Zbirka Zadataka - Proracun Konstrukcija-2012 Za Web (5) - 230308 - 145306

PRIRU NICI TEHNI KOG VELEU ILIaTA U ZAGREBU
MANUALIA POLYTECHNICI STUDIORUM ZAGRABIENSIS
Zagreb, 2011.
Nakladnik
Tehniko veleuilibte u Zagrebu
Graditeljski odjel
Autorica
mr.sc. Ljerka Koprianec-Matijevac, vibi predava
Recenzenti
dr.sc. Milutin Anđeli, red.prof.
mr.sc. Zorislav Despot, prof.v.bk.
mr. sc. Miroslav Magerle, vibi predava
Objavljivanje je odobrilo Struno vijee Tehnikog veleuilibta u Zagrebu ,

odlukom broj: 667-3/07 od 18. prosinca 2007. godine
Skripta-zbirka zadataka
ISBN 978-953-7048-14-3
KOPRI ANEC - MATIJEVAC, Ljerka
„Zbirka zadataka iz Prorauna konstrukcija“
(Prirunici Tehnikoga veleuilibta u Zagrebu, Zagreb 2011.g)
mr. sc. Ljerka Koprianec 3 Matijevac, vibi predava
ZBIRKA ZADATAKA IZ PRORA UNA KONSTRUKCIJA

- SKRIPTA 3
1. izdanje
Nakladnik
Tehniko veleuilibte u Zagrebu, Graditeljski odjel
Zagreb, 2011.
SADR}AJ
PREDGOVOR ............................................................................................................................................................. 3
1. DIO – PRIMJERI I ZADACI ZA 1. I 2. KOLOKVIJ .................................................................................................. 4
PRORA UNSKI MODELI (SHEME) KONSTRUKCIJE.............................................................................................. 5
STATI KI SUSTAVI ........................................................................................................................................................... 5
Vanjske veze – vanjski spojevi - ležajevi ..................................................................................................................... 6
Unutarnje veze – unutarnji spojevi ............................................................................................................................... 6
OSNOVNE VEZE TO KE I TIJELA S PODLOGOM I MEĐUSOBNO ........................................................................... 8
UTVRĐIVANJE GEOMETRIJSKE NEPROMJENJIVOSTI ZADANIH SUSTAVA ..................................................... 9
PRIMJERI ODREĐIVANJA STATI KE NEODREĐENOSTI! ......................................................................................................... 12
NOSIVI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI – NOSA I ..................................................................................................... 13
ZADATAK 1: ......................................................................................................................................................................... 14
ZADATAK 2: ......................................................................................................................................................................... 15
ZADATAK 3: ......................................................................................................................................................................... 15
ZADATAK 4: ......................................................................................................................................................................... 17
" ZRNCA MUDROSTI "..................................................................................................................................................... 19
GERBEROVI NOSA I .............................................................................................................................................. 22
ODREĐIVANJE LE}AJNIH VEZA 3 REAKCIJA .......................................................................................................................... 22
Primjer 1.:...................................................................................................................................................................... 22
Primjer 2.:...................................................................................................................................................................... 23
Primjer 3.:...................................................................................................................................................................... 24
Primjer 4.:...................................................................................................................................................................... 24
Primjer 5.:...................................................................................................................................................................... 25
Primjer 6.:...................................................................................................................................................................... 25
Primjer 7.:...................................................................................................................................................................... 25
ZADATAK 5: ......................................................................................................................................................................... 26
ZADATAK 6: ......................................................................................................................................................................... 31
DJELOVANJE PARA MOMENATA NA GERBEROV NOSA ..................................................................................... 34
REaETKASTI NOSA I ............................................................................................................................................. 35
ZADATAK 7: ......................................................................................................................................................................... 37
ZADATAK 8: ......................................................................................................................................................................... 40
ZADATAK 9: RITTEROVA I CULMANNOVA METODA ............................................................................................................... 43
TROZGLOBNI NOSA I ............................................................................................................................................ 45
ZADATAK 10: ....................................................................................................................................................................... 46
GRAFI KO ODREĐIVANJE UNUTARNJIH SILA U ZADANIM PRESJECIMA R-R , S-S I T-T............................................................ 51
TROZGLOBNI NOSA I SA ZATEGOM ................................................................................................................... 52
ZADATAK 11: ....................................................................................................................................................................... 52
ZADATAK 12: ....................................................................................................................................................................... 55
ZADATAK 13: ....................................................................................................................................................................... 56
ZADATAK 14: ....................................................................................................................................................................... 57
ZADATAK 15: ....................................................................................................................................................................... 59
ZADATAK 16: ....................................................................................................................................................................... 61
ZADATAK 17: ....................................................................................................................................................................... 63
DJELOVANJE PARA SILA NA PRAVCU I PARA MOMENATA NA TROZGLOBNI NOSA ......................................... 64
OJA ANA GREDA ................................................................................................................................................... 65
ZADATAK 18: ....................................................................................................................................................................... 65
OJA ANA GREDA -" KOSI " aTAP KOD OJA ANJA- ............................................................................................................... 68
OJA ANA GREDA 3 HORIZONTALNO OPTEREENJE U VORU !!!!!........................................................................................ 68
OJA ANA GREDA - GRAFOANALITI KI POSTUPAK - .............................................................................................................. 69
GRAFI KO ODREĐIVANJE UNUTARNJIH SILA U ZADANOM PRESJEKU .................................................................................... 70
DJELOVANJE PARA MOMENATA I PARA SILA NA PRAVCU NA OJA ANU GREDU ............................................... 70
Primjer 1.:...................................................................................................................................................................... 70
Primjer 2.:...................................................................................................................................................................... 71
Primjer 3.:...................................................................................................................................................................... 71
ZADACI ZA VJE}BU: ............................................................................................................................................... 72
GERBEROVI NOSA I: ........................................................................................................................................................... 72
REaETKASTI NOSA I ........................................................................................................................................................... 75
TROZGLOBNI NOSA I........................................................................................................................................................... 77
OJA ANE GREDE ................................................................................................................................................................. 81
TROZGLOBNI NOSA SA ZATEGOM ...................................................................................................................................... 84
2. DIO – PRIMJERI I ZADACI ZA 3. KOLOKVIJ ...................................................................................................... 85
POMACI I KUTOVI ZAOKRETA POPRE NOG PRESJEKA .................................................................................. 86
ODREĐIVANJE POMAKA POPRE NOG PRESJEKA U TO KI A................................................................................................. 86
PRIMJER:............................................................................................................................................................................. 87
ZADATAK 19: ....................................................................................................................................................................... 90
POMAK POD NEKIM ZADANIM KUTOM ................................................................................................................................... 94
ZADATAK 20: ....................................................................................................................................................................... 94
ZADATAK 21: ....................................................................................................................................................................... 95
ZADATAK 22: ....................................................................................................................................................................... 97
ZADATAK 23: ....................................................................................................................................................................... 98
REKAPITULACIJA ! ............................................................................................................................................................... 99
ZADACI ZA VJE}BU: ........................................................................................................................................................... 100
Primjer 1:..................................................................................................................................................................... 100
Primjer 2:..................................................................................................................................................................... 101
Primjer 3:..................................................................................................................................................................... 102
Primjer 4:..................................................................................................................................................................... 103
Primjer 5:..................................................................................................................................................................... 104
PRIPREMA ZA METODU SILA ..................................................................................................................................... 105
FORMULA ZA ODREĐIVANJE STUPNJA STATI KE NEODREĐENOSTI: ................................................................................... 105
STATI KI NEODREĐENI SUSTAVI....................................................................................................................... 106
ODREĐIVANJE STUPNJA NEODREĐENOSTI.......................................................................................................... 106
DIJAGRAMI MOMENATA OD DJELOVANJA PARA MOMENATA ILI PARA SILA NA PRAVCU ............................... 108
METODA SILA ........................................................................................................................................................ 109
ZADATAK 24: ..................................................................................................................................................................... 109
ODREĐIVANJE POPRE NIH SILA IZ MOMENTNOG DIJAGRAMA POMOU FORMULE ................................. 114
ZADATAK 25: ..................................................................................................................................................................... 116
ZADATAK 26: ..................................................................................................................................................................... 118
ZADATAK 26: ..................................................................................................................................................................... 119
ZADATAK 27: ..................................................................................................................................................................... 121
ZADATAK 28: ..................................................................................................................................................................... 125
ZADATAK 29: ..................................................................................................................................................................... 127
ZADATAK 30: ..................................................................................................................................................................... 129
ZADATAK 31: ..................................................................................................................................................................... 132
ZADATAK 32: ..................................................................................................................................................................... 133
ZADATAK 33: ..................................................................................................................................................................... 134
2X NEODREĐENI SUSTAVI ................................................................................................................................... 135
ZADATAK 34: ..................................................................................................................................................................... 135
CROSSOVA METODA ........................................................................................................................................... 138
ZADATAK 35: ..................................................................................................................................................................... 138
M ik → TABLICA MOMENATA UPETOSTI ................................................................................................................. 140
ZADATAK 36: ..................................................................................................................................................................... 145
ZADATAK 37: ..................................................................................................................................................................... 148
ZADATAK 38: ..................................................................................................................................................................... 150
ISPITNI ZADATAK ................................................................................................................................................................ 151
DODATNI ZADACI ZA VJE}BU:............................................................................................................................................. 159
LITERATURA: ........................................................................................................................................................ 164
PREDGOVOR
PREDGOVOR
Zbirka zadataka iz Prorauna konstrukcija 3 skripta sadr~i gradivo koje se obrađuje na

vje~bama iz predmeta Proraun konstrukcija na preddiplomskom strunom studiju
graditeljstva Tehnikog veleuilibta u Zagrebu.
Zbirka zadataka je nastala u ~elji za postizanjem bto boljih rezultata na predmetu Proraun
konstrukcija, ali i za bto veim usvojenim znanjem. Zahvaljujem tadabnjim demonstratorima
Vedranu Katiu i Dariju Vukoviu koji su prepisali i precrtali najvei dio materijala koje sam
koristila na vje~bama iz Prorauna konstrukcija.
Zbirka zadataka sastoji se iz 2 dijela. Postupno se obrađuju primjeri i zadaci potrebni za
usvajanje osnovnih znanja, a na kraju svakog dijela nalaze se zadaci s rjebenjima za
samostalni rad.
Prvi dio sadr~i gradivo prvog i drugog kolokvija. Obrađuju se statiki određeni sustavi, tj.
proraunski modeli konstrukcija, postupak utvrđivanja geometrijske nepromjenjivosti statikih
sustava, osnovni konstruktivni sustavi 3 nosai (Gerberovi, rebetkasti, trozglobni i trozglobni
sa zategom) te ojaane grede.
Drugi dio sadr~i gradivo za trei kolokvij, tj. statiki neodređene sustave. Zapoinje s
određivanjem pomaka pojedinih karakteristinih presjeka, objabnjava se formula za
određivanje stupnja statike neodređenosti te objabnjavaju metoda sila i iterativna Crossova
metoda, kao neke od metoda kojima se izraunavaju statiki neodređeni sustavi.
Studenti e biti spremni za izlazak na kolokvij iz pojedinog gradiva u onom trenutku kada
samostalno rijebe zadatke, ali u određenom vremenu. Za svladavanje gradiva i rjebavanje
zadataka iz Prorauna konstrukcija, osim znanja, potrebno je stei i kondiciju jer do tonog
rjebenja treba doi u vremenu od 90 minuta, koliko i traje pisanje pojedinog kolokvija.
Osim primjera i zadataka u ovoj Zbirci, studenti mogu koristiti i rijebene zadatke s ispitnih
rokova i kolokvija na stranicama Tehnikog veleuilibta www.tvz.hr te na www.ljerka.com.
3
1. DIO – primjeri i zadaci za 1. i 2. kolokvij
PRORA UNSKI MODELI
PRORA UNSKI MODELI (SHEME) KONSTRUKCIJE

STATI KI SUSTAVI
I. podjela s geometrijskog stajalibta

- linijski btapni sustavi
- povrbinski (plobni) sustavi
- masivna tijela
II. podjela s kinematskog stajalibta

- geometrijski nepromjenjivi sustavi
• statiki određeni (najmanji mogui broj ispravno raspoređenih veza)
• statiki neodređeni (sustavi s veim brojem veza od najmanje potrebnog)
- geometrijski promjenjivi sustavi
Za rjebavanje statiki određenih sustava koriste se jednad~be ravnote~e.
Za rjebavanje statiki neodređenih sustava koriste se jednad~be ravnote~e + jednad~be

kompatibilnosti.
PONAVLJANJE:
- Materijalna toka u ravnini (tijelo bez dimenzija)

2 jednad~be ravnote~e:
õx = 0; õy = 0;
- Tijelo u ravnini
3 jednad~be ravnote~e:
õx = 0; õy= 0; õM = 0; ili
õv = 0; õMT1 = 0; õMT2 = 0; ili
õMT1 = 0; õMT2 = 0; õMT3 = 0;
(u Tehnikoj mehanici nauili smo bto su toka i tijelo, djelovanje uravnoteženih sila na
toku i tijelo, određivali smo unutarnje sile M, T i N).
U Proraunu konstrukcija nauit emo kakve su to stvarno sile A, B i C (kao smo ih zvali u
Tehnikoj mehanici) tj. nauit emo veze toke i tijela s podlogom. Isto tako nauit emo
kako se jednostavna tijela pomou unutarnjih veza mogu spajati u nova, slo~ena tijela.
Kad bismo imali toku ili tijelo (disk) pod optereenjem, oni bi mogli "putovati" po ravnini ili
prostoru.
5
PRORA UNSKI MODELI
Međutim, kad mi toku ili tijelo "vežemo" s podlogom oni miruju i dovodimo ih u stanje
ravnote~e. Pri tome trebamo:
- minimalno dvije veze toke s podlogom (2 jednadžbe ravnoteže)
- minimalno tri veze tijela s podlogom (3 jednadžbe ravnoteže)
Vanjske veze – vanjski spojevi - le~ajevi
Klizni le~aj 3 oduzima 1 stupanj slobode, tj.

preuzima na sebe 1 vanjsku silu okomitu na
plohu klizanja.
Nepomini le~aj (zglobni le~aj) - oduzima 2

stupnja slobode (mo~e samo rotirati) tj. preuzima
2 vanjske sile.
Kruti ili upeti le~aj - oduzima 3 stupnja slobode,

ne dozvoljava nikakav pomak, tj. preuzima na
sebe 3 vanjske sile.
Unutarnje veze – unutarnji spojevi

(vrlo esto postoji potreba za međusobnim povezivanjem toaka, toaka i tijela, dva ili vibe
tijela )
atap - btapna veza 3 sprjeava translatorni
pomak dva tijela u smjeru btapa, a dopubta
rotaciju i translaciju u drugom smjeru.
Oduzima 1 stupanj slobode, tj. preuzima na
sebe 1 unutarnju silu.
Zglobna veza 3 dozvoljava samo rotaciju, ali ne i

• • translaciju 2 tijela. Oduzima 2 stupnja slobode, tj.
preuzima na sebe 2 unutarnje sile 3 jednostruka
zglobna veza.
•
Dvostruka zglobna veza – jednostruki zglob između tijela I. i tijela

•
II.+ jednostruki zglob između tijela III. i (I. + II.) 3 oduzima 4 stupnja
slobode, tj. preuzima na sebe 4 unutarnje sile.
•
6
PRORA UNSKI MODELI
Trostruka zglobna veza – preuzima na sebe 6 stupnjeva

•
slobode, tj. 6 unutarnjih sila.
• "strukost" zglobne veze - n= i-1 gdje je i broj tijela ili

diskova koji se nalaze u nekom zglobu.
•
Kruta ili upeta veza 3 oduzima

3 stupnja slobode odnosno
preuzima na sebe 3 unutarnje
sile.
Kombinacija unutarnjih i vanjskih veza
7
PRORA UNSKI MODELI
OSNOVNE VEZE TO KE I TIJELA S PODLOGOM I MEĐUSOBNO
Toka u ravnini ima 2 stupnja slobode i zato treba 2 vanjske veze s podlogom.
( õx = 0 i õy = 0 )
Za vezu toke i tijela trebamo 2 unutarnje veze te spajanjem toke T pomou 2 unutarnje
veze s tijelom dobit emo NOVO TIJELO 3 novi statiki sustav.
Pritom treba paziti na raspored veza; one ne smiju biti na istom pravcu jer emo dobiti
mehanizam, tj. geometrijski promjenjiv sustav.
Tijelo u ravnini ima 3 stupnja slobode i zato treba 3 vanjske veze s podlogom
(õx = 0; õy = 0; õM = 0; ili
õv = 0; õMT1 = 0; õMT2 = 0; ili
õMT1 = 0; õMT2 = 0; õMT3 = 0 ).
Također treba paziti na raspored veza;
- one ne smiju biti međusobno paralelne
- i ne smiju se sjei u istoj toki
Ako ~elimo povezati dva ili vibe tijela u novo tijelo ili statiki sustav potrebno je imati
3 unutarnje veze koje također trebaju biti pravilno raspoređene.
Ne smijemo imati tri paralelne veze ili tri veze koje se sijeku u jednoj toki.
8
PRORA UNSKI MODELI
UTVRĐIVANJE GEOMETRIJSKE NEPROMJENJIVOSTI ZADANIH

SUSTAVA
1 tijelo --- 1 disk --- 3 stupnja slobode
imamo 3 veze s podlogom
(2) (1)
1 tijelo --- 1 disk --- 3 stupnja slobode

(3)
toka 3 vezali smo toku s 2 unutarnje veze za disk i dobili

novo tijelo koje ima 3 stupnja slobode
2 tijela (diska) vezali smo s jednim btapom (1

unutarnja veza) i s jednim jednostrukim zglobom (2
unutarnje veze) i dobili novo tijelo – nosa koji ima
3 stupnja slobode
dva diska 3 2 x 3 stupnja slobode = 6 stupnjeva slobode

za stabilizaciju imamo 1 jednostruki zglob (2 unutarnje veze) i
2 zglobna le~aja (2+2 vanjske veze), bto je sveukupno 6 veza
2 diska = 6 stupnjeva slobode

2 unutarnje veze + 4 vanjske veze = 6 veza
imamo 1 disk (tijelo) 4 3 stupnja slobode

imamo 5 veza s podlogom
pojavile su se 2 veze vibka → STATI KI NEODREĐENI

(KINEMATSKI PREODREĐENI) sustav.
Presijecanjem 2 vanjske veze dobili smo statiki određeni sustav.
9
PRORA UNSKI MODELI
Kod veza (unutarnjih i vanjskih) treba uvijek paziti na njihov raspored da ne bi doblo do
mehanizma.
Ovdje imamo primjer kako smo povezali

2 tijela pomou 6 veza (4 vanjske i 2
unutarnje), ali smo dobili mehanizam.
(za povezivanje 2 tijela u novo tijelo
trebamo imati 3 unutarnje veze, a mi
ovdje imamo samo 2 (1 jednostruki
zglob))
Provjeru geometrijske nepromjenjivosti osim prepoznavanje, mo~emo provesti i formulom
S= 3  D + 2  – 3  Z0 – 2  Z1 – 4  Z2 – 6  Z3 - ... – 2n  Zn – a – L
D = broj diskova
= broj vorova (samo između btapova)
Z0 = broj krutih veza (u zatvorenom tijelu mora se pojaviti 1 Z0)
Z1 = broj jednostrukih zglobnih veza
Z2 = broj dvostrukih zglobnih veza
Z3 = broj trostrukih zglobnih veza
.
.
Zn = broj n-strukih zglobnih veza
a = broj btapova ( )
L = broj le~ajnih veza
S = 0 -- samo nu~an, ali ne i dovoljan uvjet da je sustav statiki određen i geometrijski

nepromjenjiv (treba provjeriti raspored veza)
S < 0 -- imamo vibak veza -- statiki neodređeni sustavi
S > 0 -- imamo manjak veza -- mehanizam
D=2; = 2; Z1=1; a=5; L=3

S= 3  D + 2  – 3  Z0 – 2  Z1 – 4  Z2 – 6  Z3 – ... – 2n  Zn – a – L
S= 3  2 + 2  2 –21 –5–3 =0
ili možemo sve proglasiti diskovima i zglobovima
D=7; Z1=5; Z2=2; L=3

S= 3  D – 2  Z1 – 4  Z2 – L = 37 – 2  5 – 4  2 – 3 = 0
10
PRORA UNSKI MODELI
D=1; Z0= 1; L=3
S= 31 3 31 3 3 = -3x !!!!!!!!

