JOSIP FOTOGRAFIJE 1976. – 2011.

JOSIP PHOTOGRAPHY 1976 - 2011

Galerija Emanuel Vidović, prosinac 2011. - siječanj 2012.

The Emanuel Vidović Gallery, December 2011 – January 2012
PRED
Stradivarijevskim zanosom, umijećem i strpljivošću, fotograf
Josip Klarica izrađuje veliki fotografski aparat, umjetničko
oružje najvećeg kalibra. Graditelj fotoaparata potom se pre-
tvara u lovca. U teški fotoaparat umeće neobično veliki, speci-
jalno za njega izrađeni negativ. Potom stavlja fotoaparat u ko-
lica i kreće, samo njemu poznatim stazama, u mrak Maksimir-
ske šume, do pomno odabranog mjesta. Tamo, u spleenu stare
mračne šume, Klarica, kao u kakvoj zasjedi, čeka prvi proplam-
saj blaženog jutarnjeg svjetla, onaj posvećeni trenutak kad se
svjetlost zaiskri i prelomi u milijunima kapljica rose na travi,
granama i raslinju. To je trenutak kad u treptaju ekspozicije,
božansko svjetlo pada na veliku retinu fotografskog oka - plohu
negativa koju će kasnije u tamnoj komori, poslije razvijanja,
Klarica priljubiti na fini fotografski papir. Tako nastaju njegove
fascinantne fotografije – kontakt kopije – gdje je pozitiv uvijek
jednake veličine kao i negativ. Nema uvećavanja. Nema photos-
hopa. Nema intervencija, retuširanja, popravljanja – tek čista
fotografija koja se beskompromisno odriče intervencija u vla-
stitom tkivu i u tome je njeno dostojanstvo. Klaričina fotografi-
ja je ionako bila već snimljena i prije samog čina snimanja jer
je prethodno potpuno domišljena.
FORE
Photographer Josip Klarica makes a great camera, art weapon
of the highest caliber with Stradivarian enthusiasm, skill and pa-
tience. Maker of the camera then turns into the hunter. He inserts
unusually large negative, specially made for him, in the heavy
camera. Then he puts the camera in the chair and starts, the paths 03
only known to him, in the darkness of Maksimir, toward carefully
selected site. There, in the spleen of old dark wood, Klarica, as
in any ambush, waits for the first flare of blessed morning light,
the one devoted moment when the light sparks and breaks into
millions of droplets of dew on the grass, branches and vegetation.
This is the moment when, in the blink of an exposure, the divine
light falls on the great retina of photographic eye – negative sur-
face that will later, after developing in the darkroom, Klarica stick
on fine photographic paper. This is how his fascinating photographs
are made - contact prints - where positive is always the same size
as the negative. There is no zoom. No Photoshop. No interven-
tion, retouch, repair - just pure photography that uncompromis-
ingly disclaims intervention in its own tissue and that is its dignity.
Klarica`s photography was already taken before the act of shoot-
ing, as it had been previously thought.
 Klarica, baš kao Michael (Robert De Niro) u filmu “Lovac na
jelene”, ne rasipa nasumce svoje streljivo. On poštuje onaj isti
moralni kodeks koji je Michael sebi postavio u filmu dok lovi je-
lena kapitalca – “one shot”, jedan hitac – jedan snimak. Klarica
tako neće pucati sumanuto po svojoj plemenitoj “fotografskoj
lovini”. On će ispaliti taj jedan jedini hitac, “one shot” i otići
zadovoljan lovinom. U tom prešutnom dogovoru s potencijalnim
plijenom – “pucat ću na tebe samo jedanput” – sadržana je lje-
pota odnosa između lovca i lovine. One shot.
Sada, kad internet i digitalne tehnologije neprimjetno, ali bitno
mijenjaju našu percepciju vremena i prostora, a mi smo uvuče-
ni u zavodljive virtualne svjetove u tolikoj mjeri da se možemo
upitati jesmo li i sami virtualni, lakomisleno odbacujemo neke
“stare” tehnologije. Pritom zaboravljamo da se zapravo odriče-
mo nečeg vrijednog, nečeg što nije ni u kom slučaju reklo svoju
posljednju riječ, i što treba čuvati upravo zato što predstavlja
04 alternativu sveopćoj i sveprisutnoj digitalizaciji. Dilema – ana-
logna ili digitalna fotografija posve je besmislena. Napuštanje
analogne fotografije ne znači da je njom sve rečeno. Možda
njeno vrijeme tek dolazi. Analogna fotografija je specifična i
nenadomjestiva jer nam omogućava vizualno iskustvo drugačije
