Branko Toaovi, Arno Woutsth (ur.

Boanjaki pogledi na odnose

izmedu bosanskog,
hrvatskog
i srpskog
jezika

BsHr Sr

Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz

Institut za jezik Sarajevo
 Branko T'oaovi, Arno Wonisch (ur.)

Boanjaki pogledi na odnose

izmedu bosanskog,
hrvatskogi srpskog jezika
Die bosniakische Sichtweise
der Unterschiede zwischen
dem Bosnischen, Kroatischen
und Serbischen

Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz

Institut za jezik Sarajevo
2009
 Branko Toaovi - Arno Wonisch (ur.)

BOSNJA KI POGLEDI
NA ODNOSE
IZMEDU BOSANSKOG,
HRVATSKOG I SRPSKOG
JEZIKA

Die bosniakische Sichtweise

der Unterschiede zwischen
dem Bosnischen, Kroatischen
und Serbischen

Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz

Institut za jezik Sarajevo
2009
 Publikacija je finansirana od stra-
Gedruckt mit Föirderung des Bun
ne M1nistarstva za
nauku i istra
desministeriums fiür Wissenschaft }ivanje u Beu
und Forsc hung in Wien

izdava e
Für die Herausgeber / Za
Tbrahim Cedi
Lektorat/Lektorisanje
Emira Meaanovi -Meaa
Unos i obrada teksta/ Textaufbereitung und -verarbeitung
Minka Musi

Verlag/Izdava
Institut für Slawistik der Institut za jezik
Karl-Franzens-Universität Graz Hasana Kikia 7
Merangasse 70 71000 Sarajevo
8010 Graz insjezik@bih.net.ba
Osterreich/AustriaBosna i Hercegovina
Tel.: ++43 316/380 25 22 Tel. +387 33/200 117

Druck/ Stampa
Stamparija Fojnica 71270 Fojnica
Gornjevakufska bb stam.foj@bih.net.ba
Auflage Tira~
300

Toaovi. Branko; Wonisch Arno (ur.).

izmedu Boanjaki pogledi na odnose
bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. Graz
Sarajevo: In-
-
-

stitut für Slawistik der

2009. - 481 s.
Karl-Franzens-Universität Institut za jezik:
-

OBranko Toaovi, Arno Wonisch, Graz 2009

Alle Rechte vorbehalten. Sva
prava zadr~ana.
 Sadraj
Predgovor 9

1.OpatilOpéi aspekti 13
Alija Isakovi (Sarajevo). BosANSKI JEZIK 5
D~evad Jahi (Sarajevo). FRAGMENTI OJEZIKIM ODNOSIMA IZMEÐU
BOSANSKOG. HRVATSKOGI SRPSKOG JEZIKA 19
Ibrahim Cedi (Sarajevo). BOSANSKOHERCEGOV AKI
STANDARDNOJEZIK IZRAZ- BOSANSKI JEZIK 41
Tbrahim Cedi (Sarajevo). ZAJEDNIKI STANDARDNI JEZIK
BoSNJAKA, CRNOGORACA, HRVATAI SRBA 51
Ibrahim Cedi (Sarajevo). BoSANSKOHERCEGOVAKI JEZIKI
STANDARD U XX VIJEKU 55
Mevlida Karad~a (Sarajevo). SoctOLINGVISTIKI ASPEKTI JEZIKE
SITUACIJEU BOSNII HERCEGOVINI 67

Ismail Palié (Sarajevo). MoGUNOSTI FUNKCIONIRANJA TRIJU

STANDARDNIH JEZIKA (BOSANSKOGA, HRVATSKOGA I SRPSKOGA)
U BOSNI I HERCEGOVINI 7
Midhat Ridanovi (Sarajevo). O SPECIFINOSTIMA BOSANSKOG U
ODNOSU NA SRPSKI, HRVATSKI I CRNOGORSKI JEZIK 93
Muhamed `ator (Sarajevo). OD KALLAYEVOG MONOCENTRIZMA DO
POLICENTRINIH JEZIKIH STANDARDA 111

Hanka Vajzovié (Sarajevo). SAVREMENA JEZIKA SITUACIJA

KOMUNIKATIVNAI SIMBOLICKA FUNKCIJAJEZIKA 125
Hanka Vajzovi (Sarajevo). JEZIK I POLITIKA: KROATIZACUA JEZIKA
NA PROSTORU BOSNE I HERCEGOVINE - AGRESJA ILI USTAVNO 143
PRAVO?

II. Pravopis 157

Ibrahim Cedi (Sarajevo). NEKE PRAVOPISNE I FONOLO`KE RAZLIKE
159
NORMI BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA

Senahid Halilovi (Sarajevo). OsOBENOSTI PRAVOPISNE NORME

BOSANSKOGA, HRVATSKOG, CRNOGORSKOG I SRPSKOG JEZIKA 169
Hasnija Muratagi -Tuna (Sarajevo). PARALELA AKTUELNI
PRAVOPISA BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA

181
II1. Leksika. Tvorba rijei
Raaid Duri (Bohum). STILEMATIKA BO`NJAKE PRoZNE
199
KNJI}EVNOSTI NA 1ZABRANOM MODELU
201
Nedad Memi (Be). LEKSIKI TRANSFER 1Z AUSTRIJSKOG
NJEMAKOG U BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK
225
Nedad Memi (Be). O PRENO`ENJU AUSTRIJSKIH I NJEMAKIH
TOPONIMA U BOSANSKI, HRVATSKI I SRPSKI JEZIK: O PROBLEMU
EGZONIMAU SAVREMENOM JEZIKU
239
Maja Mid~i (Graz). LEKSIKE RAZLIKE U BOSANSKOJ, HRVATSKOJI
SRPSKOJ VERZIJI DEJTONSKOG SPORAZUMA
253
Maja Mid~i (Graz). NAJFREKVENTNIJI LEKSEMI u DEJTONSKOM
SPORAZUMU 263
Amela Sehovi (Sarajevo). MOCIONI SUFIKSI U BOSANSKOM,
HRVATSKOM I SRPSKOM JEZIKU (U NOMINA AGENTIS ET
PROFESSIONIS) 273
Edina Spago-Cumurija (Mostar). ENGLESKI U TROUGLU
BOSANSKOG/HRVATSKOG/SRPSKOG JEZIKA 293