Zatvoreni disk je 3x preodređen, tj. ima 1 Z0.
Prekinuli smo tri unutarnje veze (u paru) i dobili statiki određeni sustav
Kod ovog presijecanja veza dobili smo lokalni mehanizam

nije dobro (imamo tri zgloba na jednom pravcu)
=8; a=13; L=3 S = 0, ali

ako napibemo õy = 0 za vor 3 dobit emo silu u btapu 3-7
da je jednaka nuli.
Ako pak napibemo õy = 0 za vor 7 dobit emo silu u
btapu 3-7 da je jednaka intenzitetu sile P.
ZAKLJU AK: Ako u nekom statikom sustavu s minimalnim brojem veza nije mogue
odrediti vanjske i/ili unutarnje sile pomou jednad~bi ravnote~e sustav je geometrijski
promjenjiv.
11
PRORA UNSKI MODELI
Primjeri određivanja statike neodređenosti!

Statiki neodređeni sustav 1. osnovni sustav 2. osnovni sustav
D= 1
a=1
L=5
S= 31-1-5=-3x
D=1
Z1=1
a=1
L=4
S=31-21-1-4=-4x
D=1
Z1=1
L=5
S=31-21-5=-4x
D=1
a=1
L=5
S=31-1-5=-3x
D=1; =1;Z1=1;a=3;L=3
S=31+21-21-3-3=-3x
D=1
Z1=1
L=5
S=31-21-5=-4x
12
NOSIVI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI - NOSA I
NOSIVI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI – NOSA I

- oni su geometrijski nepromjenjivi
- prema strukturi elemenata mogu biti:
• punostjeni  sastoje se od vrstih tijela, greda, diskova
• rebetkasti  sastoje se samo od btapova
• kombinirani  grede (diskovi) + btapovi
- prema statikom sustavu, odnosno karakteru le~ajnih veza, međusobnom spoju vibe
tijela, diskova i toaka mogu biti:
➢ prosta greda
➢ prosta greda s prepustom
➢ konzola
➢ Gerberov nosa
➢ trozglobni nosa trozglobni nosa sa zategom

ili ili
trozglobni okvir trozglobni okvir sa zategom
Sve gore nacrtane punostjene sustave možemo imati i u rebetkastoj izvedbi.
➢ ojaana ili Langerova greda
U Proraunu konstrukcija interesirat e nas veze u spojevima i to le~ajne i unutarnje veze.

Pomou njih postii emo da nam sustav bude u ravnote~i i moi emo odrediti dijagrame
unutarnjih sila M, T, N.
13
Zadatak 1:
Odredite veze u spojevima (le~ajne reakcije) i dijagrame unutarnjih sila M, T i N.
P=100kN Py= P  sinñ = 70,71 kN; Px= P  cosñ = 70,71 kN

Postupak:
Σ x =0 B + Px = 0  B = - Px = - 70.71 kN
Σ M(2)= 0
PY  4
-A8 + Py 4 = 0  A = = 35,35 kN
A 8
Σ M(1)= 0
PY  4
C8 - Py 4 = 0  C = = 35,35 kN
8
Kontrola: Σ y = 0 A + C 3 Py = 0
35,35 + 35,35 3 70,71= 0
35.35
Unutarnje sile u karakteristinim tokama
Presjek 1:
141 .4 Σ x = 0 N1- 70,71 = 0 N1=70,71 kN
Σ y = 0 35,35 3 T1= 0 T1=35,35 kN
Σ M(1) = 0 M1= 0
Presjek 2:
Σx=0 N2 = 0
Σ y = 0 35,35 + T2= 0 T2=-35,35 kN
Σ M(2) = 0 M2 = 0
Presjek 3: Σ x = 0 N3 -70.71 = 0 N3= 70.71 kN

Σy=0 35,35 + T3= 0 T3 = 35,35 kN
ΣM(3)=0 35,354 3 M3 = 0
M3 = 141,4 kNm
Presjek 4: Σ x = 0 N4= 0
Σy=0 35,35 + T4= 0 T4 = -35,35 kN
ΣM(4)=0 35,354 3 M4 = 0
M4 = 141,4 kNm
14
Zadatak 2:
Odredite veze u spojevima (le~ajne reakcije) i dijagrame unutarnjih sila.
Postupak:
Q = ql = 100 kN
Σx=0B=0
Σ y = 0 A - q10 = 0
A = 100 kN
Σ M(2) = 0 C - q105 = 0  C 3 10105 = 500 kNm
Kontrola : Σ M(1) = 0
 moment na slobodnom kraju = 0
C - A10 + q105 = 0
q  l 2 10 100
500 - 10010 + 500 = 0 mo = = = 125
8 8
Presjek 1.: M1=0; T1=0; N1=0
Presjek 2.: Σ x = 0 N2= 0

Σy=0 T2= 100 kN
Σ M(2) = 0 M2 = 500 kNm
Zadatak 3: Odredite veze u spojevima (le~ajne reakcije) i dijagrame unutarnjih sila.
Postupak:
1.) Reakcije :
Σx=0 C 3 100 = 0 C = 100 kN
Σ M(A) = 0
B6 - P3 - q84 3 M = 0
B = 155 kN
Σ M(B) = 0
A6 +M- P3 - q82 = 0
A = 85 kN
Kontrola : Σ y = 0
A+B 3 P - q8 = 0
85 + 155 3 80 -208 = 0
Presjek 1:Σ x = 0 N1= 100 kN

Σ y = 0 T1= 0
Σ M(1)= 0 M1+M = 0 M1=50 kNm
q  l 2 20  3 2
mo = = = 22.5
8 8
15
Presjek 2: Σ x = 0 100 3 N2= 0 N2 = 100 kN

Σy=0 T2= 0
Σ M(2) = 0 M2 3 50 = 0 M2 = 50 kNm
Presjek 3: Σ x = 0 N3+100-100 = 0 N3=0

Σy=0 85-T3 = 0 T3 = 85 kN
ΣM(3)=0 M3-50= 0 M3= 50 kNm
Presjek 4: Σ x = 0 100-100 + N4 = 0 N4 = 0
Σy=0 85 - q3 3 T4 = 0
T4 = 85 - 203 = 25 kN
ΣM(4)=0 M4 3 50 - 853 + 2031,5 = 0
M4 =50+853-2031,5 = 215 kNm
Presjek 8: Σ x = 0 N8= 0
Σy=0 T8= 0
Σ M(8) = 0 M8= 0
Presjek 7: Σ x = 0 N7 = 0
Σy=0 T7 - q2 = 0 T7 = 40 kN
Σ M(7) = 0 M7 + q21= 0 M7 = -40 kNm
Σy=0 T6 + 155 - 202 = 0 T6= -115 kN
ΣM(6)=0 M6 + q21 = 0 M6 = -40 kNm
Σy=0 T5 +155 - q52,5 = 0
T5 = -155 + 100 = - 55 kN
ΣM(5)=0 M5 3 1553 + q52,5 = 0
M5 = 215 kNm
Dijagrame poprenih sila mo~emo dobiti i iz diferencijalnih odnosa, ako nam je to

jednostavnije.
Diferencijalni odnosi:
dM X dTX
= TX  = −q( X )
dx dx
16
Zadatak 4:
Na zadanom nosau, na kojem je poznat dijagram momenata, koristei diferencijalne odnose
potrebno je odrediti dijagram poprenih sila te optereenje.
M - zadano
dM X dTX
= TX = −q( X )
dx dx
Za predznak poprene sile va~an nam je tok funkcije dijagrama momenata, a ne da li je

dijagram s gornje ili donje strane nosaa. (gledamo nagib tangente)
17
1.) Dijagram T
dM X
• t1 = horizontalno  = 0  tg t1 = 0 T1 = 0
dx
• funkcija dijagrama momenata ima lom jer su t2 i t3 razliite  bto znai da dijagram
poprenih sila ima skok
ö dM X ö − 40
* T2 = ÷ ÷= = −40 kN (- zbog nagiba tangente t2 ) −
ø dx ø 1
132,5 + 22,50 + 40
* T3 = = 130 kN
1,5
• t4 i t5  lom u M dijagramu  sok u T dijagramu :
260 − (132,5 + 22,5)

T4 = = 70 kN +
1,5
260 − (192,5 + 22,5)
T5 = − = −30 kN (- zbog nagiba tangente t5 )
1,5
• tangente t6 , t7 i t8 međusobno paralelne  nema loma u M , nema skoka u T
192,5 + 22,50 − 80
1,5
15 + 255
3,0
255 + 15
3,0
• tangente t8 i t9 imamo lom u M, skok u T
255 − 60
T9 = = 130 kN
1,5
• t10  ima nagib
60
T10 = = 40 kN
1,5
2.) Iz dobivenog T dijagrama mo~e se izraunati optereenje  na mjestima gdje imamo
öT −T ö
linearni dio T dijagrama q1, 2 = ÷ 2 1 ÷
ø dx ø
ö − 40 ö 70 − 130
q1, 2 = ÷ ÷ = −20 kN/m q 3, 4 = = −20 kN/m
ø 2 ø 3
− 90 − (−30 ) 40 − 130
q 5, 6 = = −20 kN/m q 9,10 = = −30 kN/m
3 3
• iz skokova u T dijagramu izraunamo koncentrirane sile (u apsolutnom iznosu , a smjer
oitamo iz T dijagrama)
P2,3 = 40 +130 = 170 kN
P4,5 = 70+30 = 100 kN
P8,9 = 90+130 = 220 kN
P10 = 40 kN
M6,7 = 80 -15 = 65 kNm ( oitamo iz M dijagrama )
18
" ZRNCA MUDROSTI "

- bto je dobro znati 3
Pl Pl
P
T1 = 4 = = T2 T3 = T4 = − 4 = −
P
l 2 l 2
2 2
x2
ql2
2
8 ql
T1 = =
l 2
2 Predznak poprene sile ovisi o nagibu tangenata + i -
ql2
2
8 ql
T2 = − =−
l 2
2
19
ql2 ql2
−
T1 = 2 = q  l T1 = 2 = −q  l
l l
2 2
T2 = 0 ( t2 je horizontalna ) T 2 = 0 ( t2 je horizontalna )
Pl Pl
T1 = T2 = =P T1 = T2 = − = −P
l l
20
21
GERBEROVI NOSA I
GERBEROVI NOSA I
Statiki određeni sustavi horizontalno polo~eni
iznad dva ili vibe otvora.
- Mogu biti: • punostjeni
• rebetkasti
• kombinirani
Određivanje le~ajnih veza – reakcija

Primjer 1.:
Ukupno 5 nepoznanica
x = 0
M DL = 0 M DD = 0
y = 0 + ili
M EL = 0 M ED = 0
M = 0
Moramo rijebiti sustav od 5 jednad~bi s 5 nepoznanica.
Jednostavnije  "rastavljamo" Gerberov nosa na diskove i gledamo da li su odvojeni

diskovi stabilni ili nestabilni te ih sla~emo u nivoe prema njihovoj stabilnosti ("nestabilne"
oslanjamo na "stabilne").
stabilan stabilan
nestabilan
I. nivo
II. nivo
* prvo odredimo "reakcije" za I. nivo ( VD i VE )  budui da tu u stvarnosti ne postoji

ležaj te "reakcije" prenosimo s obrnutim predznakom na II. nivo i nađemo konane,
stvarne reakcije
22
GERBEROVI NOSA I
Primjer 2.:
- imamo 6 nepoznanica: V1, V3, V4 ,V7 , H7, M7

- 3 jednad~be ravnote~e
x = 0 M 2L = 0 M 2D = 0
y = 0 + dopunske jednad~be M 5L = 0 ili M 5D = 0
M = 0 M 6L = 0 M 6D = 0
6 nepoznanica  6 linearnih jednad~bi; treba rijebiti sustav od 6 jednad~bi sa 6

nepoznanica.
Jednostavnije ako sustav rastavimo na jednostavnije sustave po principu nastajanja.
nestabilan nestabilan
stabilan stabilan
1.) Rijebimo I. nivo  1 i 2 i s dobivenim reakcijama opteretimo II. nivo

2.) Rijebimo II. nivo, zatim III. nivo, ukoliko postoji, i tako redom
Kada bi na bilo kojem nivou imali neku kosu silu, horizontalnu komponentu te sile morali
bi "seliti" do le~aja 7 pa zato na nekim mjestima mo~emo pretpostaviti nepomini le~aj.
23
GERBEROVI NOSA I
Primjer 3.:
• optereenje kosom silom
• svaka kosa sila može se projicirati na komponente

te radimo superpoziciju
• za PY kao u prethodnom sluaju
I. nivo
II. nivo
odredimo reakcije VA, MA, VB i VC te M i T dijagrame
• za Px optereenje
odredimo reakciju HA i N dijagram od djelovanja sile P1x ( N dijagram postoji od toke

djelovanja P1X do nepominog ležaja A )
Job neki primjeri "rastavljanja" Gerberovog nosaa
Primjer 4.:
I. nivo
II.nivo
III. nivo
24
GERBEROVI NOSA I
Primjer 5.:
I. nivo
II. nivo
Primjer 6.:
I. nivo
II. nivo 3 sila P3
III. nivo
IV. nivo
ili
II. nivo bez sile
silu P3 stavimo na III. nivo
Primjer 7.:
S = 3 D + 2 + 3 Z 0 3 2 Z1 3 4 Z2 3 a 3 L
S = 3 4 + 0 + - 2 3 3 0 3 6 = 12 3 6 3 6 = 0, ali nepravilan raspored zglobova, odnosno
unutarnjih veza
25
GERBEROVI NOSA I
Zadatak 5:
Za zadani Gerberov nosa treba odrediti M,T i N dijagrame analitikim postupkom.
Postupak:
* u I. nivou imamo dvije proste grede AB i EF - redoslijed rjebavanja je proizvoljan

* u II. nivou imamo prostu gredu s prepustima BCDE i konzolu FG - redoslijed
rjebavanja je isto proizvoljan
• Za okomito optereenje redoslijed rjebavanja je proizvoljan, ali da smo imali i
horizontalno optereenje ili kosu silu na I. ili II. nivou, trebali bi voditi rauna o tome gdje
se nalazi nepomian ležaj Gerberovog nosaa (ležaj G) kako bi uzdužna sila dobla do
nepominog ležaja G.
Jednostavnije bi bilo raditi superpoziciju vertikalno + horizontalno optereenje jer od
vertikalnog optereenja imamo M i T dijagrame, a od horizontalnog samo N dijagram i to
od mjesta djelovanja horizontalnog optereenja pa do nepominog ležaja.
1.) Nosa AB
5
ΣMB = 0 - AV5 + q15 =0 AV = 25 kN
2
5
ΣMA = 0 BV5 - q15 = 0 BV = 25 kN
2
Σx = 0 BH = 0
Kontrola ! Σy = 0 AV + BV 3 q15 = 0
2.) Nosa EF
ΣMF = 0 - EV5 + q252,5 = 0 EV = 50 kN

ΣME = 0 FV5 - q252,5 = 0 FV = 50 kN
Σx = 0 FH = 0
Kontrola ! Σy = 0 EV + FV 3 q25 = 0
26
GERBEROVI NOSA I
3.) Nosa BCDE
ΣMD = 0
-CV7,5 + BV10 + P5 - EV2,5 +

ö 2,5 ö 2,5
+ q12,5 ÷ + 7,5 ÷ - q22,5 =0
ø 2 ø 2
781,25
CV = = 104,17 kN
7,5
2,5 ö 2,5 ö
ΣMC = 0 DV7,5 + BV2,5 - P2,5 3 EV10 + q12,5 - q2 2,5 ÷ + 7,5 ÷ = 0
2 ø 2 ø
1093,75
DV = = 145,83 kN
7,5
Kontrola ! Σy = 0  -25 -100 3 50 - 102,5 3 202,5 + 104,17 + 145,83 = 0
4.) Nosa FG
Σx=0 GH = 0
Σy=0 GV 3 FV 3 q22,5 = 0 GV = 100 kN
2,5
ΣMG = 0 FV2,5 + q22,5 - MG = 0 MG = 187,5 kNm
2
2,5 2,5
Kontrola ! ΣMF = 0  -q22,5 + GV2,5 3 MG = 0
2
Određivanje dijagrama unutarnjih sila

* možemo raditi za cijeli Gerberov nosa ili za svaki "podijeljeni" nosa
1.)
ql2
∑M=0 M1 = 0 M2 = 0 m0 =
8
10  5 2
∑y=0 T1 = 25 kN T2 = -25 kN m0 =
8
∑x=0 N1= 0 N2 = 0 m0 = 31,25 kNm
2.)
ql2
∑M=0 M3 = 0 M4 = 0 m0 =
8
20  5 2
∑y=0 T3 = 50 kN T4 = -50 kN m0 =
8
∑X=0 N3= 0 N4 = 0 m0 = 62,5 kNm
27
GERBEROVI NOSA I
3.)
Presjek 5.: ∑x=0 N5 = 0

∑y=0 T5 = -25 kN
∑M5=0 M5 = 0
Presjek 6.: ∑x=0 N6 = 0

∑y=0 T6 = -50 kN
∑M6=0 M6 = - 93,75 kNm
Presjek 7.: ∑x=0 N7 = 0

Σ y = 0 T7 = 54,17 kN
ΣM7 = 0 M7 = - 93,75 kNm
Presjek 8.: ∑x=0 N8 = 0

Σy=0 T8 = 54,17 kN
ΣM8 = 0 M8 = 41,675 kNm
Presjek 12.: ∑x=0 N12 = 0

Σy=0 T12 = 50 kN
ΣM12 = 0 M12 = 0
Presjek 11.: ∑x=0 N11 = 0

Σy=0 T11 = 100 kN
ΣM11 = 0 M11 = - 187,5 kNm
28
GERBEROVI NOSA I
Presjek 10.: ∑x=0 N10 = 0

Σy=0 T10 = - 45,83 kN
ΣM10 = 0 M10 = - 187,5 kNm
M10 = M11
Presjek 9.: ∑x=0 N9 = 0

Σy=0 T9 = - 45,83 kN
ΣM9 = 0 M9 = 41,65 kNm
M9 = M8
4.)
Presjek 13.: ∑x=0 N13 = 0

Σy=0 T13 = - 50 kN
ΣM13 = 0 M13 = 0
Presjek 14.: ∑x=0 N14 = 0

Σy=0 T14 = - 100 kN
ΣM14 = 0 M14 = - 187,5 kNm
29
GERBEROVI NOSA I
Dijagrami unutarnjih sila M i T
Mjerila: 0.5 cm :: 1m
1 cm :: 50 kNm
1 cm :: 50 kN
30
GERBEROVI NOSA I
Zadatak 6:
Za zadani Gerberov nosa treba odrediti M i T dijagrame - grafoanalitikim postupkom.
Promatramo 3 proste grede
A-C AV = CV = 37,5 kN
q  7,5 2
m01 = = 70,3 kNm
8
100  5
C-D C= = 66,67 kN
7,5
100  2,5
D= = 33,675
7,5
m02 = C  2,5 = 166,675 kNm
D-G D = G = 100 kN
20  10 2
m03 = = 250 kNm
8
31
GERBEROVI NOSA I
32
GERBEROVI NOSA I
Obrazlo~enje grafoanalitikog postupka
A = A0 + A' = 37,5 3 12,5 = 25 kN

