2/16/2023

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

ELEMENTI STROJEVA 1

12. SPOJEVI S GLAVINAMA: SPOJEVI

TRENJEM
SVEUČILIŠTE U SPLITU

12. SPOJEVI S GLAVINAMA:

SPOJEVI TRENJEM
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

• Spojevi steznim glavinama

• Nerastavljivi stezni spojevi
• Montaža
• Proračun
• Rastavljivi stezni spojevi
• Konični stezni spojevi
• Stezni spoj s pomoću steznih prstenova
SVEUČILIŠTE U SPLITU

• Ostale vrste rastavljivih steznih spojeva (sa steznim

ulošcima, s naponskim pločama, s tlačnom
čahurom, s hidrauličkom čahurom)

1
 2/16/2023

SPOJEVI STEZNIM GLAVINAMA

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE • Ovi spojevi tvore naponsku vezu između vratila i glavine koja može
biti dijeljena ili razrezana
• Pritezanjem vijaka silom Fpr oba dijela glavine se potiskuju
radijalno na vratilo
• Na dodirnim površinama glavine i vratila stvara se površinski
pritisak, odnosno sila trenja potrebna za prijenos okretnog
momenta
• Ovi spojevi se koriste za prijenos manjih momenata i
jednakomjernog opterećenja
SVEUČILIŠTE U SPLITU

• Dobro svojstvo spojeva sa steznim glavinama je proizvoljan položaj

montaže u uzdužnom i obodnom smjeru
• Podijeljene glavine su od čelika, čeličnog lijeva ili lijevanog željeza,
a u odnosu na vratilo su izrađene s čvrstim dosjedom (H7/r6,
R7/h6)
• Glavine s utorom izrađene su od čelika s prijelaznim dosjedom
(H7/j6, J7/h6)

3
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

2
 2/16/2023

Kontrola čvrstoće u spojevima sa steznom

glavinom
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

1. Kontrola dodirnog pritiska između vratila i glavine

F i
p  ko  pr  pdop
d l
ko - faktor oblika
ko  1,2 za dijeljenu glavu
ko  1,7 za razrezanu glavu
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Fpr - sila pritezanja pojedinog vijka, N

l - duljina glavine, mm
2. Kontrola naprezanja na savijanje u kritičnom presjeku glavine
Ova kontrola se provodi za veće sile pritezanja Fpr i krak ls, a zbog
nalijeganja glavine na vratilo potrebno je uzeti u obzir faktor krutosti
glavine kt.

Ms 6F m  l
 s  kt   kt  pr 2 s   s, dop
Wx l a
m - broj vijaka na udaljenosti ls od sredine vratila
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

i
m  - za dijeljenu glavinu
2
m  i - za glavinu sa utorom
i - ukupan broj vijaka
ls - krak savijanja, mm
l - duljina glavine, mm
kt - faktor krutosti
SVEUČILIŠTE U SPLITU

kt  0,2 - za dijeljenu glavinu

kt  0,3 - za glavinu sa utorom
 s , dop - dopušteno naprezanje na savijanje, N/mm2
 s, dop  0,7  Re - za čelik
 s, dop  0,5  Rm - za sivi lijev

3
 2/16/2023

NERASTAVLJIVI STEZNI SPOJEVI

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE • Dosjed vratila i glavine je čvrsti dosjed s potrebnim preklopom
• Zbog čvrstog dosjeda na dodirnim površinama nastaje površinski
pritisak p kojim se osigurava sila trenja Ftr potrebna za prijenos
vrtnje
• Nerastavljivi stezni spoj može podnijeti i određenu aksijalnu silu
• Spojevi su primjereni za velika izmjenična i udarna opterećenja
• Zbog čvrstog dosjeda vratila i glavine potrebno je primijeniti
odgovarajući postupak montaže
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Montaža nerastavljivog steznog spoja

Mehanički (uzdužni) postupak

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

• Vratilo i glavina se sastavljaju u hladnom stanju s određenom

montažnom silom Fm
• Dodirne površine su nauljene, osim ako je jedan dio iz bronze
• Za veće preklope izvodi se dvostruko skošenje vratila
• Puna se nosivost spoja postiže nakon 1 do 2 dana
SVEUČILIŠTE U SPLITU

v  2  5 mm/s - brzina utiskivanja

  5o 
 skošen dio s većom granicom tečenja
l  d mm 
3

4
 2/16/2023

Toplinski (poprečni) postupak

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Glavina se grije u ulju najviše do temperature ϑ = 400°C, pri čemu se

širi te se stvara zračnost s vratilom Zm. Veće temperature nisu
SVEUČILIŠTE U SPLITU

preporučljive jer mogu izazvati strukturne promjene u materijalu i

smanjenje čvrstoće. Ako se traže suhe dodirne površine glavina se
grije u peći s vrućim zrakom.

