GRČKA MITOLOGIJA

Mark Žižak 1.e

1. MIT O POSTANKU SVIJETA

Grčki mitovi su davali starim Grcima odgovore na mnoga pitanja koja se tiču postanka svijeta
i života na njemu, na mnoga pitanja o ljudskim nevoljama i sl.Prema Homerovim pjesmama u
početku nije bilo ni neba, ni zemlje, ni vode.Sve je bilo izmiješano.Prvo je nastao kaos ( nered
) a onda je od njega nastala boginja Geja ( Zemlja ).Njen sin je bio Vran ( Nebo ).Od Vrana i
Geje rodili su se moćni Titani i Kiklopi koji oličuju prirodne sile.Uran je bio u strahu da mu
sinovi ne otmu vlast pa ih je zatvorio u duboki bezdan Tartar.Jedan od Titana , Kron, uspio je
osloboditi braću lišio je oca vlasti i zavladao je svijetom.I Kronu se, medjutim desilo isto
kasnije.Bilo mu je nagoviješteno da će biti srušen s vlasti od vlastite djece.Da bi to izbjegao,
gutao je svako dijete koje mu je žena Reja radjala.Majka je bila nesretna zbog toga, i kad je
rodila najmladjeg Zeusa, mužu je podmetnula kamen umotan u pelene, i ovaj ga je progutao
misleći da je novorodjenče.Tako je Zeus spašen.Kad je odrastao, prisilio oca da vrati
progutanu braću i sestre.Nakon teške borbe s titanima, uz pomoć braće uspio je zbaciti oca s
vlasti, i sam je zavladao svijetom.

Geja ili Gaja u grčkoj mitologiji primordijalna je majka Urana, Giganata i Titana. Prema
Heziodovoj Teogoniji, poslije Kaosa, ona je sama od sebe postala. U ostalim mitologijama
također je začetnica svakog života na Zemlji.

Uran u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin. Zajedno s Gejom otac je
većine ostalih bogova i Titana.

Kron u grčkoj mitologiji bog je žetve; jedan od Titana, Uranov i Gejin sin, Rejin muž. Kron je
bio štovan kao bog žetve, zbog svoje povezanosti sa zlatnim dobom. Bio je i bog sjemena,
prirode i poljodjelstva. Prikazivan je sa srpom, koji je rabio za žetvu, kao i za kastraciju svog
oca Urana. U Ateni se na dvanaesti dan svakoga mjeseca održavao festival zvan Kronia u čast
Kronu i za slavljenje žetve.
Kron je naučio od svojih roditelja da će ga svrgnuti njegov sin, baš kao što je on to učinio
svome ocu Uranu. Progutao je svoje potomke - Demetru, Heru, Hada, Hestiju, Rejinu i
njegovu djecu, da se proročanstvo ne bi ispunilo. Kad su se rodili Posejdon i Zeus, Reja je
iznijela Geji plan da spasi svoju djecu. Reja je potajno rodila Zeusa na Kreti, a Kronu je dala
kamen umotan u povoje (znan kao omphalos kamen). Također je, prema nekim izvorima,
progutao i kozu misleći da je Posejdon.

U nekim je inačicama mita na Kreti Zeusa odgojila koza Amalteja, a Kouretes, naoružani
plesači vikali su i pljeskali da bi sakrili djetetov plač od Krona. U drugoj inačici mita, Zeusa
je odgojila nimfa Adamanteja koja ga je sakrila objesivši ga na drvo užetom tako da je bio
između zemlje, neba i mora kojima je vladao njegov otac Kron. Posljednja inačica mita
govori da ga je odgojila njegova baka, Geja.

Kad je narastao, Zeus je iskoristio napitak koji mu je dala Geja i tako je povratio svoje
potomke u obrnutom redoslijedu - prvo kamen, zatim kozu, a potom ostale potomke. Kamen
je stavljen u pokrajinu Piton, nazvanu po istoimenom čudovištu. U drugoj je inačici mita
Metida dala Kronu sredstvo za izazivanje povraćanja da bi ispljunuo svoje potomke. Treća
inačica govori da je Zeus rasjekao njegov trbuh. Nakon što ih je oslobodio, Zeus je u ratu, tzv.
Titanomahiji zajedno s Titanima, Gigantima, Hekatonhirima, Kiklopima i svojom braćom i
sestrama svrgnuo svoga oca. Nakon toga je zatvorio Titane u Tartar, sve osim Atlanta,
Epimeteja, Metidu, Okeana i Prometeja. Geja je potom rodila čudovište Tifona kojim bi se
osvetila za zatvorene Titane, ali Zeus je ipak pobijedio.
2. Grčki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome
što su bili besmrtni, više-manje neranjivi te sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom
svjetlosti, a živjeli su na Olimpu.
Antropomorfizam je prenošenje ljudskih osobina na životinje ili nežive tvari; prikazivanje
prirodnih sila ili božanstava u ljudskom obliku.
• Glavni grčki Bogovi su: Zeus - otac mnogih bogova i junaka, gospodar neba i zemlje,
bog groma, munje i oluje.
• Afrodita - božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti.
• Apolon, Feb - bog je medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije te
muške ljepote.
• Ares - bog rata i bojne vreve; simbol hrabrosti, silovitosti i junačke snage.
• Artemida - božica je Mjeseca, zvijeri i lova, zaštitnica djevojaka, božica svadbe i
poroda.
• Atena - božica je civilizacije, mudrosti, snage, pravednog rata, tkanja, metalurgije i
obrta.
• Demetra - božica zemlje, ratarstva, plodnosti, a u prvom redu žita.
• Dioniz - bog plodnosti zemlje, bog vegetacije, vina, žena.
• Had - bog podzemnog svijeta.
• Heba - božica mladosti; vrčonoša bogovima na Olimpu.
• Hefest - bog kovač, zaštitnik obrtnika, kipara, metalurga i vatre.
• Helije - bog Sunca.
• Hera - vrhovna je starogrčka božica, Zeusova žena i sestra; božica braka.
• Hermes - glasnik bogova, zaštitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika, atletičara i
trgovaca.
• Perzefona - Demetrina kći, Hadova žena.
• Posejdon - bog mora, vode, vladar potresa.