IV. Fonetika. Fonologija. Prozodija 305

Naila Valjevac (Sarajevo). AKCENATSKE SLINOSTI I RAZLIKE
1ZMEÐU BOSANSKOG, HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA S POSEBNIM
OSVRTOM NA JEZIK U BIH 307
Naila Valjevac (Sarajevo). BoSANSKI STANDARDNI JEZIK I NJEGOVA
351
PROZODIJSKA NORMA
Alen Kalajd~ija (Sarajevo). NEDOSLJEDNOST PRENO`ENJA SILAZNIH
NAGLASAKA NA PROKLITIKEU MORFOLO`KIM I LEKSICKIM
373
KATEGORIJAMA
Naila Valjevac (Sarajevo). FONOLOZKA FUNKCJA PROzODEMA U 385
BOSANSKOM, HRVATSKOM I SRPSKOM STANDARDNOM JEZIKO

Maja Mid~i (Graz). FoNETSKE RAZLIKE U BOSANSKO), HRVAISKOJ 407

I SRPSKOJ VERZIJI DEJTONSKOG SPORAZUMA
 v.Morfologija 417
Senahid Halilovi (Sarajevo). MORFOLO`KA NORMA BOSANSKOG,
HRVATSKOG I SRPSKOG JEZIKA 419

VI. Sintaksa 431

Edina Spago-Cumurija (Mostar). BosNIAN OR CrOATIAN?
SINTAKSIKE RAZLIKE U KURSEVIMA BOSANSKOG I HRVATSKOG
JEZIKA ZA STRANCE 433

449
Izvori

Branko Toaovi - Arno Wonisch (Graz). DIE BOSNIAKISCHE

SICHTWEISE DES VERHÄLTNISSES ZWISCHEN DEM BOSNISCHEN,

KROATISCHEN UND SERBISCHEN 453
Branko Toasovi - Arno Wonisch (Graz). THE BoSNIAK VIEw OF
THE INTERRELATIONSHIP OF BOSNIAN, CROATIAN AND SERBIAN 459
BpaHko TomoBn - ApHo BoHHu (Tpau). BouIHALIKHE B3TJISAbI
HA OTHOLLEHHA MEXIy BOCHHHCKHM, CEPBCKM H
xOPBATCKHM A3bIKAMH 465

Inhalt 471
475
Content
479
Codepcanue
 Jezik i
politika: kroalizacija jezika na
prostoru Bosne i
Hercegovine 145
Hanka Vajzovi (Sarajevo)
Iezik i politika: kroatizacija jezika na prostoru Bosne i
Hercegovine agresija ili ustavno pravo?
-

U radu se opisuje jedna nova pojava

Hercegovine. posebno u medijima, ato autorica kroatizacija jezika na terenu
-

Bosne i
dovodi u vezi sa ustavnim
lingvistikim, sociolingvistickim, psiholingvistikim i izvanjezikim razlozima.pravom,
1.0. Da li je jezik na bh. terenu,
procesu kroatizac1je (?) - pitanje je na koje mnogi gra ani,
posebno u medijima,prije
uistinu izlo~en
svega boa-
njake nacionalnost1i, odgovaraju potvrdno, a da ih veina pritom zapravo i ne
zna ato to uistinu znai. Oni to tek nedvojbeno osjeaju,
pa kako su u
sigurni (da - jezik je u BiH kroatiziran!), onda javno (u medijima) ili privatno odgovor
(u medusobnim razgovorima) u pravilu postavljaju samo pitanja koja se sama
po sebi nameu u slijedu: zaato je to tako - zaato su u Bosni du~ni sluaati
jezik u javnoj upotrebi onakav kakvog nikad ovdje nije bilo? A onda, naravno
i pitanje: ko je za to kriv? Kako im pak na to niko odgovor ne daje (ne mo~e,
ne zna, nee), gradani Ostaju nezadovoljni, pa problem i subjektivno (ne samo
objektivno) poinje narastati, a da pritom i oni koji pitaju i oni koji se pitaju,
pokazuju da su zaista neupueni, da ne prate stvari, da im manjka znanja, i
jezikog i politikog, ato nikako ne znai da umnogome nisu i u pravu.

1.1. Dakle, tano jest da je evidentan proces kroatizacije jezika na te-

renu Bosne i Hercegovine, ali se ta pojava ne mo~e promatrati ni jednostrano
niti pojednostavljeno, pogotovo stoga ato se ovdje aktualiziraju dva (Gili samo
dva, a moglo bi i viae) pitanja koja su javno, uz ozbiljno,zakaanjenje" izree-
na tek, negdje, 2002. godine, dok je pojava (na koju su mnogi ukazivali) i pri-
je trajala ili makar cijelu jednu deceniju istrajavala. Naime, na Tribini Vijea
boanjakih intelektualaca, koja je tematski bila posveena upravo ovome pita-
(kako su izvjeatavali mediji) da se naa jezik kroatizira,
te
nju, konstatirano je
Je u vezi sa (napokon) uoenim pojavama ne samo iskazan0 neslaganje sa
Stanjem na terenu" ve je i sama pojava okarakterizirana kao ,nastavak agre-
ili kako komen-
S1je u jeziku ili putem jezika". I ata sad kako to razumijevati
-

irati? Za po etak, dvije se stvari u pitanju iz naslova (agresija ili ustavno pra-

o?) nameu kao kljune:

osnovi sadr~aj jednog ranije ob

Ovaj je tekst (Vajzovi 2008: 187-203) u
nastao na za-
(magazin Dani, od 20.12. 2002., str. 48 i 49), koji je
Javenog priloga nekih boanjakih
intelektualaca
komentiram prigovore javnosti i reakciju
da intelektualaca, a u vezi sa evidentnim
azanu na Vijea Kongresa boanjakih
tribini
kroatizacije jezika u BiH ili (?) kroatizacije
jezika Boanjaka. Tekst je objav
TOCesom ,Jezik i politika"
Nastavak -

en pod naslovom (koji je odabralo Uredniatvo Dana):

agresije ru~nim rijeima.

