ee ” mr izeta cic. Cama Ameti-Kujovic Jusuf Colovic JEZIK.1 KULTURA BOSNJAKA ZA OSMI RAZRED devetogodisnje osnovne skole 2020 he geAutori: m-r zeta Babatic-Dazdarevic Cama Ameti-kujovie Jusuf Colovic Recenzentska komisija: d-r Fehim Huskovie, univerzitetski profesor - predsjednik Titha Biberovic, nastavnik - an Anisa Trptevska, nastavanik - élan Lektor: Mehmed Pargan Dizajn korice: Zoran avramovski Grafitko uredenje:Zoran Avramovski Indavac: Mi wakedonije Stampa: Poliesterdej dooel, skoplje Tiraz: 100 Odlukom 9 odobravanju i upotrebi udibenika iz predmeta Jezik i kultura Bo&njaka za osmi rared dewetogodiinjeg osnovneg obrazovanja br. 22-1696/1 od 21.12. 2016. godine danesenom od Macionalne komtsije za udibenike istarstvo obrazovanja i nauke Republike sjeverne CIP - Haranorisauje so nyinerauga Faupisinnis s yreinepsicrercia GoBinarenn “Cs. Hever Ompegern”, Caorje TES AGATE NS 457 20 2 BABAOAC-Dandarevic, inet Jecik j kultura cae zaconn racred devetogodiing Oasdarevid, Cama AmetiHujovis, Jusuf nistarstva cbrazovanja i nauke Republike Makedenije, 2020. - 187 cmp. : vnyenp. : 30cm 188 varpacea: cp. ISBN $78-€06-226-841-5 4. Ameti-Kujavis, Cama [ssrop] 2. Colovie, Jusuf [evap] COBISS.MMK-ID S1E-HOTT~ postovant uéenici, Sa vetikint zaoovellstvonn f sretehn pripremalfen Te ove} woese ne de vam koristi i do vas oplement bogetstvom pisone umjetnosti stvarqne vijekovima od vein predaka, ng jeziku kajem danas govorite. Nodame Se da cete iskoristiti ovu knjigu kao pocetak vaseg daljeg obogacivanja zhanjem 9 historijil i parijeklu naroda kojem pripadate i da ce pasluziti svima onime koji Zele ti nesta wise o jeziku i kulturi Sosnjal udbenik je osmisi en take de ga lahko modete koristiti i steci osnavino znanje 0 historiji bosanskog jezika, gramati¢kim i pravopisnim pravilima kako bi ji i i: jezika. U knjiZevnoj sehari mozete upoznati bisere usmene i pisane nijpeci knjizevnika koji su stverali w historijskom periodu kode su vasa motiéna dr3ava Bosna i Hercegovina i SandSak bili u sestovu Osmanske imperije i kosnije iz vremena kada je Bosna i Hercegovina bila uv sastavy 4ustro-ugarske monarhije. Upaznat cete djeti¢ prekrasne alhamijado Enjizevnost. ‘Otkrit cete i kake da sami stvarate na maternjem jeziku. Uzivat cete kode otkrijete dolike bogatu kulturu ima nos narod kao i svi ostali koji dive oko nas. ' Zate, neke vam posluzi ovaj udzbenik kao potetak putovanja koje % nece zovrsiti soda, ve¢ ce trajati cijelog Zivora, jer znanje je beskanat- no, uvijek dete imati nefto nove do otkrijete 0 sebi to drugima. aliza- | pamtite, sve dok ne otkrijete i ne poznajete vrijednost svajeg naroda, —— teske da ce vas drug! poznavati i postovati. Zoto, nek vam je srecno i sa hairom! — £2 Fei Bs te RE Wdteria bosanskog jezika (xv - xx) Narodni jezik i bosandica . Stvaralaitvo na turskom, arapsiom i senile — Alhamijado knjievnost i arebica Dijalekti bosanskog jezika .. Fonetika - nastanak * podjela glasova Dijalekti bosanckog jezika Fromjene refleksa ije, je, Mongruencija pridjeva . Bvlgari sos ie Kongruencija brojeva Deklinacija brajeva .. Pranje velibog i malog slova _. Fuanjeimenanaroda, stanowika - Fisanje rijeti stranog porijeklaI IZRAZAVANJE | STVARANJE ‘Opisivanje - Zlotna ptica, mela selimavie Pricanje/naracija - Suze kajih sestidim, Zlata Kolaric-xigur Pripovijedanje sa promjenom kraja price - Leteci razred, Erih Kestner . Prepricavanje - Seenanenine, | Branislay Mudic Pisanje sacptenja . we Linsta narodna pjesma, “ima |" jade ko kod akgom pod. Epska pjesma, Balada o Moridima ._.. Narodna romansa, Djevojke svezole hvelisove moma ‘Marodna mudrost, Mesrudin koo slovej, Buatun ovamujo . Lisitji sud, Narodni humor i mudrest muslimang BiH Hitaja, Pipesok i kamen; Nema vererije ss Pizana umjetni¢ka knjiZevnost BSSaSeuuvuase Voislav Hic tejehiena pee dana Munecu i dona Kari Enver Derdeku, Nema pjesma .. bol Dervid-aga Bajerdagic, Gaze! o Mostare Opis mostarskog Starog mosta od MedEazi; Fejzo softa, agli elif- be e Ofelaluddin Sumi, Mesne Tuko Dzumhwr, Putopis .. ae Muharem Serbezovski, Dedina smrt Feda Sehovic, wajvece i nojjace orudje na svijeaT Daa 474te bith tine Kus wiles ge ME pared teygers zs 4. Rareeg te tng! Ca deine ‘Kaltns la: eblares ye He “7 Helene, ar Lporia etm | here dade ain tee 4 A a = Be Bitveen tater Tarbne (1G 2 ay Migs Mawes tay, ta tile, #t beet he , Pate 2 fy fe sits / earn ida jad He / , - f f Masie) Aa nidjen , ba Ie,Ce Ie cigs Rey ay aya eee plas ae aeJEZIK WHFD Beuchat donnie: hadite, pakazite se s dragim kamenjem vaieg znanja i prosvjetiite ofi j umove velega naroda, ne stajre, nego pisite Sta god da zate do ce narod i zemlji biti od koristi!™ wmehmed Socir Kurtéehaji¢ HISTORUA BOSANSKOG JEZIKA (KV -xX e) Period osvajanja Basne od novoformirane Osmanske imperije koja se prosi- rila wx vijeku ina Balkanu, poznat je kao tursko doba. Karakteristiéne za ovaj period koji je tajao oko cetiri vijeka, boonjacka pisana tradicija racvijala se kroz tri wete pisane aktimasti: 1. Prva je pisana aktimost na narodnom jeziku i bosanZici_ 2. Druga je stvaralaStvo na turskom, perzijskom i arapskom jeziku. 3. Treca je alhamijado-titeratura, knjizema trorevina na narodnom jeziku i arapskom pismu_ NARODMI JEZIK | BOSANCICA Upotreba bosantice - bosanske verzije cirilice, nastavija se i dalje u Bosni odnosno u Bosanskom pazaluku koji je bio vazan sastavni dio Osmanske imperije ia Balkanu. ‘Qsobenost basancice bio je u dosljedna sproveden fonetski natin pi- Sanja. Bosanica je imala znak (Zerv), koji je oznacavao Hj i nj, kao i glasove Ci é Postoje dvije glavne forme bosancice: 1. Ustay, ustayno pismo, koje se odlikuje oStrinom oblika, skladnim Stam- parskim izgledom. Njime su pisane povelje i pisma bosanskih viadara (Xulinova povelja)_ Takva ustavna bosantica bila je u upotrebi od x do XV wijeka.2. Negdje od xin vijeka uobliGava se drugi tip bosandice - ee pisna bosandica, sa slobodnijim formama slova, nastala pod utjecajem ante ease, da bi tokom XVII i Xv vijeka bosandica dobila formu bosanskog brzopisa. To je rukopisna basanZica. Ona se upotrebljava kroz gotove citav turski period sve do potetka 20t vijeka i otpocinjanja ceter- te faze razvoja bosanskog pisanog jezika. Paleografske (slovne) oscbine bosantice svade se na teinju ka jedno- stavnijim oblicima i prilagodavanje zahtjevima narodnog