3. Ahilej, Heraklo, Odisej bili su junaci koji su se odlikovali nevjerojatnim sposobnostima.

4. MIT O TEZEJU
Tezej je bio atinski junak i učinio je niz junačkih djela. Ubio je razbojnika Prokrusta koji je
putnike mučio tako što ih je prisiljavao da legnu na njegov krevet.Ako bi im noge bile duže
od kreveta, on bi ih odsjekao, a ako su bile kraće natezao bi ih. To je sve tako činio dok nije
naišao Tezej koji ga je zasluženo kaznio. Glavno Tezejevo djelo je ubistvo čudovišta
Minotaura koji je živio zatvoren u mračnim prostorijama Kretske palače, koju su Grci nazivali
labirintom. Minotaur je bio pola čovjek pola bik, a hranio se ljudskim mesom.Atinjani su
svake devete godine morali slati na Kretu, u vidu danka, sedam djevojaka i sedam mladića da
budu hrana Minotauru. To je trajalo sve dok junak Tezej nije otišao na Kretu i zadavio
čudovište. Pomogla mu je zaljubljena Minosova kćerka Arijadna, koja mu je dala klupko
konca za koji se Tezej držao dok je zamršenim hodnicima i odajama palače tražio Minotaura.
Po povratku kući Tezej je zaboravio na ladji zamijeniti crno jedro bijelim, kako se dogovorio
s ocem. Kad je Egej vidio crno jedro, pomislio je da mu je sin poginuo i od tuge bacio se u
more. Od tada se to more naziva Egejskim.

Tezej u grčkoj mitologiji legendarni je atenski kralj; Etrin i Posejdonov/Egejov sin. Tezej je
jedan od najvećih junaka grčkih mitova i s pravom se svrstava odmah uz Herakla. Proslavio
se mnoštvom sličnih djela, bio mu je ravan hrabrošću i junaštvom i njegov vjerni prijatelj.
Često je ratovao na njegovoj strani protiv zajedničkog neprijatelja.

Egej, jedan od prvih atenskih kraljeva, oženio se Etrom. Na njihovu prvu bračnu noć, Etra je
pobjegla morem do otoka gdje je spavala s Posejdonom. Mješavina Egejova i Posejdonova
sjemena dala je Tezeju božanske i smrtne karakteristike. Kad je Etra zatrudnjela, Egej se
odlučio vratiti u Atenu. Ali prije nego što je otišao, zakopao je svoje sandale i mač ispod
velika kamena. Etri je rekao da bi jednog dana njihov sin trebao sam pomaknuti kamen, a ako
bi bio velik junak, uzeo bi oružje za sebe, kao dokaz svoga kraljevskoga roda. U Ateni je Egej
bio s Medejom koja je pobjegla iz Korinta nakon što je ubila Jazonovu i svoju djecu zbog
ljubomore.