44 Haika aj70v

da i ie takva pojava zaista. ohiee..

problem kroatizacic 1e7ika o
da li fe planskaI
ta joj fe cilj. 7aato je ima
registrovana (ispitana).
kome ona treba ()

dakle. ata ta pojava u

naaem sluam ok
tumaenje 1akvoga procesa ek
fivno zna i (na koji se nain ispoljava)?
podruiu
dakle. na bh. govornom
12. Krenut cemo redom. Sta. kro
ili mo~e 7na iti? To je. opcenito. pojava svjesnog toten-
atizacija jezika zna i u neki drugi ili druké.
dencioznog unoaenja elemenata hrvatskOga jezika rukij1
Jezik. odnosno u jeziki izraz svih onih koj1ma date jez1ke osobenosti nISU

uobiajene. ime se naruaavaju ili ugro~avaju njihove jezicke navike, postoio

je
ca jezika praksa. pa 1jezika Osjecanja.
1.3. Ako takvo. ad hoc tumaenje prihvatimo, otvorit ce nam se i noy
i sociolingvistike naravi. pa i psiholingvistike ili posve
pitanja. lingvistike
izvanjezike. U tom je smislu va~an i odgovor
na sljedece. jedno od moguih
ili za razumijevanje stvar1 va~n1h pitanja: koji se to i cij! Jezik u Bosni kro.

atizira?
Ukoliko je to jezik bh. Hrvata, inae moderno dokro atizi-
r a n " po ne ijem diktatu, preporuci ili po vlastitom opredjeljenju - svejedno,

onda moramo prihvatiti da je tada rije o njihovom ustavnom pravu jednakom

pravima koja imaju Boanjaci ili bh. Srbi. To je naprosto tako. Tako je htjela i
tako stvari postavila politika ili nacionalne politike. Naravno, kako pravo i
pravda ili teorija i praksa ne moraju uvijek biti usaglaaeni niti u ~ivotu uvijek
korespondiraju, imamo u Bosni i Hercegovini:
one Hrvate (a pojava se ne odnosi nu~no samo na njih) koji ponudene
mogunosti i prava ne iskoriatavaju (ne ~ele, ne znaju, ne mare za njih)

one Hrvate koji se time obilato koriste, ponudene moguénosti isko-

riatavaju (katkad i dvosmisleno -i u jezikoj i u izvanjezikoj stvar
nostu).
l
Pojava koju kao ,jezicku agresiju" do~ivljavaju nehrvati (pa mozda
Hrvati koji se svojim pravom ne koriste) jest medijski hrvatski novogovor
koji u nas ponekad nadilazi rezultate ili ambicije procesa ,desrbizacije hrvae
skoga jezika (ato se provodi u Hrvatskoj). Takvim se jezikom, na neki nacin.
ne samo vrijedaju jezika osjeanja veinskog sluaateljstva u Bosni i Herce
govini - Sto je i pitanje jezike etinosti u javnoj, masovnoj i interpersonano
komunikaciji, budui da je jezik druatvena svojina istoga, zajednikog konu
nikacijskog prostora - ve se tine katkad ugro~ava i sama poruka. Pitanje J

dakle, hoe li baa svi u Bosni (pa i Hercegovini) znati da je ozraje = atmosle
ra, teklié kurir, sudska odluka,
=
pravorijek =
presuda, a pismohrana a
(ad acta)? Nisam baa siguna da bi mnogo Bosanaca i Hercegovaca te i neke
 Jezik i politika: kroatizacija jezika na prostoru Bosne i 145
Hercegovine

iruge takve ijei razumjeli, ali sigurno znam da mi studenti (Caki hrvatske
cionalnosti) gotovo u pravilu rije nadnevak dovode u sinonimsku vezu sa
naci

hnevnica. dnevni boravak. prije podne, nadimak, fil za tortu i slhino umjesto
datum. Slino tome, uvjerena sam da e veina Bosanaca pomisliti da
sa
ivanredan profesor vrijedi viae od ,redovnog", a izvanredan student da je
7apra 0dli an student" umjesto .onaj koji nije redovan "? Naravno, nad
iskazima:Pristalice su Tonija Blera pobijedili na izhorima" (pobijedili Blera
miesto da su Blerovi) ili ,On se glede toga kritino izrazio" (umjesto: kriti-

ki)-zasigurno ce se morati zamisliti i svaki Hrvat.

Hoce se reci, zapravo, da jez1ki köd ne mo~e neograni eno biti samo
pitanje izbora onoga ato jednome govorniku stoji na raspolaganju ve i jezi
kog znanja ili razumijevanja sluaateljstva. Uostalom, pitanje je dokle se~u
granice neijih prava. pa i prava na nacionalni jezik? Naravno, do
ljudskih
tacke na kojoj vlastito pravo mo~e poeti ugro~avati neije drugo pravo, a
Osnovni zahtjev u komunikaciji s kojim nema ..pogodbe", jest jasnost poruke.
Dakle, iz medija hoemo jasnu informaciju, hoemo jasno da razumijemo ata
nam se priopcava. pa tek onda mo~e ostati prostor za druge odlike stila (kon-
ciznost, ~ivost, tenost, skladnost neijeg govora), pa mo~da i za takav izbor
izra~ajnih koji e znaiti potvrdu neijeg nacionalnojezikog identiteta (ako se
to ve nekome ini tako va~nim).

1.4. Na pitanje: mo~e li se kroatizacija jezika u Bosni i Hercegovini

smatrati agresijom (?), odgovor je: mo~e - ali ne i ijom agresijom prema jezi-

ku Boanjaka., Hrvata, Srba ve agresijom neijom (lingvisti, politiari, novina-

rii drugi) prema jeziku Bosne. Ili, recimo druk ije: mo~e - ali opet ne agresi-

jom prema jezikom uzusu i ukusu Boanjaka, Hrvata, Srba ve agresijom

mo~da i gore, prema komu-
prema ,,uhu" Bosanaca i Hercegovaca ili,
nikativnoj funkciji jezika (ostvarivanje komunikacije), pa i prema vlastitoj
govornoj kulturi takvoga ..agresivnog" govornika.
govorimo bh. Hrvata
kroatizaciji jezika
2.0. Ukoliko, medutim, ne o
ve o procesu kroatizacije bosanskoga jezika kao jezika Boanjaka (`to tako-
der nije nerealno, naprotiv), onda stvari drukije stoje. Teako je, zapravo,
ve i poetna pitanja u vez1 s tim.
pouzdano i objektivno odgovoriti na

kri-
1) Prvo, ako Boanjaci svoj jezik kroatiziraju, trebaju li nekoga za to

viti? Da li ih iko na to prisiljava? Ako sami tàko hoe, u emu je

problem, zaato se neko buni?
2) Drugo, `ta jedan Boanjak pod kroatizacijom, pa i srbizacijom, ak
srbijanizacijom jezika (ne ijeg: Hrvata, Srbina ili Boanjaka - sveje-

smislu smeta?
dno) uope podrazumijeva i ata mu u tom

2.1. Dakle, ako neko misli da svaki tlak, sigurnost ili kat, svaka opina
ili osoba, svaki glagol sa zavraetkom na -irati (informirati) ili imenica na -telj
(sluaatelj) i tome slino. jesu dokaz kroatizacije jezika ili, pak, obmuto, da
svaki: pritisak, bezbjednost, sprat, opatina i sli no. jesu potvrda srbizacije -
146 Hanka Vajzovi