C = C0 + C' = 104,2 3 0,03 = 104,17 kN
D = D0 + D' = 133,33 + 12,5 = 145,83 kN
G = G0 + G' = 100 + 0 = 100 Kn
MG' = MG = 187 kNm
33
GERBEROVI NOSA I
DJELOVANJE PARA MOMENATA NA GERBEROV NOSA
1.)
2.)
34
REaETKASTI NOSA I
REaETKASTI NOSA I
Nauili smo da nosai, odnosno konstruktivni sustavi, mogu biti punostjeni i/ili rebetkasti.
Rebetkasti se nosai sastoje samo od btapova, a optereenje se prenosi iskljuivo u
vorovima.
Prema statikom sustavu, odnosno karakteru le~ajnih veza rebetkasti nosai mogu biti:
proste grede, konzole, trozglobni rebetkasti ili Gerberovi rebetkasti nosai.
Rebetkasti nosai mogu biti jednostavni i slo~eni.
* jednostavni - tono se zna redoslijed spajanja btapova, a optereenje se preko btapova

prenosi na vrsto tlo.
• rjebavanje mo~e biti :

analitiko ili grafiko
Σx=0 poligon sila zatvoreni lik
Σy=0
! kod rjebavanja uvijek kreemo od vora gdje nam se javljaju samo 2 nepoznate sile
• rebetka je nastala tako da smo dodavali
btapove na vrstu toku (1) koja je s dva btapa
vezana na tlo
• redoslijed rjebavanja rebetke: prvo vor (6) → 5→
4→ 3 → 2 →1
→A→B→ C  veze s podlogom
Kontrola ! Σx=0 ; Σy=0
35
REaETKASTI NOSA I
* slo~eni redoslijed rjebavanja je određen brojem nepoznanica u pojedinom voru te se

najebe kree od određivanja le~ajnih veza.
1.) A, B, C
2.) 1,2,…,6
3.) Kontrola u toki (K)
Σx=0 ; Σy=0
* kombinacija: rebetka + punostjeni
36
REaETKASTI NOSA I
Zadatak 7:
Odredite sile u btapovima rebetke te nacrtajte skicu realnih (stvarnih) djelovanja.
Postupak rjebavanja:
Analitiki:
vor (3)
kod nepoznatih veliina uvijek pretpostavljamo vlane sile u

btapovima
3
Σ x = 0 ; Σ y = 0 ; tg ñ = → ñ = 56,31°
2
1.) Σ y = 0 -Dy -Ey = 0 Σx=0 -Dx + Ex + P = 0
Dy = Dsin ñ = 0,832 D D x = Dcos ñ = 0,5547 D
Ey = Esin ñ = 0,832 E E x = Ecos ñ = 0,5547 E
0,832 D = - 0,832 E - 0,5547 D + 0,5547 E + 100 = 0
D=-E  0,5547 E + 0,5547 E + 100 = 0
1.1094 E + 100 = 0
E = -90,139 kN ( tlak)
D = 90,139 kN ( vlak)
Ex = -90,1390,5547 = -50 kN Ey = -75 kN
Dx = 50 kN Dy = 75 kN
vor (2)
skiciramo vor (2) i silu E ucrtavamo s njezinim stvarnim
djelovanjem, tj. sila E je tlana i crtamo strelicu u vor i zbog
toga u kasnijim izraunima vibe ne mijenjamo njezin predznak
Σx=0 Ex 3 I = 0  I = Ex = 50 kN ( vlak )
Σy=0 - Ey - F = 0  F = -Ey = -75 kN ( tlak )
37
REaETKASTI NOSA I
vor (1)
Σx=0 Gx + Dx + I = 0
Σy=0 Dy - H 3 Gy = 0
4
tg ò =  ò = 45  Gx = 0,707 G
4
Gy = 0,707 G
100
1.) 0,707 G + 50 +50 = 0 G=− = −141,4 kN ( tlak )
0,707
Gy = -100 kN Gx = -100 kN
2.) Dy 3 H 3 Gy = 0
75 3 H 3 (-100) = 0 H = 175 kN (vlak)
Le~ajne veze – reakcije
Σy=0 A + H = 0  A = -175 kN
ili Σ MBC = 0  -A4 3 P7 = 0

700
A=− = −175 kN
4
B = F = 75 kN
C = G = 141,4 kN
Kontrola ! Σy=0 A + B + Cy = 0 Σx=0 - Cx + P = 0

- 175 + 75 + 100 = 0 - 100 + 100 = 0
OBAVEZNO! – skica stvarnog djelovanja
Σx=0 i Σ y = 0 u svakom voru
38
REaETKASTI NOSA I
Grafiki: (od vora do vora)

Za grafiko određivanje sila potrebno je odrediti mjerilo sila.
Mjerilo sila: 1cm :: 20kN
Oitamo:
D = 4,5 cm  D = 90 kN ( vlak )
E = 4,5 cm  E = 90 kN ( tlak )
( tlak zato jer sila gleda u vor (3) )
Oitamo:
I = 2,5 cm  I = 50 kN ( vlak )
F = 3,7 cm  F = 74 kN ( tlak )
Oitamo:
H = 8,7 cm  H = 174 kN ( vlak )
G = 7,0 cm  G = 140 kN ( tlak )
39
REaETKASTI NOSA I
Zadatak 8:
Odredite vrijednosti sila u btapovima prikazane rebetke. Nacrtajte skicu realnih djelovanja.
Postupak:
Prvo trebamo odrediti ležajne veze – reakcije A, B i C jer niti u jednom voru nemamo samo
dvije nepoznate sile.
8
tgñ =  ñ = 63,435 
4
Ax = Acos ñ = 0,4472 A ; Ay = Asin ñ = 0,8944 A
Σ M3 = 0 -C16 3 P210 + P18 = 0

P  8 − P2  10 80  8 − 110  10
C= 1 = = −28,75 kN
16 16
Σx=0 -Ax + P1 = 0
Ax
Ax = P1 = 80 kN  A = = 178,89 kN
cosñ
Ay = Asin ñ = 178,890,8944 = 160 kN
Σy=0 - Ay - P2 - C -B = 0
B = -Ay 3 P2 3C = - 160 3 110 3 (- 28,75 ) = - 241,25 kN
Kontrola ! Σ M4 = 0 Ay14 3 Ax8 + B10 - C6 + P18= 0

16014 - 808 + (-241,25)10 3 (-28,75)6 + 808= 0
• ucrtamo stvarni smjer reakcija, odnosno ucrtamo stvarne smjerove sila u btapovima koji
vežu rebetku s podlogom ( A, B, C )
40
REaETKASTI NOSA I
8
vor (2) tg ò =  ò = 53,13 
6
Σy=0 Dy + 28,75 = 0
Dy = - 28,75 kN ( tlak)
Dy
D= = −35,94 kN
sin ò
Dx = Dcos ³ = - 21,56 kN
Σx=0 - E + 80 3 Dx = 0
E = 80 3 ( - 21,56 ) = 101,56 kN
8
vor (4) tg =   = 38,6598 
10
Σy=0 -Gy + Dy 3P2 = 0

Gy = 28,75 3 110 = - 81,25 kN ( tlak)
Gy
G= = −130,06 kN
sin 
Gx = Gcos ´ = - 101,56 kN
Σ x = 0 - F 3 Gx 3 Dx = 0
F = - Gx 3 Dx = - ( -101,56 ) 3 21,56 = 80 kN
Gx je negativna jer smo tako izraunali

Dx je pozitivna jer smo u vor
(4) ucrtali stvarni smjer
vor (3)
Σx=0
− Ax + F = 0 ü
ý ovo je kontrola!
− 80 + 80 = 0þ
Σy=0 - Ay 3 H = 0
H = - Ay = -160 kN ( tlak )
41
REaETKASTI NOSA I
vor (1)  kontrolni vor  treba provjeriti, a ne samo zakljuiti
Σx=0
Σy=0
Skica stvarnog djelovanja
42
REaETKASTI NOSA I
Zadatak 9: Ritterova i Culmannova metoda

U oznaenim btapovima rebetke odredite vrijednosti djelovanja Ritterovom metodom.
Postupak:
2
tgñ =  ñ = 33,69 
3
1.) Reakcije Σy=0 R1- P = 0

R1= 60 kN
Σ M(1) = 0 R2×4- P1×9 = 0

R2 = 135 kN
Σx=0 P2 + R2 3 R3 = 0
R3 = 215 kN
2.) Određivanje vrijednosti u oznaenim btapovima rebetke
a.) Σ MRA = 0 ( desni dio )

A×2- P1×3 3 R3×2 = 0
60  3 + 215  2
A= = 305 kN
2
b.) Σ MRC = 0 ( lijevi dio )

C×2 + P2×4 + R2×8 3 R1×3 = 0
- 80  4 − 135  8 + 60  3
C= = −610 kN
2
c.) Σ y = 0 ( lijevi dio )
R1- By = 0
By 60
By = R1= 60 kN ; B = = = 108,17 kN ; Bx = B×cos α = 90 kN
sin ñ 0,5547
43
REaETKASTI NOSA I
U oznaenim btapovima rebetke odrediti vrijednosti djelovanja Culmannovom metodom.
Odredimo mjerilo du~ina i mjerilo sila
2 odredivanj e sila u štapovima
1.) Nađemo reakcije grafikim postupkom koristei Culmannov pravac C.P.(R)

- odredimo rezultantu sila P1 i P2 →RP1+P2
- odredimo sjecibte dvije reakcije npr. R1 i R2 te preostale reakcije R3 i rezultante RP1+P2
- odredimo Culmannov pravac C.P. ®
- kroz jedan kraj rezultante RP1+P2 povuemo paralelu s Culmannovim pravcem, a kroz drugi paralelu s
R3. Toka gdje se Culmannov pravac sijee s R3 određuje veliinu sile R3 i samog Culmannovog pravca
- kroz krajeve Culmannovog pravca povuemo paralele s R1 i R2
- odredimo strelice, tj. smjerove djelovanja sila (poligon sila zatvoreni lik) i oitamo reakcije.
2.) Nađemo Culmannov pravac za unutarnje sile (C.P.)

- promatramo lijevi ili desni dio. U ovom zadatku je promatran desni dio
- prvo odredimo Rvd tj. rezultanta sila s desne strane (P1 + R3)
- odredimo Culmannov pravac (A i B te Rvd i C)
- kroz jedan kraj rezultante Rvd povuemo paralelu s Culmannovim pravcem, a kroz drugi paralelu s C.
Toka gdje se Culmannov pravac sijee s C određuje veliinu sile C i samog Culmannovog pravca
- kroz krajeve Culmannovog pravca povuemo paralele s A i B
- odredimo strelice, tj. smjerove djelovanja sila (poligon sila zatvoreni lik) i oitamo sile .
Oitamo: Reakcije :
A = 310 kN R 1= 60 kN
B = 110 kN R2= 135 kN
C = - 610 kN R 3= 215 kN
    
U presjeku poligon sila mora biti zatvoreni lik tj. R3 + P1 + A + B + C = 0
44
TROZGLOBNI NOSA I
TROZGLOBNI NOSA I
Trozglobni nosai su sastavljeni od dva diska. Diskovi su međusobno povezani zglobom, a

svaki je disk zglobno vezan za podlogu.
- Mogu biti luni ili okvirni koje nazivamo i trozglobni okviri.
- Mogu biti punostjeni i rebetkasti.
Reakcije su u smjeru btapova  M = 0 ; T = 0
Disk AC  M  0, T  0, N AC  0
atap BC  M = 0, T = 0, N BC  0
üatap → izmedju 2 zgloba ü
ý ýopaska
þDisk → optereceni štapovi þ
Punostjeni trozglobni nosai
Rebetkasti trozglobni nosai
Trozglobni nosai sa zategom
45
TROZGLOBNI NOSA I
Zadatak 10:
Treba odrediti dijagrame unutarnjih sila M, T, i N za zadani trozglobni nosa.
Postupak:
1.) Određivanje reakcija – le~ajnih veza
- imamo nepoznato : AV, AH, BV i BH = 4 nepoznate veliine
3 jednad~be ravnote~e Σ x = 0 1 jednad~ba Σ MCl = 0 ili Σ MCd = 0

Σy=0 + jer znamo da je u zglobu C moment jednak nuli.
ΣM=0
1. Σ MA = 0 ü
ÿ
BV×8 - BH×1 - P×6 - q×6×1= 0 ÿ BV = 93,64 kN
ý  BH = 29,1 kN
2. Σ MCd = 0 ÿ
-P×2 - BH×6 + BV×4 = 0
ÿþ
3. Σ MB = 0 ü
-AV×8 - AH×1 + q×6×7 + P×2 = 0 ÿ
ÿ AV = 126,36 kN
ý  AH = 29,1 kN
4. Σ MCl = 0 ÿ
-AV×4 + AH 5 + q×6×3 = 0 ÿþ
Kontrola : Σ x = 0 AH 3 BH = 0
Σy=0 AV + BV - q×6 3 P = 0
2. Određivanje unutarnjih sila
- unutarnje sile određujemo u karakteristinim tokama, tj. na mjestima gdje funkcije

dijagrama unutarnjih sila imaju istaknute, karakteristine vrijednosti (sve smo to nauili u
Tehnikoj mehanici )
- predznaci unutarnjih sila 3 predmet dogovora → moment crtamo uvijek na vlanoj
strani, T i N → isto kao u Tehnikoj mehanici
tzv. skok funkcije → funkcija prekidna

tzv. lom funkcije → derivacija funkciji prekidna
- uoimo sve toke ( presjeke ) u kojima funkcije M, T i N imaju karakteristine
vrijednosti, a između tih toaka imamo neprekidne derivabilne funkcije, uglavnom I. i
II. reda i mo~emo ih narisati.
46
TROZGLOBNI NOSA I
Karakteristine toke su u presjecima 1 do 12
Karakteristini presjeci :
Σy=0 T1 = 0
Σ M1=0 M1 = 0
Σy=0 T2 + q×2 = 0 T2 = -40 kN
Σ M2=0 M2 + q×2×1 = 0
M2 = -40 kNm
Presjek 3: Σ x = 0 T 3 + AH = 0 T3 = -29,1 kN
Σy=0 AV + N3 = 0 N3 = -126,36 kN
Σ M3 = 0 M3 = 0
Presjek 4: Σ x = 0 T 4 + AH = 0 T4 = -29,1 kN
Σy=0 N4 + AV = 0 N4 = -126,36 kN
Σ M4=0 M4 + AH×5 = 0
M4 = -145,5 kNm ( vlak lijevo)
47
TROZGLOBNI NOSA I
Presjek 5: Σ x = 0 N 5 + AH = 0 N5 = -29,1 kN
Σy=0 -q×2 - T5 + AV = 0 T5 = 86,36 kN
Σ M5=0 M5 + AH×5 + q×2×1= 0
M5 = -185,5 kNm (vlak gore)
Presjek 6: Σ x = 0 N 6 + AH = 0 N6 = -29,1 kN
Σy=0 AV - q×6 3 T6 = 0 T6 = 6,36 kN
Σ M6=0 → M6 = MC = 0
u toki C imamo zglob bto znai da moment mora
biti jednak nuli.(to nam je bila jedna od toki oko
koje smo raunali nabe reakcije)
Presjek 7: Σ x = 0 T7 - BH = 0 T7 = 29,1 kN
Σy=0 N7 + BV = 0 N7 = -93,64 kN
Σ M7= 0 M7 = 0
Presjek 8: Σ x = 0 T8 - BH = 0 T8 = 29,1 kN
Σy=0 N8 + BV = 0 N8 = -93,64 kN
Σ M8=0 - M8 - BH×3 = 0
M8 = - 87,3 kNm ( vlak desno)
Presjek 9: Tehnika mehanika → projekcije u smjeru T i N !!!!!
sinα = 0,6
cosα = 0,8
ΣN=0 N9 + BV×sinα + BH×cosα = 0 N9 = -79,3 kN

ΣT=0 T9 + BV×cosα - BH×sinα = 0 T9 = -57,45 kN
Σ M9= 0 M9 + BH×3 = 0 M9 = -87,3 kNm ( vlak desno gore)
48
TROZGLOBNI NOSA I
Presjek 10: Σ N = 0 N10 = N9 = -79,3 kN

ΣT=0 T10 = T9 = -57,45 kN
Σ M10= 0 M10 + BH×4,5 3 BV×2 = 0
M10 = 56,3 kNm
Presjek 11: Σ N = 0 N11 + BV×sinα + BH×cosα - P×sinα = 0

N11 = -19,46 kN
ΣT=0 T11 + BV×cosα - BH×sinα - P×cosα = 0
T11 = 22,50 kN
Σ M11= 0 M11= M10 = 56,3 kNm
Presjek 12: Σ N = 0 N12 + AH×cosα - AV×sinα + q×6×sinα = 0

N12 = -19,46 kN → N11
ΣT=0 T12 - AV×cosα + AH×cosα + q×6×cosα = 0
T12 = 22,50 kN → T11
M12= M6 = MC = 0
49
TROZGLOBNI NOSA I
DIJAGRAMI UNUTARNJIH SILA
50
TROZGLOBNI NOSA I
Grafiko određivanje unutarnjih sila u zadanim presjecima r-r , s-s i t-t
Zadano:
K= 80 kN
α = 30°
Postupak:
Odredimo Mjerilo dužina: 1cm :: x m

Mjerilo sila: 1cm :: y kN
 
RCd = B üÿ    
   ýK + A + B = 0
RCl = K + Aÿþ
Oitamo:
B = 69 kN
A = 102,5 kN
Presjek r-r; Nr-r = + 98 kN

Tr-r = + 31 kN
Mr-r = + rr ×A = Tss
= 0,45 × 102,5 = 46 kNm N ss M ss
(vlak s unutarnje strane)
Presjek s-s; Ns-s = - 65 kN

Ts-s = - 23 kN
Ms-s = - rs ×B =
= -0,9 × 69 = - 62 kNm (vlak s gornje strane)
Presjek t-t; Nt-t = - 37 kN

Tt-t = - 57 kN
Mt-t = rt ×Rl = 2,55 × 69 = 176 kNm
Mt-t = rt ×B = 2,55 × 69 = 176 kNm (vlak s donje strane)
51
TROZGLOBNI NOSA I SA ZATEGOM
Zadatak 11:
Za zadani trozglobni nosa sa zategom odredite dijagrame unutarnjih sila M, T i N
Postupak:
Reakcije su iste kao u zadatku 10. Optereenje i le~ajne veze (reakcije) su ostale
iste, postoji samo razlika u unutarnjim vezama.
Javljaju se: poluzglob D i btap a1
AV = 126,36 kN BV = 93,64 kN
AH = 29,1 kN BH = 29,1 kN
- karakteristini presjeci 3
Desni dio nosaa, tj. od presjeka 5-12
rauna se kao u prethodnom zadatku
tj. unutarnje sile ostaju
nepromijenjene.
• Prvo trebamo odrediti silu u btapu a1 koji nazivamo zategom - to je unutarnja veza.
Iz sume momenata oko (polu)zgloba D odredimo silu u zatezi,

tj. moment u presjeku 4, koji je identian s (polu)zglobom D, mora
biti jednak nuli. → M4 = 0
Σ M4 = 0 AH×5 - aH×2 = 0 → aH = 72,75 kN

aH
a= = 102,88 kN → aV = 72,75 kN
cos 45
52
Unutarnje sile u lijevom dijelu nosaa
Presjek 1: Σ x = 0 N 1 + aH = 0 N1 = -72,75 kN
Σy=0 T 1 + aV = 0 T1 = -72,75 kN
ΣM(1)=0 M1 = 0
Presjek 2: Σ x = 0 N2 + aH = 0 N2 = -72,75 kN
Σy=0 T2 + aV + q×2 = 0 T2 = -112,75 kN
ΣM(2)=0 M2 + aV×2 + q×2×1 = 0 M2 = -185,5 kNm
Presjek 3: isto kao prije