Tezej je bio odgojen u majčinu rodnome kraju. Kad je odrastao, pomaknuo je kamen i otkrio
oružje. Majka mu je rekla istinu o identitetu njegova oca te da mora odnijeti oružje svome ocu
i tražiti svoje pravo. Da bi stigao do Atene, Tezej je mogao ići morem, sigurnijim putem, ili
pak kopnom, opasnijim putem. Tezej je odlučio ići kopnenim putem. Na njemu je postojao
opasan put do Saronskog zaljeva gdje je susreo niz od šest ulaza u podzemni svijet, a sve su
ulaze čuvali opasni razbojnici.
• U Epidauru, Apolonovu i Asklepijevu svetištu, Tezej je naišao na Perifeta, Hefestova
sina. Perifet je bio hrom poput svoga oca, imao je moćne ruke i ogromno tijelo. Bio je
grozan, svakog je putnika ubio svojom željeznom palicom. Tezej ga je lako pobijedio,
a kao znak te pobjede uzeo je sa sobom njegovu palicu.
• Kod Istmanskog zaljeva Tezej se našao u šumi posvećenoj bogu Posejdonu. Ondje je
susreo Sinida, savijača borova. On bi putnike podvrgao mukama - savio bi dva bora da
im se vrhovi dodiruju, privezao putnika za borove i pustio ih. Borovi bi se velikom
silom ispravili i rastrgali putnikovo tijelo. Tezej je dohvatio oba bora rukama, privezao
Sinida za njih i ubio ga na isti način kao što je i on svoje žrtve. U tom je kraju Tezej
ustanovio istamske igre kao znak svoje pobjede.
• Tezej je stigao u Kromion gdje je ubio ogromnu svinju Feju, Tifonova i Ehidnina
potomka, zato što su ga to zamolili sami stanovnici. Tezej je sustigao svinju i probo je
svojim mačem.
• Na granici s Megarom, Tezej se susreo s razbojnikom Skironom. On bi putnike
natjerao da mu operu noge. Kad bi se tkogod sagnuo da to učini, Skiron bi ga udario
nogom i zbacio sa stijene u more gdje bi se putnici ubili o oštrome stijenju ili bi ih
pojela čudovišna kornjača. Kad ga je Skiron htio gurnuti, Tezej je njega uhvatio za
nogu i bacio ga u more.
• Kod Eleuzine Tezej se morao boriti s Kerkionom. On bi putnike izazvao na hrvanje, a
potom bi ih ubio. Tezej ga je uhvatio rukama i stegnuo te ga tako ubio, a ujedno i
oslobodio njegovu kćer Alopu, a vlast predao Alopinu i Posejdonovu sinu Hipotontu.
• Tezej je zatim stigao do razbojnika Damasta kojeg su nazivali Prokrust ("istezač"). On
je imao krevet na koji bi polegao svoju žrtvu. Ako bi krevet bio prevelik, Prokrust bi
putnika rastezao sve dok mu noge ne bi dotakle rub, a ako je bio prekratak, odrezao bi
mu noge. Tezej ga je svladao i polegao na krevet. Budući da je bio div, ležaj mu je bio
prekratak te ga je Tezej ubio onako kako je on ubijao svoje žrtve.

Nakon tih podviga, Tezej nije htio ući u Atenu okaljan krvlju svojih žrtava. Molio je Filatide
da ga očiste na Zeusovu oltaru. Filatide su mu ispunile molbu i očistile ga od prolivene krvi te
je krenuo u Atenu svome ocu Egeju.
Kad je Tezej stigao u Atenu, nije se odmah razotkrio. Dočekao ga je Egej zajedno sa svojom
ženom Medejom koja ga je odmah prepoznala. Brinula se da će on preuzeti prijestolje umjesto
njezina sina Meda. Pokušala je izazvati Tezejovu smrt tražeći ga da uhvati maratonskog bika,
simbola kretske moći.Na putu za Maraton, Tezej se sklonio od oluje u kolibu starice zvane
Hekala. Ona se zavjetovala Zeusu da će prinijeti žrtvu ako uspije uhvatiti bika. Tezej je to i
učinio, ali kad se vratio u kolibu, ona je već bila umrla. U njezinu je čast osnovao provinciju,
demu koja je nosila njezino ime.Kad se pobjedonosno vratio u Atenu da žrtvuje bika, Medeja
ga je pokušala otrovati davši mu pehar otrovanog vina. No, u posljednjem je trenutku Egej
prepoznao svoje sandale, štit i oružje te mu je izmaknuo pehar iz ruku. Otac i sin tako su
ponovno sretno združeni.

Androgeja, Minosova sina, ubili su Atenjani, ljubomorni na njegove pobjede na Panatenskom

festivalu, Egejovim igrama, gdje je svaki put pobijedio. Druga inačica mita govori da ga je
ubio kretski bik na Maratonu, na Egejovu zapovijed. Da bi osvetio sinovu smrt, Minos je
zaratio s Atenom. Zahtijevao je da se sedam atenskih djevojaka i mladića (izabranih
izvlačenjem slamki) žrtvuje Minotauru svakih devet godina (ili prema nekim izvorima svake
godine; prema kretskoj astronomiji, pun je Mjesec bio u ekvinociju svakih osam godina). Kad
se treće žrtvovanje bližilo, Tezej se dobrovoljno javio da će ubiti čudovište. Obećao je svome
ocu Egeju da će postaviti bijela jedra ako pohod bude uspješan.

Arijadna, Minosova kći, zaljubila se u Tezeja i pomogla mu da izađe iz Labirinta davši mu

klupko vune kojim je slijedio vlastiti trag. Tezej je ubio Minotaura magičnim mačem koji mu
je dala Arijadna te je pustio ostale Atenjane iz labirinta. No, Tezej je zaboravio promijeniti
crna jedra tugovanja na brodu s bijelima, te je njegov otac Egej shrvan počinio samoubojstvo.
Naime, danima je gledao na pučinu, i kad je vidio crna jedna, od tuge se bacio u more koje je
po njemu nazvano Egejsko more.
Minos je bio ljut što je Tezej uspio pobjeći te je zatvorio Dedala i njegova sina Ikara u
Labirint ili, prema nekim izvorima, u toranj. Uspjeli su pobjeći tako što su napravili krila. No,
Ikar je letio previsoko te se vosak na krilima otopio, a on je pao u more.
Druga inačica mita govori da je Minos odustao od rata jer je volio Tezeja.