jezika. Cisti narodni govor i ikavizam, kao odlika bosanske zapadne Stokavétine, odraz su izvomosti bosansko-humske pismenosti, razvijane bez presudnog utjecaja sa strane. = gi poznati i nepoznati Klesari i pisari srednjovjekovnog starobosanskog jezil Urezivali su natpise u kamenu i pisali jednastavnim jezikom. Thee oe je pojednestavijena, tipitno bosanska, a ona se razlikovala od klasitne cirilice. Bosancica je imala ujednatena grafijska (slovna) i jezizka (izgovoma) obiljezja u srednjem vijeku. Razlikujemo nekolika tipova bosanzice: = open penn (ijl so ra eto hercegovacka) BoSnjaci, vojni zapovjednici, pisali su tev. kra- jiinizka pisma dubrovackim vlastima, glavarima u Crnoj Gori, uskotkim i hrvatskim starjefinama u sludbi austrije i venecije. (Ona su pisana bosanskim ‘vecinom ikavski, ali ih ima iekavskih, bo- sancicam (kurzivnom cirilicom). Evlija Celebija, osmanski putopisac iz xvi vijeka, u poglavlju Jezik basanskog i hrvatskog naroda svo- ga Cuvenog putopisa hvali Bosnjake, za koje kaze: ahako im je jezik, tako su ioni isti, dobri i razumljivi Kudi#_ Govori o bosanskom jezilu koji je po njemu blizak latinskom, a spamminje 1 Bosansko-turski rjecnik M. H. Uskufije. Rjecnik je dovrSen 1431. g. i abjavljen pod imenom Makbul-i ‘arifi a balje je paznat pod po- nazivem Potur- Satta smo ismatrala se za viastito domace pismo.VJEIBE Se ee ee ee ae oe Koristite tabelu sa bosancicom sa prethodne strane. STVARALASTVO NA TURSKOM, ARAPSKOM | PERZLISHOM JEZIKU U periodu Osmanske viadavine, mnogi BoSnjaci su koristili orijentalne je- zike. Turski je bio sluzbeni jezik, arapski se koristio u vjerskoj maobrazbi a per- Zijski je bio jezik poezije i predmet u medresama (srednjim vjerskim islamskim 3kolama). Djela na orijentalnim jezicima su mnogobrojna, ali sve vide se iu njih unosi duh narodnog poetskog jezithog bica i izraza kan tn je to sluzaj u poe- zift Dennié-pate Bajezidagica (1566-1603.) Muhameda Nerkestje Sarajlije (1584 pase Rizvanbegovica-Stocevica (1839-1703.), Habibe Rizvanbegovice- 1890.}. Ova knjizevmost je poznata i kao divanska knjizewnost. Pjesnik Sabit Uziganin wu svoje stihove unosi narodne aforizme, a hadZi-Jusuf Livnjak u svom Putopisu na Had, koji je napi- san na turskom, unosi u kalendaru imena mjeseca na bo- sanskom. Euveni Ljetopis Mula Nustafe Bazeskije pisan je ‘turskim jezikom kojim su se u XVII vijehu stuiili udeni [judi po Bosm odnosno u Sarajevu. BaSeskija je hronoloski pao dogadaje jednog vremena. iz njegoveg Ljetopisa saznaje- mo ne samo deSavanja za njegovog Zivota, vec i obicaje, natin Zivota, pa i duh vremena u kojem je pisao. 12 ovog perioda najanafajni je 1 sosanskio-turski rje€- nik poznat pod imenom Potur-Sahidija iz 1631. godine. U prevodu magi: jugledsjuci se na Sahidiju,* to jest na poznatog turskog Leksikografa Ibrahima Sahidiju, autora perzijsko-turskog rjecnika. Rjecmik sadrii 330 stihova, razdijeljenih u trinaest poglavija, dvojeziéan je, bosansko-turski i obrnuto, a pisan je Stokavskim dijakek- tom, Stampan je prije rjecnika Prvi srpski rjetnik, ‘spskog reformiste Yuka Stefa- novica Karadzica, 1818. 9. i Krotku osnovy horvatske-slavenskog pravopisanja, trvatsiog reformiste Ljudevita Gaja, 1839. 9. Bosansko-turski rjecnik ima veliko znazenje u historiji bosanskog jezika. ALHAMLIADO KNIZEVNOST 1AREBICA. __ Pod pajmom alhamijado knjiZevnast podrazumijeva, knjizevnost na naradnom jezik pisana arebicom - arapskim slovima. Naziv je izveden od arapske rijeti aladzemije 3to zmaci strani, tudi, nearapski. Ovo su ime dali Arapi u Spaniji. Arapi su imali visoko razvijenu civitizaciju u Spaniji od Vill -XV vijeka, pisatipan- skim jezikom a arapskim pismom. tS U Spaniji, u kojoj je kontakt domaceg stanownidtva sa Arapima trajao naj- duze, skoro osam vjekova, uticaj arapske civilizacije bio je u tolikoj meri jak da3 pored knjiZevnosti na Spanskom i latinskom jeviku, razvila i knjievnast na na- rodnom jeziku pisana arebicom. Spanci su ovalve tekstove oznatavali posebnim imenom textos aljamiogdos. Odatie taj naziv kod svth naroda koji pisu arapskim pismom, ali svojim maternjim jezikom. br islamcke umjetnosti koja se razvijalo u Spaniji (Granada i Kordoba) do XV vijeka U naroda, kod kojih je viadavina Arapa i istamiziranih Turaka trajala dude wre- ners ofl eravenes i eipicati ecine areal do 28 arte injenoj sjenci egzistirala je i knjizevnost. ima, Pisana arapskim pismom. To je bio slutaj u Spaniji, rtkoj, albani Poljskoj, Bjelorusiji a poseb- no bogatstva primjera ovakve knjiZevnosti susrecemo u knjitevnosti BiH. Ona je vezana iskijucivo za mustimansku sredinu. Mektebica je autohtono bolnjazko pismo keine eae Fae neem Fee od poetka XIV do 0 vijeka. Naziva se jo i harfovica, arebica, matufovica_i bosanski tekstovi pisani arapskim pismom su Podetnica iz doba Mehmeda Il zvanog. el-Fotih (1454-1481. i tekst muslimanske pisane knjizevnosti a narodnam jeziku Gubavna pjesma Hirvat turkisi iz 1588/1589. 9. od Mehmeda Erdeljca. Autori alhamijadio tekstova, da bi usaglasili svoj narodni govor sa arapskim slovima, morali su pronaci odgovarajuce znake za glasove kojih nema u arap- skom, turskom i perzijskom jeziku, ato su glasovi €, ¢, lj, nj. JIJZTEEEB rd ga ili drugarice. progitajte napisano, nije tetko jer govorite svojim 5 Kreativnt rad =f ° Karisteci slova arebice, probajte napisati svoje ime i ime swojeg dru- jezikom, a pigete arebicom. KnjiZevnost pisana arebicom pretezno je u stihu, ali ima i proze, uglamom VWerskog sadrzaja_ Od knjizevmih djeta pisanih arebicom isticu se ilahije, pabozne pjesme, srodne narodnoj poeziji, te kaside - poutne pjesme. Uz to ima i rodo- jubne i Ljubayne lirike, a prije svega nama poznata sevdalinka. U prozi su pisani mahzari i arzuhali (sludbene predstavke i legende). Arebica ima neka slova kojih nema u arapskom, a neka su preuzeta iz turskoga i perzijskoga jezika. Od XVII vijeka pisci koriste arancko pismo za pisanje svajih djela na bosanskom jeviku. U ovom periodu stvarali su: Umihana Cuvidina, Fejzo softa, Abdurahman Siri, Mula Muhamed Mestvica. Jedan od autora [jubavne alhamijado poezije je Umihana Cuvidina (1734 1870.), jedina Zena koja je pisala ovu vrs poezije. To je bila jedinstvena knji- ema pojava toga vremena. Umihana Cuvidina je u svoje pjesme utkala svojaesjecanja i svu Zeinju za voljenim kojeg je izgubila. Jezik njenih Gist, narodni jezik, sa malo turcizama, a 52 njene mnoge pjesme pjevaju kao narodne. Jedna od njenih najpaznatijih pjesama je Camdzi Mujo i lijepa Lima. ‘Vino piju age Sarajlije, Vino piju, Zasavicu biju, ‘Svaki veli: , Jallah, moja majka!