Σx=0 T 3 + AH = 0 T3 = -29,1 kN
Σy=0 AV + N3 = 0 N3 = -126,36 kN
ΣM3 = 0 M3 = 0
Presjek 4: Σ x = 0 T4 + AH 3 aH = 0 T4 = 43,65 kN
Σy=0 N4 + AV + aV = 0 N4 = -199,11 kN
ΣM(4)=0 M4 + AH×5 3 aH×2 = 0 M4 = 0 = MD
Presjek 13: Σ x = 0 T13 + AH = 0 T13 = -29,1 kN

Σy=0 N13 + AV = 0 N13 = -126,63 kN
ΣM13= 0 M13 + AH×3 = 0 M13 = - 87,3 kNm ( vlak lijevo)
Presjek 14: Σ x = 0 T14 + AH - aH = 0 T14= 43.65 kN

Σy=0 N14 + AV + aV = 0 N14 = -199,11 kN
ΣM14=0 M14 + AH×3 = 0 M14= M13 = -87,3 kN
53
DIJAGRAMI UNUTARNJIH SILA
54
Zadatak 12:
Odredite reakcije te silu u zatezi za zadani trozglobni nosa sa zategom.
(Nosai ovakvog tipa vrlo esto se pojavljuju na predmetu Drvene konstrukcije, položaj zatege može
biti na bilo kojem mjestu po visini, a diskovi se spajaju u obliku slova A – krovibte.)
Postupak kod analitikog određivanja reakcija te sile u zatezi
Reakcije: (kao kod proste grede jer imamo 3 ležajne veze)

Σx=0 → C
Σ MB = 0 → A
Σ MA= 0 → B
Sila u zatezi:
Σ MCl = 0 -A×a + C×c + Zh×d - Zv×a + P1×l1 = 0 → Z ili

Σ MCd = 0 B×b - Zh×e - Zv×b 3 P2×l2 = 0
ZH=Z×cosα
ZV=Z×sinα
Unutarnje sile određujemo kao kod svakog drugog nosaa u karakteristinim tokama.
Sila u zatezi za nas je samo job jedna od koncentriranih sila pa imamo karakteristine
presjeke ispred i iza mjesta djelovanja zatege.
55
Zadatak 13:
Za zadani trozglobni nosa sa zategom odredite dijagrame unutarnjih sila.
Postupak:
õx = 0  Ah + P = 0  Ah = -100 kN
õMB= 0  -Av *4 + Ah*1 3P*3 + q*4*2=0 Av=-60 kN
õy=0  Av + Bv - q*4=0  Bv=140 kN
Kontrola!
õMA= 0  Bv*4-q*4*2-P*4=0
Dijagrami unutarnjih sila
Prvo treba izraunati silu u zatezi. Raunamo je iz uvjeta da moment u zglobu C mora biti
jednak 0, tj . õMC= 0.
Napravimo presjek kroz zglob i promatramo sile s lijeve strane ili s desne strane.
tgñ=3/4  ñ=36.870
õMlC= 0 Av*2 3 Ah*4 + Zh*3 3 Zv*2 + q*2*1=0

60*2-100*4+Z*cosñ*3 3 Z*sinñ *2 + 20*2*1=0
120-400+Z*0.8*3 3 Z*0.6*2 + 40 = 0
-240 + 1.2Z=0  Z=200 kN (vlana sila)
Kompjutorska rjebenja (samo za provjeru, ako želite nacrtati dijagrame unutarnjih sila)
Reakcije - stvarni smjer djelovanja
Dijagram momenata Dijagram poprenih sila Dijagram uzdu~nih sila
56
Zadatak 14:
Grafikim postupkom odredite reakcije te sile u presjeku t-t za zadani trozglobni nosa sa
zategom.
Mjerilo du~ina: 1cm :: x m; Mjerilo sila: 1cm :: y kN
Određivanje reakcija A i B.
Reakcije i sila P moraju se sjei u jednoj toki.
Znamo da je B vertikalna reakcija, nađemo toku u
kojoj se sijeku B i P te kroz tu toku mora proi A.
Oitamo reakcije u mjerilu sila i dobijemo:

A=141,4 kN;
B= 100 kN
Nakon bto smo odredili reakcije, tra~imo silu u zatezi Z.

Silu nađemo iz uvjeta da rezultanta reakcije B i sile u zatezi Z R(B+Z) mora proi kroz
zglob C (jer moment u zglobu C mora biti 0).
Oitamo: Z= 100 kN
Rezultantu R(B+Z) zatim uravnote~imo unutarnjima silama

Ttt i Ntt.
Oitamo: Ttt= 100 kN; Ntt= - 100 kN (tlana sila)
Moment izraunamo kao umno~ak horizontalne komponente

R (B+Z)h x udaljenost do presjeka t-t. (R(B+Z)h =Z)
Mtt= 100x1 = 100 kNm (vlak s vanjske strane)
57
Kompjutorska rjebenja: (samo za provjeru, ako želite nacrtati dijagrame unutarnjih sila)
Reakcije Dijagram momenata
Dijagram poprenih sila Dijagram uzdu~nih sila
58
Zadatak 15:
Za zadani trozglobni nosa sa zategom odrediti grafiki sile u presjeku t-t
Reakcije - grafiki
Oitamo: A= 400 kN; B= 312 kN
reakcije - kompjutorsko rjebenje
određivanje sile u zatezi Z - grafiki
Sila u zatezi Z=260 kN (tlana sila)

M=-R(Z+A) x 1=-250 kNm ( s gornje strane)
T= R(Z+A) = 250 kN;
N= 0
59
Dijagrami unutarnjih sila za zadani trozglobni nosa sa zategom – kompjutorska rjebenja
M dijagram
T dijagram
N dijagram
60
Zadatak 16:
Za zadani trozglobni nosa sa zategom grafiki odredite unutarnje sile u zadanom presjeku.
Oitamo: Reakcije  A= 141 kN; B= 100 kN
U presjeku t-t
Rezultanta reakcije B i sile u zatezi Z
tj. Rd mora proi kroz zglob C (Mc=0)
Vidimo da od djelovanja sile P u presjeku t-t imamo samo
uzdu~nu silu Ntt= -133 kN (tlana sila)
U presjeku s-s
Ako gledamo s desne strane do presjeka ss djeluju nam B, Z i P, odnosno Rd+P

Nss= 0
Tss= Rd+P =-33 kN
Mss= (Rd+P)*2= 66kNm (vlak s unutarnje
strane)
61
Kompjutorska rjebenja (za usporedbu)
Reakcije Mss =66.66 kNm
Tss = -33.33 kN Ntt= -133.33 kN
62
TROZGLOBNI NOSA I
Zadatak 17:
Grafiki odredite reakcije i sile u presjeku t-t za zadani trozglobni nosa.
t
Rjebenje
B N tt
A
Ttt
Oitamo:
P
A = 160 kN; B = 155 kN;
Mtt = rB= 180 kNm 180 kNm (vlak s gornje strane); T = -72 kN; N = -140 kN (tlana sila)
63
TROZGLOBNI NOSA I
DJELOVANJE PARA SILA NA PRAVCU I PARA MOMENATA NA

TROZGLOBNI NOSA
(vanjsko optereenje u ravnote~i, pripaziti na reakcije !!!!)
AH×h 3 1x 0,5×h =0
0,5  h
AH = = 0,5
h
MA=0; MB=0; =þAV = BV = 0
MA=0; MB=0; =þAV = BV = 0
1
AH = BH =
h
64
OJA ANA GREDA
OJA ANA GREDA - LANGEROVA GREDA
-analitiki postupak-
Zadatak 18:
Za zadanu ojaanu gredu odredite reakcije te dijagrame unutarnjih sila M, T i N.
1.) Reakcije:
kao odgovarajua prosta greda (vrijedi samo za vertikalno optereenje)
Σ MG = 0 -AV10 + q48 + P2 = 0 → AV = 52,0 kN → AV = AV°
Σ MA = 0 GV10 - q42 - P8 = 0 → GV = 88,0 kN → GV = GV°
Kontrola ! Σ y = 0 52 + 88 - 104 3 100 = 0
2.) Unutarnje sile:
U presjeku x-x imamo 4 nepoznate unutarnje sile pa ne mo~emo iz uvjeta ravnote~e rijebiti
problem. Zato je potrebno prvo rijebiti sile u btapovima ili "ojaanju".
65
OJA ANA GREDA
a) određivanje sila u ojaanju – sile u btapovima
Σ MDl = 0 ili Σ M Dd = 0
M Dd = 0
GV  5 − P  3 + S 2  2 = 0
ñô ôòôô ó
MD° → moment na odgovarajuoj prostoj gredi
− GV  5 + P  3 − 440 + 300
S2 = = = −70 kN ( S2 je tlana sila )
2 2
ili
M D0 M D0 − 140
S2 = = = = −70 kN
2 f 2
S2 = H → horizontalni btap
vor (1) Σx=0 S2 + S1H = 0 Σy=0 V1 + S1V = 0

S1H = -S2 = -H = -70 kN V 1 = - S1V = 70 kN
− 70
S1 = = −99 kN
cos ñ
S1V = S1sin ñ = -70 kN
vor (2) Σx=0 S3H + S2 = 0 Σy=0 V 2 + S3V = 0

S3H = -S2 = -H = -70 kN V2 = - S3V = 70 kN
S
S 3 = 3 H = −99 kN
cos ñ
S3V = S3sin ñ = -70 kN
66
OJA ANA GREDA
Momentni dijagram
MA = 0
22
MB = AV2 - q  = 84 kNm
2
42
MC=AV4- q  − S1V  2 = −12 kNm
2
MD = AV5 - q43 3 S1V3
+ V11 = 0  kontrola
MG = 0
MF = GV2 = 176 kNm
ME = GV4 3 ( P + S3V )2 = 12 kNm
MC° = AV4 - q42 = 128 kNm Mx 3 dijagram na zadanom nosau

MD° = AV5 - q43 = 140 kNm Mx° - dijagram na odgovarajuoj prostoj gredi
MF° = GV2 = 176 kNm (samo za vertikalno optereenje)
Dijagram poprenih sila (na gredi)
TA = AV = 52 kN
TBl = AV - q2 = 32 kN
TBd = AV - q2 3 S1V = -38 kN
TCl = TBd = q2 = -58 kN
TCd = TCl + V1= 12 kN
TEl = TCd = 12 kN
TEd = TEl + V2 = 82 kN
TFl = TEd = 82 kN
TFd = TFl 3 S3V 3 P = - 88 kN
TGl = GV = - 88 kN
Dijagram uzdu~nih sila (na gredi)
Σ x = 0; Nx = S1H = 70 kN
Ukoliko ~elimo odrediti samo silu u btapu ojaanja te unutarnje sile u zglobu:
Σ x = 0 S2 + N = 0;  N = 70 kN
Σ y = 0 AV 3 q x 4 - T = 0  T= 12 kN
67
OJA ANA GREDA
Ojaana greda - Langerova greda -" kosi " btap kod ojaanja-
Σx=0 → AH = 0
Σ M B = 0 → AV
Σ MA = 0 → BV
Određivanje sile u btapu (a2) te unutarnjih sila u zglobu (N i T)
a2H = a2cos ñ
a2V = a2sin ñ
Σ MCl = 0 -AVl - a2Hb - a2Va = 0

- AVl - a2cosñ b - a2sinñ a = 0  a2
Σ x = 0 a2H + N = 0;  N Σ y = 0 → AV + a2V - T = 0  T
Ojaana greda – horizontalno optereenje u voru !!!!!
AH C B
A
AV BV
Određivanje reakcija:
õX =0 − A H +P = 0  A H = 150 kN
õM = 0  A
B V  6 − P  3 = 0  AV = 75 kN
õM = 0  B
A V  6 − P  3 = 0  BV = 75 kN
Dalje je postupak isti kao kod svake druge ojaane grede.
68
OJA ANA GREDA
Ojaana greda - Langerova greda - grafoanalitiki postupak -
x2
Mx = AVx - q  - S1H y(x)
2
x2
Mx = AV° x - q  - H y(x)
2
Mx = Mx° - H y(x)
Mx°
MA° = 0 ;
MC° = 128 kNm ;
MF° = 176 kNm ;
MG° = 0
Dijagram poprenih sila
Tx = AV - qx 3 S1V
Tx = AV° - qx 3 Htg ñ1  Tx = Tx°- Htg ñi
TA° = AV° = 52 kN ; TC°= 52 3 40 = 12 kN ; T0Fl = 12 kN ; T0Fd = -88 kN ; TG° = -GV° = -88 kN
69
OJA ANA GREDA
Grafiko određivanje unutarnjih sila u zadanom presjeku
Mjerila:
1cm :: 1m
1cm :: 20 kN
Oitamo:
B = 20 kN
A = 104 kN
Nt-t = 50 kN
Tt-t = -20 kN
Mt-t = + rtRCl = +0,254
Mt-t = + 10,8 kNm
   
1. A + B + K = 0    
   ili B + K + H = RCd
2. A − H = RCl
DJELOVANJE NA PRAVCU MOMENATA I PARA SILA NA OJA ANU

GREDU
Primjer 1.:
Zadano: m = 10 kNm
Σy=0 A V = BV = 0
MCl = MCd = 10 kNm
M
H = C = 5 kN
2
Sile u btapovima
H = 5 kN
V = -5 kN
S = 7,07 kN
(nije nacrtan N dijagram za
btapove)
70
OJA ANA GREDA
Primjer 2.:
Zadano: m = 10 kNm
Σy=0 A V = BV = 0
Σ MC l = 0  H = 0
 V2 = S2 = 0
Presjek t-t S1V2 = 10 

S1V = 5 kN
S1 = 7,07 kN
Σ y(1) = 0 S1V = -V1 = 5 kN

N34 = -S1H = -5 kN
T34 = S1V = 5 kN
m
T14 = = -5 kN
2
Primjer 3.:
Σy=0 AV = BV = 0
Σx=0 AH = 0
Σ MC l = 0 H2 + P1V1 = 0
H = -3,54 kN
Sile u btapovima
vor 1 V1 = 3,54 kN
S1 = -5,0 kN
vor 2 V2 = -10,61 kN
S2 = 5,0 kN
71
ZADACI ZA VJE}BU
ZADACI ZA VJE}BU:
Gerberovi nosai:
Primjer 1: Odredite M i T dijagrame analitikim postupkom!
Rjebenje:
reakcije
M dijagram
T dijagram
NAPOMENA (vrijedi za sve zadatke):

Svi dijagrami dobiveni su kompjutorski.
Dijagrami poprenih sila nacrtani su na "krivoj" strani u odnosu na ono kako smo mi nauili u
Tehnikoj mehanici, ali predznaci su ispravni. Kad sami crtate dijagrame možete prikazane zrcaliti
oko uzdužne osi i izgledat e onako kako smo navikli ☺.
72
ZADACI ZA VJE}BU
Rjebenje:
reakcije
M dijagram
T dijagram
73
ZADACI ZA VJE}BU
Rjebenje:
reakcije
M dijagram
T dijagram
74
ZADACI ZA VJE}BU
Rebetkasti nosai
Primjer 1: Ritterovom metodom odredite sile u oznaenim btapovima!

a1
a2
a3
Rjebenje:
reakcije
a1= 70 kN (vlak); a2= -198.3 kN (tlak); a3= 40 kN (vlak);

a4
a5
a6
Rjebenje:
reakcije ( iste kao u 1. primjeru )
a4= 46.7 kN (vlak); a5= 42.1 kN (vlak); a6= -70 kN (tlak);
75
ZADACI ZA VJE}BU
a1
a2
a3
Rjebenje:
reakcije
a1= -440 kN (tlak); a2= 246.4 kN (vlak); a3= -146.7 kN (tlak);
a4
a5
a6
Rjebenje:
reakcije ( iste kao u 3. primjeru )
a4= -440 kN (tlak); a5= -246.4 kN (tlak); a6= 126.7 kN (vlak);
76
ZADACI ZA VJE}BU
Trozglobni nosai
Primjer 1: Odredite dijagrame unutarnjih sila M, T i N!
Rjebenje:
reakcije
77
ZADACI ZA VJE}BU

M dijagram
T dijagram
110 .7
− 86,7
N dijagram
− 96,67
78
ZADACI ZA VJE}BU
Rjebenje:
reakcije
79
ZADACI ZA VJE}BU

M dijagram
348.96
198.96 101.04
T dijagram
N dijagram
− 328
80
ZADACI ZA VJE}BU
Ojaane grede
Rjebenje:
reakcije
M dijagarm
T dijagram
N dijagram
81
ZADACI ZA VJE}BU
Primjer 2: Odredite vrijednost sile u zadanom btapu!
a1
Rjebenje:
reakcije
Vrijednost sile u a1=-204.1 kN (tlana sila)
82
ZADACI ZA VJE}BU
Primjer 3: Odredite vrijednost sile u zadanom btapu!
a1
Rjebenje:
reakcije
Vrijednost sile u a1=-245.3 kN (tlana sila)
83
ZADACI ZA VJE}BU
Trozglobni nosa sa zategom
Primjer 1: Odredite grafiki silu u zatezi te M, T i N u presjeku t-t!
A
B
A
B
P
r
A+ Z
Z A N
A+ Z
A+ Z
Z T
A
M tt A+ Z
r
Stvarni smjer unutarnjih sila
sila u zatezi Z = -200 kN (tlana sila);
T=200 kN; N=-100 kN (tlana sila)
M=0  Mtt + (A+Z)*r =0  Mtt= - (A+Z)*r (vlak gore)
84
2. DIO – primjeri i zadaci za 3. kolokvij
85
POMACI I KUTOVI ZAOKRETA
POMACI I KUTOVI ZAOKRETA POPRE NOG PRESJEKA
Određivanje pomaka poprenog presjeka u toki A.
Pod djelovanjem vanjskog optereenja dolazi do deformacija sustava.

Nas obino interesiraju pomaci samo nekih određenih toaka i to u
nekom smjeru. (npr. pomak poprenog presjeka u toki A →ôA)
Postupak rjebavanja je sljedei:
1)
Za zadano vanjsko optereenje odredimo dijagrame M i N.