Sebe i jezicko znanje ili

Vlastito
taj Neko treba preispitati
oci.
onda
jezik (sad bI Se vec m0glo reci i bosanskohercegovak sjilieanjeje.
Bosanski
bio razlikovan od druga dva
jezik
k
Bosne i Hercegovine) jest uvijek jezika ili zraza
(hrvatskohrvatskog i srpskosrbijanskog).
1zmedu ostalog, i po tome `to Se u
pro1jeravao krnni pritisak, ato smo stanoual I na
nas bez dilema tlakomjerom
osobu gledati u lice (nikako ohr
trecem katu petospratnice, ato snmo mogli brnu-
60, a cas (`kolski) 45 minuta itd. Agresija bi n ovom
to), ato nam sat traje
sluaju znaila tek prisilu da neato mijenjamo, da se jez1k nasilno pone siro.

maaiti. a to bi se jednako desilo:

- i ako ne smijemo. primjerice, razlikovati (ato da ne!?) ko je medu nazo-
cnima odsutan (fiziki prisutan, u mislima odlutao),

ali
i ako bismo morali veliki most (moderno zdanje) ili pak protetski most,
nazivati uprijom i pitati se hoe li se graditi uprija (?) do Peljeaca ili
hoce li nekou stomatoloakoj ordinaciji ugraditi protetsku éupriju (?) i
tome slino.
Bio bi to ujedno i dobar put da se prestanemo meusobno razumije-
vati. da ugrozimo komunikaciju, ali i da ponemo ruaiti,upriju prijateljsnva"
medu naaim konstitutivnim i nekonstitutivnim narodima. No, tako se u Bosn
na jezik. nasreu. nikad nije gledalo. Naprotiv, uvijek smo primali i time jezik
bogatili. Drugi su to, naravno, nazivali prelamanjem ili nautralizacijom vari
janata. a pritom se i sami medu sobom morali ,,boriti" s neminovnim poli-
rikim pritiskom (jer tlak u datoj sintagmi ne mo~e! ) ili s neizbje~nim satom
hoda (jer bi as hoda znailo neato drugo), sa satnicom kao mjernonm jedini-
com rada (jer asnica im za to poslu~iti ne bi mogla) itd. Zato, uzgred, Bo-
Snjacima i Bosancima za duau: i sat i kar (i jorgan i jastuk, izma i papua,
sire i kajsija. sun er i kaaika i joa mnogo toga) jesu turcizmi, prije svega
Bosnii Boanjacima svojstvene rijei, koje su se, eto, kod drugih. u jednoj ili
drugoj istojezinoj ili bliskojezinoj sredini ..prelamale" i dosad ih se, manje -

viae. nisu uspjeli rijeaiti.

3.0. S druge strane, smatra li neki Bosanac ili Boanjak da su imbenik.
clanak zakona. glede, obrana, priopenje, tisua, toka, tono, veljaa. vjero-
jatno i slino, zaista izvorno i oduvijek njegove ,,maternje" rijei, taj ne mora
i ne treba u jeziku niata mijenjati - osim naziva, razumije se. Poateno bi bilo
da se izjaanjava za hrvatski jezik (kad je on u Bosni ve i zvanian). Isto bi
pravilo, naravno, vrijedilo i za sve Boanjake u Hrvatskoj ili u Srbiji, koji. po
prirodi stvari. govore (ili ako govore) ,.isto" hrvatski ili priaju ,.po srpski"
Vrijedilo bi isto, po istoj logiCi, 1 za druge. Treba, dakle, uva~avati jezik sre-
dine ili ga barem kao injenicu ne ignorisati. Od njega je teako pobjei - ui
se u akoli. govori u kui, na poslu, na ulici. Ako neko misli druk ije, neka tu-
ma i zaato jedan BOsanski Hrvat pita ko je za to nazo an (htiju i kazati,.nad-

le~an"), dok drugi (na televizij) veli ,,Bilo je to dvije hiljade [...] dvije tisu ite
 Jezik i politika: kroatizacija jezika na prostoru Bosne i Hercegovine 147

d a nije intelektualac (pa joa visoki du~nosnik jedne dr~avne instituci-

vierojatno se ne bi ni ,Sa zadrskom" sjetio, ali da nije ato jeste, mo~da to
hini pokuaavao. I nije to tako samo sa hrvatskim jezikom. Isto je i kad bh.
chin upozori bh. Srpkinju da se kloni .mahalskih pri a", a ona (za koju je
v a kvalitfikacija u jednom tv-duelu uistinu bila prikladna) ne brani se od te
inienice ve sagovorniku prigovara da ..govori boanja ki". Sli nih je primje-
ra mnogo.

3.1. Suviano je, naravno, ovdje napominjati da se sve naae jezike

Bosni
nedae ne mogu pripisivati samo kroat1zaciji jezika. Naprotiv, jezik je u
Hercegovini. osim toga, 1zlo~en 1 srbizacijili srbijanizaciji (ekavica, polu-
i slino). ali vrlo agresivno i arhaizaciji, ruralizaciji, pa i, bi se,
ekavica
idiolektizaciji- po modelu: maternji jezik jest jezik moje. baa moje matere,
reklo
baa moga sokaka ili moga sela. pa bi dobro bilo uspijem li to i drugima name-
tnuti. Situacija je. svakako, ve kriti na (jezik u medijima, u javnoj upotrebi, u
administraciji itd.). Svi mi to znamo, vidimo, ujemo, ali se uporno pravimo
.coravi kod uaiju'" ili ..gluhi kod o iju". A onda tek neko - onako, iz ista
mira do e i digne glas, ..potrefi u narodni damar" i s razlogom ,,dobije sna~-
ne aplauze". Pa dobro, ali dva va~na pitanja i dalje ostaju aktuelna:

- koje kroatizaciju bosanskoga jezika prvizapoeo

- nije li za intervencije i oatra upozorenja ve malo kasno?