™ Camdii Mujo: , Jallah, moja mol Najlepa ljubavna alhamijado pjesma je Agiklijski elif-be Pejza softe. Pjes- nik tobode poducavajuci svoju dragu arapskom pismu zapravo iskazuje svoja asje- Canja i Zelje. nElifreldi, nijet geldi, Primaknise duo meni! Da ja kadem ,elif tebi: Tisi tanka ,elif* motka, Tu je osnov, tu je potka. Be" je mjesec, pod njim nokta, Ti si mjesec, ja sam nokta. Aijesec noktu obasjava, Nokta mjesec zagrijava. ‘Ovo doje, ,be" je tvoje. nTe* tebi je ime Fata, U tebi su prsi zlatne, Prsi tvoje, ,te" je moje, Da ihmeni ko ukrade, Dao bih mu altunsade. 258" sevab je tebi udit, Ai meni muku mucit. 58" je moje, lice tvaje, Koje kude tebi mene. __ Neke alhamijado pjesme su zapravo tulaljke thog nepravde vladajuceg sloja druitva, nepravilnih sutenja, sparova sa vlastima isl. Sve se-to moe prepo- mati u pjesmi, snainom kriku Abdulvehhaba Whamije (1773-1821.) Cudan zeman pjesnik. nastade. \lhamija je paznati divanski i alhamijadoNe uzimlju hi¢ dlevab, Niti misle na hesab, ita se hode zaboga Sumornu sliku pritika u Gosni daje nam jedna peticija parmata pod imenom i orzuhol Mehmed Age Pruscanina, koja je nastala izmedu 1723. i 1728. godine. Guvanjski arzubal je jedna od najpoznatijih i najpopularnijin pjesama alhamijado knjizevnosti kod nas. U svakom prepisu osovni ton je isti: molba vlastima da se pisac sa svojim vojnicima premesti iz Duvna, gde im je Zivot bio onemagucen, na sigumije i mimije podrutje. Ova pjesma je neuobi¢ajena, ne- svakidainja i jedinstvena. Pisem vama arzuhal, Da vam kaiem svaj hal, ‘Yemenom je sa alhamijado poezija, pod uticajem sufizma (mitsko uée- nje oistamu), poprimila obiljezja didakti¢kog, poutnog karaktera da bi se Zivot (judi sveo u okvire bogobojaznog. iz takvog pristupa knjizevnosti javila se paseb- na pjesnicka vista - Selene: eoboi preterm: Helier Riese re wste je Muhamed Hevaija Uskutt Pei earl acca bs pocnacy oe pSvant Ech Tapa imea Me odnosno o detaljima iz njegovog Zivota: rodenju, nocnom putovanju - miradzu ili smrti_ Najduza pjesma ove vrste je takozvani meviud, spjev o Zivotu poslanika Mwhammeda. Najpaznatije meviude napisali su Salih GaSevic, Arif Sarajlija, Hafiz Prvi Stampani alhamijado tekst objavio je Meviudhafiz Salih Gasevic abjav- jen 1878. godine u skoplju- Arebicom se biljeze i boinjatke narodne pjesme u radovima Mula Mustafe Bazeckije i Mustafe Firakija.Mehmed Diemaludin-ef. Cautevis U prvoj polovini XIX vijeka potinje i upotreba reformirane, promijenjene ‘Grilice Yuka Karaddica. 1066. g. Stampane su bosnjacke narodne pjesme u Bo- sanskom vjesniku od sakuplajaca Saliha Muvekita. ‘Od 1848. godine potinje Stampanje prvog bo3- injackog lista na bosanskom i turskom Sarajevshi cvyjet- nik koji ureduje Mehmed Sacir KurtCehajic i Bijelog Palja. Govorio je: wO uéenjaci domovine, hodite, pokazite se s dragim kamenjem vaseg manja i prosyjetlite oc) i umove vasega naroda, ne stojte, nego pisite 5ta god craks ice aaod toed bea cal boric = Safvet-beg Batagic ga je nazvao preom lastavi- com koja je nagovjestila drustveni preporod u Bosni i Hercegavini. Koliko je bio cijenjen, vidi sei po tome, So su Turci kada su izqubili Beograd, govorili da je pee ae es era A saisiis pA ars Nehened Sa Kartelee smog jezika Boznjaka, nastupio je veoma teZak period sa raspadom Gtomanske impenje. \Neprimavanje bosanskog jezika je-otilo do te mjere da se Beckim knji- Zevnim dogovorom 1850. . izmedu Srba iirvata, bosanski jerik nije prinavan za raynopravan i sasvim je ignorisan_ U toku austro-ugarske okupacije Bosne nasta- ju vetike promjene, arebica se i dalje koristi ali je polako potisnuta Latinicom dok se bosanéica prestala upotrebljavati. Jedan od poznatijih knjiZevnih refor- matora bio je Mehmed-beg Kapetanovic Ljubutak koji je izdao knjigu Pouka o fijepom ponaganju i Narocina ‘blago na narodnom jezik napisana latinicom. Reforma koju je zapoteo odnosi se na okretanje boanjacke pi- sane tradicije ad orijentalnag nasijeda ka evropsko} latinigkoj kulturi (Od knjizevnih latinignih djeta tog vremena po- donaca u Bosni i Hercegovini Koste Hermana i Pje- sme i napjevi od Ze2kog sakupljata Ludviga Kube. Stampaju se i poetnice pisane arebicom na bosan- skom jeziku. ‘Vaini su i imdavatka djelatnost i Casopisi Bosanski vjestnik, Stampan na bosanskom jeziku ciriticom i na turskom jeziku, BoSnjak, Gajret i Biser pisani latinicom. Znaéaj ovin Zasopisa je u razvijanju svijesti za ocuvanje maternjeg bosanskog jezika od orijentalizama i germanizama. navivaa se zemaljski i srpskohrvatski. To je bilo za wijeme viadanja Benjamina Kalaja koji je 3titio samobitnost bosanskog jezila od stalnog Pritiska srpskog i hrvatskog jevika. Tako je 1850. jadata Gromatike bosanskog jezike za srednje Skole od autora Frane Vuletica. Zemaljska wiada BiH Stampala ju je 1880.9. a ela je vise izdanja i bila u upotrebi do 1911. g. 5 tim 3to od 1908. g. nosi maziv Gramotika srpsko-hevatshog jezika. Krajem XX i pofetkom xx vijeka pojavijuju se boinjacki, srpski, hrvatski i jewrejski Casopisi. Prvi bosnjacki knjizemni Gasopis, koji je odigrao yainu ulogu u kulturnom i jezickom preporodu Boinjaka, je Easopis BEHAR, koji se pojavijuje 1900. g. PrviboSnjackilatinigni pisci krajem XIX i po- Eetkom XX vijeka su: Safvet-beg Bafagic, Edhem Mulabdic, Osman Nuri Hadzic,zom, visokim pravnim dokumentom, ukinula je slugbenu upotrebu bosanskog jezika osim u autah- ‘tonim institucijama Boinjaka. iz oveg perioda vaian je prvi Etamapani Tur- sko-bosanski rjetnik abmeda sulendera, koji je jzdat 1912. gu Bitolju. On potvrduje upotrebu naziva bosanski jevik. Razvila se indavatka djelat- nost priruinika i udébenika autora: Ibrahim Edhem Berbic, Sejfa Proha, bro Salih Puska, Dzemaludin CauSevid, Ani Sarajitja i drugi_ njeg doba kada konaéno, kao i u ovom udzbeniku namijenjenom vama, bosanski jezik je vratio svoje potame mjesto koje mu i pripada_F a SS eer Kad se Rijet izgubi, izgubit de se i oblik.