(T ne treba jer je njegov doprinos mali.)
2)
S promatranog sustava uklanjamo sve vanjsko optereenje te u

smjeru tra~enog pomaka, na mjestu toke A, dajemo jedinino
optereenje tzv. mjerno optereenje.
Mjerno optereenje intenziteta 1 kN (1 kNm) je jedinina sila

(jedinini moment) koji djeluju na mjestu i u smjeru tra~enog pomaka (kuta). Za to jedinino,
mjerno, optereenje izraunamo m1, n1, ( t1 ).
Pibemo jednad~bu  rad vanjskih sila = radu unutarnjih sila
M  m1 N  n1 T  t1
ô v 1 =  ds +  ds +  ds
EJ EF GF
lan koji uzima u obzir utjecaj poprenih sila obino zanemarimo jer je doprinos mali (zato
nam ne trebaju dijagrami poprenih sila).
86
Primjer:
Potrebno je pronai ukupni pomak poprenog presjeka u toki A te kut zaokreta za istu toku.
ô A = ô AX
2
+ ô AY
2
ô ik → i 3 mjesto pomaka
ôA
k 3 uzrok pomaka
Postupak:
1) Za vanjsko optereenje odredimo M, N, (T)
2) Za jedinino optereenje odredimo m1, n1, (t1 )
2a) za horizontalni pomak – jedinina sila u smjeru osi x

m1x, n1x, (t1x)
2b) za vertikalni pomak – jedinina sila u smjeru osi y

m1y, n1y, (t1y)
2c) za kut zaokreta – jedinini moment u smjeru kuta zaokreta

m1, n1, (t1)
M  m1x N  n1x T  t1x

ô AX =  ds +  ds +  ds
EI EF GF
M  m1 y N  n1 y T  t1 y
ô AY =  ds +  ds +  ds ô A = ô AX
2
+ ô AY
2
EI EF GF
M  m1 N  n1 T  t1

ô A =  ds +  ds +  ds
EI EF GF
E = kN/m2, F = m2, I=m4 G = kN/m2
Modul elastinosti povrbina moment inercije modul posmika
EI i EF su konstante (za nabe primjere) pa mo~emo pisati

1 1 1
ô AX =
EI  M  m1x ds +
EF  N  n1x ds +
GF 
T  t1x ds
1 1 1
ô AY =
EI  M  m1 y ds +
EF  N  n1 y ds +
GF 
T  t1 y ds
1 1 1
ô A =
EI  M  m1 ds +
EF  N  n1 ds +
GF 
T  t1 ds
87
Da ne bismo rjebavali integrale radimo:
- numeriku integraciju po Simpsonu
ô =
M m
EI
ds =
1 l

  M p  m p + 4 M s  ms + M k  mk
EI 6

Za linearne funkcije imamo:
ùl ù
 abl  ú (a  b + 4  a  b + a  b )ú
l
û6 û
a l b a  b  l ù l ö a b öù
    ú ÷ 4   ÷ú
2 3 6 û 6 ø 2 2 øû
l
a  l 2b a bl ùl ö a b öù
    ú ÷ a  b + 4   ÷ú
2 3 3 û6 ø 2 2 øû
l
b ùl ö b öù ù3  a  b  l ù
 a l   ú ÷ a  b + 4  a  + 0 ÷ú  ú ú
2 û6 ø 2 øû û 6 û
l
- ili grafiku integraciju po Verebaginu
M v  m1
 F (M v )  m
1

S
EI
ds =
EI
F(Mv) 3 povrbina jednog dijagrama (obavezno povrbina parabole)
m 3 ordinata drugog dijagrama, a ispod te~ibta funkcije
(dijagrama) iju smo povrbinu izraunali
88
Primjeri integracije:
povrbina parabole
öô÷ôø
1 ö2 ö m M  m  a Verebagin
ö q  a2 ö ô=  ÷  M  a÷  =
÷÷ M = 8 ÷÷ EI ø 3 ø 2 3EI
ø ø
1 aö mö M ma
ô=  ÷4  M  ÷ =  Simpson
EI 6 ø 2ø 3EI
1 maö 2 1 ö
 ô =−  ÷  M 1 +  M 2 ÷ Verebagin
EI 2 ø 3 3 ø
1 ùM  a ö 2 1 ö M aö2 1 öù
 ô=  ú 1 ÷ m1 + m2 ÷ − 2 ÷ m2 + m1 ÷ú Verebagin
EI û 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 øû
1 ù M1  a ö 2 1 ö M a ö 2 1 öù
 ô= ú ÷ m1 + m2 ÷ + 2 ÷ m2 + m1 ÷ú Verebagin
EI û 2 ø 3 3 ø 2 ø3 3 øû
1 ö M1  a 2
0
2 m ö
I ô= ÷−  m1 + M 0  a  1 ÷
EI ø 2 3 3 2ø
I
Verebagin
1
• Kod uzdu~nih sila treba raunati s , a predznak ovisi o predznaku dijagrama
EF
unutarnjih sila.
89
Zadatak 19:
Za zadani sustav potrebno je odrediti vrijednost ukupnog pomaka presjeka u toki A te kut
zaokreta iste toke. Pri izraunu uzeti u obzir utjecaj momenata savijanja i uzdu~nih sila na
deformiranje sustava.
Zadano:
EI = 2,4106 kNm2
EF = 650000kN
ô A = ô AX
2
+ ô AY
2
Postupak:
1) Za vanjsko optereenje:
Veze s podlogom:
y = 0  A = 0
x = 0  B = P = 80kN
M = 0  C+P3 = 0  C = -240kNm
Unutarnje sile:
Presjek 1: Presjek 2: Presjek 3:

N1 = 0 N2 = 0 N3 = -B = -80kN
T1 = -B = -80kN T2 = -B = -80kN T3 = 0
M1 = C = 240kNm M2 = C-B9 M3 = C-B9
M2 = 240-720 = -480kNm M3 = -480kNm

N4 = -80kN N5 = 0 N6 = 0
T4 = 0 T5 = B = 80kN T6 = P = 80kN
M4 = -B9+C M5 = -480kNm M6 = 0
M4 = -480kNm
Dijagrami unutarnjih sila:
90
2) Za jedinino optereenje
2a) Tra~imo  ô AX (horizontalni pomak)

U toki A dajemo jedininu silu, odnosno mjerno optereenje u smjeru osi x i
nađemo mx nx, tx (prvo uklonimo sve vanjsko optereenje).
Veze s podlogom:
A=0
B = 1kN
C = 3kNm
Smjer jedinine sile je proizvoljan.
Unutarnje sile:
n1 = 0 n2 = 0 n3 = -1kN
t1 = -1kN t2 = -1kN t3 = 0
m1 = 3kNm m2 = C-B9 m3 = -6kNm
m2 = 3-9 = -6kNm

n4 = -1kN n5 = 0 n6 = 0
t4 = 0 t5 = 1kN t6 = 1kN
m4 = -6kNm m5 = -6kNm m6 = 0
Simpsonova integracija:
1 1
  M  mx ds +
EF 
ô AX
S
=  N  nx ds =
EI
1 ù9
ú (240  3 + 4  120  1,5 + 480  6) + (10  480  6) + 480  6  6 ùú + 1 0 + 80  10  1 + 0 =
EI û 6 3 û EF
1 ö9 ö 1 41040 800
÷  4320 + 28800 + 5760 ÷ +  800 = + =
EI ø 6 ø EF 2,4  10 6
650000
0,0171 + 0,00123 = 0,01833m
91
Verebaginova integracija:
1 ù 480  9 ö 2 1 ö 240  9 ö 2 1 ö 480  6 2 ù 1

ô AX
V
= ú  ÷  6 −  3÷ +  ÷  3 −  6 ÷ + 480  10  6 +   6ú +  80  10  1 =
EI û 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 ø 2 3 û EF
 (6480 + 0 + 28800 + 5760) +

1 800 41040 800
= + = 0,01833m
EI EF 2,4  10 6
650000
2b) Tra~imo ô AY (vertikalni pomak)
U toki A dajemo jedininu silu kao mjerno optereenje u smjeru osi y i nađemo
my, ny, ty. (uklonimo sve vanjsko optereenje).
Veze s podlogom:
A = 1 kN
B=0
C = 10 kNm
Unutarnje sile:
n1 = -1kN n2 = -1kN n3 = 0
t1 = 0 t2 = 0 t3 = 1kN
m1 = -C = -10kNm m2 = -10kNm m3 = -10kNm

n4 = 0 n5 = 1kN n6 = 1kN
t4 = 1kN t5 = 0 t6 = 0
m4 =0kNm m5 = 0 m6 = 0
1 1
  M  m y ds +
EF 
ô AY
S
=  N  n y ds =
EI
1 ù9 480  10  10 ù 1
EI úû 6
(− 240  10 + 4  120  10 + 480  10 ) +
2
+ 0 úû + EF 0 + 0 + 0 =
 (− 2400 + 4800 + 4800) =

1 9 34800
= 0,0145m
EI 6 EI
ô A = ô AX
2
+ ô AY
2
= 0,01832 + 0,01452 = 0,0234m
92
2c) Tra~imo A (kut zaokreta)
Da bismo nabli kut zaokreta u toki A dajemo jedinini moment kao mjerno
optereenje i nađemo m , n , t..
Veze s podlogom:
A=0
B=0
C = 1 kNm
Unutarnje sile:

n1 = t1 = 0 n2 = t2 = 0 n3 = t3 = 0
m1 = -1kNm m2 = -1kNm m3 = -1kNm

n4 = t4 = 0 n5 = t5 = 0 n6 = t6 = 0
m4 = -1kNm m5 = -1kNm m6 = -1kNm
Dijagram unutarnjih sila:
1
EI 
A =  M  m ds =
1 ù9
ú (− 240 1 + 4 120 1 + 480 1) + 480 10 1 + 480  6 1ùú =
EI û 6 2 û
1
(1080 + 4800 + 1440) = 7320 = 7320 6 = 0,00305rad  180 = 0,1747
EI EI 2,4 10 
93
Pomak pod nekim zadanim kutom
Zadatak 20:
Za sustav i optereenje kao u zadatku 19. potrebno je odrediti pomak presjeka u toki A u
smjeru osi "z" koja se nalazi pod kutom od 65.
Postupak:
1) Za vanjsko optereenje: isto kao u prethodnom zadatku
2) Za jedinino optereenje:
Dajemo jedinino mjerno optereenje u

smjeru tra~enog pomaka (u smjeru osi z)
fy = 1sinñ = 0,9063 kN
fx = 1cosñ = 0,4226 kN
Veze s podlogom:
A = fy = 0,9063kN
B = fx = 0,4226kN
C = -fx 3+fy 10 = 7,7952kNm
Unutarnje sile:
n1 = -0,9063kN n2 = -0,9063kN n3 = -0,4226kN
t1 = -0,4226kN t2 = -0,4226kN t3 = 0,9063kN
m1 = -7,7952kNm m2 = -11,5986kNm m3 = -11,5986kNm

n4 = -0,4226kN n5 = 0,9063kN n6 = 0,9063kN
t4 = 0,9063kN t5 = 0,4226kN t6 = 0,4226kN
m4 = -2,5356kNm m5 = -2,5356kNm m6 = 0
94
1 1
  M  mz ds +
EF 
ô AZ =  N  nz ds =
EI
ù9 ù
ú (− 240  7,7952 + 4 120  9,6969 + 480 11,5986) + ú 1
=
1 6
ú ú+ 0 + 80 10  0,4226 + 0 =
EI ú 10 480  6 ú
+ (480 11,5986 + 4  480  7,0671 + 480  2,5356) +
EF
 2,5356
ûú 6 3 ûú
1 ù9 ù 1
 ú (8350,992) +  20353,248 + 2434,176ú + (338,08) =
10
=
EI û 6 6 û EF
=
1
12526,488 + 33922,08 + 2434,176 + 1  338,08 =
2,4 10 6
650000
48882,744 338,08
= + = 0,0203678 + 0,00052 = 0,0208878m  ô A = 0,0234m
2,4 106 650000
Projekcija pomaka na neku os uvijek je manja od stvarnog pomaka neke toke !!!
Zadatak 21:
Za zadani sustav potrebno je odrediti vrijednost sile P, ako je uslijed njenog djelovanja ukupni
pomak toke 1 ô1= 1,6cm = 0,016m.
Zadano:
EF = 40000kN  zato jer imamo samo uzdužne silu
ô 1 = ô 12x + ô 12y , ô 1x = ?, ô 1 y = ?, P = ?
Postupak:
1) Vanjsko optereenje
Ax= 0,832  A= A  cosñ

Ay= 0,5547  A= A  sinñ
Reakcije
x= 0
P
Ax= -P  A= − = -1,20192P
0,832
y= 0
Ay 3 B = 0
Ay = B
B = -0,666P
Unutarnje sile:
N ∑y=0 ∑N=0
B+N=0 A A+N=0
N=-0.66P N=-1.20192P
B N
95
2) Jedinino optereenje
2a) ô1x = ? U toki A dajemo jedininu silu u smjeru osi x.

Izraunamo reakcije:
A = -1,20192kN
B = -0,666kN
Postupak je isti kao za vanjsko optereenje samo umjesto P pibemo 1.
2b) ô1y = ? U toki A dajemo jedininu silu u smjeru osi y.
A=0
B = -1kN
Verebaginova integracija:
N  nx
ô1 x =  ds
EF
0,666P  0,666  3 + 1,20192  P 1,20192  3,6055
ô1 x =
EF
6,54188  P
ô1 x =
EF
N  ny
ô1 y =  ds
EF
0,666P  3 2 P
ô1 y = 
EF EF
2 2
ö 6,54188P ö ö 2 P ö
ô 1 = ô 12x + ô 12y = ÷ ÷ +÷ ÷
ø EF ø ø EF ø
2 2
ö 6,54188P ö ö 2 P ö
ô 12 = ô 12x + ô 12y = ÷ ÷ +÷ ÷
ø EF ø ø EF ø
46,7962  P 2
ô 12 =
(EF )2
(EF )2  ô 12
P2 =
46,7962
EF  ô 1 EF  ô 1 40000  0,016
P= = =  P = 93,55kN
46,7962 6,84077 6,84077
96
Zadatak 22:
Uslijed djelovanja kontinuiranog optereenja q na konzolu, popreni presjek u toki A
pomaknuo se tako da je vrijednost vertikalne projekcije tog pomaka 1,5cm.
ôAY= 1,5cm = 0,015m
3 2 1
Zadano:
EI = 2,4  106 kNm2
Postupak:
1. ) Vanjsko optereenje
Izraunamo Mv dijagram:
M1=0
M2=q63= 18q
M3=q67= 42q
q  l 2 q  6 2 36
= =  q = 4,5q
8 8 8
2.) Jedinino optereenje u smjeru vertikalnog

pomaka
Izraunamo m1 za jedininu silu
M  my
ô AY =  dx = 0,015
EI
ù ù
ú3 ú 1
ô Ay = ú (4,5q  0 + 4 1,5 10,125q + 3 18q ) + (42q  7 + 4  30q  5 + 18q  3)ú 
4
=
6
ú ñôôôôôôòôôôôôôó ñôôôôôòôôôôô 6 óú EI
û parabola pravac û
(integraci ju smo provodili u dva segmenta jer smo kod vanjskog opterecenj a
imali promjene u momentnom dijagramu - parabola i pravac)
ô Ay = 57,375q + 632q 
1 689,375q
=
EI EI
689,375q 689,375q
ô Ay =  0, 015 =  q = 52,22kN / m
2,4  106 2,4  106
97
Zadatak 23:
Potrebno je odrediti vrijednost kuta zaokreta poprenog presjeka u toki A prikazanog
sustava. U proraun uzeti utjecaj momenata savijanja i uzdu~nih sila na deformiranje sustava.
f = 40kN/m
EI = 3106kNm2
EF = 700000kN
A = ?
Postupak:
Izraunamo reakcije.
Ax = f  8 = 320kN; Ay = 320kN
Ax
A= = 452,61kN
cos 45
Ay  14
MB = 0 → C  8+Ay  14 = 0 → C = = −560kN
8
y = 0 → B + C + Ay = 0 → B = - C - Ay= 560-320= 240kN
Izraunamo dijagrame unutarnjih sila!

Dijagrami od vanjskog optereenja
Dajemo jedinino mjerno optereenje → jedinini moment = 1 kNm

Izraunamo reakcije.
Ax = 0 → Ay = 0 → A = 0
1
B = -C = = 0,125 kN
8
Izraunamo dijagrame unutarnjih sila.
Dijagrami od jedininog kuta zaokreta
1 1 1 ù1920  8 2 1920  6 ù
A =
EI  M  m ds +
EF  N  n ds =
EI úû 2
 1+
3 2
 1ú + 0 =
û
10880
A = = 0,0036267rad .
3  106
98
Rekapitulacija !
Kod određivanja pomaka ili kuta zaokreta nekog poprenog presjeka za zadano
optereenje potrebno je uvijek:
1) nai M i N dijagram za zadano vanjsko optereenje
2) "maknuti" zadano vanjsko optereenje te na mjestu i u smjeru tra~enog pomaka

dati jedinino mjerno optereenje i za njega izraunati m1 i n1.
Jedinino optereenje mo~e biti:
mjerno optereenje - sila „1“ u smjeru x
mjerno optereenje 3 sila „1“ u smjeru y
mjerno optereenje 3 sila „1“ u smjeru neke osi z
mjerno optereenje - moment „1“ na mjestu tra~enog

kuta zaokreta
3) Integrirati:
M m N n
ô = ds +  ds
EI EF
Numerikom integracijom po Simpsonu
ô =
Mm
EI
l

ds = M p  m p + 4M s  ms + M k  mk 
6
1
EI

ô =
Nn
EF
l

ds = N p  n p + 4 N s  ns + N k  nk 
6
1
EF

ili grafikom integracijom po Verebaginu ….
Ako želimo odrediti relativni pomak između dvije toke moramo zadati dvije sile
istog intenziteta (1 kN), a suprotnog smjera, u smjeru traženog relativnog pomaka.
→ → →
õ AB = ô B − ô A
• •
Ako želimo odrediti relativni kut zaokreta dvije toke zadajemo par momenata (1 kNm).
→ → →
 AB =  A −  B
99
Zadaci za vje~bu:
Primjer 1:
Odredite vertikalni pomak toke A! Dimenzije presjeka 0.2/0.2 m, E=3.15107 kN/m2
Rjebenje
Mv
Optereenje jedininom silom m1v

u smjeru tra~enog pomaka
Vertikalni pomak toke A ôAv= 0.175 m (prema dolje)
100
Primjer 2:
Odredite vertikalni pomak toke A! Dimenzije presjeka 0.2/0.2 m, E=3.15107 kN/m2
Rjebenje
Mv

Vertikalni pomak toke A ôAv= 0.587 m (prema dolje)
101
Primjer 3:
Odredite kut zaokreta toke A! Dimenzije presjeka 0.2/0.3 m, E=3.15107 kN/m2
Rjebenje
Mv
Optereenje jedininim momentom m1

Kut zaokreta toke A A= 0.4262 rad
102
Primjer 4:
Odredite horizontalni pomak toke A! Dimenzije presjeka 0.2/0.3 m, E=3.15107 kN/m2
Rjebenje
Mv
Optereenje jedininom silom m1h

Horizontalni pomak toke A ôAh= 0.165 m (prema desno)
103
Primjer 5:
Odredite intenzitet optereenja q ako je vertikalni pomak toke A, ôAv= 0.587 m (prema dolje)!!
Dimenzije presjeka 0.2/0.2 m, E=3.15107 kN/m2
Rjebenje
Mv
2q
6q

Intenzitet optereenja q=20 kN/m
104
METODA SILA
PRIPREMA ZA METODU SILA
Nauili smo da sustavi mogu biti statiki određeni ili statiki neodređeni 3 odnosno
kinematski preodređeni sustavi.
Formula za određivanje stupnja statike neodređenosti:
S = 3D + 2 – 3Z0 – 2Z1 – 4Z2 – 6Z3 - …………- a – L
→ vanjske veze
→ unutarnje veze
btap 1
jednostruki zglob 2 . . .
S=0 nu~an, ali ne i dovoljan uvjet za statiki određen sustav
Sü0 statiki neodređen sustav, vibak vanjskih i/ili unutarnjih veza
S>0 mehanizam
Do sada smo radili sustave koji su bili statiki određeni sustavi, tj. imali smo toliko
veza koliko smo mogli postaviti jednad~bi ravnote~e.
x = 0 , y = 0 , M = 0
→ Statiki neodređeni sustavi su oni sustavi kod kojih se ne mogu sve sile u
spojevima odrediti iz jednad~bi ravnote~e, jer je broj nepoznatih veliina vei od
raspolo~ivih jednad~bi ravnote~e, ve moramo pisati dodatne jednad~be, tzv.
jednad~be kontinuiteta (kompatibilnosti).
105
METODA SILA
STATI KI NEODREĐENI SUSTAVI

- određivanje stupnja neodređenosti
- određivanje osnovnih sustava
ODREĐIVANJE STUPNJA NEODREĐENOSTI
- Pomou formule S = 3D + 2 3 3Z0 3 2Z1 3 4Z2 3 6Z3 - …- a 3 L
- Prepoznavanjem - presijecanjem vibka vanjskih i/ili unutarnjih veza
a; b; c; d; → sustavi s prekobrojnim vanjskim vezama

( prostim okom prepoznatljivi → na treba formula )
e; f; → sustavi s vibkom unutarnjih veza
OSNOVNE SUSTAVE mo~emo odrediti prekidanjem veza ( vanjskih i/ili unutarnjih ),

ali treba paziti da ne nastane mehanizam.
• treba paziti da se ne prekine previbe vanjskih veza !!!!!