4.0. Bilo kako bilo, veina je ljudi u Bosni i Hercegovini danas ujezi
kom ponaaanju zbunjena: i kad znaju ata je pravilno, ne znaju ata je po~eljno
(simboli ka funkcija jezika). Nikakvo udo! Ako se zaviri u normative ili ako
se uporede ..ponude" pojedinih autora (lingvistana prvom mjestu), þa i poje-
dinani tekstovi jednog istog autora (ak i u jednom istom tekstu da im sei ne
porede tekstovi od nekad i sad) - vidjet e se jasno da je op a ne-usaglaaenost
Jedini pouzdan i istinit zaklju ak o onome ato se u standardnome bosanskom
Jeziku nudi kao jezi ka supstanca (da ovdje ne ulazimo u pitanja druga dva
nasa nacionalna jezika). Stanje je gotovo takvo da bi- ukoliko se u bosan-

skom jeziku kao formula su~ivota u Federaciji) pomire sve standar-

(mo~da
.ponude" jezik jednoga novinarskog izvjeataja (naprimjer
sa
dnojezike
aK Ve pres-konferencije) mogao, po prilici, zvu ati ovako:

Informirani smo kako je ministrica obrazovanja Esma-hanuma [...] u

Povodu predstojeih bajramskih blagdana nanijetila jetimima uruiti plahe
hedije. Ministrica e to Esma-hanuma uiniti naredne hefteltjedna, zahvalju-
Juci potpori Meunarodnoga crvenog krsta/kriza.
Osim toga, glasnogovornik je OHR-a priop io da je za nadati se kako
i.
ce glede polo~aja naae askerije javno promuhabetiti ministar obrane /H/Ani
DC, njegov doministar. Oni e to, istina, uiniti tek tijekom mjeseca janu-
148 Hanka Vajzovi

ara/sijenja. jerbo nisu u prilici na vrijeme dokrajiti sve zadae kojih

du~ni kutarisati Su se
prije negoli budu dokrajene njihove funkcije.
Tekst je, naravno, aala, ali su tendencije
ipak zbilja. Novinari, nasr
u. tako ne piau, ali ima dosta onih
koji, na~alost, pi`u ili govore po komu
nikaciju joa pogubnije.
5.0. Najzad, treba znati da e. dokle god se vremena ili
promijene. kroatizacije, srbiljani)zacije, 1 arhaizacye, pa i prilike
biti i i
(na
ne
ne
stranama) ruralizacije ili svim
rustikalizacije jezika u Bosni i Hercegovini. Ako
pak niata ne promijeni i ako se zapoeti procesi, se

druatvo/ nacija / politika, nastave proiziali iz korelacije: jezik

svega osim Bosne i Bosanaca. No ako
produbljivati intenzivirati,
ili
bi moglo biti
se
ipak nee
to desiti ili dok se ne
desi,
vrijedi podsjetiti na jedan primjer iz prakse koji ima veze i sa
jezika (svejedno ijeg bh. Hrvata,-

Boanjaka ili Bosne i kroatizacijom

ukupnom naaom jezikom situacijom. Primjer je relativno Hercegovine), ali i sa
etiri godine nakon ato se svje~ (mart 2006.-
tivan, otu~no komian,
javno prigovorilo kroatizaciji jezika), vrlo ilustra-
vila veina medija. nevjerovatan, ali i
upozoravajui toliko da ga je obja-
5.1. Dakle, u
dimo, desilo se da se
situaciji kad se zvanino i slu~beno medusobno
u slu~benim dokumentima prevo-
u prijevodu sa bosanskog na hrvatski, ~iva Zeniko-dobojskog kantona,
ovjeka
prevede u Josipa O~ujakia. Sto da ne, mogao bi rei po imenu Josip Marti
svako ko naau (ne bez zlobe i humora)
jeziku situaciju poznaje. Jer, ako se mart
prevodi na o~ujak (hrvatski), ata je onda udno? Rekao (srpski i bosanski)
tako bi to mo~da neko, ali
zasigurno ne bi mislio niko ko je ikoliko
desiti? Je li posrijedi samo pismen. Pa ata se onda moglo
neija reakcija
govorilo da neko (lektor i slino) zloastostanje o kojem se i u ovome tek
na
stu -

kroatizacije jezika, da napravi aalu na raun dovede do komedije

toga (kao ono sa zrakomlatima i
pitanje
okolotrhuanim pantalodracima)?
hrvatske nacionalnosti, a on se s Nije to, jer lektor za hrvatski jezik jest i
ni
time ne bi aalio.
Sta, najzad, jest?
Ovu je
,prevodilaku
zgro~eno", sa udenjem i negreakut* veina elektronskih i
bez osude printanih medija
ta/o~ujka 2006. u elektronskim, a 18. u objavila u istom danu (17. mar-
obzirom na naae
politike printanim medijima). Bilo je to, s
kojim su mediji iskazali svoju prilike i jeziku
situaciju, oekivano reagiranje
lojalnost
pravnosti nacija i njihovih jezika. Ostalo prema ustavno
je joa bilo da sezagarantovanoj
ravno
kazni krivac, a krivo
je (sudei po reakcijama) trebalo pronade primjereno i
ili, eventualno,
dna prilika za
neije politiko podmetanje. Da ovo biti lektorovo neznanjo
joa jedno pozivanje na drugo jest, bila bi to zgo
sa. Ali
nije! Pa ko bi se normalan danas ugro~enost vitalnog nacionalnog intei
u Bosni s
igrao glavom"?! Dakle, oito su ovome time aalio ili sluzDen
Svega o emu se nagaalo, malom politikom skandalu, umjelo
tor je doprinijele
(prevodilac sa bosanskog na hrvatski), savremene tehnicke moguénosti. LE
po svemu sudei,.
jednom narcu
 Jezik i politika:
kroatizacija jezika na prostoru Bosne i Hercegovine 149

dao Zadau kompjuteru da sveat0 je mart

ounar koji nije bas pametan kao mi
ispravi u
o~ujak, a onda je
Bosni (?! ), i Mart-i
u

Ouiak-i. Time je i lektor mo~da prepravio u

pokazao da je mudriji od jezike politike
(ovjek se snaaao, 1ako ne znaino kako je ,proaao"), ali
anih 3-8 % razlika medu naaim jezicima: znai je i dokazao ata
prebrojia sinonime, unesea ih u
raunar, kliknes misem i stvar Je gotova nacije site i razlike na
-

se to deaava kad nek0 odlui

broju. Tako
jezike (ne)prilike iz srednjeg vijeka situirati u
moderne tehnike pogodnosti 21. stoljea.
5.2.I upravo vezi s ovim
u
posljednjim, ali i u vezi sa
ukupnom jezi-
kom situacijom u Bosni i
Hercegovini, namee se
joa jedno va~no pitanje koje
sve nacionalne i nacionalnojezike
postavke koncepte nadilazi ili iz njih pro-
i
izlazi. To je problem koji se ovdje nee aire razmatrati, ali na
skrenuti pa~nju. Pitanje je. dakle: gdje je ili gdje e biti
njega vrijedi
laciji sa nacijom u kontekstu zapoetih, evidentnih procesa mjesto jezikau kore-
globalizacije, ili -
Sta je smisao jezikeparcijalizacije po modelu kakav se ostvaruje u BiH: insi-
stiranje destrukciji jednoga jezika u pravcu tri odjelite standardno-jezike
na