« Abdurahman Sint DIJALEKT] BOSANSKOG JEZIKA. dijalekatskih grupa. junostavenski jezici pripadaju uioj porodici slavenskih jezika, lei sive ecevansks erie Boinjaci su izvarni govornici nekoliko dijalekata Stokavskoga narjezja, ikavskog (tzv. bosanko-dalmatinski) i Scakavsko ije- kavskoga (tzv. istono-bosanski dijabekt), fern cone Hera i, nowasto- kavekoga ijekavskoga (trv. istofnohercegovacko-krajiski), koji dijele sa srbima, ‘Cmogorcima i Hrvatima, te nemovostokavskog ijekavskog (trv. Zetsko-juznosan- diatki dijalekt) kojim govore Bo2njaci, Cmnogorci i srbi. Knji@evni jezici nastali na osnovama govormog srednjojugnoslavenskog dija- sistema su bliski i nastali su na govornim temeljima novoStokavskog govora odno- sno istotnohercegovachog dijalekta. Ovaj dijalekt je govorna osnova za bosanski, supski, hrvatski i crogorski jezik. Bosanski jezik ima pet dijalekata od kojih su Getiri sa mationo basanskohercegovackog podrucja, a peti je sandzacki kojim go- vore sandiacki BodnjaciPostoje jodi iseljeni¢ki gavori bosanskog jezika kojim se slude BoSnjaci u eerste 7 u drugim zemijama svijeta gdje su se zbog teéke historije morali iseliti iz svoje matiine zemlje. Za teljenitke govore bez obzira na dijatekte govora iz krajeva odakle dolaze, podlaini su uticaj sluzbenih jezika driava gdje Zive i sredine, to dovodi do promjena i gublj osnovnih karakteristika bosanskog jezika. To je posebno slutaj ako Bosnjaci nemaju mogucnost da ude standardni bosanski jezik.PROMJENE REFLEKSA LIE, JE1E Da li je mleko miijeko, vornike ilf vorenika? esto ste u nedoumici kako pravilna izgovarati neke rijefi u sva- kodnevnom govoru, npr. dijete ili dete, snijeg ili sneg, mjesto ili me- sta, rijeka ili reka. Mije pogre=an ni jedan primjer ali za basanski jezik postoje pravila koja ga izdvajaju bas po tom izgoveru grupe ili refleksa ije, je ie. Te promjene su nastale odavno i odrazile se na standardni bosanski jezik. 0 tome cemo govoriti u sljedecem dijelu. vo Nekadainji glas jat (u latinici se obiljeZava makom &, au cirilici makom 5) zamijenjen je u govoru. Prema toj zamjeni imamo ti naina izgovora: ijekavski, ekavski i ikavski. Prva diva su knjizevna. U Bosni i Hercegovini je ijekavski izgovor. tkavska zamjena jata odlikuje pisanu tradiciju basanskog jezika i neke njegove Zapadne dijalekte. tjekavska zamjena jata je postala i jedina u savremenom bo- sanskom knjizevnom jeziku. Ijekavski izgovar je zastupljen i u Cmoj Gori i Hrvatskoj, a u Srbiji je za- stuptjen ekavski gover. Za lakSe razumijevanje ove uporedbe istih rijeti ikav- shog, ekavskog i ijekavshog izgovora koji se primjenjuje na teritoriji juznostaven- skog dijasistema, eva nekoliko primjera: dite dete diijete bila belo bijelo sina seno sijeno cvit cvet ovijetty gekaisiany Cegvaril ped plage Sanita a ee diet oid ideschos dese | Gl coe dijete (dete, dite), bijelo (belo, bila), cijeliti (detiti, dilitip. ike Sat u Hessen ingoruru po pean je eanicmeno sae ee skom kratkim e, u ikavskom kratkim i), npc djeca (deca, dici), pjesma (pjesma, pisma}, pjevati (pevati, pivati). Raclika u zamjeni dugog i kratkog jata u ijekavskom izgovoru najbolje se uotava kad se u obticima jedne rijeci ai u srodnim rijecima smjenjuje jedno i drugo, kao rezultat skracivanja dugog ili duljenja kratkog jata_To se javija: rijeti dolazi do zamjena refleksa jata, slog se mae culjiti ili kratiti. Duljenje sloga s kratkim jatom je, e, i> je ikratko se je zamjenjuje dugim: = U tvorbi nesyrfenih glagola i glagolskih imenica (asim kod rijei koje u osnavi imaju mjeriti, mjesto i sjesti) dospjeti > dospijevati, dospijevenje; razumjeti > rozumijevati, razumijewanje; izumetak: zosjesti - zasjedanje; mjeriti - mjerenje; premjestiti - premjeStanje = prema osnovnim glasovima e i i u osnovama glagola (edi, letjeti, liti, zreti i njihovih izvedenica leci > lijegati, lijeganje; letjeti > lijetati, lijetanje; liti > tijevati, lijevanje; docreti, dozrijevati, dazrijevanje prefiks pre-dulji sei prije u tvorbi imenica iz glagolske osnove pretaait > prijetcz, prevodrti > prijewod; preglasiti > prijeglas; prelomiti > prijelom; prenositi > prijenos Kracenje slogas dugim jatom ije > je Dugo se ije krati u je: = uw tvorbi rijeti, dugi jat ne smije doci prije naglaska, a takoder dolazi ispred nekih sufiksa lijep > ljepota; lijek > ljekowit; Nijemmac > njemachi; cvijet > cvjetic; vijenac > vjendic; ocijeniti > ocjena= upromjeni oblika rijedi dijete - G. jd. djeteta, snijeg; N. mn. snjegovi + uvijek u komparativu i superlativu pridjeva . 2 fijep - [jepst - nejljepsi; bijedan - bjedhiji; lijen- Yjeniji;— wijedan - vr(jjedhiji; wrijezan - tr¢jjezniji; prifek - project Primjeri kada promjena jata vodi do promjene znacenja rijeci: beg se dao u bijeg. = No devi je jabala prelijepa djeva. ‘Moj babo nitako ne sjedi_ Moj babe nikoko ne sijedi. Mapifi i ti nekoliko reCenica sa sljedecim primjerima rijedi: ‘Sena fime) ~ sjena (sjenka) Mesni (od mesa) - mjesni jesto) ie teens Goliad et, karati) - korijenje (mnadzina od korijen) LEKSIKOLOGIJA Rjetnik i stil Predmet ove nauke je leksema (rijet). 0 tome smo vec utili ali da ponavimo, leksema je osnavna jedinica leksitkog sistema, odnosno rjecnika. Rjetnik ili vokabular je knjiga koja sadriava ststematski zapisane rijedi (lekse- me) jednog jezika, njihov ablik, magenje, gramaticke i semantiche Bosanski jezik ima bogatstvo rijeci koje omogucava da izrazimo svaku nijansi, Svaki detalj. Te rijedi kojih ima i vise nego 5to je potrebno za komunikaciju ima- ju svoje nazive: homonimi, sinonimi, paronimi, antonimi, (posudenice ,turcizmi,IMENICE Da ponovima! Imenice su rijeti kojima se imenuju bica, predmeti i pojave. a) Imenice po znagenju dijelimo naz lb) U zavisnosti da li cmazavaju neSto konkretno, opipliive iti ne, imenice dijetimo na: + konkretne (stvame) - coagavaju sve ono 3to je opipliivo: bica i predne- te: kuca, more, grad, selo, cifamija, crkva, Ferid, Seija, Sjenica = apstrakine (misqone, mestvarne} - ozatavaju osobine, osjecaje, sta- nja, fiziche i duzemne moci, radnje, prirodne i druStvene pojave: [jepo- ta, 3nlost, mrinja, ljubav, misao itd. vice = = = ‘Sastavi nekoliko recenica sa razii¢itim wrstama imenica koristeci dave primjere za imenice.Rod imenica koji se zasniva na razlikama bica u prirodi naziva se rod (mu, Zena}. Imenice srednjeg roda nemaju uotljive razlike izmedu muzkog i Zenskog roda. a ’ . . Imenice koje imenuju negto 3to nije Zivo kaZemo da imaju gramaticki rod (zid, travo, ime) b) Broj: je gramatizka kategorija po kojoj se razlikuje jedinka od skupa. Razlikuje se: «© jednina/singular (pjesma, gitara} + mnozina/plural folovke, paravi) Nemaju sve imenice jedninu ? mnoZinu. Imenice koje imaju samo jedninu 7OVU Se singularia tantum. To su viastite imenice, gradivne imenice, 2birne ime- nice, vetina apstraktnih imenica: bokar, mlijeko, snoplie, pjevanje, zdravlie. Imenice koje imaju samo mnofinu zovu se pluralia tantum. Tu spadaju imenice koje oznacavaju predmete sastavijene od vise dijelova: makeze, sanke, kala, naccare, pantalane. c) Paded je gramatitha kategorija kojom se iskazuje odnos onoga Sto rijet znadi prema ostalim rijegima u recenici. 