Pothlađivanjem vratila dolazi do njegovog skupljanja čime se stvara

zračnost Zm s glavinom. Nakon njegovog zagrijavanja do sobne
temperature stvara se odgovarajući preklop, a time i pritisak
potreban za prenošenje okretnog momenta.
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Vratilo se hladi u suhom ledu do temperature ϑ = -78°C ili u tekućem

dušiku do ϑ = -196°C.

Glavinu je potrebno zagrijati ili vratilo ohladiti za razliku temperatura

SVEUČILIŠTE U SPLITU

10

5
 2/16/2023

Hidraulički postupak

• Dovodi se ulje na pod tlakom na dodirne površine vratila i glavine

zbog čega se glavina raširi, a vratilo skupi
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

• Na ovaj način se mogu montirati dijelovi s blago koničnim

površinama (konus 1:30), b), gdje se vratilo najprije potisne u
glavinu do određenog položaja, a konačni položaj se postiže uz
pomoć pritiska ulja
• Kod cilindričnih dodirnih površina spomenuti postupak se koristi za
demontažu ležajeva
SVEUČILIŠTE U SPLITU

11
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

12

6
 2/16/2023

Pri svakom postupku montaže steznog spoja dolazi do tzv.

zaglađivanja (uglačavanja) površina vratila i glavine (Hv i Hg) zbog čega
je stvarni preklop nakon montaže manji od teoretskog.
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

13
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

14

7
 2/16/2023

Preporučene vrijednosti hrapavosti površina vratila i glavine prema

DIN 7190:2001
d  500 mm  Rzv  0,8 m N4  ; Rzg  1,6 m N5 
d  500 mm  Rzv  1,6 m N5  ; Rzg  3,2 m N6 
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Stvarne vrijednosti najvećeg i najmanjeg preklopa su:

Pmin, st  Pmin  P
Pmax, st  Pmax  P
Pmin - teorijska vrijednost minimalnog preklopa, m
Pmax - teorijska vrijednost maksimalnog preklopa, m
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Pmin, st - stvarna vrijednost minimalnog preklopa, m

Pmax, st - stvarna vrijednost maksimalnog preklopa, m

Pri odabiru stvarnog dosjeda treba računski dobivene

preklope povećati za gubitke preklopa
Pmin  Pmin, st  P
Pmax  Pmax, st  P

15

Proračun steznog spoja

• Proračun čvrstoće i određivanje odgovarajućeg preklopa
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

standardizirani su prema DIN 7190:2001

• Zbog preklopom nastalog površinskog pritiska p glavina je, nakon
montaže, u radijalnom smjeru opterećena tlačnim naprezanjima
σrg, a u obodnom (tangencijalnom) smjeru vlačnim naprezanjima
σtg
• Vratilo zbog istog pritiska podnosi naprezanja σrv i σtv
• Normalna naprezanja u radijalnom smjeru vratila i glavine na
promjeru steznog spoja d jednaka su radijalnom površinskom
SVEUČILIŠTE U SPLITU

pritisku p, te opadaju s udaljenošću od d

• Normalna naprezanja u obodnom smjeru glavine i vratila σtg, σtv
veća su od onih u radijalnom smjeru i opadaju s promjerom.
• Normalna naprezanja u radijalnom i obodnom smjeru (radijalna i
obodna naprezanja) su glavna naprezanja.

