –
Magnocaricetae ili pionirskiz zajednica nekih barskih vrba.

• Rasprostire se u zoni poplavnih voda u slivovima rijeke Lonje,

Kupe, Save i njezinih pritoka.

• Poplavna voda dostiže visinu i do 4 m za vrijem najvišeg

vodostaja, a podzemne vode zasićuju zemljište u čitavom
profilu u najvećem dijelu godine.
 3. Šume vrba
Sveza: Salicioni albae Soo 1930.
Ovim svezama pripadaju priobalne fitocenoze mekih
lišćara.
Njihovo rasporstranjenje uslovljeno stalnim vlaženjem
aluvijalnih zemljišta poplavnim ili podzemnim vodama.

Ovoj svezi pripadaju grmolike sastojine rakite i

bademaste vrbe, te šumske sastojine koje grade bijela
vrba, crna i bijela topola.

Poplavne šume proširene su uz manje vodotoke i

rijeke, periodično se poplavljuju, istaknutih su
sindinamičkih odnosa, rastu na tlima koja su u
intenzivnom razvoju.
 Salicetum albae Issler 1936. –
zajednice bijele vrbe
• Rasprostranjene u priobalnom pojasu
ravničarskih rijeka, gdje zauzima
veće površine.
• Predstavlja pionirsku vegetaciju.
• Osnovna svojstva staništa
bjelovrbovih šuma je neposredan
uticaj vodotoka koji se ogleda u
redovnim poplavama već iznad visine
srednjeg (prosječnog) vodostaja.
• Tla su nerazvijena, bez horizonta,
pod učestalim nanošenjem
sedimentnog materijala
• Asocijaciju Salicetum albae Herpka
je (1979) raščlanio na subasocijacije
myosotidetosum palustris i
rubetosum caesii s više varijanti.
 Salicetum purpurae
Wendelberger – Zelinka 1952. –
zajednica rakite
• Naseljava redovno slabo razivjena,
plitka i fiziološki plitka zemljišta,
heterogeno mehaničkog sastava – od
pjeska do šljunka.
• Šibljak ove zajednice je
rasprostranjen na riječnim adama i
obalama, na najnižim položajima
riječnih nanosa
• Gradi trakaste sastojine, od
planinskih do nizinskih područja,
preferirajući donje riječne tokove.
• Za vrijeme poplava koje traju duže
mogu biti potpuno prekrivene vodom.
• Obrašćuje staništa uz riječna korita.
• Zajednica nema gospodarski nego
prvenstveno zaštitni značaj.
 Salicetum incanae Hag 1916.–
zajednica sive vrbe
• Ima karakter pionirske zajednice
• Rasprostranjena je pod nepovoljnim,
dosta ekstremnim ekološkim uslovima
u riječnim slivovima brdsko –
planinskih područja i u riječnim
slivovima koji imaju samo periodičnu
vodu.
• Ova zajednica dobro veže slojeve
obale i nanjeti grubi materijal
razgranatim sistemom korjenja što
joj omogućava da opstane ja ovakvim
staništima kada opadne voda preko
ljeta.
 4. Šume topola
Sveza: Populion albae Br.-Bl. ex Tchou 1948.

Ove šume se dodiruju ili nadovezuju na zonu šuma vrba u

nizinskim ravničarskim krajveima.
Njihovo rasprostranjenje je uslovljeno poplavama i
podzemnim vodama zbog uzdignutijih terena, kraće su
plavljene od vrbovih šuma za oko 3 nedjelje, a i visina
vodostaja je niža iznosi oko 3,5 m.

Zemljište pod šumama topola je stabilnije, procesi nanošenja

i odnošenja riječnog pijeska ne dolaze toliko do izražaja.
U prosjeku zastupljene topole sa 50 do 60%, vrbe sa 30 do 40%
i ostale vrste drveća 0 – 20%
Populetum nigro – albae Slavnić
1952.– šume bijele i crne topole
• Crna topola naseljava zemljišta sa
grubljim frakcijama pijeska u odnosu
na bijelu topolu, mada često grade
mješovite sastojine.
• Većim dijelom godine svježa s
obzirom da su uvijek pod uticajem
podzemnih voda
• Šume nizinskih područja topole
predstavljaju privredno vrijedne
šume.
• U sloju drveća pored topola koje
grade potpun sklop ima i Fraxunus
angustifolia, Ulmus effus, Quercus
robur, Alnus glutinosa, Prunus padus
i dr.
 5.Šume sive johe
Sveza: Alno – Ulmion Horvat 1938.

Obuhvata vlažne šume sive johe i sive i crne johe na

aluvijumima gornjih tokova planinskih rijeka i potoka.
Češća je na zemljištima koja se formiraju na grubljim
granulometrijskim frakcijama.

Alnetum incanae Ludi 1921. – Šuma sive johe

• Rasprostranjene na šljunkovitom i pjeskovitom aluviju gornjih
tokova planinskih rijeka i pritoka uz planinske masive:
Vranice, Zec planine, Treskavice,Jahorine, Zvijezde, Konjuha
i dr.
• Imaju veći značaj sa aspekta lovstva, naročito u
poljoprivrednim rejonima gdje predstavljaju zaklon za
divljač, a mnoge vrste svojim plodovima pružaju i hranu.
 ZAKLJUČAK
• U ukupnoj površini BiH šume vrba, topola i joha čine
19,6%, odnosno 42.200ha
• FBiH obuhvata 33,85%, RS 24,96%, Distrikt Brčko
obuhvata oko 2.000 ha
• Očuvana poplavna nizina je najbolja odbrana od
poplava – pohrana velike količine vode.
• Močvarna područja su pročistaći vode, prilagođena je
eroziji jer pionirske vrste drveća rastu vrlo brzo.
• Imaju visoku vrijednost – opštekorisne funkcije šuma