3 obzirom na odnos prema ostalim rije éima, padezt mogu « mezavisni (nominativ, vokativ) + zavisni/kosi (genitiv, dativ, akuzativ, lokativ, instrumental) Lokativ je jedini pade? koji uza se uvijek ima prijediog. ako pade? dolazi sam, bez prijedloga, zove se padeini izraz. ako uz padez dolazi i prijedlog, to se Tove prijedioino-padeini izraz_ VASTE PROMJENA IMENICA Sve imenice bosanskog jezika mozemo svrsti tri grupe, 5 obzirom na vrstu promjene, koji gramaticki nastavak imaju u genitivu jednine. To su: « A-vrsta (ovu promjenu imaju gotove sve imenice muzkog i srednjeg roda} « E-yrsta (ovu promjenu imaju imenice Zenckog roda koje se zavriavaju na A, hipokoristici mudkog roda, imenice muskog roda koje se zavr3ava- juna A, pojedine zbirne imenice, imenica mati} « byrsta (ovu promjenu imaju imenice Zenskog roda koje se zavr3avaju na suglasnik)‘A-deblinacija ili I-deklinacija je promjena imenica muSkog roda: pas, sla- vuj, Emir, andeo i srednjeg: selo, drva, polje itd. A-deklinacija N G o a v I I ucenik. utenika udeniku utenika uéeniée véenikom uceniku wéenict utenika utenicima udenike uéenici ufenicima uéenicima E-deklinacija je promjena imenica Zenskog i mufkog rada koje u nominati- VU Zavrdavaju na -a E-deklinacija ro uraditi (stvaranje svenih od nesvrenih glagola) pomisliti -> misliti (stvaranje nesvrSenih od svrfenih glagola) Prijelaznost/tranzitivnast je gramaticka kategorija kajom se iskazuje da li radnja prelazi na objekat ili ne. Ako radnja prelazi na objekat (blidi, uvijek u akuzativu, bez prijedioga), onda su to prijelamnistranzitivni gtagoli: ciraci knjigu,‘Ako radinja ne prelazi na objekat, to su neprijelaznisintranzitivni glagoli: ti, Setati, ici, masteti... ‘Glagoli sa zamjenicom se, Zovu se povratni glagoli. Povratni glagoli mogu biti: « pravi powratni - radnja se vraca na subjekat; enklitigki oblik modemo zamijeniti sa naglaSenim oblikom sebe: kupari se, deHjati se itd. * nepravi povratni - radnja ne prelazi na subjekat: se ne moZemo mije- njati sa sebe: izvinjavati se, smijati se itd. ® wzajamno povratni - najmanje dva utesnika vrée radnju jedan nad dru- gome: grudvati se, svadati se itd. GLAGOLSK! OBLIC! Glagolski oblici sastoje se od glagolske osnove i nastavaka. Glagolska osna- va mage biti: « infinitivno-aoristna (gledo-ti, rek-oh) + prezentska (oni rad-e} Po nacinu tvorbe glagoiski oblici mogu biti: = prosti: infinitiv, imperfekat, aorist, prezent, glagolski pridjev radni i ‘trpni, glagolski prilog sadasnji i prosli, imperatiy, aptativ = slogeni: perfekt, pluskvamperfekt, futur | ill, Kondicional 1 iM Tri su pomocna glagola u nazem jeziku: biti, jesan 1 Atjeti. 4. jesamssam 1. jesmo/smo 2. jesirsi 2. jestevste 3. jesterje 3. jesussu Jesam ima samo prezent. 1. budem 1. budeme 2. bude’ 2. budete 3. bude 3. budu 4. hocuveu 1. hocemo/cemo Zohoceivcel 2. hocete/cete 3. hoce/ce 3. hoceice— Prosti glagalski oblici Infinitiv je osnovni glagolski oblik kojim se imenuje radnja, stanje ili zbva- nije: gledati, reci. U retenici nikada nije samostalan u funkciji predikata: moram uciti, pokusavam zaspati. Prezent je glagolski oblik kojim se iskazuje radnja koja se defava w trenutku go- vora. Tvori se od prezentske osnove i nastavaka (gledam, putujem, radim}. Idem ja juéer kroz grad. historijshi prezent {iskazana profla radnja) Woaprilu idemo na Sajom knjge. futurski prezent (iskazana radnja koja ce se desiti u bududnasti) Historijski prezent i futurski prezent se nazivaju jo3 i pripovjedacki prezent. ikod ne pridam na gosu, *¥8¥"emenski prezent (odnosi se na dufi vremen- ski period ‘sve vrijeme) Klin se kiinom izbije. posloviéni‘gnomski /svewremenski prezent Aorist je glagolski oblik kajim se iskazuje radnja koja je ogranigeno trajala u proslosti. Imaju ga samo glagoli svrsenog vida. Nije Cesta u svakodnevnom go- yoru, Zato kademo da je stilski markiran. Zamjenjuje se perfektom svakodnemo. 1. zapitah 1. zapitasmo 2. zapitaa 2. zapitaste 3. Zapita® 3. zapitage 1. rekon 1. rekosma 2. rete 2. rekoste 3. rete 3. rekode futurski aortst Daj mi vode, skapah od edi. Neste blaga, nesta prijotelja. svevremenski aorist, Glagolsk! pridjey radni slut za tvorbu nekih slozenih glagoiskih obtika. Tyori se od infinitivno-aoristne osnove i nastavaka:lo i -la cle Ne raclikuje lice, ali raztikuje rod. Glagolski pridjew trpmi siudi za tvorbu pasiva. Tori se od infimitimo-aoristne ili prezentske asnove inastavaka (meki rod) -n, -en, -jen, -ver, -t. Imperativ sluZi za iskazivanje ,, malbe, Zelje i sticno. at 4. jedimo 2. jedi 2. jedite Zatrede lice, umjesto imperativa, upotrijebljava se honstrukcija neka+pre- Otic mi w ori, pa narud pastrma)tju na Siljaninim izvorima. Daj mahnitom tap u ruke, pa sjedni i placi. - poslovicni/gnamski imperativ- Glagolski prilog sadaSnji iskazuje racinju koja je istorremena s nekom dru- gom radnjom u lignom glagolskom obliku. Pigudi zodacu, sluSoo sam muziku. Nikad nije u funkciji predikata. imaju ga samo nesweni glagoli. Tvari se od ‘treceg lica mnogine prezenta i nastavka -ci_ Glagatski prilog prot idamuje radu koja 2e zavidila pri neke druge radnje u licnom glagolskom obtikau. Nopisavai zadacu, otiSeo sam u Skolu. Nikad nije u funkciji prediketa. imaju ga samo svrSeni glagoli. Tvari se od Infinitivno-aorisine osnove i nastavaka “ai (napisavSi‘napisay) -aviis-av [rekav3i/rekav)- —e- —== = i ectet peenartpn en ‘Dobra nam calli! ae Zdravo bili! SloZeni glagolski oblici Perfekt je stilski neutralan glagotski oblik kojim se iskazuje prodla radnja. Tvori se od skracenog oblika prezenta pomocnog glagola jesam i glagolskog pridjeva rad- nog glagola koji se mijenja (sam utila). Kmnji perfekt dobijemo kada izostavimosichacimo