Tezejov je najbolji prijatelj bio Pirit, lapitski princ. On je čuo priče o Tezejovoj hrabrosti, ali
želio je dokaz, stoga je sjurio Tezejovu stoku s Maratona, a Tezej se zaputio u potjeru. Potom
su se susreli i borili jedan s drugim. Na posljetku su bili zadivljeni borbenim umijećem onog
drugog te su se zavjetovali na prijateljstvo.

Tezej i Pirit zavjetovali su se da će oženiti Zeusove kćeri. Tezej je izabrao Helenu te su je

oteli namjeravajući je držati sve dok ne odraste i postane spremna za udaju. Pirit je pak
izabrao Perzefonu. Otišli su s Tezejovom majkom Etrom u podzemni svijet gdje je vladao
Had s Perzefonom. Had se pravio gostoljubivim, ali čim su sjeli, zmije su im se omotale oko
nogu i prikovale ih. U drugoj inačici mita, kamen na kojem su sjedili narastao je i prikovao ih.
Kad je Heraklo došao u Had da obavi posljednji zadatak, oslobodio je Tezeja, ali kad je
pokušao osloboditi Pirita, zatresla se zemlja te je on morao vječno ostati u Hadu. Mit govori
da je Tezej, nakon što ga je Heraklo oslobodio, okrznuo bedro što je objašnjavalo takozvana
slaba bedra Atenjana. Kad se Tezej vratio u Atenu, Kastor i Polideuk odveli su Helenu i Etru
natrag u Spartu.

Fedra, Tezejova druga žena, rodila mu je dva sina - Demofona i Akama. Dok su oni još bili
djeca, Fedra se zaljubila u Hipolita, Tezejova sina kojeg je imao s Hipolitom. Hipolit je
ismijao Afrodita te je ona za kaznu natjerala Fedru da se zaljubi u nj.
Druga, Euripidova inačica mita govori da je Fedrina dadilja rekla Hipolitu da se Fedra
zaljubila u nj, ali da on ne smije odati tko mu je to rekao. Kako bi se osigurala da će
dostojanstveno umrijeti, Fedra je pisala Tezeju da ju je Hipolit silovao prije nego što se
objesio. Tezej joj je povjerovao te je iskoristio jednu od svoje tri želje koje je dobio od
Posejdona. Kletva je uzrokovala da se Hipolitovi konji uplaše morskog čudovišta i da odvedu
svog jahača u smrt. Artemida je poslije Tezeju rekla istinu.
Treća inačica mita govori da je Fedra rekla Tezeju da ju je Hipolit silovao, a Tezej ga je
potom ubio. Fedra je zatim počinila samoubojstvo zbog grižnje savjesti jer nije htjela da
Hipolit umre.
U posljednjoj inačici, Fedra je rekla Tezeju da ju je Hipolit silovao, ali nije se ubila, Dioniz je
poslao divljeg bika koji je preplašio Hipolitove konje.

5. Heraklo u grčkoj mitologiji bio je polubog, sin vrhovnog boga Zeusa i smrtnice Alkmene.
U rimskoj mitologiji zvao se Herkul.
Hera je bila Heraklova pomajka i njegov neprijatelj. Dok je Heraklo bio dijete, Hera je poslala
dvije zmije da ga ubiju dok je ležao u kolijevci. Heraklo je zadavio svaku zmiju jednom
rukom, a potom ga je njegova dadilja pronašla da se igra njima kao da su igračke.
Jedna priča govori da je Zeus prevario Heru da doji Herakla. Kad je ona otkrila tko je dijete,
bacila ga je sa svojih grudi, a mlijeko se prolilo nebom i stvorilo Mliječnu stazu.

Nakon što je ubio svog učitelja glazbe lirom, poslan je da čuva stoku na planinu sa svojim
očuhom Amfitrionom. Ondje su ga posjetile dvije nimfe - Užitak i Vrlina - ponudivši mu
ugodan ali lagodan život ili težak ali slavan život. Heraklo je izabrao potonje. Jedan od
njegovih izazova postavio mu je kralj Tespije koji je htio da ubije kiteronskog lava. Kao
nagradu, kralj mu je ponudio priliku da oplodi njegovih 50 kćeri. Navodno je to Heraklo
učinio u jednoj noći.
Poslije je u Tebi oženio njegovu kćer Megaru. No, Hera je dovela Herakla do napada ludila te
je on ubio svoju djecu. Nakon što je shvatio što je učinio, pobjegao je delfijskoj proročici.
Hera je kontrolirala proročicu koja mu je naredila da služi kralju Euristeju dvanaest godina i
čini bilo koji zadatak koji mu on zada. Heraklo je kao uvjet za dolazak na Olimp (i
besmrtnost) trebao izvršiti dvanaest zadataka, koje mu je postavljao kralj Euristej.