( MORAJU OSTATI MINIMALNO TRI VANJSKE VEZE!!! )
106
METODA SILA
- SLO}ENI SUSTAVI → STATI KI NEODREĐENI -
Redoslijed rjebavanja kao kod Gerberovog nosaa.
7x neodređeni sustav
( provjerite pomou formule)
Redoslijed rjebavanja
A→B→C
prosta greda
trozglobni prosta greda

nosa
A→A→B
prosta greda
prosta greda
prosta greda
A→B→C
prosta greda
trozglobni trozglobni
nosa nosa
107
METODA SILA
DIJAGRAMI MOMENATA OD DJELOVANJA PARA MOMENATA ili PARA

SILA NA PRAVCU
Ovakvi dijagrami nastaju kada kao prekobrojnu veliinu oslobodimo par momenata ili
prekinemo btap.
108
METODA SILA
METODA SILA
Metoda sila je jedna od osnovnih metoda za proraun statiki neodređenih sustava u kojoj
su sile nepoznate veliine koje se tra~e. U metodi sila proraun zadanog sustava zamjenjuje
se proraunom osnovnog sustava koji se dobiva tako da se u zadanom sustavu raskine
određeni broj veza, koje se na mjestima raskida nadomjeste silama koje osiguravaju
kontinuitet (neprekinutost, kompatibilnost). Broj raskinutih veza ne smije biti vei od stupnja
statike neodređenosti sustava. Obvezan je uvjet da osnovni sustav mora biti
geometrijski nepromjenjiv.
Iz uvjeta kontinuiteta na mjestima raskinutih veza dobiju se osnovne jednad~be metode sila
koje nazivamo jednad~bama kontinuiteta, jednad~bama kompatibilnosti ili jednad~bama
neprekinutosti.
Zadatak 24:
Za prikazani sustav potrebno je izraunati i nacrtati dijagrame unutarnjih sila. U proraunu
uzeti u obzir utjecaj momenata savijanja i uzdu~nih sila na deformiranje sustava.
Zadano:
EI = 90kNm2
EF = 20kN
Imamo 4 nepoznate vanjske reakcije, a samo 3

jednad~be ravnote~e.
Sustav nam je 1x statini neodređen.
Potrebno je prekinuti jednu vanjsku ili jednu unutarnju vezu koja je vibak.
Ovaj puta kod određivanja OS (osnovnog sustava) imamo vibe mogunosti.
Mi emo za daljnji postupak odabrati konzolu kao osnovni sustav.
ZAPAMTITE! Kod metode sila uvijek radimo na osnovnom sustavu koji je statiki
određen!!!!!
109
METODA SILA
Pomak na mjestu sile X1 mora biti jednak nuli i to nam daje 4. jednad~bu, tj.
jednad~bu kontinuiteta.
JEDNAD}BA KONTINUITETA a1v + a1x1 = 0 pomak mora biti jednak nuli
Jednad~ba kontinuiteta govori o stanju deformacija na mjestu prekobrojne

veliine X1.
Pomak na mjestu prekobrojne sile za X1 = 1.0
a1, x1 = a1,1  X1 → pomak za bilo koji iznos X1
a1,v + a1,1  X1 = 0
pomak na mjestu pomak na mjestu
prekobrojne veliine prekobrojne sile od X1 = 1.0
od vanjskog
optereenja
Postoji bezbroj veliina za X1, ali smo jedna daje u stvarnosti pomak 0 na
mjestu prekobrojne veliine X1.
1. Na osnovnom sustavu za djelovanje vanjskog optereenja
QN=192kN
QT=144kN
PN= Pcosñ= 48kN; PN=48kN

PT= Psinñ= 64kN; PT=64kN
Reakcije: A = 240kN; B = 80kN; C = Q 10 + P  4 = 0 C = 2720kNm
q l2
m0 = = 240
8
Izraunamo i nacrtamo Mv, Tv, Nv dijagrame unutarnjih sila u karakteristinim presjecima
110
METODA SILA
2. Na osnovnom sustavu za djelovanje X1= 1 kN
Reakcije:
A = 1kN
B=0
C = 14kNm
Izraunamo i nacrtamo m1, t1, n1 za X1 = 1kN u karakteristinim presjecima
Izraun koeficijenata fleksibilnosti
M v  m1 N n
a1v =  ds +  v 1 ds =
l
EI l
EF
ù 8 ù
− (0 + 4  240  4 + 960  8) − (960  8 + 4 1320  9,5 + 1680 11) −ú
5
1 ú 6
a1v = ú
6
ú−
1
(144  0,8  5 + 192  0,8  5) =
EI ú 5 ú
− (1680 11 + 4  2200 12,5 + 2720 14)
EF
úû 6 úû
217760 1344
a1v = − − = −2419,55 − 67,2 = −2486,75
EI EF
m1  m1 n n
a11 =  ds +  1 1 ds =
EI EF
1 ù 8  8  8 10 ù 1
a11 = ú + (8  8 + 4  11  11 + 14  14)ú + 0,8  0,8  10 =
EI û 3 6 û EF
1410,67 6,4
a11 = + = 15,67407 + 0,32 = 15,99407
EI EF
uvijek pozitivno!!
a1v + a11  X 1 = 0
-2486,75+15,99407X1 = 0
X1 = 155,479 kN
111
METODA SILA
a11 po Verebaginovoj integraciji:
1 ù14  10 ö 2 1 ö 8  10 ö 2 1 ö 88 2 ù 1
a11 = ú ÷  14 +  8 ÷ +  ÷  8 +  14 ÷ +   8ú +  0,8  10  0,8 =
EI û 2 ø 3 3 ø 2 ø3 3 ø 2 3 û EF
a11 =
1
(840 + 400 + 170,67) + 6,4 = 1410,67 + 6,4 = 15,99407
EI EF EI EF
Konani dijagrami → superpozicijom
Mk= Mv + m1X1
Nk= Nv + n1X1
Tk= Tv + t1X1
Po principu superpozicije u karakteristinim presjecima zbrajamo Mvi i m1iX1, Tvi i t1iX1,

Nvi i n1iX1.
Kod momentnih dijagrama pretpostavit emo da nam je sve s gornje strane pozitivno, a s
donje negativno. To nema veze s predznakom momentnog dijagrama jer on je nacrtan na
vlanoj strani, nego nam to služi da znamo na koju stranu moramo nacrtati ono bto dobijemo
zbrajanjem.
M1= 2720 - 14155,479= 543.29 kNm; M2= 1680 - 11155,479= -30,269 kNm;
M3= 960 - 8155,479= -283,83 kNm; M4= 960 - 8155,479= -283,83 kNm
M5= 240 - 4155,479= -381,9 kNm; M6= 0
Kod poprenih sila uvažavamo stvarne predznake poprenih sila.

T1= 208 - 0.6155,479= 114.71 kN; T2= 208 - 0.6155,479= 114.71 kN
T3= 144 - 0.6155,479= 50.71 kN; T4= 144 - 0.6155,479= 50.71 kN
T5= 240 - 1155,479= 84.52 kN; T6= 0 3 1155.479= -155.479 kN (to je ujedno X1)
Kod uzdužnih sila uvažavamo stvarne predznake uzdužnih sila.

N1= -144 + 0.8155,479= -19.616 kN; N2= -144 + 0.8155,479= -19.616 kN
N3= -192 + 0.8155,479= -67.616 kN; N4= -192 + 0.8155,479= -67.616 kN
112
METODA SILA
Ili mo~emo skratiti pa iz M dijagrama, koristei diferencijalne odnose, izraunati poprene sile T
543 + 30,28
T12 = = 114,65 = T21
5
283,83 − 30,28
T23 = = 50,71 = T32
5
30  8 2
m0 = = 240
8
T45 =
(141,915 + 2  240) − 283 = 338,915 = 84,72
4 4
621
T54 = − = −155,25
4
a iz  x = 0,  y = 0 u pojedinom voru izraunati uzdu~ne sile N.
113
METODA SILA
Poprene sile, osim pomou diferencijalnih odnosa, mo~emo odrediti i na sljedei nain:
ODREĐIVANJE POPRE NIH SILA IZ MOMENTNOG DIJAGRAMA POMOU FORMULE

Konvencija predznaka
M ik + M ki
Tik = Tik −
Lik
M ik + M ki
Tki = Tki −
Lik
Npr.
P P− 200 − 100
Tik = Tki = Tik = Tki =
Tik = Tki =
2 2 8 8
P 200 + 100 P 200 + 100
Tik = − = 50 − 37 ,5 = 125 kN Tki = − − = −50 − 37 ,5 = −87 ,5kN
2 8 2 8
PT= Psinñ= 64kN, PN= Pcosñ= 48kN
POPRE NE SILE IZ MOMENTNOG

DIJAGRAMA POMOU FORMULE
64 − 543,28 − 283,84
T12 = − = 32 + 82,712 = 114,7kN
2 10
− 64 − 543,28 − 283,84
T21 = − = −32 + 82,712 = 50,7kN
2 10
30  8 283,84
T23 = − = 120 − 35,48 = 84,52kN
2 2
− 30  8 283,84
T32 = − = −120 − 35,48 = −155,48kN
2 2
UZDU}NE SILE IZ RAVNOTE}E VORA
N23 = 0 → jer nema horizontalnog optereenja

na btapu, a le~aj 3 je pomian
x = 0 N 21x = −T21x
T21x = T21  sin ñ = 50,7  0,8 = 40,56kN
N 21x − 40,56
N 21x = −40,56kN → N 21 = = = −67,6kN
cos ñ 0,6
N12 = −67,6 + PN = −67,6 + 48 = −19,6kN
114
METODA SILA
DEFORMACIJSKA KONTROLA
Deformacijska kontrola u fizikalnom smislu je izraunavanje pomaka unaprijed poznatog iz

geometrijskih rubnih uvjeta na konstrukciji.
Kod odabira osnovnog sustava treba odabrati sustav koji nije ve ranije koribten.
M k  mD N k  nD
 EI ds +  EF = 0 Mk →konani momentni dijagram
Nk → konani dijagram uzdu~nih

sila
Isto bi dobili i kada bi množili
M k  m1 N n
 EI
ds +  k 1 ds = 0
EF
115
METODA SILA
Zadatak 25:
Za prikazani sustav potrebno je izraunati i nacrtati dijagrame unutarnjih sila. U proraunu
uzeti u obzir utjecaj momenata savijanja i uzdu~nih sila na deformiranje sustava.
Zadano:
P = 120kN
EI = 80kNm2
EF = 20kN
1x neodređeni sustav  1 unutarnja veza vibka jer

imamo samo 3 vanjske veze (minimalni broj)
Postupak:
Radimo na osnovnom sustavu koji je statiki određen.
1. Izraun Mv, Tv, Nv za vanjsko optereenje
Reakcije:
 x = 0 → A = P = 120kN
120  4
M=0 C=B= = 80kN
6
Izraunamo unutarnje sile u karakteristinim presjecima i nacrtamo dijagrame
116
METODA SILA
2. Izraun m1, t1, n1 za X1 = 1kN A

1kN
ñ fy fx = 0,9487 kN ( fx = fcosñ )
fx C
fy = 0,3162 kN ( fy = fsinñ )
Reakcije: B
A = B = C = 0 jer imamo dvije sile X1 koje djeluju na pravcu, suprotnog su smjera te su u
ravnote~i.
Izraunamo unutarnje sile u karakteristinim presjecima i nacrtamo dijagrame.
0.9487
na mjestu gdje smo "uklonili" btap

treba nacrtati n1 =1
a1v + a11  X1 = 0
M v  m1 N n
a1v =  EI
ds +  v 1 ds =
EF
ù
ú
3
(0 + 4  360  0,4743 + 480  0,9486) + 3 (480  0,9486 + 4  480  1,4217 + 480  1,8947) + ùú
1 6 1
a1v = ú
6
ú+ (120  0,9487  6)
EI ú 2 ú
+ (0 + 4  360  0,9487 + 480  1,8947)
EF
ûú 6 ûú
1 ö3 3 2 ö 1 3374,672 683,064
a1v = ÷  1138,32 +  4093,968 +  2275,584 ÷ +  683,064 = + =
80 ø 6 6 6 ø 20 80 20
a1v = 42,1834 + 34,1532 = 76,36
m1  m1 n n
a11 =  ds +  1 1 ds =
EI EF
1 ù6
a11 = ú (0 + 4  0,9486  0,9486 + 1,8947  1,8947) + 2 (0 + 4  0,9487  0,9487 + 1,8947  1,8947)ùú +
EI û 6 6 û
ö u btapuø ö
1 ÷ öô÷ô ÷
+ 1  6,324  1 + 6  0,9487  0,9487 + 2  0,3162  0,3162 ÷=
EF ÷÷ ÷
ø ø
a11 = (7,190 + 2,40) + (6,324 + 5,38 + 0,20) =
1 1
80 20
a11 = 0,12 + 0,596 = 0,716
76,36 + 0,716 X1 = 0
a1v 76,36
X1 = − =− = -106,624 kN
a11 0,716
117
METODA SILA
3. Izraun Mk, Tk, Nk – konani dijagrami
Mk= Mv + m1X1
Nk= Nv + n1X1 superpozicijom
Tk= Tv + t1X1
Po principu superpozicije u karakteristinim presjecima zbrajamo Mvi i m1iX1; Tvi i t1iX1;

Nvi i n1iX1.
M1= 0; M2= 240 +0= 240 kNm; M3= 480 + 0.9468  (-106,624)= 379.046 kNm
M4= 480 + 1.8947  (-106,624)= 277,979 kNm; M5= 480 + 1.8947  (-106,624)= 277,979 kNm;
M6= 240 kNm; M7=0.
T1= 80 kN; T2= 80 + 0.3162  (-106,624)= 46.285 kN; T3= 0 + 0.3162  (-106,624)=- 33.715kN;
T4= -120 3 0.9487  (-106,624) = -18.845 kN; T5= -120 3 0.9487  (-106,624)= -18.845 kN;
T6= -120 kN
N1= -120 kN; N2= -120 3 0.9487  (-106,624)= -18,845 kN;

N3= -120 3 0.9487  (-106,624)= - 18,845 kN; N4= -0.3162  (-106,624)=33.715 kN
sila u presjeenom btapu  X1= -106.624 kN
118
METODA SILA
Zadatak 26:
Za prikazani statiki sustav potrebo je izraunati i nacrtati dijagrame unutarnjih sila. U
proraunu uzeti u obzir utjecaj uzdu~ne sile i momenata savijanja na deformiranje sustava.
Zadano:
f = 25kN/m F = 150kN
q = 30kN/m Q = 150kN
EI = 90kNm2
EF = 20kN 1 x neodređeni sustav
(1 unutarnja veza vibka)
1. Izraun Mv, Tv, Nv u karakteristinim tokama
Reakcije: B = 0; A = C = 62,5kN
parabola
2. Izraun m1, t1, n1 za X1 = 1kN u karakteristinim tokama

1kN
ñ fy fx = 0,9487kN; fy = 0,3162kN;
fx
A = B = C = 0 zbog djelovanja dvije sile istog intenziteta na pravcu
119
METODA SILA
M v  m1 N n
a1v =  ds +  v 1 ds =
EI EF
a1v =
1 ù2
ú (0 + 4  240  0,9487 + 375  1,8947) + 375  1,8947  6 ùú + 1 ùú0,3162  62,5  2 + 0,9487  150  6 ùú =
EI û 6 3 û EF û 2 û
a1v = 45,1421
m1  m1 n n
a11 =  ds +  1 1 ds =
EI EF
1 ù1,8947  2 1,8947 2  6 ù 1
 
2
a11 = ú + ú+ 0,3162 2  2 + 0,9487 2  6 + 6,324  12 =
EI û 3 3 û EF
a11 = 0,70283
a1v 45,1421
a1v + a11  X 1 = 0 X 1 = − =− = −64,228kN
a11 0,70283
3. Izraun Mk, Tk, Nk ( po principu superpozicije )
42,19
89
29 42,19
90
Mk = Mv + m1X1 Tk = Tv + t1X1 Nk = Nv + n1x1
120
METODA SILA
Zadatak 27:
Metodom sila odredite M, T, N dijagrame. Kod izrauna koeficijenata fleksibilnosti uzeti u obzir
samo utjecaj momenata savijanja na deformaciju zadanog sustava. EI konstanta za cijeli
sustav.
1) Izraun Mv….( M, P, q ) 2) Izraun m1…..( X1 = 1kNm )
Jednad~ba kontinuiteta a1v + a11  X 1 = 0
ù 0,56  10 2 0,56  5 2 0,67  5,657 2 ù

ú   0,56 +   0,56 +   0,67 + ú
1 2 3 2 3 2 3
a11 = ú ú=
EI ú 0,67  6 ö 2 1 ö 1 6 ö 2 1 ö ú
+ ÷  0,67 +  1÷ + ÷  1 +  0,67 ÷
úû 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 ø úû
a11 =
1
(1,045 + 0,5227 + 0,8465 + 1,5678 + 2,67) = 6,652
EI EI
121
METODA SILA
ù öôôô ô÷a
ôôôô ø ù
ú 0,56  10 ö 2 1 ö 142,67  6 ö 2 1 ö 0,67  5,657 2 ú
ú− 2 ø3
÷  327,78 +  90 ÷ + ÷  0,67 +  1÷ +   142,67 −ú
ú 3 ø 2 ø3 3 ø 2 3 ú
ú öôôô÷ b
ôôôø öôôôôô ô÷c
ôôôôôô ø öôô ô÷ d
ôôô ø ú
1 ú 0,335  5,657 2 100 5,657 ö 2 1 ö 0,56  5 2 ú
a1v = ú−   100 −  ÷  0,335 +  0,67 ÷ −   327,78 + ú=
EI ú 22 3 2 2 ø3 3 ø 2 3 ú
ú 2 0,56 ú
ú+  93,75  5  ú
ú ñ 3 ôôòôô2ó ú
ú e ú
úû úû
496,37
a1v = −
EI
izraun koeficijenata 3 rastavljanje dijagrama
a)
0,67  5,657 2
+   142 ,67 −
2 3
b)
− 0,335  5,657 2
  100 −
22 3
c)
100  5,657 ö 2 1 ö
− ÷  0,335 +  0,67 ÷
22 ø 3 3 ø
d)
0,56  5 2
−   327 ,78 +
2 3
e)
povrbina parabole
öô÷ôø
2 0,56
+  93,75  5 
3 2
− 496,37
a1v + a11  X 1 = 0 X1 = −
a1v
=− = 74,62kNm
a11 6,652
122
METODA SILA
Konani dijagram Mk → superpozicijom
Mk = Mv + m1X1
Reakcije → superpozicijom
Izraun poprenih sila - iz momentnog dijagrama
286,55 − 90
T12 = − = −19,65kN
10
T21 = T12 = −19,65kN
30  5 − 286,55
T23 = − = 75 + 57,31 = 132,31kN
2 5
30  5 − 286,55
T32 = − − = −75 + 57,31 = −17,69kN
2 5
PT
ö÷ ø
70,71 192,5
T34 = − = 35,35 − 34,03 = 1,32kN
2 5,657
T43 = −35,35 − 34,03 = −69,38kN
74,62 − 192,15
T45 = T54 = − = 19,58kN
6
123
METODA SILA
Izraun uzdu~nih sila - iz ravnoteže vora
vor 1 vor 2
N12 = -132,31kN x = 0 N23 = T21 = -19,65kN

y = 0 N21 = -T23 = -132,31kN
vor 3
N32 = N23 = -19,65kN, x = 0 N32 + T34x 3 N34x = 0