pomocni glagol. Uizo je u udionicu, sjeo i poceo da pide zadacu. Takoder, zbog Zivijeg priganja izbacujemo pomocni glagol. DoSao on u Skolw... Uz oblike me, te ise izbacuje se pomodtni glagol (udorio me, ustoo se). Pluskvamperfekt je davno prozlo vrijeme koje iskazuje radnju koja se desila pri- je-neke druge prosle radnje. Tvori se.od imperfekta ili perfekta pomocnog glagola See ne eR eae i, bijah sam Futur je glagolski obtik kojim se iskazuje radnja koja ce se desitinakon trenutka govora. Tvon se od skracenog oblika prezenta pomocnog glagola htjeti 7 infinitiva (cu pisati, ii eu). Turska Corevina doci ce u BiH u XV vipeku. - historijski futur Ko ce slagati, taj ce i ukrasti. - poslovicnifgnomskci futur Dabar utenik nikod nece zokasniti na cos. - svevremenski futur Futur i iskazuje radnju koja ce se desiti u buducnosti - prije, za vrijeme, ili po- silje neke druge radnje. Tvori se od prezenta pomocnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog glagola koji se mijenja: budem ila. Kondicional studi za iskazivanje pogodbe, mogucnasti i slitno. Kondicional 1 tvori se od enklitihog obli sarista pomocnog glagu biti i agal- skog pridjeva radnog glagola koji se mijenja: bih Kondicional ll sastoji se od kondicionala | pamacnog glagola biti i glagotshog pri- djeva radnog glagola koji se mijenja: bih bio kupio.GLAGOLSKI NACIM _ Glagolski oblict ostvaruju seu iskazu udvije osnovne upotrebe. Njima se mogu moguci pretpastavljeni sadrzaji u nekom vremenu. esr ise LAT iidici cok devaqa jretpestndci v sealiswanps ficcening SaaTaeS) ili stay govomog lica prema iskazanoj radnji, to se iskazuje glagotskim nacinom. Miruj, dijete! imperativ Kondicional - glagolski natin kojim se izrige moguénost, Zelja, nesigumna tvrdnja imperativ - glagolski natin kojim se izrice poticaj, Zapovijed, molba. viegbe . a Pronadite glagole u recenicama i odredite glagolske naZine. he dT u-svoju sobu! Stoj ine mrdaj nikudo! ZavrSi domaci, pa idi napalje! Semire, obrati painju na mene! Bodoj mi tu knjigu. Obucite demper, hladno je! Idi pravo i ne skre¢i sa puta! Ana, o¢e3ljaj lijepo kasu! Pjevajme sloino svi, naprijed Vardor, naa ljubavi! Pada kiga, uzmite kigobran! Jedite jabuke svakog dana. Za svaki slucaj kupimo bleb! Ispeci, pa reci! Pomazi mi da napravim tortu! Skodi, pa onde reci “hop"! JzaSoo sam iz kuce ne bih fi izbegoo guvu u soobracaju. Kad bih imao vige vremena, igrao bih fudbal svaki dan. Ako bi produZili ovu stazu mi bismo doali ovdje i sljededi put. Grad bi bio [jep3i sa sredenim Setalistem pored rijeke. (Ba nije potela kiga tata i ja bisme Zetali do uvete. Kad bi poo snijeg, Mejra bi pravila Sjne3ka, a ja bih se sankao.— ae ae » opisneykvalitativne iskazuju neku osobinu imenice uz koju stoje- Sve- mirske proSina, hladni éaj. = odnosnevrelacijske iskazuju razligite odnose, relacije prema imenici, pripadnost, gradu i slicno, a dijele se na: a) prisvojne/pasesivne - Mirzina knjiga Pridjevi se slaZu u radu, broju i padeZus imenicom uz kaju stoje. Pridjevi razlikuju rod, broj, paded, vid i komparaciju. Pridjevski vid Pridjevski vid je gramaticka kategorija kajom iskazujema adredenast ili neodredanost pridjeva. Moe biti = neodredeni vid - isa se osobina i odgovara na pitanje Kala? Spa daju svi pridjevi: velit i Covjek, plavi peskir itd » odredent vid - oznagava nekoga ili neSto Sto se izdvaja medlu drugima, odgovara na pitanje koji? spadaju opisni i gradivni pridjevi: veliki go- Prema pridjevskom vidu pridjevi se dijele na: » adredene (svi pridjevi) neadredene (opisni i gradivni prictjevi) Odredeni pridjevshi vid oznaZava neSto odredeno. Dobija se na pitanje koji? U mukom rodu odredeni vid pridjeva ima nastavak -u koji'se u govoru duga jzgovara. U Zenskom i srednjem rodu odredeni i neodredeni vid pridjeva imaju isti oblik, a razlika je samo u akeentu i duzini izgovora nastavka, Oblici odrede- nog vida u Zenskom rodu zawsavaju se dugim @ u jednini i dugim i u mnozini. Neodredeni pridjevski vid imaju samo opisni i gradivni pridjevi a dobija se odgo- vorom na pitanje kakav? Neodredeni 7 odredieni vid pridjeva se razlicito mijenjaju po padezima. U mojaj zgradi svaki zid je bijel. Neki mlod Covjek je pisao pismo. Obojit cu sutra onaj bijeli zid tamo. Ovaj mladi covjek pise pismo.st st Eistim(a) iste Gista iste Gstimfa) Cistim(a) Cistim(a) Gstim(a) Eistim(a} Cistim(a) ‘Oba vida mogu imati opisni i gradivni pridjevi. Samo odredeni vid imaju mjesni, wemenski i prisvojni pridjevi izvedeni na -ski, -3ki, ki, -Chi, -iji: grad- ski, mafijoki, osnovni, vodeni, juéeraanj ‘Samo neodredeni vid imaju prisvojni pridjevi izvedeni na -ov, -2v, -inz in: OGY, sinay, svekrvin. viezbe Odredite odredeni i neodredeni vid u primjerima: Ljeto je bila tapla. Oe rede ae fe rane eeeKomparacija pridjeva ee eae cee Belen eae een aa = pogitiv - nulti stepen, osnovni oblik pridjeva: lijep * komparativ - prvi stepen, iskazuje vecu izrazenost neke osotzine kod jednog predmeta za razliku od drugih: [jep5t = superlativ - drugi stepen, iskazuje maksimalnu izraZenost neke osobine: Komparacij u imaju samo opisni pridjevi. Komparativ se tvori dodavanjem: Supertativ nastaje dodavanjem prefiksa naj na homparativ: naj + Ljepsi = najljepsi oj + jaéi = najjoct viezbe Dodaj ablik posit, kamparativa i superiativaprifjeva aoe nedjlicu. Gramati¢ke kategorije koje ucestvuju u kongruenciji nazivaju se kongruen- tne kategorije. 1. Pridjevi, pridjevske zamjenice i pridjevske sintagme u sluibi atributa slaiu se sa imenicom, kao glavnom rijeZju u sintagmi, u rodu, broju i padezu, na primjer: Mlodolike Almira voli Gokolocne torte. Ovdje je: miadotika - pridjev u sluzbi atribura, Almira - imenica kao glavna rijet u imenithoj sintagmi slaganje u rodu (Zensia), broju (jednina) i padeiu (nominativ): okoladne - pridjev u siuzbi atributa, torte - imenica kao glama rijeé u imeni¢koj sintagmi s laganje u rodu (Zenski), raja kinins) | ecko faa). tte Pridjevi, Pridjevske zamjenice i pridjevske sintagme u sluzbi imenskog ela predikata slaiu sesa imenicom (iti imeni¢hom sintagmom) u sluzbi subjekta u rodu, broju i padezu, na primjer: Ovdje je: njegoy - pridjevska zamjenica u sluabi atributa u imenickoj sintagmi, dzemper - Se Ca ane Tit nce SaaS Tm je - pomocni glagol jesam kao dio imenskog predikata, nov - pridjev u subi imenskog dijela predikata.U regenicama zackruii rijedi koje kontrotiZu kongruenciju. Ako Gini dobro, ne udaraj u vetika zvona. Dobor glos dateko se cuje, a zli jo3 dalje. \@ Ordise Novoga puta i starag prijatelja. Lijepa rije¢ i gvordena vrata otvora. Prazna wreca ne mode da stoji uspravno. BROJEVI ‘OLIMPLISKE IGRE Kada ljudi govore o Olimpijskim igrama, Gesto zaborave da one nisu olim- - Znam, olimpijada je period od Zetiri godine, tokom kajeg sportisti treni- raj prpremaju se za zanotabmienje zavrino takmigenje su u stvari Olimpijske igre. U vrfjeme kada je Ber ks iberten coadisceak sa raft, weil ord estap pet karaoke - Izvini, a kad je to bilo? -Udevetnaestom vijeku, kada su arheolazi athrili Olimpiju iu njoj prona3ti stare Zapise, skulpture atletizara, stihove spjevane u slavu pobednika. - Ko je bio taj de Kuberten? - Francuski baron. on je mnoge volio sport iu Parizu je 23. 