Čestični model tvari

PONOVIMO:
1. Šta nazivamo prirodom?
2. Šta sve sačinjava materiju?
3. Šta je tvar, a šta fizičko polje?
◆ Kad posmatrate šećer u kocki i sitni šećer sigurno ste
se pitali da li se on još može usitniti ?

◆ Kad ulaziš u kuću i bez ulaska u kuhinju znaš šta

mama kuha ?

◆ Kuda nestaje šećer kad ga sipamo u vodu ?

◆ Zašto iza olovke na papiru ostaje trag ?

◆ Zašto je moguće od žita dobiti fino brašno ?

◆ 400 god. prije Krista Demokrit je zamislio da se tvari

sastoje od čestica. Je li zrnce pijeska najsitnija
čestica? Može li se zrnce pijeska dijeliti na sitnije
čestice?
 ČESTIČNA STRUKTURA TVARI
◆ Danasučimo strukturu tvari
(supstance).

◆ Tvarje onaj vid materije od koga se

sastoji fizičko tijelo.

◆A od čega se sastoji tvar?

 Čestična struktura tvari

Sve navedene pojave pokazuju da se tijela u prirodi

mogu dijelit na sićušne dijelove, koje nazivamo
ČESTICE.
 OGLED 1: Istisnimo malo parfema iz spreja.

1. Šta osjećamo?
2. Kako objasniti ovu pojavu?

Najsitnije čestice koje imaju svojstva tvari

nazivaju se molekule.
OGLED 2: U čašu ubacimo zrno kalijevog
permanganata.
1. Šta se zapaža?
2. Kako objasniti bojenje vode
hipermanganom?
Kretanje molekula se odvija veoma brzo i u
svim mogućim pravcima.
To nesređeno kretanje molekula nazivamo
haotično kretanje.
Mješanje molekula različitih tvari nazivamo
difuzija.
Postoji i pojava mješanja različitih tvari kroz
polupropusne membrane to je osmoza.
OGLED 3: U menzuru naspemo određenu količinu
graha i zabilježimo je, a u drugu menzuru istu
količinu riže i zabilježimo. Potom sastavimo rižu i
grah, dobro protresimo i zabilježimo vrijednost
zapremine miješanja.
1. Šta uočavamo?
2. Šta se dešava sa zapreminom mješavine?
3. Zašto je zapremina mješavine manja od
zbira pojedinačnih?

Među molekulama postoje međumolekularni

prostori.
◆ Molekuli su u stalnom neprekidnom
kretanju.
◆ Molekule različitih tvari su različitog oblika
i veličine.
◆ Molekuli su sastavljeni od još sitnijih
čestica – od atoma.

◆ Atom je najsitnija čestica hemijskog

elementa koja ima osobine tog elementa.

◆ Broj atoma u molekuli može biti različit.

 Atome u hemiji slikovito prikazujemo
kao obojene kuglice od kojih su
izgrađene molekule. Na slici vidimo
nekoliko primjera: A) molekula kisika,
B) amonijak, C) atom ugljika, D)
metan, E) voda, F) molekula dušika i
G) ugljikov dioksid.

Složenije molekule
◆ Atom je sastavljen od još sitnijih čestica.
◆ Atomi imaju jezgru koju opkoljava
elektronski oblak.

•U jezgri (nukleusu) atoma nalaze se protoni i neutroni (nukleoni) ,a u

elektronskom oblaku elektroni.
•Te čestice nazivamo elementarnim česticama.
•I protoni i neutroni sastoje se od još sitnijih čestica koje se
nazivaju kvarkovi.
KVIZ
1. Od čega se sastoje tvari?

a) Od pijeska.

b) Od molekula.

c) Od vode.
2. Šta su molekule?

a) Najsitnije čestice tvari koje nemaju

osobine te tvari.

b) Fizičko tijelo.

c) Najsitnije čestice tvari koje imaju

osobine te tvari.
3. Kako se naziva prostor između
molekula?
a) Slobodan prostor.

b) Međumolekularni prostor.

c) Difuzija.
4. Od čega se sastoje molekule?

a) Od atoma.

b) Od tvari.

c) Od jezgre i omotača.
 Zadaća
◆ Udžbenik, strana 75. (1-5)

◆ https://edutorij.e-
skole.hr/share/proxy/alfresco-
noauth/edutorij/api/proxy-
guest/9fa73ce9-74d3-4c51-9a14-
c976650188a6/html/25073_Cesticna
_grada_tvari_i_agregacijska_stanja.
html