16

8
 2/16/2023

• Prema hipotezi najvećih tangencijalnih naprezanja za proračun

čvrstoće mjerodavno je ekvivalentno naprezanje koje predstavlja
razliku radijalnih i obodnih naprezanja
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
• Ekvivalentna naprezanja u glavini imaju vlačni, a u vratilu tlačni
karakter
• Provjerava se čvrstoća glavine jer su naprezanja veća, a materijal
obično slabiji
SVEUČILIŠTE U SPLITU

17
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

18

9
 2/16/2023

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Prikazani proračun čvrstoće steznog spoja važi samo za elastično

područje, dok za elasto-plastično područje, σeg, max > Re ne vrijedi. U
elasto-plastičnom području proračun čvrstoće se provodi prema
normi DIN 7190:2001.
Stezni spoj prenosi obodnu silu Ft i aksijalnu silu Fa koje čine
rezultirajuće opterećenje steznog spoja FR.
SVEUČILIŠTE U SPLITU

19
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

20

10
 2/16/2023

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

SVEUČILIŠTE U SPLITU

21

• Ako se za poznati dosjed kontrolira čvrstoća steznog spoja,

naprezanje će se računati za Pmax, jer će tako stvarna naprezanja
biti manja od računskih, a stvarni stupanj sigurnosti veći
• Ako se računa sigurnost protiv klizanja, sila trenja će se računati za
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Pmin, pa će njena stvarna vrijednost biti veća, kao i sigurnost protiv

klizanja
• Ako je potrebno odrediti dosjed, tj. preklop za traženu sigurnost
protiv klizanja, tada računski dobivena vrijednost preklopa mora
približno odgovarati Pmin odabranog dosjeda. Tada će stvarna
sigurnost protiv klizanja biti veća, jer će stvarni preklop biti veći od
potrebnog
• Pri proračunu potrebne sile utiskivanja kod mehaničke (uzdužne)
SVEUČILIŠTE U SPLITU

montaže, uzima se Pmax

• Stezni spoj se proračunava za poznata vanjska opterećenja (T, Fa)
prema kojim se određuju minimalni i maksimalni preklop (Pmin,
Pmax) radi postizanja minimalnog površinskog pritiska pmin

22

11
 2/16/2023

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

SVEUČILIŠTE U SPLITU

23

RASTAVLJIVI STEZNI SPOJEVI

Rastavljivi stezni spojevi prenose okretni moment s vratila na glavinu
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

ili obratno trenjem. Zbog toga se praktički neograničen broj puta

mogu rastaviti i ponovno sastaviti. Najviše je u uporabi stezni spoj s
koničnim dosjedom.
Od elastičnih elemenata koji se umeću između vratila i glavine da bi
se djelovanjem aksijalne sile stvorio na njihovim obodima radijalni
pritisak, najčešće se upotrebljavaju spojevi sa steznim elementima:
SVEUČILIŠTE U SPLITU

24

12
 2/16/2023

Konični stezni spoj

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE • Konični stezni spoj prenosi okretni moment silom trenja između
konično oblikovanog završetka vratila i glavine

• Potrebna radijalna sila, odnosno površinski pritisak, stvara se preko

aksijalne sile prednapona Fp pritezanjem vijka

• Prednost koničnog steznog spoja je u tome što dobro centrira

glavinu na vratilo, pa se može koristiti za veće brzine vrtnje
SVEUČILIŠTE U SPLITU

• Koničnom steznom spoju se, prvenstveno kod dinamičkih

opterećenja, dodaje i odgovarajuće pero kao dodatno osiguranje
protiv klizanja

• Kod manjih kutova konusa (α/2 < ρ, gdje je ρ kut trenja) konični
stezni spoj je samokočan, što znači da spoj ostaje čvrst i nakon
prestanka djelovanja sile Fp, pa se mora rastaviti silom.

25
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

26

13
 2/16/2023

Odnosi sila u koničnom steznom spoju

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE Pritezanjem spoja silom Fp, na dodirnoj koničnoj plohi duljine L,
nastaje pritisak p, koji je veći što je konus blaži. Zbog površinskog
tlaka na dodirnoj plohi pojavljuje se reaktivna sila R, koja se može
rastaviti u dvije komponente i to: normalnu silu FN i silu trenja FT =
μ⋅FN , ili radijalnu silu Fr i aksijalnu silu Fa. Stoga vrijedi:
SVEUČILIŠTE U SPLITU

27

Samokočnost, površinski pritisak, okretni

moment, sigurnost
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Ako je α ≤ 2ρ spoj je samokočan, što znači da u slučaju popuštanja

vijčanog spoja, konični stezni spoj ostaje i dalje čvrst. Za njegovo
rastavljanje, potrebna je dodatna sila suprotna sili Fp. D  d
Uzimajući da je srednji promjer dodirne površine dsr  konični
2
stezni spoj može se promatrati kao cilindrični, pa u tom slučaju
površinski pritisak iznosi: Fp
p
 