realizacije., i to na relativno malom komunikacijskom prostoru? Drukije

kazano, kakvu i koliku va~nost mogu imati nacionalni jezici (pogotovo srodni
jezici manjih nacionalnih zajednica) u okvirima Evropske unije i u okolnosti-
ma kad, recimo, engleski jezik
preuzima vodee mjesto u komu- ostvarivanju
nikacije na globalnom planu? Hoe li siromaanije zemlje, u te~nji da se u ime
boljeg ~ivota, domognu lanstva u zajednici Evrope, odustajati od nacional-
nog koncepta ili e, pak, strah od gubitka nacionalne i nacionalno-jezike
individualnosti biti konica ostvarivanju ideje globalizacije druatva uope? To
je pitanje koje se kao jedna od ozbiljnih briga i zadaa stavlja i pred svaku
potencijalnu lanicu EU, ali i pred samu Evropsku zajednicu. (upor. Vajzovi,
E. 2004: 19) No, kako god ti problemi budu u
rijeaeni ili rjeaavani - ak
jezikom pogledu zvanino
i da .jezik svake zemlje lanice EU-a po automati-
zmu postaje zvanini jezik EU-a" (ibid.)
time joa uvijek nee biti otklonjena
-

ili umanjena dominacija jezika velikih nacija (engleskog, prije svega, ali i
jemakog ili francuskog). jer e to dolazee generacije (pa i sadaanja omla-
dina medu kojom je sve viae onih ato se na tim jezicima akoluju u zemlji i
inozemstvu) prihvatati kao normalnu stvar i kao nu~nost u ostvarivanju glo-
balne, meunarodne komunikacije.
5.3. Sa tog stajaliata gledano, nije iskljueno da e neko
u dogledno
vrijeme u mnogim sredinama (pa i u nas) doi do ozbiljne unutarnje diferenci-
Jacije i dnuatva i njegovoga jezika (mogu e po uzorku kakav je, naprimjer,
danas prisutan ak i u jednoj mnogoljudnoj Indiji) i to ne samo globalne dife
rencijacije (unutar jednog druatva u cjelini) ve i parcijalne (unutar najmanjih
Celje druatva - porodice) na osnovu koje bi se sve i svaata, pa time 1 jezik,
aijelilo na (a) t r adicionalno, autohtono, nacionalno i (6) moder-
no, importirano, nadnacionalno ili anacionalno. Tada bi sporazumijevanje u
5osni 1 Hercegovini, primjerice, za razliku od sadaanje situacije, uistinu bilo
50 Hanke Vajzovi

ili vae. 7avisno od toga da

li bi stanje bilo bli~e bilinos.
ote~ano, manje
ili diglosi1 U shuaju (1)diglosijckoja je
ina e pratea pojava ie.
kog ponaaanja u dijaspori (kad se. osobito kod prve i druge generacije imioe
gra-
nata. recimo. u kui komunicira na jedan nain ili na jednome jeziku. a i
Zvan
kuce. u 1avnoj upotrebi na druk ij1 na in ili na nekom drugom jeziku)
imali
brsmo bilingvalne govornike (jeziëko ponaaanje pojedinca). dok bi se u sluca.
u (2) bilingvizma moglo govoriti o viaejezi noj zajedniCI u kojoj svi lanovi
ne bi bili nu~no bilingvalni govornici (ne bi svi. primjerice, znali engleski
Takve bi dr~ave prakti no bile (i) jezi ke kolon1je medunarodne zajednice. ato
BiH u neku ruku ve sada jest.

Kad bi. dakle. u procesu globalizacije engleski ili neki drugi tudi jezik
bio u veoj mjeri ..uvezen" na naa komunikacijski prostor (ato nije nerealno,
jer su takve tendencijei danas vidljive), to u bh. praksi ne bi viae znailo naae
nacionalnojezike podjele (kad viaejezinost" nije smetnja sporazumijeva
nju) vec. naprotiv, situaciju kad se aumu kanalu mo~e javiti i meu lano-
vima iste porodice (jezici, repertoari, intenzivnija interferencija i sli no),. jer bi
smetnje bile izazvane neujednaenim jezikim znanjem medu komunikato-
rima (najprije u obiteljskom generacijskom raslojavanju). Takve bi se
pretpo-
stavke u ovom trenutku mogle smatrati crnjim prognozama, no da ipak nisu
puka apstrakcija svjedoi i savremena intenzivna interferencija iznmedu naaegi
engleskog jezika koja se deaava djelimino zaista iz potrebe (nauno-tehniki
razvitak slino). ali u dobroj mjeri i radi mode ili
1
pomodarstva. Navedeni se
proces. ini se. ve otima kontroli, a rezultat su mu ne samo brojni novi angli-
(ili anglicizmi) ve i znatan
zmi
broj neadaptiranih engleskih rijei (pa nje-
i
makih itd.). Zanimljivo je, medutim, da to gotovo nikome Zvanino ne smeta
(Osim ato
ponekad para uho), ato potvrduje da jezik kao sredstvo komunicira-
nja ve predugo vrijeme ostaje u sjeni jezika kao sredstva za ostvarivanje
vitalnih nacionalnih interesa, i to
opet onih koji se najmanje tiu samoga jezi-
ka. Tako onda bh. druatvo,
zaokupljeno pitanjima kroatizacije.
srbi(jani)zacije, arhaizacije i slinim lokalnih, sve samih nacionalnih interesa,
nema vremena ni da
registruje tamo neku ,anglizaciju ili germanizaciju", Jer
se
najmanje vodi rauna o
pravilnostinma jeziku,
u da ljepotu govora i ne spo
minjemo. Ponekad sve lii viae vicu nego
udala zbilji. Baa kao kad se neka Bosanka
za
Amerikog crnca iz domae tzv. Medunarodne zajednice, a majka joj
onda u komailuku ,promicala'" la~no zadovoljstvo priom kako kcer,
Bogu, nije udala za
|...]
se
hvald
tudim rijeima: mogu
muslimana/baliju/Srbina/vlaha
biti bilo
i slino. Tako je i sa
ije, va~no je samo da se meusobno ne nu
Saju naae, odjelito nacionalne (ako
tree mora biti je ve jedno provedba, drugo sproveu
implementacija da je nenma, valjalo bi je izmisliti!).
-

5.4. Posudivanje jeziku nije, u

niata neobino. Napro ,
svojstveno je svim jezicima svijeta. Pitanjenaravno,
adaptacije i asimilacije takvih rijei tudega jeporijekla.mjere,
ena
samo
potrebe, te s
da stepen, nain i rezultati Osim toga, injenica
interlerencije nisu jednaki u sluaju kad se Jc
 Jezik i
politika: kroatizacija jezika na prostoru Bosne i Hercegovine 5
antakti
kon ostvaruju (a) na terenu jezika primaoca i (b) na terenu
Oca. U prvom slucaju uvjet
jezika dava-
pOsudivanja jest nu~na transfonemizacija i tran-
Orfemizacija ve u primarnoj adaptaciji. Osim toga, posudivanje se u ta-
vim okolnostima ipak dr~1 pod kontrolom (selektivno je). U drugom pak slu-
aju preuz1maju se neadaptirane tude rijei i oblici. pa praktino dolazi do
mijeaanja jezika i stvaranja novog, ranije nepostoje eg jezi kog kôda.