6. 1894. godine ‘osnovao Medunarodni olimptjski komitet_ Prepigite brojeve iz teksta Osnavni brojevi: Zbirni brojevi: Brojevisu promjenijive vrste rijeci kojima se izrazava koliko ima netega na broju iti koje je nesto po redu. U zavisnosti od toga Sta se njima izrazava dijele sena glavne i redne brojeve. ‘Glayni brojevi su brojevi kojima se izraZava kolike neCega ima na broju. Na osnovu toga Sta ZraZavaju brojevi su podeljeni na vise podvrsta. = brojni pridjevi - dvaja, croja, pecora.‘Osnovni brojevi su brojevi koji oxnazavaju kolike nekih pojmova ima. jenjaju s¢ po padetima: jedan, rede dva i tri, i veoma retko Cetiri i po rodu: samo jedan i diva, tri dana, osam jabuka, Sest Soljica, sto dvadeset udenika ttd_ Zbirni brojevi su brojevi koji omaéavaju skup ocoba muzkog i Zenckog spo- la ili skup mladih bica oznaten zbirnam imenicom. Ne mijenjaju se ni po redu, ni po broju, ni po padezima: dvoje maligana, osmoro studenata, petero djece, desetoro jagnjodi itd. Brojne imenice na - ica oznatavaju skup osoba muzkog spola. Mijenjaju se samo po padefima: dvojice djecaka, cvanestarica odbojkada, trajica drugova itd. Brojni pridjevi oznagavaju koliko ima predmeta koji su oznaéeni imeni- cama koje uvek tmaju mnodinu. Mijenjaju se samo po rodu: dvoja vrata, troje makaze, Cetvore farmerke, petore naocore itd. KOMGRUENCIIA BROJEVA 1. Redni brojevi u sluzbi atributa sladu se sa imenicom kao glavnom rijedju u sintagmi u rodu, broju i padezu, na primjer: Pro€itala je trecu knjigu. Ovdje je: ‘trecu - redni broj u sluidi atributa, knjigu - imenica kao glavna rijeé u imeni¢koj sintagmi, slaganje u rodu (Zenski}, broju (jednina) i padeiu (akuzativ), 2. Redni brojevi u sludbi imenskog dela pradikata slau se sa imenicom {ili imenizkom sintagmom) u sluzbi subjekta u rodu, broju i padeiu, na pri- mijer: Njeng kuca je druga. Oudje je njena - pridjevska zamenica u slugbi atributa u imeniékoj sintagmi, kucéa - imenica kao glavna rijeé imeniéke sintagme u sluzbi subjexta, je - pomocni glagol jesam kao diela imenskog predikata, druga - redni broj u slubi imenskog dela predikata, slaganje u rodu (Zenski), broju (jednina} i padeZu (nominativ}.3. Kad je canowi broj u funkeiji subjekta, hongruencija je slofena: a) uz brojeve dva, tri i Zetiri (koji su promjen{jivij, kad omazavaju mu ki 1 srednji rod upotrebljava se predikat srednjeg roda u mnozini, a kad omnafavaju Zenski rod upotrebljava se predikat Zenskog roda u mnodini, na primjer: Ove avione su letjela. Ove djeteta su tréala. TH krave su pasie. b) uz brojeve pet i nadalje (koji su mepromjenljivi}, nezavisno ad roda koji ozmagavaju, wpotrebljava se predikat srednjeg roda u jednini (glagol je u neutralnom obliku), na primjer: Sedam diedake je doglo. Jedanoest devojciea je doslo. 4. Uz zbime brojeve se obitno upotrebljava predikat srednjeg roda u jedni- ni, a rjede predikat srednjeg reda u mnozini, na primjer: Dolo je osamnaestoro djece. Doili su asamnaestore djece. 5. Uz brojne imenice kojima se omnazava neki broj mugkih osoba, dio pre- dikata u liZnom obliku je u mnodini, a dio predikata koji razlikuje rod se mode upetrijebiti dvojako, na primjer: Cetvorice su sjedita. Cetvorica su sjedili. DEKLINACIA BROJEVA ‘Osnovni bro) jedan ima oblike za sva tri roda 1 mijenja se po zamjenic- ko-pridjevskoj deklinaciji: jedan jedno: jedna jedni jedna jedne jednog{a) jednogia) jedne jednih jednih jednih jednom jednom = jednoj | jednim{a) jednim{a) jednim(a} jednogia} jednu = jednu «| jedne «= jedna = jedne jedan jedno —jecina jedni = jedna == jedne: jednim jednom = jednom _ }ednim(a) jedmim{a) jednimia) jednom jednoj jednoj | jednimja) jednim{a) jednim(a)locate rotor jucim ried imenadili smo tatu, Poslaa je pozivnice za koncert (njih troje).RECENICA ‘Obratimo painju na sijedece primjere: kroz, uéenika, hodnike, grupo, protréala. il fae pee ee U gomja diva primjera navedene su potpuno iste rijeci. =U prom slutaju te rijeti stoje svaka za sebe i svaka od njih ne3to mati, ali uzete sve shupa zajedno ne predstavljaju nikakws misaonu cjelimu. = Udrugom stuéaju upatrijebljene su ove iste rijeti, ali take Sto suvezane jedna za drugu i predstavijaju jedno logicno i misaona jedinstwa, jednu misaonu cjelinu. To je retenica.RECENICH! DUIELOVI Subjekat PAUN | ZDRAL Paun se rugao Sdralu smijuci se njegovoj boji i go- voreci: — Ja sam obuten u zlato i grimiz, a ti nemas nigta lijepo u perju. Zdral mu tada rece: — Zato ja pultam svoj alas u samoj blizini zvijezda i letim unebeske visine, a ti gacal dole medu kokodima kao petao. Ezop © kome se govori u ovoj basni? U prvoj retenici: oun se rugoo Zdralu... govori se o paunu, au retenici: Zdral mu tods rece — 0 idralu. u ragenicama o kojima se govori zovu se subjekti. subjekat je uretenici o kojoj se govori. To je najéei¢e imenica ili litna zamjeni- a. ali mote biti i svaka druga rijet. Ove Veste subjekta ‘Subjekat je samostalna njec u nominative koja se s predikatom slaze u licu i broju . Dijete je vee odraslo. (imenica) On slusao i pristao na sve. (imeni¢ka zamjenica) Jrojica su ula u kucu. (brojna imenica} Petero dode no ruéak. (zbinni broj) Ispustanje subjekta U prvom i drugom licu subjekat je suyifan jer se iz predikata mote odrediti ‘ko ili Sta neito rae ovese skriveni / sadriani subjekat, a upotrebljava se jedino ako se Seli naglas volim njevati Previge priéad. cem licu se moze izestaviti samo ako je iz konteksta potpuno jasno a kojoj se rijeci radi. Zove se izostavljeni subjekat Spazih majku u kuhinji. Pravi rudak.F ss Unekim regenicama ne moZemo taéno odrediti subjekat. sijeva. Danes je hladno. Bali me! Predikat U basni Paun i Zdral imali sma primjer za subjekat i vidjeti da su to bili paun j dral. Sada nas interesuje sta seo njima kao subjektima govori i Zta oni rade. Sta je radio paun? — rugao se; Sta je radio Zdral? — ree. To su predikati. Predikat je dio reGenice koji kazuje 3ta radi subjekat ili koji govori neste o subjektu. Vrste predikata: ‘Obratimo painju na predikate u sljedecim recenicama: Bak uel. Marko je vstao. Sestra je vrijedna. tac je majstor. U prvoj recenici predikat je ui, au drugoj je ustan. Oba predikata se sa- stoje samo od glagola. Predikat koji se sastoji samo iz glagola zove se glagolski predikat: Brat je ofputovan. ‘Majka plete. Mi cemo raditi. Svi su bili zaspali. Barut bijoge zakisao. Brica se pote paviaciti. Medutim, u regenici sestra je vrijedna, predikat je vrijedna, a sastavijen je iz pomocnog glago- la jesam (je) i pridjeva urijedne. U regenici, Otac je majstor, predikat je mojstor, a sastavijen je iz pomoc- nog glagola jesam i imenice majstor.Predikat koji je sastavijen iz glagola i neke imenske rijedi fimenice, zam nice, pridjeva ii broja) zove se imenski predikat. Evo jos nekoliko primjera za imenski predikat: On je nestavnik. i smo vai. Vi ste prvi. Ti sj uredna. Brot je ovijatiar. Mjesec je bio na zalasku. Predikat mode biti i izostavijen, ali samo onda kada se moze smisao rete- nici pogoditi: Duboka, strahovita tisina. Mapolju mrak. Bolje grabam nego robom. WU utionici profesor historije za katedram. 0 ¢iviluku red dockih kapa sa znakom pet. Mio wuku, a vuk no vrata. VRSTE RECENICA U svakoj od ovih recenica tskazana je neka misao, ali svaka od njih ima samo subjekat i predikat_ _____ Retenica koja ima samo subjekat i predikat zove se prasta neprafirena re- cenica.Prosta prosirena recenica Ako Zetimo da prostu recenicu Dak oti dapunimo i prodirimo, uspjecemo na ‘taj nagin 3to emo rijecima dak i uéi (imenici i glagolu) dodati neke dodathe: Wrijedan dok redovne i savjemo wer fekeiju. Refenica koja osim subjekta i predikata ima jo neki dodatak zove se prosta prosirena regenica. Dodaci u prosirenoj refenici mogu biti imenski i glagolski. Oni se prepoma- ju posmislu reenice. IMENSKI DODACI Atribut U retenici: aPreko zelenih distina, preko uskih prolaza, izmedu sivih i te3kih bukovih drveta, po glatkom i smedem cilimu ad lidca koje se godinama slaZe jedno na dru- go, igrala je ovica Aska, Cista, tanka, ni joo ovca ni ve jagnje, a laka i pokretna kao bela vrbova maca. Rijeci koje blige odreduju imenice uz koje stoje zovu se atributi_ On kazuje osobinu, pripadanje, koliGinu iti broj onoga $to znadi imenica uz koju stoji. Najéesde je pridjey, pridjevska zamjenica ili broj, ali mode biti i ime- nica, pa i citav izraz. Evo jo nekolike primjera: Pili smo vodu iz bunara. Mejra ima narukvicu od srebra. Ona visoka djevojéica pjeva. Crveni telefon je opet zazvonio ule sa broda se pokidalo. Jsprijog sam prugastu hosulju. Torba utitelja je od kaze.Apazicija U recenici: Ohrid, bivdo prijestotnica Sjeverne Makedonije je danas moderan grad. lzraz izmedu zareza, bivia prijestoinica sjeverne Makedonije, je dodatak imenici @hrid. ako izosta’ vimo imenicu Ohrid, pa kazemo samo Bivsa Brijestoinica Sjeverne Makedonije je danas moderan grad, smisao regenice inece se promijeniti, a znace se koji je to grad, jer Ohrid i bivia prijestolnica Sjeverne Makedonije je isti grad. Imenski dodatak koji mati isto 20 i imenica uz koju stoji i mode da je zamjeni zove se apozicija. Apozicija se u pisanju odvaja zarezima, au govoru 32 naglaiava pauzamac Ana, moja drugarica, lijepo igra Inman, Belminov drug, trenira fudbol. Dobio sam loptu ad ibrahima, nadeg Skolskog trenera. ‘No Sar Planini, najvigoj planini u Sjevernoj Makedoniji, danas nema snijega. Reks, Nedin pas, bijele je boje. GLAGOLSKI DODACI Objekat Mires: drzi knjigu. Dajan nosi tagnu. U profirenoj revenici: mimes dri knjigu — rije knjigu kazuje koji predmet (abjekat) Mires drZi, au regenici: Dijana nosi tamu — rijet taznu kazuje koji predmet (objekat) nosi Dijana. Objekat (predmet) je glagolski dodatak na koji prelazi glagolska racnja ili na kame se vrii glagolska radnja. Evo joe nekoliko primjera za objekat: Sadija ita knjigu. Stolne razmistjam o iztetu. Mirsod je slomio prozor. Neng je unuky ispricala pricu. Pos juri macku. Aleksa je Ani poklonio cvijece. Jéame ih je pohvalila.F ss =... u akuzativu zove se pravi objekat. Objekat koji se nalazi u genitivu, dativu, instrumentalu i lokativu zove se nepravi objekat. Mirsod se napio vode. Posadio je mnogo lala, zumbula i karanfila. Mi pieme olavkom, mastilom i kredom. Rozmisljamo o svojim uspjesima i neuspjesima. PriloSke glagolske odredbe Prilologke iti adverbijalne odredbe po matenju dijelime fa: vwremenske, mjesne, za izricanje natina i poredbe, za izradavanje znagenja uzrotnika, za izricanje namjere, posljediéno prilozke odredbe, odredbe za izraZavanje uslovai dopusne odredbe 4. Vremenske odredbe: Bila je oko dva x slije podne kad smo véli u dfamijske dvarigte, Bose je uodi Nove godine. Slugavii radia, zadrijemaa je. Od jutra do vedert moze prigati. 2. Mjesne odredbe: woje je preduzece kraj same Ljetos cemo ici na more. ispod kuce je sagradio bezen. veome miada je otigle od kuce. avion je letio preko krova kuce 3. Odredbe za izricanje nadina i poredbe: On sve postize Rodice® kaka te pomet uct. Uéinio je pret Neato joj je smijuci se -e dobacio. On je tu ispao pometniji od tebe.4. Odredbe za izrazavanje znaZenja uzrocnika: Sav je treperio od zodovoljatva. Nije smjela nista kazati od straha da se neSto ne dagodi djetetu. Bila je tesko voziti zbog magle- (On se nije veselio njihovom odnosu. Uotaju Cupata je kosu. 5. Odredbe za izricanje namjere: Otiino je na fakultet rodi polagonja ispita. Podoo je u grad do kupi odfjelo. Otisao je po Zenu na HidzZu. Staina je lupkoo olovkom o sto ispitujuci mi strpljenje. ‘6. Posijediino prilozke odredbe Ona se smijala do suza. Tolike ga je boljela noga dao je jedve presao ulicu. Na moje veliko inanedenje situocija na racunu je vrta losa. 7. Odredbe za izrazavanje uslova Sez para nema ljetovanja._ dMoci Gemo na more Zured toko svoki don u toj ekron, oslabice ti vid. ‘Maspavon, fakSe ce3 izdrZoti put.