Dsr    L  tan    
SVEUČILIŠTE U SPLITU

 2
Ako je poznat okretni moment T koji prenosi ovakav stezni spoj, tada
potrebni površinski pritisak iznosi:
Fo
p S
  Dsr    L

28

14
 2/16/2023

FT
S  Spotr
F  Fa2
o
2

S - sigurnost protiv proklizavanja

Fo - obodna sila koju spoj prenosi, N
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE Fa - aksijalna sila koju spoj prenosi, N
Spotr =1,3 - potrebna sigurnost protiv proklizavanja

Ukoliko se ne prenosi aksijalna sila

F T
S T  T
Fo T
TT - moment trenja na dodirnoj površini, Nmm
D
TT  FT  sr
SVEUČILIŠTE U SPLITU

2
T - okretni moment koji se prenosi, Nmm
D
T  Fo  sr
2
Dsr - srednji promjer steznog spoja, mm

Dsr 
D  d 
2
D - veći promjer konusa, mm
d - manji promjer konusa, mm

29

U fazi konstruiranja određuje se prednaponska sila u vijku

potrebna za siguran prijenos opterećenja Fp
S  Fo2  Fa2  tan   / 2   
Fp 

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Ukoliko se ne prenosi aksijalna sila

2  S  T  tan   / 2   
Fp 
  Dsr
Normalna sila FN , kao posljedica djelovanja aksijalne sile Fp , uzrokuje površinski pritisak p
FN F
p  r
AN Asr
Ovaj pritisak je potrebno kontrolirati
Fp
SVEUČILIŠTE U SPLITU

p  pdop
  Dsr  L  tan   / 2   
Fp - prednaponska sila u vijku, N
pdop - dopušteni površinski pritisak, N/mm2
Re
pdop  - za rastezljive materijale
ST
R
pdop  m - za krte materijale
Sm

30

15
 2/16/2023

Stezni spoj s pomoću steznih prstenova

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

• Par steznih prstenova kao elastični vezni element glavine i vratila,

sastavljen je od vanjskog i unutrašnjeg koničnog prstena od
SVEUČILIŠTE U SPLITU

poboljšanog čelika koji se umeće u otvor između vratila i glavine.

• Ako na prstene djeluje aksijalna sila stvara se dodirni pritisak
između unutarnjeg prstena konusa i vratila, te između vanjskog
prstena i glavine koji uzrokuje potrebnu silu trenja za prijenos
vrtnje
• Potrebna aksijalna sila se postiže s jednim ili više vijaka za
pritezanje

31
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

32

16
 2/16/2023

Iz poligona sila na vanjskom i unutarnjem prstenu

    
Fa1  Fa  Ftr , o  Fr 1 tan      Fr 1  0  tan     
 2    2 
Fa1 - aksijalna sila na prvom paru steznih prstenova, N
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

Ftr , o - sila trenja između unutrašnjeg prstena i vratila, za prvi par prstenova, N
Fr 1 - radijalna sila na prvom paru steznih prstenova, N
  arc tan 0 kut trenja
0 - koeficijent trenja

uz Ftr , o  Ftr , g slijedi

   
SVEUČILIŠTE U SPLITU

Fa2  Fa1  2Ftr 1  Fr 1   tan       0 

 2  
Fa2 - aksijalna sila koja djeluje na drugi par steznih prstenova, N
Ftr 1 - sila trenja za prvi par steznih prstenova, N
Kako je sila trenja za prvi par steznih prstenova
Ftr 1  0  Fr 1
Tada je sila trenja na prvom paru prstenova stvorena aksijalnom silom svih vijaka Fa1

33
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

34

17
 36
35
SVEUČILIŠTE U SPLITU SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE

2/16/2023

18
 2/16/2023

Ostale vrste rastavljivih steznih spojeva

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE Spoj sa steznim ulošcima
SVEUČILIŠTE U SPLITU

37

Ostale vrste rastavljivih steznih spojeva

Spoj s naponskim pločama
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

38

19
 2/16/2023

Ostale vrste rastavljivih steznih spojeva

SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE Spoj s (Spieth) tlačnom čahurom
SVEUČILIŠTE U SPLITU

39

Ostale vrste rastavljivih steznih spojeva

Spoj s hidrauličkom čahurom
SVEUČILIŠNI ODJEL ZA STRUČNE STUDIJE
SVEUČILIŠTE U SPLITU

40

20