1. Zadatak je bio ubiti nemejskog lava, i kao dokaz donijeti njegovu kožu kralju
Euristeju. Koža toga lava bila je tako debela da je nijedno oružje nije moglo probiti, a
mogla ga je ubiti samo ljudska ruka. Heraklo je pokušao lukom i strijelom te toljagom
i brončanim mačem, ali nije uspio. Heraklo je potom odbacio sve svoje oružje i hrvao
se s lavom na tlu. Na posljetku ga je zadavio i ugušio ga.Nakon njegove smrti,
Heraklo mu je satima pokušavao oderati kožu. Bio je bijesan jer je mislio da neće
uspjeti ispuniti svoj zadatak. No, Atena je došla prerušena u staricu i pomogla mu da
shvati da najbolje oruđe kojim bi mogao razderati lavlju kožu jesu lavlje
pandže.Ispunio je zadatak i nosio je neprobojnu kožu kao svoj oklop. Kralj Euristej,
vidjevši ga tako prekrivenog, od straha se sakrio u veliku brončanu posudu. Poslije
toga sve je nove zadatke Heraklu zadavao glasnik.

2. Heraklo je stigao do močvare lernejskog jezera gdje je živjela lernejska Hidra. Heraklo
je prekrio usta i nos tkaninom da bi se zaštitio od otrovnih para i ispalio plamene
strelice u njezin brlog da bi je namamio van. Zatim se suočio s njom. Svaki put kad bi
odsjekao neku njezinu glavu, ona bi opet narasla. Apolodor govori da je Heraklo
 shvatio kako je ovako neće moći svladati te je pozvao svog nećaka Jolaja da mu
pomogne. On se dosjetio (možda pod utjecajem Atene) da spale rane nakon što
odsjeku glavu. To su i učinili te su na posljetku ubili Hidru. Jednu njezinu besmrtnu
glavu postavio je ispod velika kamena na svetom putu između jezera i Eleja, a potom
je umočio strelice u Hidrinu otrovnu krv i tako završio zadatak.
Druga inačica priče govori da je, nakon što bi osjekao svaku glavu, umočio mač u Hidrinu krv
i rabio njezin otrov da glave ne bi ponovno narasle.Hera je poslije rekla da je zadatak
nevažeći jer mu je nećak pomogao.

3. Euristej je bio ljut zato što je Heraklo izbjegao smrti u prethodna dva zadatka te je
potrošio više vremena razmišljajući o sljedećem zadatku. Treći zadatak bio je uhvatiti
kerinejsku košutu koja je bila posvećena Artemidi. Euristej se nadao da će se božica
ljutiti na nj.
Kerinejska košuta imala je brončana kopita i zlatne rogove, brža od strijele. Heraklo ju ju
smio samo pokazati Euristeju neozlijeđenu pa ju je lovio godinu dana kroz Grčku, Trakiju i
Istru. Nakon što ju je izmorio, odlučio je odapeti jednu strijelu i pogodio je u nogu, ali između
mišića i kosti, bez kapi prolivene krvi. Tako ju je zavezao i krenuo Euristeju. Susreo je
Artemidu i njezina brata Apolona te joj je objasnio da mu je to zadatak i molio je za oprost
rekavši da će košutu brzo vratiti. Artemida mu je dopustila, a Heraklo je košutu odnio
Euristeju.
Euristej je rekao da će košuta postati dijelom kraljeva zvjerinjaka. Heraklo je znao da mora
vratiti košutu te je rekao da će mu je predati ako je sam Euristej uzme. Kralj je krenuo po nju,
a Heraklo ju je pustio, a ona je, brža od strijele, pobjegla svojoj gospodarici Artemidi. Heraklo
je potom Euristeju rekao da nije bio dovoljno brz i tako je uspio završiti ovaj zadatak.

4. Erimantski vepar predstavljao je problem seljacima u Erimantu zbog uništavanja

usjeva i goveda. Heraklo također nije smio ubiti svoj plijen. Kentaur Hiron rekao mu
je da ga zavede u dubok snijeg. Heraklo je uplašio vepra, zbunio ga i natjerao u snijeg
gdje ga je zavezao i odnio do Euristeja. Kralj se uplašio i rekao mu da se riješi te
zvijeri, a Heraklo ga je poslušao.

5. Euristej se dosjetio ovome zadatku jer su prijašnji zadaci samo uzdizali Herakla u
očima ljudi, a ovako bi se i ponizio. Augija je bio Helijev sin pa je njegovo stado bilo
blagoslovljeno: imao je 300 crnih bikova, 200 plodnih bikova i 12 srebrnobijelih
bikova koji su branili cijelo stado. Njegove staje nisu bile očišćene jako dugo, a
Heraklo je sve morao isprazniti i očistiti u jednome danu. Prvo je razbio dva zida, a
onda preusmjerio rijeke Alfej i Penej prema stajama. U roku od nekoliko sati, posao je
bio gotov. Augija nije htio dati dogovorenu desetinu stoke pa ga je Heraklo ubio, a
njegovo je kraljevstvo dao njegovu sinu Fileju.Grčki pjesnik Pindar tvrdi da je ondje
Heraklo utemeljio Olimpijske igre.