1) Dobar primjer za prvi sluaj (interferencija na terenu jezika pri-

maoca) jest, recimo,
sloj turcizama u naaem jeziku ato je bio rezultat
procesa,
ingvistiki gledano, vrlo slinog danaanjim prilikama samo ato (a) nisu iste
druatveno-politike prilike niti provenijencija posudenica (turcizmi - angli-
zmi). (b) nije ista du}1na trajanja kontakata (viaestoljetni kontakti izmedu na-
Seg i turskog jezika) i (c) nije isti stepen adaptacije i asimilacije (jer je manji
broj naaih ljudi svojevremeno znao turski nego ato sada zna engleski; manje ih
ie boravilo na turskom jezikom podruju nego ato je to danas sluaj sa engle-
skim, njemakim i slino). Ovakva se usporedba ne odnosi samo na turcizme
ve i na mnoge druge rijei koje su u naa jezik ulazile u nekom povijesnom
trenutku ili u jednom rastegljivom vremenu, pa tako valja gledati i na ranije
odomaene anglizme (film, sport, gol, fudbal, sendvi biznis, bud~et, printati,
trenirati), germanizme (alter, atikla, haustor, aparati, koatati. filovati), roma-
nizme (gara~a, ~surnal, finansirati, deponovati) i tome slino.
2) Primjer za drugi sluaj (interferencija na terenu jezika davaoca)
potvrduje se na govorima u dijaspori koji, u pravilu, jesu poseban vid mijeaa-
nja dvaju jezika ato se odra~ava samo u maternjem idiomu iseljenika, dok na
jezik davalac praktino ne ostavlja nikakve posljedice. (upor. Jutroni-
Tihomirovi 1985). Na taj nain praktino nastaju, rekli smo, novi jeziki
kôdovi na kojima se komunicira u krugu porodice ili u druatvu sunarodnjaka
(diglosija), karakteristini po tome ato nisu jednaki ni sa maternjim jezikom,
ni sa jezikom sredine niti sa drugim takvim dijaspornim kôdovima. Tako nas-
taje, recimo, bosanski/hrvatski/srpski jezik na engleski, ngemaki, turski ili
kakav drukiji nain. Nastali ,mijeaani kôdovi'" podlije~u, uz to,unutraanjem
raslojavanju prema razliitim kriterijima (naroito prema generacijskom raslo-
Javanju, npr. u poredenju prve, druge itd. generacije doseljenika), te nastju
potködovi diferencirani na osnovu dijalekatskih razlika u maternjem jeziku,
sOcijalnih razlika, stepena obrazovanja govornika i slino).
5.5. Zaato je na ovakve pojave va~no ukazati i zaato se ovdje porede
ava navedena tipa interferencije? Zato ato danaa`nja,,anglizacija" jezika u BiH
jerovatno i u susjednim zemljama istoga govornog podruja) svojim rezulta-
Uma interferencije sve viae podsjea na procese u dijaspori, ato znai da ner
Jetko praktino izostaje onaj oekivani postupak transfonemizacije i transmor-
Temizacije kakav je uobiajen i nu~an da bi jedna tuda rije ostvarila status
pOsudenice. Pojednostavljeno reeno, sve i da zanemarimo bilo kakve puristi-
Cke tendencije, problem ostaje injenica da umjesto eventualno potrebnih
POsudenica,naa se jezik, zapravo, optereuje i nagrduje sve veim bro-
152 Hanka Vajzovi

strane stoji, naravno, i problem

jem t u dih rije i iizraz a. S druge
se s v e I Svaata, trebalo to jeziku ili ne
neselektivnog posudivanja preuzinma
-

trebalo.
Da prethodno navedene tvrdnje nisu pretjerane ili da pretpostavke

nisu nerealne. mo~e posvjedoiti nekoliko modela upotrebe naaega jezika (ili
naaih jezika) u dijaspori (rezultat je uvijek specifian köd nastao mijeaanjem

primjeri anglizama ili drugih posudenica koje danas

se
dvaju jezika), odnosno.

mogu uti u Bosni. Ovdje se navodi ono ato je nekad negdje pojedinano u
istim ili sli nim kontekstima uistinu upotrijebljeno i zabilje~eno, samo ato je
za ovu priliku sroeno u pretpostavljene iskaze, recimo, 1z nekog telefonskog
razgovora il1 1z pisma.

Boanjaci u Turskoj:
Cod~uklar u njega plaho pametna su. Babam evde hi ne radi, jani,

najvoli sigara piti.

pametna. Moj otac, dakle, niata u kui ne
(= Njegova su djeca veoma

radi. nadra~e mu je zapaliti cigaretu).

Boanjaci/Hrvati/Srbi u Njema koj:
Imao je unfal pa ne zna hoe ll doi na urlaub. Ako krene poveae i
halbavester Helgicu, a vi ga priekajte na flughafenu.
= Imao je nesreu, pa ne zna hoe li doi na odmor. Ako krene. po-
vest ée i polusestru Helgicu, a vi ga ekajte na aerodromu.)

Boanjaci (Hrvati, Srbi) na engleskom govornom podruju (recimo

iz druge ili tree generacije iseljenika u Americi, Australiji):
Oni imaju tri bojsa i curu, i ~ive u veliki siti. Cura im tierka, tiuje
ove male, ildern i radi tri sata na dej. a bojsi im ~ive preko strita. Novca ne
sevaju, a opet ajsi imadu svoje fletove, voze karove, idu na bi. To ti je plaho
najs mjesto morea karom, morea i basom jal trenom. Jeee, jece, mejbi nam
-

nekad dodea na vizit. Evo u im sve bolje na bosanski - prije nisam veri znao
a i fader mi, babo, puno forgetio, pa sam govorijo prozor, pa sad nau1yo pen
d~er. Sve gledam naau kantri na televi~n, nevr ne propua am niata. Ol ral.
ajnoit i ti si bizi, ringo sam te i prije. Bratovi su mi gud, eno plejaju sa nasinn

nejberima karte, a mam klina neato po hauz, uvijek ima radit.