N34x = -19,65+1,320,7071=-18,72kN
N34 = -26,40kN
vor 4
x = 0 N43x - T43x + T45 = 0

N43x = -68,63 → N43 = -97,07kN
y = 0 T43y - N43y -N45 = 0 → N45 = -117,69kN
124
METODA SILA
Zadatak 28:
Metodom sila odredite M, T, N dijagrame. U proraun uzeti u obzir utjecaj momenata savijanja i
uzdu~nih sila na deformaciju zadanog sustava. b/h=20/40cm; E = 3,15107kN/m2
I = 0,001067m4 EI = 33610,5kNm2
F = 0,08m2 EF = 2520000kN
2) X1 = 1 kN
1 ö 1,2  2 2 1,2  3 2 ö 1
a11 = ÷   1,2  2 +   1,2  2 ÷ + (0,40  8  0,40 + 1  8 1) = 4,8 +  0 = 4,8
EI ø 2 3 2 3 ø EF 33610,5 33610,5
1 ù1,2  2 2 1,2  3 ö 2 1 ö 1,2  2 ö 1 2 ö 1,2  3 2 ù

a1v = ú   80 + ÷  80 +  200 ÷ − ÷  200 +  120 ÷ −   120ú −
EI û 2 3 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 ø 2 3 û
−
1
(40  8  0,40) = − 40
−0=−
40
EF 33610,5 33610,5
a1v + a11  X 1 = 0
125
METODA SILA
a1v − 40
X1 = − =− = 8,33 kN
a11 4,8
3) Izraun Mk, Tk, Nk – konani dijagrami
Mk= Mv + m1X1 – superpozicijom
Tk iz Mk - koristei diferencijalne odnose (jer nismo raunali Tv i t1)
Nk= Nv + n1X1 iz ravnote~e vora ili superpozicijom
126
METODA SILA
Zadatak 29:
Za prikazani statiki sustav metodom sila odredite M, N, T dijagrame. Kod izrauna
koeficijenata fleksibilnosti uzeti u obzir samo utjecaj momenata savijanja na deformaciju
sustava. EI je konstanta po itavom sustavu.
2) X1 = 1kN
127
METODA SILA
1 ö55 2 ö 208,33
a11 = ÷   5  2 + 5  5  5÷ =
EI ø 2 3 ø EI
1 ù1000  5 2 250  5 2 2 5 250  2,5 ù 17708

a1v = ú  5 +   5 −  62,5  5  + 250  5  5 +  5ú =
EI û 2 3 2 3 3 2 2 û EI
a1v + a11  X1 = 0 Mk = Mv + m1 ∙ X1 - superpozicijom
a1v 17708
X1 = − =− = −85kN
a11 208,33
Dijagrame poprenih sila izraunamo koristei diferencijalne odnose

−100 − 500 600
T12 = T21 = 0 T23 = T32 = − = = 120 kN
5 5
574 ,8
T43 = T34 = − = −115 kN
5
− 74,8 − 175 ,22
T35 = = 100 kN; T53 = 175 ,22 − 175 ,22 = 0
2,5
ö 175 ,22 ö ö 175 ,22 ö
T65 = ÷ − + 2  62,5 ÷ / 2.5 = 85 kN; T56 = ÷175 ,22 − + 2  62 .5 ÷ / 2.5 = 15 kN
ø 2 ø ø 2 ø
N 12 = N 21 = −120 kN; N 23 = 0; N 32 = f  5 = 100 kN
N 43 = N 34 = 20 kN; N 35 = N 53 = −15 kN; N 65 = N 56 = 0
Dijagrame uzdu~nih sila izraunamo koristei  X = 0 i  Y = 0 za svaki vor
128
METODA SILA
Zadatak 30:
Za prikazani sustav odredite M, T, N dijagrame metodom sila. U proraun uzeti u obzir samo
utjecaj momenata savijanja na deformaciju sustava. EI je konstanta po cijelom sustavu.
P = 100kN
8
tgò = → ò=31,6075°
13
8
tgñ= → ñ=57,9946°
5
 = ñ-ò = 26,3871°
Py = Psinò = 52,41kN
Px = Pcosò = 85,166kN
1) Vanjsko optereenje postupak rjebavanja kao kod Gerberovog nosaa
A = -23,293kN D = 23,293kN
B = 75,703kN E=0
C = 325,166kN F = 418,21kNm
129
METODA SILA
2) X1 = 1kN
A = 0,889kN D = -0,889kN
B = -0,889kN E = -1kN
C = -1kN F = 13kNm
1 ö 3,56  9,434 2
a11 = ÷÷
EI ø
  3,56 +
3,56 2  4 8 2  9 5 2
+ (
+ 8 + 4  10,5 2 + 13 2 )ö÷÷ = 810,271
2 3 3 3 6 ø
ù 302,6  9,434 2 302,6  4 2 ù

  3,56  2 − (302,6  3,56 + 4  360,4  5,78 + 418,2  8) −ú
5
−   3,56 −
1 ú 2 3 3 3 6
a1v = ú ú = −38833,48
EI ú 5 ú
 −  418,2(8 + 4  10,5 + 13)
úû 6 úû
130
METODA SILA
a1v + a11  X 1 = 0
a1v − 38833,48
X1 = − =− = 47,93kN
a11 810,271
Mk= Mv + m1X1 → superpozicijom
Tk= Tv + t1X1 → superpozicijom ili iz Mk - koristei diferencijalne odnose
Nk= Nv + n1X1 → superpozicijom ili iz ravnoteže vora
131
METODA SILA
Zadaci za vje~bu
Zadatak 31:
Potrebno je odrediti momentni dijagram, uzevbi u proraunu samo utjecaj momenata savijanja
na deformiranje sustava. EI = 2,935106 kNm2 = konstanta
q = 40kN/m, K = 600kNm, f = 30kNm, P = 120kN
a11 = 10,981/EI
a1v = -1197,76/EI
X1 = 109,676
Mk= Mv + m1X1 → superpozicijom
132
METODA SILA
Zadatak 32:
Potrebno je odrediti dijagrame unutarnjih sila, uzevbi u proraun samo utjecaj momenata
savijanja na deformiranje sustava. EI = 2,935106 kNm2 = konstanta.
q = 30kN/m, M = 350kNm
Rjebenje:
26236 ,436 110 ,75584

a1v = a11 = X 1 = −236,889 kN
EI EI
289,126
133
METODA SILA
Zadatak 33:
Potrebno je odrediti dijagrame unutarnjih sila, uzevbi u proraun samo utjecaj momenata
savijanja na deformiranje sustava. EI = 2,935106 kNm2 = konstanta
q = 45kN/m, P = 80kN
2
2
2
6 4 4
Rjebenje:
− 4154 ,7588 59 ,792

a1v = a11 = X 1 = 69,487 kN
EI EI
134
METODA SILA
2x NEODREĐENI SUSTAVI
Zadatak 34:
Za dva puta statiki neodređen sustav potrebno je metodom sila odrediti M, T i N dijagrame.
Uzdu~ne deformacije uzeti u obzir samo za zategu.
b/h = 0,4/0,6 m → I = 0,0072m4
F = 0,02x0,05 = 0,001m2 - zatega
EF = 2,1108  0,001 = 210000 kN
EI = 3,15107  0,0072 = 226825 kNm2
osnovni sustav
Za X1 = 1kNm
Za X2 = 1kN
135
METODA SILA
Za vanjsko optereenje (Xi = 0)
1 ù1  5 ö 2 1 ö 0,5  5 ö 2 1 ö 0,5  5 2 ù
a11 = ú ÷  1 +  0,5 ÷ + ÷  0,5 +  1÷ +   0,5  3ú =
EI û 2 ø 3 3 ø 2 ø3 3 ø 2 3 û
a11 =
1
(2,083 + 0,833 + 1,25) = 4,166
EI EI
1 ù1,2  2 2 1,2  3 2 ù 1  10  1 4,8 10

a 22 = ú   1,2  2 +   1,2  2ú + = +
EI û 2 3 2 3 û EF EI EF
1 ù 1,2  2 ö 2 1 ö 1,2  3 ö 2 1 ö 1,2  2 2 1,2  3 ö 2 1 öù

a12 = ú − ÷  0,8 + 1÷ − ÷  0,8 +  0,5 ÷ +   0,2 + ÷  0,2 +  0,5 ÷ú =
EI û 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 ø 2 3 2 ø3 3 øû
a12 =
1
(− 0,933 − 1,26 + 0,16 + 0,54) = − 1,6 =a 21
EI EI
ù öôôôôôôôôô trapez ( l )
÷ôôôôôôôôôø öôôô÷ôôôø öôôôô÷ôôôô
trokut ( l ) trapez desno
ø ù
ú 275  3 ö 2 1 ö 230  3 ö 2 1 ö 230  2 ö 2 1 ö 0,5  5 ö 2 1 ö ú
1 ú ÷  0,5 +  0,8 ÷ + ÷  0,8 +  0,5 ÷ + ÷  0,8 +  1÷ − ÷  225 +  150 ÷ + ú
a1v = ú 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 ø ú=
EI ú ú
0,5  10 ö 2 1 ö 0,5  10 ö 2 1 ö
ú+ ÷  275 +  225 ÷ − ÷  225 +  275 ÷ ú
úû 2 ø3 3 ø 2 ø3 3 ø úû
a1v =
1
247,5 + 241,5 + 199,33 − 250 + 645,83 − 604,17 = 480
EI EI
1 ù 1,2  2 2 1,2  3 ö 2 1 ö 1,2  2 ö 2 1 ö 1,2  3 ö 2 1 öù
a 2v = − ú− 2  3  230 + 2 ÷ 3  230 + 3  275 ÷ + 2 ÷ 3  180 + 3  150 ÷ + 2 ÷ 3  180 + 3  225 ÷ú =
EIû ø ø ø ø ø øû
a 2v =−
1
(184 + 441 + 204 + 351) = − 1180
EI EI
Da izbjegnemo male brojeve sve koeficijente pomnožimo s EI
a11 = 4,166
10
a22 = 4,8+  EI = 4,8+10,80 = 15,60
EF
a12 = -1,60 = a21
a1v = 480
a2v = -1180
136
METODA SILA
Jednad~be kontinuiteta
a11  X 1 + a12  X 2 + a1v = 0

a21  X 1 + a22  X 2 + a2v = 0
X 1  4,166 + X 2 (− 1,6) = −480

dvije jednadžbe s dvije napoznanice
X 1 (− 1,6) + X 2 (15,6) = 1180
D = 4,166  15,6 3 1,62 = 62,4296
D1 = -480  15,6 + 1180  1,6 = -5600
D2 = 4,166  1180 3 1,6  480 = 4147,88

komp.
D − 5600
X1 = 1 = = −89,70kNm ( 88,49 kNm) grebka 1,3%
D 62,429
komp.
D2 4147,88
X2 = = = 66,47kN ( 65,97 kN ) grebka 0,7%
D 62,429
Mk= Mv + m1X1 + m2X2 → superpozicijom
Tk= Tv + t1X1 + t2X2 → superpozicijom ili iz Mk - koristei diferencijalne odnose
Nk= Nv + n1X1 + n2X2 → superpozicijom ili iz ravnoteže vora
137
CROSSOVA METODA
CROSSOVA METODA
Crossova metoda je postupak statikog prorauna okvirnih konstrukcija i kontinuiranih
nosaa (konstrukcije sa sprijeenim translatornim pomacima).
Kod Crossove metode pretpostavka je da su btapni elementi apsolutno kruti.
Zadatak 35:
Za zadani sustav odredite dijagrame momenata i poprenih sila Crossovom metodom.
EI1= 80 kNm2
EI2= 60 kNm2
EI3= 40 kNm2
vor (1) je slobodan, tj. nije vezan s

podlogom
Σ M1 = 0
- openiti izraz za moment na kraju btapa

M ik = aik  i + bik   k + M ik
ñòó ñòó
M i =1 M k =1
1. nađemo momente pune upetosti M ik ( i = 0 )
2. izraunamo krutosti pojedinih btapnih elemenata a ik (  i = 1 )
3. izraunamo razdjelne koeficijente p ik u voru "i" ( Ai )
4. izraunamo prijenosni koeficijent  ik
• M ik → tablica momenata upetosti

aik = 4k ik aik = 3k ik
• Ai = õ aik ;
k bik = 2k ik bik = 0
aik
• pik = −  pik = −1
Ai
bik
•  ik = = 0,5 ik = 0
aik
138
CROSSOVA METODA
M ik → momenti pune upetosti. Izraunamo ih za konstrukciju pod djelovanjem vanjskog

optereenja uz sprijeene sve kutove zaokreta. (u nabem primjeru vor (1))
a ik → krutost btapa, tj. moment u voru "i", a koji se javlja uslijed djelovanja jedininog kuta
zaokreta u voru "i" btapa ik dok je istovremeno sprijeen pomak, tj. zaokret vora "k"
bik → moment u voru "i" uslijed djelovanja jedininog kuta zaokreta u voru "k" btapa ik dok
je istovremeno sprijeen zaokret vora "i"
EI ik
k ik →
lik M ki = bik 1
M ik = aik 1 M ik = aik 1
p ik → razdjelni koeficijent → raspoređuje momente u vor u odnosu na krutosti btapova koji

aik
su prikljueni u tom voru pik = −
Ai
Ai → suma svih krutosti btapova u voru "i"

 ik → prijenosni koeficijent → uslijed djelovanje jedininog kuta zaokreta  i = 1 u voru "k"
btapa ik javlja se moment
 ik = 0,5 za prizmatine btapove obostrano upete

M iki ⎯⎯ ⎯→ M kii = 0,5  M iki
M ik 0 , 5
⎯

 0
M ik ⎯⎯⎯→ 0
M ik
139
CROSSOVA METODA
1.) Stanje pune upetosti 3 sprijeeni svi kutovi zaokreta na sustavu 1 = 0

- djeluje vanjsko optereenje i izraunavamo momente pune upetosti M ik (itamo M ik
potez)
- sustav se rastavlja na 3 elementa
M ik → TABLICA MOMENATA UPETOSTI
ql2 ; M ki = 0
M ik = −
8
ql2 ql2
M ik = − ; M ki =
12 12
3 P  l
M ik = − ; M ki = 0
16
Pl Pl
M ik = − ; M ki =
8 8
140
CROSSOVA METODA
q 2  7,2112
M 13 = − = −216,66 kNm
12
q 2  7,2112
M 31 = − = 216,66 kNm
12
q1  8 2
M 14 = = 320 kNm
8
M 12 = M k = − P  l = −80  7 = −560 kNm
2.) izraunavanje krutosti pojedinih elemenata za a ik pojedinih elemenata za  i = 1

3.) izraunavanje razdjelnih koeficijenata elemenata u voru s nepoznatim kutom
(  i = ? ) p ik i Ai
• maknemo vanjsko optereenje i gledamo bto se debava zbog djelovanja jedininog kuta
zaokreta vora (1) tj. ( 1 = 1 ) M

ki

M ik
1 = 1 1 = 1

M ik
• uslijed djelovanja jedininog kuta zaokreta dolazi do deformacija i javljaju se momenti


i = 1 M ki = bik  i
k = 0


M ik = aik  i M ki = 2  kik  i

M ik = 4  kik  i
141
CROSSOVA METODA
i = 1  i = 1
M ki = 0
 k ik = 0
M ik = aik   i = 3  kik   i
 M ik = 0
M ki = 0
a ik → moment u voru "i" na btapu ik uslijed djelovanje jedininog kuta zaokreta  i = 1 ,

a k = 0
bik → moment u voru "k" na btapu ik uslijed djelovanja jedininog kuta zaokreta  i = 1 ,
a k = 0
i = 1 aik = 4  kik i = 1 aik = 3  kik

bik = 2  kik bik = 0
EI ik
K ik =
lik
vor (1)
a12 = k12 = 0  konzola a13 33,2825
p13 = − =− = −0,526
EI 2 60 A1 63,2825
a13 = 4  k13 = 4  = 4 = 33,2825
l13 7,211 a14 30
p14 = − =− = −0,474
EI1 80 A1 63,2825
a14 = 3  k14 = 3  = 3 = 30  = −1
l14 8
A1 = 63,2825
60
b13 = 2  k13 = 2  = 16,641
7,211
4.) prijenosni koeficijent  ik → koliki dio momenta se prenosi na drugi kraj btapa
za prizmatine btapove  ik = 0,5
bik 2  k ik
 ik = = = 0,5
aik 4  k ik
ik = 0
142
CROSSOVA METODA
• nacrtamo konstrukciju
• na mjestu nepoznatog kuta zaokreta ucrtamo «kuicu» s pripadajuim razdjelnim
koeficijentima p ik
• upibemo momente upetosti M ik
*1. korak 1. iteracije

• "otpustimo" ukljebtenje u voru (1) → on se zaokree i zauzima ravnote~ni polo~aj
• uslijed toga neuravnote~ni moment M1 = M 12 + M 13 + M 14 e se uravnote~iti u
prikljuenim btapovima u omjerima krutosti pojedinih btapova
• pri tom uravnote~enju baljemo dio momenta na druge krajeve prikljuenih btapova
M ki = 0,5  M ik
a)
M 1(1) = 320 − 216,66 − 560 = −456,60kNm
M 14(1) = −456,66  (−0,474) = 216,45kNm
M 13(1) = −456,66  (−0,526) = 240,206kNm
(1)
M 31 = 0,5  240,206 = 120,103kNm
M 12(1) = 0
nakon 1. koraka iteracije provjerimo ravnotežu vora (1)
M 12 + M 13 + M 14 = −560 + 23,536 + 536,63 = 0
• postigli smo ravnotežu i postupak zavrbavamo nakon 1. koraka jer imamo samo jedan
nepoznati kut zaokreta
• da smo imali vibe nepoznatih kutova postupak iteracije ponovili bi u drugom voru i
zatim provjerili ravnotežu.
• nakon toga dolazi 2. iteracija dok se ne postigne ravnoteža u svakom voru.
143
CROSSOVA METODA
50  7,2112
m02 = = 325
40  82 8
m =
1
0 = 320
8
M ik + M ki
Tik = Tik −
0
lik
40  8 536,457
T14 = − = 92,9kN
2 8
40  8 536,457
T41 = − − = −227,1kN
2 8
50  7,211 23,536 + 336,76
T13 = − = 130,3kN
2 7,211
50  7,211 23,536 + 336,76
T31 = − − = 225,3kN
2 7,211
560
T12 = T21 = − = 80kN
7
144
CROSSOVA METODA
Zadatak 36:
Crossovom metodom odredite M i T dijagrame.
EI1= 40 kNm2
EI2= 60 kNm2
EI3= 30 kNm2
nepoznati kutovi zaokreta φ2 i φ3
1.) izraun momenata upetosti ( i = 0 )
3  P  l 3  160  4
M 21 = = = 120 kNm
16 16
ql2 15  6 2
M 23 = − =− = −45kNm
12 12
q  l 2 15  6 2
M 32 = = = 45kNm
12 12
= 100 kNm od djelovanja momenta na konzoli

M 45 = −100kNm na btapu 3 − 4 imamo moment
M 43 = −M 45 = 100kNm te na drugom kraju
= 50 kNm
M 34 = 0,5  M 43 = 50kNm
2.) koeficijenti krutosti i razdjelni koeficijenti

vor (2)
a 21 30
EI 40 p 21 = − =− = −0,4286
a21 = 3  k 21 = 3  1 = 3  = 30 A2 70
l21 4
a 23 40
EI 60 p 23 = − =− = −0,5714
a23 = 4  k 23 = 4  2 = 4  = 40 A2 70
l23 6
A2 = 70  = −1
vor (3)
EI 2 60 a 32 40
a32 = 4  k 32 = 4  = 4 = 40 p 32 = − =− = −0,6897
l32 6 A3 58
EI 3 30 a 34 18
a34 = 3  k 34 = 3  = 3 = 18 p 34 = − =− = −0,3103
l34 5 A3 58
A3 = 58
 = −1
3.) prijenosni koeficijent  = 0,5
145
CROSSOVA METODA
Postupak iteracije:
1.) Nađemo momente u voru (2) i voru (3)
Σ M2 = 120 3 45 =75 kNm Σ M3 = 45 +50 =95 kNm
* u voru (3) je vei neuravnoteženi moment pa iteraciju zapoinjemo u voru (3)
1. korak 1. iteracije vor 3
M 34 = 95  (−0,3103) = −29,48kNm
M 32 = 95  (−0,6897) = −65,52kNm ⎯⎯→
0,5
M 23 = 0,5  (−65,52) = −32,76kNm
nakon 1. koraka Σ M3 = 0 (45+50-65,52-29,48 = 0)

zbrojimo sve momente u voru (2) i uravnote~imo ih; Σ M2 = 120 3 45 - 32,76 = 42,24 kNm
M 21 = 42,24  (−0,4286) = −18,10kNm

M 23 = 42,24  (−0,5714) = −24,14kNm ⎯⎯→
0, 5
M 32 = 0,5  (−24,14) = −12,07kNm
nakon 2. koraka Σ M2 = 0 (120-45-18,10-24,14 = 0), ali u voru (3) imamo neuravnote~eni

M3 = -12,07 kNm
M 32 = −12,07  (−0,6897) = 8,32kNm ⎯⎯→

0,5
M 23 = 4,16kNm
M 34 = −12,07  (−0,3103) = 3,75kNm
nakon 1. koraka Σ M3 = 0
M 23 = 4,16  (−0,5714) = −2,38kNm ⎯⎯→

0, 5
M 32 = 0,5  (−2,38) = −1,19kNm
M 21 = 4,16  (−0,4286) = −1,78kNm
nakon 2. koraka Σ M2 = 0 ali u voru (3) imamo neuravnoteženi M3 = -1,19 kNm
146
CROSSOVA METODA
M 34 = −1,19  (−0,3103) = +0,37kNm

M 32 = −1,19  (−0,6897) = +0,82kNm ⎯⎯→
0, 5
M 23 = 0,41kNm
nakon 1. koraka Σ M3 = 0
2 .korak 3. iteracije vor 2
M 23 = +0,41 (−0,5714) = −0,23kN → ne baljemo u vor (3) jer je mala vrijednost

M 21 = +0,41 (−0,4286) = −0,18kNm
nakon 2. koraka3. iteracije Σ M2 = 0 i M3 = 0 i gotovi smo s iteracijama
Treba uoiti da u vorovima (4) i (5) nije doblo do promjene momenata upetosti te su
oni jednaki poetnim momentima na konzoli!
ql2
pl m0 = = 67,5
m0 = = 160 8
4
160 99,94 160 99,94

T12 = − = 55,02kN T21 = − − = −104,98kN
2 4 2 4
15  6 99,94 − 24,64 15  6 99,94 − 24,64
T23 = − = 65,68kN T32 = − − = −24,32kN
2 6 2 6
24,64 + 100
T34 = − = −24,93kN
5
T43 = T34 = −24,93kN T45 = T54 = 0
147
CROSSOVA METODA
Zadatak 37:
Crossovom metodom odredite dijagrame M i T.
Momenti upetosti:
M21 = 3·P·l / 16 = 3 · 100 · 6 / 16 = 112.5 kNm ;
M23 = - g·l2 / 12 = -30 · 25 / 12 = -62.5 kNm
M32 = g·l2 / 12 = 30 · 25 / 12 = 62.5 kNm
M24 = Mk = g·l2 / 2 = 10 · 25 / 2 = 125 kNm
EI je isti za sve elemente sustava
a21 = 3·k21 = 3 · EI12 / l21= 3·EI / 6 = 0.5EI p21= - a21 / A2 = 3 0.385

a23 = 4·k23 = 3 · EI23 / l23= 4·EI / 5 = 0.8EI p23= - a23 / A2 = 3 0.615
a24 = 0·k24 = 0 · EI24 / l24= 0·EI / 4 = 0 p24= - a24 / A2 = 0
A2 = 1.3 · EI  = -1.00
 M2 = 112.5 + 125 - 62.5 = 175 kNm

M21 = -0.385 * 175 = - 67.375 kNm
M23 = -0.615 * 175 = - 107.625 kNm M32 = 0.5 * 107.625 = -53.18 kNm
M24 = -0 * 175 = -0 kNm
148
CROSSOVA METODA
Napomena: dijagrami su dobiveni kompjutorskim proraunom pa zato postoji mala razlika u odnosu
na runo proveden Crossov postupak.
Dijagram momenata M
Dijagram poprenih sila T
Napomena: stvarni oblik dijagrama poprenih sila prema konvenciji koju koristimo u Proraunu
konstrukcija dobit ete ako dijagram zrcalite oko uzdužne osi pojedinih elemenata .
149
CROSSOVA METODA
Zadatak 38:
Crossovom metodom odredite dijagrame M i T.
1 2 3
0
EI 2 EI EI
EI EI 1
a10 = 4k10 = 4∙ = EI p10= - − =−
4 3EI 3
2EI 2 EI 2
a12 = 4k12 = 4∙ = 2EI p12= - − =−
4 3EI 3
∑ A1= 3 EI
2EI 2 EI 2
a21 = 4k21 = 4∙ = 2EI p10= - − =−
4 3EI 3
EI EI 1
a23 = 4k23 = 3∙ = EI p12= - − =−
3 3EI 3
∑ A2= 3 EI
40  4
2
ql 2 ql 2 40  4
2
3Pl 3  200  l
M 01 = − =− = −53.33kNm M 10 = = = 53.33kNm M 23 = − =− = −112 .5kNm
12 12 12 12 16 16
1 2 2 1
− − − −
3 3 3 3
0..5
− 53 .33 53 .33 37 .5 75 − 112 .5
0..5 − 60 .53 0..5
− 15 .14 − 30 .27 − 30 .28 37 .5
0..5 0..5 20 .18
− 1.68 − 3.36 10 .09 10 .09
− 6.72 0..5 − 3.36 1.12
− 70 .15 19 .7 2.24
− 19 .7 − 63 .79
63 .79
DIJAGRAM MOMENATA (dobiven kompjutorskim proraunom)
DIJAGRAM POPRE NIH SILA (dijagrame treba zrcaliti oko uzdužne osi elemenata)
150
ZADACI ZA VJE}BU
Ispitni zadatak
1. Odredite stupanj statike neodređenosti zadanog sustava te presijecanjem unutarnjih i

vanjskih veza nacrtajte dva statiki određena sustava.
2. Za sustav na slici METODOM SILA treba odrediti dijagrame unutarnjih sila (MK, TK i NK).
Pri izraunu koeficijenata fleksibilnosti uzeti u obzir utjecaj SAMO momenata savijanja na
deformiranje sustava.
EI je konstantan za cijeli sustav.
Za izraunavanje koristiti zadani osnovni sustav.
X1 kNm
osnovni sustav za rjebavanje
3. Za zadani trozglobni nosa sa zategom GRAFI KI treba odrediti unutarnje sile M,T i N u
presjeku t-t. Potrebno je upisati da li su zatega i uzdu~na sila N tlane ili vlane te s koje
strane se nalazi vlana strana momenta. P=150 kN t
t P
4. Za zadani Gerberov nosa potrebno je odrediti M i T dijagrame. M= 100 kNm
t
t
151
ZADACI ZA VJE}BU
Rjebenje:
1. zadatak - neodređenost
3 puta neodređen
2. zadatak - METODA SILA
OSNOVNI SUSTAV ZA RJEaAVANJE
X1 kNm
EI = konstanta
ZAPAMTITE!
Uvijek morate raunati na osnovnom sustavu koji je statiki određen, a konane dijagrame
crtate na zadanom, statiki neodređenom sustavu
152
ZADACI ZA VJE}BU
izraun momentnog dijagram za jedinino optereenje X1 = 1kN na zadanom OSNOVNOM

SUSTAVU
reakcije
m1 dijagram
a11 = 1.88/EI
153
ZADACI ZA VJE}BU
izraun momentnog dijagrama za vanjsko optereenje na zadanom OSNOVNOM SUSTAVU
reakcije za mv
mV dijagram
74
156
76
a1v=-154.26/EI X1= 82 kNm
154
ZADACI ZA VJE}BU
Konane reakcije za zadani sustav (crtamo na zadanom sustavu, statiki neodređenom)
Konani momentni dijagram Mk (crtamo na zadanom sustavu, statiki neodređenom)
107,23
122,77
42,77
155
ZADACI ZA VJE}BU
Konani dijagram poprenih sila Tk (crtamo na zadanom sustavu, statiki neodređenom)
Napomena: stvarni oblik dijagrama poprenih sila, kako ga obino crtamo u Proraunu konstrukcija,
dobit ete ako dijagram zrcalite oko osi pojedinih elemenata (ovo je kompjutorsko rjebenje)
Konani dijagram uzdu~nih sila Nk (crtamo na zadanom sustavu, statiki neodređenom)
156
ZADACI ZA VJE}BU
3. zadatak - GRAFI KI treba odrediti unutarnje sile M,T i N u presjeku t-t.

Potrebno je upisati da li su zatega i uzdu~na sila N tlane ili vlane te s koje strane se
nalazi vlana strana momenta. P=150 kN t
t
P
Treba odabrati mjerilo du~ina i mjerilo sila
R A+ Z
rtt
1 A B
3
P Z
Oitamo: Ttt
A= 60 kN, B= 162 kN B
Z= 60 kN (tlak)
T= - 60 kN; A R A+ Z
N= 60 kN (vlak)
M= -RA+Z*rtt=-90 kNm (vlak je gore)
N tt
Stvarni smjerovi traženih sila i momenta
157
ZADACI ZA VJE}BU
4. Za zadani Gerberov nosa potrebno je odrediti M i T dijagrame.
Reakcije
M dijagram
T dijagram
158
ZADACI ZA VJE}BU
Dodatni zadaci za vje~bu:

1. Odredite MTN dijagrame!
Rjebenja:
Reakcije M dijagram
T dijagram N dijagram
159
ZADACI ZA VJE}BU
Rjebenja :
Reakcije M
T N
160
ZADACI ZA VJE}BU
Rjebenja:
Reakcije M
T N
161
ZADACI ZA VJE}BU
Rjebenja:
Reakcije M
T N
162
ZADACI ZA VJE}BU
Rjebenja:
Reakcije M
T N
163
LITERATURA
Literatura:
1. D. Bazjanac: NAUKA O VRSTOI, Tehnika knjiga, Zagreb, 1973. god.
2. H. Werner: TEHNI KA MEHANIKA (skripta) Zagreb, 1988. god.
3. V. Simovi: GRAĐEVNA STATIKA I.,Građevinski institut, Zagreb ,1988. god.
4. A. Kirienko: TEHNI KA MEHANIKA I. DIO STATIKA, Građevinski institut, Zagreb
1990. god.
5. V. aimi: OTPORNOST MATERIJALA I., akolska knjiga, Zagreb, 1992. god.
6. M. Anđeli: STATIKA NEODREĐENIH aTAPNIH KONSTRUKCIJA, Drubtvo hrvatskih
građevinskih konstruktora, Zagreb, 1993. god.
7. V. Simovi: LEKSIKON GRAĐEVINARSTVA, Masmedia, Zagreb, 2002. god.
8. M. Anđeli: GRAĐEVNA STATIKA II., Građevinski fakultet Sveuilibta u Zagrebu,
Zagreb,2005. god.
9. H. Werner: MEHANIKA I.-STATIKA, HSGI, Zagreb, 2007. god.
164
Nakladnik
Tehniko veleuilibte u Zagrebu
Graditeljski odjel
Avenija Veeslava Holjevca 15
2011.
Tisak
V.G.copy-print
e-mail: vgusluzniobrt@inet.hr
Zagreb

Zbirka Zadataka - Proracun Konstrukcija-2012 Za Web (5) - 230308 - 145306

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Zadataka - Proracun Konstrukcija-2012 Za Web (5) - 230308 - 145306

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRIRU NICI TEHNI KOG VELEU ILIaTA U ZAGREBU

MANUALIA POLYTECHNICI STUDIORUM ZAGRABIENSIS

Tehniko veleuilibte u Zagrebu

Objavljivanje je odobrilo Struno vijee Tehnikog veleuilibta u Zagrebu ,

ZBIRKA ZADATAKA IZ PRORA UNA KONSTRUKCIJA

Zbirka zadataka iz Prorauna konstrukcija 3 skripta sadr~i gradivo koje se obrađuje na

PRORA UNSKI MODELI (SHEME) KONSTRUKCIJE

I. podjela s geometrijskog stajalibta

II. podjela s kinematskog stajalibta

Za rjebavanje statiki određenih sustava koriste se jednad~be ravnote~e.

Za rjebavanje statiki neodređenih sustava koriste se jednad~be ravnote~e + jednad~be

- Materijalna toka u ravnini (tijelo bez dimenzija)

Vanjske veze – vanjski spojevi - le~ajevi

Klizni le~aj 3 oduzima 1 stupanj slobode, tj.

Nepomini le~aj (zglobni le~aj) - oduzima 2

Kruti ili upeti le~aj - oduzima 3 stupnja slobode,

Unutarnje veze – unutarnji spojevi

Zglobna veza 3 dozvoljava samo rotaciju, ali ne i

Dvostruka zglobna veza – jednostruki zglob između tijela I. i tijela

Trostruka zglobna veza – preuzima na sebe 6 stupnjeva

• "strukost" zglobne veze - n= i-1 gdje je i broj tijela ili

Kruta ili upeta veza 3 oduzima

Kombinacija unutarnjih i vanjskih veza

OSNOVNE VEZE TO KE I TIJELA S PODLOGOM I MEĐUSOBNO

Također treba paziti na raspored veza;

- one ne smiju biti međusobno paralelne

- i ne smiju se sjei u istoj toki

UTVRĐIVANJE GEOMETRIJSKE NEPROMJENJIVOSTI ZADANIH

1 tijelo --- 1 disk --- 3 stupnja slobode

toka 3 vezali smo toku s 2 unutarnje veze za disk i dobili

2 tijela (diska) vezali smo s jednim btapom (1

dva diska 3 2 x 3 stupnja slobode = 6 stupnjeva slobode

2 diska = 6 stupnjeva slobode

imamo 1 disk (tijelo) 4 3 stupnja slobode

pojavile su se 2 veze vibka → STATI KI NEODREĐENI

Presijecanjem 2 vanjske veze dobili smo statiki određeni sustav.

Ovdje imamo primjer kako smo povezali

Provjeru geometrijske nepromjenjivosti osim prepoznavanje, mo~emo provesti i formulom

S = 0 -- samo nu~an, ali ne i dovoljan uvjet da je sustav statiki određen i geometrijski

S < 0 -- imamo vibak veza -- statiki neodređeni sustavi

S > 0 -- imamo manjak veza -- mehanizam

D=2; = 2; Z1=1; a=5; L=3

ili možemo sve proglasiti diskovima i zglobovima

D=7; Z1=5; Z2=2; L=3

D=1; Z0= 1; L=3

S= 31 3 31 3 3 = -3x !!!!!!!!

Kod ovog presijecanja veza dobili smo lokalni mehanizam

=8; a=13; L=3 S = 0, ali

Primjeri određivanja statike neodređenosti!

NOSIVI KONSTRUKTIVNI SUSTAVI – NOSA I

➢ prosta greda s prepustom

➢ trozglobni nosa trozglobni nosa sa zategom

Sve gore nacrtane punostjene sustave možemo imati i u rebetkastoj izvedbi.

➢ ojaana ili Langerova greda

U Proraunu konstrukcija interesirat e nas veze u spojevima i to le~ajne i unutarnje veze.

P=100kN Py= P  sinñ = 70,71 kN; Px= P  cosñ = 70,71 kN

Presjek 3: Σ x = 0 N3 -70.71 = 0 N3= 70.71 kN

Presjek 2.: Σ x = 0 N2= 0

Zadatak 3: Odredite veze u spojevima (le~ajne reakcije) i dijagrame unutarnjih sila.

Presjek 1:Σ x = 0 N1= 100 kN

Presjek 2: Σ x = 0 100 3 N2= 0 N2 = 100 kN

Presjek 3: Σ x = 0 N3+100-100 = 0 N3=0

Dijagrame poprenih sila mo~emo dobiti i iz diferencijalnih odnosa, ako nam je to

Tehniko veleuilibte u Zagrebu

Objavljivanje je odobrilo Struno vijee Tehnikog veleuilibta u Zagrebu ,

Zbirka zadataka iz Prorauna konstrukcija 3 skripta sadr~i gradivo koje se obrađuje na

Za rjebavanje statiki određenih sustava koriste se jednad~be ravnote~e.

Za rjebavanje statiki neodređenih sustava koriste se jednad~be ravnote~e + jednad~be

- Materijalna toka u ravnini (tijelo bez dimenzija)

Nepomini le~aj (zglobni le~aj) - oduzima 2

- i ne smiju se sjei u istoj toki

toka 3 vezali smo toku s 2 unutarnje veze za disk i dobili

Presijecanjem 2 vanjske veze dobili smo statiki određeni sustav.

S = 0 -- samo nu~an, ali ne i dovoljan uvjet da je sustav statiki određen i geometrijski

S < 0 -- imamo vibak veza -- statiki neodređeni sustavi

Primjeri određivanja statike neodređenosti!

➢ trozglobni nosa trozglobni nosa sa zategom

➢ ojaana ili Langerova greda

U Proraunu konstrukcija interesirat e nas veze u spojevima i to le~ajne i unutarnje veze.

Dijagrame poprenih sila mo~emo dobiti i iz diferencijalnih odnosa, ako nam je to

Za predznak poprene sile va~an nam je tok funkcije dijagrama momenata, a ne da li je

Jednostavnije  "rastavljamo" Gerberov nosa na diskove i gledamo da li su odvojeni

* prvo odredimo "reakcije" za I. nivo ( VD i VE )  budui da tu u stvarnosti ne postoji

• za PY kao u prethodnom sluaju

odredimo reakciju HA i N dijagram od djelovanja sile P1x ( N dijagram postoji od toke

Job neki primjeri "rastavljanja" Gerberovog nosaa

3.) Nosa BCDE

Za zadani Gerberov nosa treba odrediti M i T dijagrame - grafoanalitikim postupkom.

Obrazlo~enje grafoanalitikog postupka

Rebetkasti nosai mogu biti jednostavni i slo~eni.

* jednostavni - tono se zna redoslijed spajanja btapova, a optereenje se preko btapova

* slo~eni redoslijed rjebavanja je određen brojem nepoznanica u pojedinom voru te se

kod nepoznatih veliina uvijek pretpostavljamo vlane sile u

Σx=0 i Σ y = 0 u svakom voru

Grafiki: (od vora do vora)

Gx je negativna jer smo tako izraunali

vor (1)  kontrolni vor  treba provjeriti, a ne samo zakljuiti

2.) Određivanje vrijednosti u oznaenim btapovima rebetke

U oznaenim btapovima rebetke odrediti vrijednosti djelovanja Culmannovom metodom.

1.) Nađemo reakcije grafikim postupkom koristei Culmannov pravac C.P.(R)