6. Šesti Heraklov zadatak bilo je istrebljivanje ptica koje su se razmnožile na obalama

stimfalskog jezera. Bile su posvećene Aresu i hranile su se ljudima, a imale su
brončane kljunove, pandže i oštra, metalna pera kojim su mogle napadati žrtve.
Budući da je sve bilo mračno, Atena i Hefest pomogli su Heraklu davši mu čegrtaljku
kojom je uplašio ptice i nagnao ih na let. Potom ih je, dok su pokušavale bježati, gađao
strijelama i poubijao. U drugoj inačici priče gađao ih je katapultom. Ptice koje su
preživjele nikad se više nisu vratile u Grčku.
 7. Na Kreti je bio bik kojeg Minos nije htio žrtvovati Posejdonu. Bio je to ili bik koji je
odveo Europu ili onaj s kim je Pasifaja začela Minotaura. Iako je Minos ponudio
Heraklu pomoć, on ju je ljubazno odbio i odlučio obaviti posao goloruk. Taj je bik
bljuvao vatru, pa je borba potrajala. Na koncu ga je nadjačao i zarobio bika te ga odnio
u Mikenu. Nakon što ga je Euristej vidio, htio ga je posvetiti Heri, ali ona je to odbila
jer je bik odražavao Heraklovu snagu.
8. U pokrajini Trakiji ludi kralj Diomed imao je četiri konja: Podarga, Lampona, Ksanta i
Dena koje je hranio ljudskim mesom. Heraklo je morao otići tamo i ukrasti te konje.
On je to učinio s velikom lakoćom, a onda ih je nahranio Diomedom zbog njegove
zloće i okrutnosti. Druga inačica priče govori da je došao sa svojim ljubavnikom
Abderom koji je čuvao konje dok se Heraklo borio s Diomedom. No, Abdera su konji
pojeli, a za osvetu je Heraklo dao Diomeda njegovim konjima.
Nakon što su se najeli, konji su postali mirniji te ih je odnio u Mikenu da kralj Euristej
odluči o njihovoj sudbini. Euristej je naredio da se odvedu na Olimp i budu žrtvovani Zeusu,
ali to je Zeus odbio i poslao vukove, lavove i medvjede da ih ubiju. Druga inačica priče
govori da ih je Heraklo pustio da slobodno lutaju Argom budući da su postali trajno mirni.

9. Heraklo je morao Euristejevoj kćeri pribaviti pojas Hipolite – kraljice ženskog

ratničkog naroda Amazonki kojoj je pojas dao njezin otac Ares. One su
onesposobljavale mušku djecu i muškarce kako bi morali raditi kućne poslove.
Koristile su se brončanim oružjem i prve su osnovale konjaničke redove. Hera je
nahuškala Amazonke protiv Herakla, pa je on bio prisiljen pobiti ih i uzeti kraljevski
pojas. Heraklo je silovao Hipolitu i potom je dao Tezeju za ženu. U drugoj inačici
priče, Hipolita se zaljubila u Herakla i svojevoljno mu je dala pojas.

10. Heraklov deseti zadatak bilo je hvatanje čuvena Gerionova stada iz Eritije, ali ne da ga
otkupi ili zatraži nečiju pomoć. Gerion, sin Hrisoara i Kaliroje, kćeri Titana Okeana,
bio je troglavi div, uvijek naoružan do zuba.
Na putu do Eritije, Heraklo je prešao libijsku pustinju i bio ljut zbog vrućine te je ispalio
strelicu na Helija, boga Sunca. Helije ga je molio da prestane, a Heraklo je zahtijevao
veliki zlatni pehar koji je potom rabio da bi plovio morem. Tako je stigao do Eritije gdje
se suočio s dvoglavim psom Ortom kojeg je ubio svojom toljagom. Eurition koji je čuvao
stado došao je pomoći Ortu, ali Heraklo ga je ubio. Čuvši komešanje, Gerion je došao
naoružan sa tri štita, tri koplja i tri kacige. Na posljetku ga je Heraklo ubio strijelom koju
je umočio u otrovnu krv lernejske Hidre.
Heraklo je potom morao odvesti stoku Euristeju. Da bi mu otežala, Hera je poslala obada
na stoku koji bi uznemiravao i iritirao stoku. Također je poslala poplavu koja je uzdigla
rijeku, a Heraklo nije mogao proći sa stokom. Heraklo je podigao dva velika kamena
smanjivši razinu vode i spriječivši dolazak morskih čudovišta i nemani. Ti se stupovi kod
Gibraltara i danas nazivaju Heraklovi stupovi. Potom je odveo stoku Euristeju, a ona je
posvećena Heri.

11. Nakon što je 10 zadataka završio za 8 godina i mjesec dana, Heraklo je došao do
Euristeja tražeći nagradu. No, kao što je Hera prije naumila, moralo je biti 10
zadataka, pa Euristej nije priznao drugi i peti zadatak te je Heraklo morao izvršiti još
dva. Sljedeći zadatak bio je zahtjevan. Morao je donijeti Hesperidine zlatne jabuke, ali
to nije učinio sam.
Nerej iz rijeke Po savjetovao je Heraklu da zamoli Atlanta – diva koji drži nebeski svod – da
ubere te jabuke. Ovaj bi učinio sve da se malo odmori od svog teškog posla, ali bojao se
Ladona – bića sa stotinu glava koje je čuvalo jabuke. Heraklo ga ustrijeli iz velike udaljenosti
pa div pribavi plodove (vjerojatno je bio u srodstvu s Hesperidom, možda njezin otac). No, on
se nije htio vratiti starom poslu pa ga je Heraklo morao nadmudriti: zamoli ga da pridrži svod
dok stavi podmetač za glavu. Ovaj je nasjeo pa se Heraklo s jabukama zaputio prema
Euristeju. Na putu je osnovao Tebu – grad sa stotinu vrata. Euristej se bojao jabuka pa ih je
Heraklo dao Ateni koja ih je poslije vratila.

12. Posljednji i najteži zadatak bio je Kerber. Heraklo je morao otići do vrata Hada i tamo
se obračunati s tim troglavim psom koji je imao rep zmije, a slina koja je padala na
pod stvarala je otrovnu biljku akonitu. Dok je bio u podzemlju, Heraklo je oslobodio
Tezeja koji je ondje bio zatvoren jer je pokušao oteti Hadovu Perzefonu.
Heraklo je otišao do Hada i Perzefone i upitao smije li uzeti Kerbera. Bogovi su se složili pod
uvjetom da ga ne ozlijedi. Neki kažu da je Perzefona pristala jer je Heraklo bio njezin brat.
Heraklo je potom uhvatio Kerbera oko vrata i izvukao na svjetlo dana. Čim je izišao iz sjene,
Kerber je počeo bijesno lajati i stenjati. Euristej se uplašio čim je vidio Kerbera pa ga je
Heraklo brzo vratio u Had.

Nakon što je završio zadatke, Heraklo se pridružio Argonautima u potrazi za zlatnim runom.
Spasili su junakinje, osvojili Troju i pomogli bogovima u ratu protiv Giganata. Također se
zaljubio u princezu Jolu od Ehalije. Kralj i njegovi sinovi s prijezirom su gledali na Heraklove
pothvate, svi osim Jolina brata Ifita koji je postao Heraklov najbolji prijatelj. Eurit je ponudio
ruku svoje kćeri onome tko ga pobijedi u streljačkome natjecanju. Kad je to učinio, Eurit nije
održao obećanje te je Heraklo ubio njega i njegove sinove, osim Ifrita, a Jolu je oteo. No,
Hera je još jednom Herakla natjerala do ludila te je bacio Ifita s gradskih zidina.
Heraklo se morao iskupiti i očistiti služenjem lidijskoj kraljici Omfali. Morao je raditi ženske
poslove i nositi žensku odjeću, a ona je nosila njegovu lavlju kožu i toljagu. Nakon nekog
vremena oslobodila ga je te su se vjenčali.
Heraklo je imao i muške i ženske ljubavnike. Njegovo se potomstvo naziva Heraklidama.

6. Svako je doba pridavalo svoje simboličko značenje liku Prometejevu, prilagođavajući

pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno
počelo nego i iskra božanske mudrosti po kojoj se čovjek razlikovao od nižih vrsta stvorenja,
vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaća bila da spasi
čovjeka od njegova izvornoga neznanja. Kršćanski su pisci u tome poganskome tvorcu i
njegovu posredničkom činu vidjeli prefiguraciju pripovijesti o Kristu; u njegovoj kazni,
okivanju za hridinu, nagovještaj raspeća. Romantički pokret u 19. stoljeću načinio je od
Prometeja simbol slobode, suborca ljudskoga roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u
različita doba, bio umjetnik koji s neba prima oganj stvaralačkoga nadahnuća.
Jetra je u antičko doba imala mističnu svrhu gledanja u budućnost, kao zrcalo budućnosti.
Njih su očito fascinirala svojstva jetre koja, kad se izvadi iz tek zaklane životinje, ima
sposobnost jasnog odražavanja jer je tamna i glatka poput zrcala. Također u mitu stoji da je
Prometej donio vatru u stabljici koja je u antici služila za izdubljivanje i pravljenje teleskopa.
Prometej je, navodno, imao sposobnost proricanja budućnosti, a na to upućuje i etimologija
njegova imena. Kao drugo, njegova je jetra bila njegovo najznačajnije obilježje. Nema dvojbe
da su se Prometejeva jetra povezivala s proricanjem, pretkazivanjem i božanskim zrakama.
Time je Prometeju pridodana još jedna optička pojava. Prema predaji, Prometej je bio
prikovan za stijenu, što je bila kazna jer je donio božansku vatru ljudima. Svakoga je dana
ptica slijetala na njega i izjedala dio njegove jetre, koja bi se preko noći obnovila. Poslije
mnogih stoljeća naišao je Heraklo, koji je razbio Prometejeve okove i konačno ga oslobodio
patnje. Sve se to zbivalo negdje na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas živi.
Mit govori da je Prometejeva jetra bila izložena suncu na vrhu planine. To je zrcalo (jetra)
reflektiralo svjetlost samo tijekom dana, jer noću refleksija nije moguća. Prometej je donio
nebesku vatru na zemlju pomoću leća ili zrcala, smještenih u dugačkoj stabljici davno izumrle
biljke, koja je služila kao teleskopska cijev. Postavlja se pitanje zašto je Prometej bio
prikovan za stijenu na vrhu planine, a odgovor je povezan s geodetskim mjerenjima za koja je
potreban teleskop. U arhajskom i pretpovijesnom razdoblju (tj. davno prije klasičnog doba),
najvažnija grčka proročišta, kao što su Dodona, Delfi i Del, bila su smještena na točkama
zemljopisne širine te je jedno od drugog bilo udaljeno točno za jedan stupanj zemljopisne
širine. Budući da je do 7. st. p.n.e. Del izgubio značenje proročkog središta, svaka predaja
koja ga u tom smislu spominje očito potječe iz mnogo starijeg razdoblja. Doista, iskopavanja
minojskih ruševina pokazala su da su Delfi bili značajno proročko središte barem do 12. st.
p.n.e.

Dovoljno je reći da je geodetska shema Dodona/Delfi/Del postavljena još u prapovijesno

doba, prije nego što su Grčku počeli naseljavati stanovnici koje bismo danas mogli prepoznati
kao Grke. U pretklasično doba mnogo se pažnje poklanjalo geodetskim mjerenjima na temelju
kojih su se uspostavljale svete točke na zemlji. Mit o Prometeju na neki je način povezan s
time.

Prometej je, dakle, bio razapet između dva planinska vrhunca. Taj podatak upućuje na optičku
napravu koja je služila za ispitivanje područja između dva planinska vrha. Prometejeva je
cijev predstavljala dio teleskopa koji bismo danas nazvali teodolit - temeljni instrument za
geodetska mjerenja. Nemoguće je postići točnost u geodetskom mjerenju bez neke optičke
naprave. Njezin teleskopski dio može biti posve jednostavan, te nije nužno da optički dio
naprave bude visoko sofisticiran. Drevnim je narodima mogao prilično dobro poslužiti i
jednostavan teleskop. Što se okova tiče, valja imati na umu da su zbog jakih vjetrova koji
pušu na vrhovima planina drevni geodeti morali na neki način pričvrstiti svoje instrumente,
kako bi osigurali preciznost svojih mjerenja. Stoga je "Prometej" morao biti okovan. Snažan
odraz svjetlosti na zrcalu možda se odnosio na svjetlosni znak odaslan pomoću zrcala
smještenog najednom vrhu, koji je kroz teleskopsku cijev promatrala skupina ljudi na drugom
vrhu. U drevno doba razina se utvrđivala pomoću utega i klatna, metode koja je, za razliku od
libele, iskorištavala gravitacijsku silu na posve drukčiji način. Njegovo ime koje znači
"predviđati" ili "gledati naprijed", upućuje na promatranja i ispitivanja drevnih geodeta.

7. Ahejci su Grčko pleme koji ono 1600. pr. Kr. Stvaraju prvu visoku kulturu, poznatu kao
mikenska kultura. Naseljavaju poluotok Peloponez u 2. tisućljeću pr. Kr. Osnivaju Mikenu
kojom vlada Agamemnon.

8. Drevna Troja nalazi se na obali Male Azije, nekoliko kilometara od Dardanela. Kada su je
napali Ahejci vladao je kralj Prijam.

9. Trojanski rat vođen je u 12. st. Trajao je 10 godina. (1194. pr. Kr. – 1184. pr. Kr.). Izvor za
Trojanski rat su Ilijada i Odiseja.
10. Povod Trojanskog rata je otmica Helene, najljepše žene na svijetu i supruge spartanskog
kralja Menelaja. Nju je oteo Paris, sin trojanskog kralja Prijama.

11. Ahejski junaci : Ahilej, Agamemnon, Patroklo, Menelaj

Trojanski junaci: Paris, Hektor, Prijam

12. Grad osvajaju varkom: prave se da napuštaju opsadu i odlaze ostavljajući pred Trojom
drvenog konja (Trojanski konj). Trojanci konja uvlače u grad usprkos upozorenjima proročice
Kasandre i svećenika Laokonta. Grčki ratnici skriveni u konju otvaraju gradska vrata, pa grad
biva osvojen. Njeno zauzimanje je smislio Odisej.

13. Eneja je preživio trojanski rat i osnovao je grad Lavinij na Siciliji, koji je nazvao po svojoj
ženi.

14. Odisej je glavni lik u Homerovoj Odiseji koja opisuje Odisejeve pustolovine. Odisejeve
su karakteristike mudrost, lukavost i oštroumnost. Odisej je bio jedan od Heleninih prosaca.
Odisej je također smislio poznatog trojanskog konja.
Nije se mogao vratiti u svoju rodnu Itaku zato jer je ubio kiklopa, Posejdonovog sina te ga je
on prokleo.