= Oni imaju tri momka /sina/ i jednu djevojku /ker/, i ~ive u ve
kom gradu. Djevojka je uiteljica, ui djecu i radi tri sata dnevno, a momci n
0ze
ive prekoputa. Novac ne atede, a opet, kako vidim, imaju svoje stanove. voza
aute, idu na pla~u. To ti je veoma lijepo mjesto - mo~ea autom, mo~ea i auto
busom ili vozom. Da, da, mo~da nas nekad i posjetia. Evo bosanski sve vi
u im - prije nisam dobro znao, a i otac mi puno zaboravio, pa sam govo

prozor, a sad nau io da je pend~er. Redovno gledam naau domovinu na te

nikad niata c
viziji, ne propuatam. U redu, znam da si zauzeta, nazivao sam
 Jeziki politika kroati/acija
jezikana prostonuBosne i Hercegovine 153

rie Braca su mi dobro. eno igraju karata sa komaijama /susjedima/. a mama

kuci. Uvijek ima posla.)
isti neato po
Mladi Bosanci i Hercegovci u BiH (uglavnom urhbani argo):
Ja sam ti ovih dana veri bizi. dragi moj. Samo arbajt. `pacirali smo
malo uakaam po Vase-atrase. dets ol - nemam cajta sekunde. Gledam Deen
onet nabacio
novi luk. Izgleda kao na Fashion Weeku. Sreli se sino u bek
haos image. Sav je in. pravo je cool. Nego. aikni
steid~u. znaa koji stajling
mu neku
SMS porukicu (). frendica si mu, bit e heppy, biliv mi

Jezik upotrebi (manje-viae nevezani iskazi . isto zum

u javnoj
Beispil"):
nambr van.
Sad je naa prioritet fizibiliti-studija, to nam je zadaa
na novi stand-by aran~man. On line
Uskoro bi naaa dr~ava mogla ra unati i
i trend porasta. By the
shopping ima danas svoje znaajne prednosti pokazuje
danas u svemu bitan brend inae si niata, zirou. Zato. sve ato se
-

way. je
mo~e. treba brendirati, a za to jeulagati u pi-ar/PR/public relations
va~no
kvalitetnim trenerom i
kojega. opet. nema bez edukacije, dobrog treninga sa
svemu -noconment!)
workshopom etc. etc. (Sveu
6.0. I Sta je, na kraju, zakljuak? Bude li se trend .anglizacije"
jezika
na njegovu kroatizaciju i
sli ne pojave.
nastavio na bh. terenu, zaboravit emo
i u ovo0-
danas aktuelna jez1ka pitanja (postavljena
Umjesto toga, mnoga e, novim problemima koja e
me sasvim sigurno biti zamijenjena posve
tekstu)
lokalnog me unacionalnog i me u-
evidentnog
okvira
preci prag, izai iz se otrijeznili
Mo~da nam baa to treba (?!) da bismo
jezikog suprotstavljanja.
osim ukoliko se ne bismo poeli ..glo~iti"
od jezikog nacionalizma. Naravno, ili
jezik viae a iji manje ,angliziran", zaato se neiji jezik germanizira
iji je i tome slin0, a sve u skladu sa autenti-
evropeizira umjesto da se ,,rusizira" odnosa. Zasad su o pojave
me unacionalnih
nim balkanskim izumima iz
i nekontrolisano unoaenje tuica u
kojima je ovdje govoreno (neselektivno
viae pomodarskom izgradivanju jezikog
doma i idiom) svojstvene manje ili identitetu
to mo~e postati va~an element u jezikom
imid~a, no ve sutra
bili. Takva se tendencija nazi-
Bosanaca i Hercegovaca, ma koje nacijei vjere uz
kontrolirati niti zaustaviti. I joa gore: to se,
re, ali je niko i ne pokuaava
jezika 1 ne opa-
-

boanjacenjem
opsjednutost kroatizacijom, srbi(jani)zacijom,
ve spomenuta pria:
kao problem. Uostalom, ilustrativna je usporedba
Za i vrlo dobro) prihvatiti,
e Boanjak, Srbin, Hrvat pomirljivo (mogue
neki Francuza samo iz
zahvalnosti Bogu ato
primjerice, zeta Nijemca, Engleza,
nije,vlah" ili ,,balija" pa da se ,,mora sramiti pred svijetom"
154 Hanka Vajzovi

nema veze ato

(!) zato i anglizama, i germanizama,
1 -

Neka
. . .

nam se naai nacionalni jezici ne mi:

mnogi i ne razumiju! Va~no je samo da ne mije
veze ni ato su neke rijei do juer (1) naae bile niti ato za
Saju -

nema neke
ka~u da naae jesu oduvijek, a mi im pritom (prije svih etnonacionalnim lida
rima kao uvarima naaih interesa i naaih identiteta) tek moramo ,na rije vje

rovati"

Literatura
Jutroni-Tihomirovi 1985: Jutroni-Tihomirovi, Dunja. Hrvatski jezik u
SAD. Split: Logos.
Vajzovi 2004: Vajzovi, Emir. Smrt ili novo radanje nacije. In: Novi pogledi,
ACIPS V3. Sarajevo, Univerzitet u Sarajevu. 18-20.
 Jezik i politika: kroatizacija jezika na prostoru Bosnei Hercegovine 155

Hanka Vajzovi (Sarajevo)

che und Politik: Kroatisierung der Sprache auf dem Staatsgebiet von Bosni-
en und Herzegowina -Aggression oder verfassungsmäßiges Recht?
Die Frage. ob die Sprache auf dem Staatsgebiet Bosnien und Herzegowinas
ddabei vor allem die Sprache der Medien tatsächlich einer Kroatisierung
ferworfen ist. wird von vielen Bürgerinnen und Bürgern in erster Linie bosniakis-
her Nationalität bejahend beantwortet. Dabei ist vielen jedoch oftmals nicht bewusst,
was mit diesem Begriff gemeint ist, und es erhebt sich die Frage, warum denn dem so
sei. Warum vernimmt man in Bosnien nunmehr zusehends häufiger eine Sprache, die
niemals zuvor hier heimisch war? Die zweite Frage begibt sich sodann meist auf die
Suche nach dem Grund für dieses Phänomen. Angesichts des Umstands, dass meist
von niemandem eine Antwort erteilt werden kann, bleibt vielfach ein Gefühl von
Unwissen- bis hin zu Unzufriedenheit zurück.

Hanka Vajzovi
71000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina