Funkcija glasova u jeziku (fonem) Fonem sonetka prouéava glas sam za sebe, Medutim, za sporazumijevanieglas sam za sebe nije cal eralian.Potrebno je nesto vise ~ potreban je alas u funkci 38 S istoka Istre na zapad krava repom mase. jena voda vrsi napad, lerbo adje je Raga Za zalaskom sunca hode tuje dobra pasa, udruzene njene vode tuje takva trave Mimom prozvase je ljudi da bi svatko bio krava 5to je uvijek plahe cual Zvonimir Balog: Rasa Zvonimir Balog: Mirna ove duije neobiéne domoljubne pjesme objavijene u zbirci Veseli zemljopis imaju parnu simu. Vidimo da se rije¢i na kraju stiha (primjerice Raga ~ paga) razlikuju samo jednim ‘lasom ~ sv ostali glasovi su im jednaki, a jednak im je i naglasak. Medutim, ovaj jedan «las potpuno im mijenja znagenje. lz toga mozemo zakljucit da glasovi imaju funkeiju jezik ~ mogu mijenjati znagenje nije. Promotrite parove rijeci aka — pi Uogavate da se razlikuju samo jednim glasom. Ako ovim glasovima zamijenite miesta, rie¢ dobiva potpuno novo zna¢enje: Rasa postaje pasa, a judi postaju cudi. Ovi razlikovni glasovi zovu se fonemi. Fonem je glas koji sam nema zna¢enje, ali ima razlikovnu ulogu. lako sam nema znagenje, fonem je vrlo bitan jer razliitim kombinacijama fonema nastaju rijeéi razlicita 2anacenia. foxtones Sith coeka pain Za5a1 Peo red suprotstavianucijedno) ec FU 1 opredi (Pozi. ‘feat ; * fonolo3kol OP" jeni jedan drugome, Kazemo da 5° AS! e drugim reine. 3 Dakl, aso ik sami nemo anf om 29 ora sari ako se nalaze « isto} fonoloskoj okolint (3 ae a cavianh olievalse elaie wore Ua Sa Navest Cemo jos nekoliko takvih parova net! wesc tot HO ‘liga - tga spajati ~ spavati lad - midk xiga, fonolosku ozemo zakijuciti d3 ai, u sredini rjecl jonolo3ko} -ariza fonclsku okoinu pve TC 04 i mla0. 2 toga ™ ku nije jek u isto) f jerice, u navedenim rijeeima drugos a fonolosku okolint tr ra bilo kojem mi lasovi moraju suprotst ece njec jestu u rjeci (na poce' aviti Uv okolinu druge, sps0at se razlikovni glas moze nalazit ).Bitno je zapamtiti da se al sati- spavati, mlad ~ miBK ‘okolini (diga — tga, spaj sarovi rjeci u Balogovim pes" 33koj okolini Navedeni parovi rje¢iraziikuju se jednim glasom fonemom), ali se razlikuju i naglaskom. Dakle, 1 u isto) fonoloskoj okolini jer imaju tifonemi nisufonemski sustay hrvatskoga knjizevnog jezika ima 32 fonema: o/, /ul, hel v. 1 (u pismu ni), WV, AY (u pismu I), A/, 17 (samoglasno 1), AV Gl, WV, fal, W, IC, RU, Fed, P31 (u pismu a2), (u pismu d), M7, AV, Isl, BU, P21, 22. «ye 0 sm0 ret o fonemima navod nas na jos jedan zakluéak: fonem je do smslenog jesovnog lance (lanac Glasova Cini rije¢) pa kazemo da je fonem odsjecak toga istog nea. Prmjerice, "jee vod Cini glasovni lanac v-o-d-a koji se sastoji od etiri odsjecka “deqrenta) Stoga se fonen n3zNa | odsjeénim ili segmentnim razlikovnim sredstvom. 3 gnanost koja proucave foneme (razlikovna svojstva glasova) zove se fonologija.— feaologga_ en ==. Se nea at abana : Fonem je najmanja jezicna jedinica, manja od rijeti, koja sama nema znagenie, ali ima razlikovnu (distinktivnu) ulogu. Fonolosku okolinu cine svi glasovi koji se nalaze oko suprotstavijenih fonema. Fonoloska opreka (opozicija) naziv je za suprotstaviianje fonema u istoj fonolosko| okolini Fonologija je 2nanstvena disciplina koja proucava funkcionalna svojstva glasova, tj. foneme (funkciju lasa u jeziku). Alofon =] lzgovorite rijeti tanak i tanka. lzgovarate li glas n oba puta na isti natin? Gias n izgovaramo zubno u rijedi tanak (prednji dio jezika dodiruje gomje zube), a u rijeci tanka izgovaramo ga drukcije zbog glasa k koji sljedi (prednii se dio jezika nalazi izmedu zuba). Dakle, rije¢ je 0 dvije izgovorne varijante istoga glasa. Takve varijante istoga glasa razivaju se fonemske varijante ili alofor fosa SS , je uyetovana mjestom fone DOBRO JE zNaTi! 0a UF ie U kakvom su odnosu eae jezimo ul agrad: 1 — fonetika | fonologiia? er Fonetika prousava sjecima kav, KemiCar, kiNO, ko, kugy Reser Wetshoge govern 'sto se dogada, primjerice, | glasom i On ietovan glasom Koji sljedi: (xj, 1 Reovisno o njihovo) Svi su ovi glasovi k razliiti jer je njihov ae the funkeiji, Fonologija Ki, (elo, telu, [ede Prousava kako jezik iskoristava ove glasove {koje je tonetika opisala) Fadi priopcavanja trijeSce/prasuma ~ varijante fonema /S/ Cromunikacie) tangol/ana - varijante fonema /rv. fonetika i fonologia bave nekim osobinama i govora koje © pojam jednog PONOVITE / PRIMUENITE fonema. To su iznadodsjecna CVS nom fonema: (prozedijska) obiljezia Promijenite znatenje rjeci zamiet naglasak, nenaglasena ~ na pogetku rij’ (primjrice pad - r8¢) duzina. Vie o njima bit ~ ustedinirjeti (primjerice rad ~ red) Ce govora u sljedecim = na kraju rijeci (pad - pan)) Poglavijima, (Pazite na naglasak suprotstavijenih rijec.) Evo jo8 nekoliko alofona 2. lzgovorite rijeci tramvaj i bomba. Objasnite razliku u izgovoru glasa m u ovim rijecima. (Dakle, rije¢ je 0 alofonima.) (E35: dodajte podcrtanc) supiniglasova samo jedan fonem i natinite nekoliko novi rie + ol (primjerice vo), ed (primjerice med), - um (primjerice hum), = an (primjerice san), ut (primjerice kut), pa - (primjerice pad). Buduci da su sve dobivene rijeci jednoslozne, mogu imati samo silazne Naglaske. Podijelite dobivene rijeci u dva stupca: na rijeci koje izgovarate kratko (imajy kratkosilazni naglasak) i na rijeti koje izgovarate dulje (imaju dugosilazni naglasak), 32