od onog koje pruža “savršena digitalna slika”.
Izrada digitalnih fotografija je lakši i čišći postupak, no čak
i obična 35 mm filmska snimka napravljena na pola stoljeća
starom fotoaparatu ima veću oštrinu i rezoluciju od digitalne.
Filmska snimka je zrnatija bez obzira kolika je osjetljivost fil-
ma, a njena zrnatost je uvijek prirodna i ugodna za ljudsko
oko. Film je uvijek oštar. Za film treba više vještine, ali kada je
jednom steknete, rezultati su veličanstveni i čarobni. Zato je
film besmrtni medij Majstora.
Klarica, just like Michael (Robert De Niro) in “The Deer Hunter”,
does not waste his ammunition at random. He respects the same
moral code that Michael put himself in the film while hunting capi-
tal deer - “one shot”, one shot - one shot. Klarica does not shoot
madly at his noble “photographic prey”. He fires the single shot,
“one shot” and leaves satisfied with the prey. In this silent agree-
ment with potential prey - “I’ll shoot at you just once” – there
is the beauty of the relationship between hunter and prey. One
shot.
Now, when the Internet and digital technologies seamlessly but
significantly change our perception of time and space, and we are
drawn into the seductive virtual worlds to the extent that we can
ask ourselves whether we are virtual, we recklessly reject some
“old” technologies. In doing so, we forget that we actually give
up something valuable, something that is not in any case said its
last word, and what should be retained precisely because it repre-
sents an alternative to the universal and pervasive digitalization. 05
Dilemma - analog or digital photography is completely meaning-
less. Abandonment of analog photography does not mean that it is
finished. Maybe its time is to come. Analog photography is specific
and irreplaceable because it allows us visually different experi-
ence from that provided by “a perfect digital picture”.
Creating digital images is easier and cleaner process, but even an
ordinary 35 mm film recording made on a half-century old cam-
era has higher resolution and sharpness of digital. Film footage is
grainy no matter what the film sensitivity is, and its granularity
is always natural and pleasing to the human eye. Film is always
sharp. You need more skills for the film, but once gained, the re-
sults are magnificent and magical. That is why the film is immortal
medium of the Master.
J. Klarica, snimio I. Posavec / photo by I. Posavec
 Postoje pojedinci koji nisu napustili analognu tehnologiju i svje-
sni njene posebnosti preuzimaju ulogu čuvara kolektivne me-
morije. Jedan od najupornijih u toj plemenitoj misiji povratku
fotografskim izvorima je zagrebački fotograf i praški đak Josip
Klarica. On za stvaranje fotografske slike ne upotrebljava samo
analogne aparate koje sam izrađuje (replika Martensove pano-
ramske kamere iz 1844. godine), nego za opredmećenje svojih
metafizičkih foto-instalacija koristi cameru obscuru, pramajku
svih kamera, jednostavnu crnu kutiju s rupicom kroz koju ulazi
svjetlost i na fotoosjetljivoj površini papira, neometana optič-
kim pomagalima poput leća i zaslona, ispisuje autentičnu sliku.
Sliku kakvu nije i neće zabilježiti nijedna suvremena kamera
jer nema osobnost camere obscure, koja predočava perspekti-
vu onakvu kakvu je vidi ljudsko oko, prenosi jednaku dubinsku
oštrinu u svim planovima slike i propušta sve valne duljine svje-
tlosti.
06 Josip Klarica je majstor optičkih i kemijskih procesa, zna uskla-
diti sadržaj i način njegova fotografskog bilježenja te pomoću
jednostavne “crne kutije” dobiti impresivan snimak. Pozitive
izrađuje kontaktnim kopiranjem na pomno odabranom papiru
visoke kvalitete vodeći računa o vizualnim i taktilnim vrijed-
nostima svojih fotografija. Na slici jednake veličine kao i nega-
tiv uspijeva očuvati profinjeni chiaroscuro, savršenost i čistoću
tonske izbalansiranosti. Još je Davor Matičević pišući o fotogra-
fiji Josipa Klarice 1991. godine primijetio kako duga ekspozi-
cija, preduvjet nastanka jasne slike pomoću camere obscure,
bilježi drhtaje svjetla, čime se postiže “atmosfera, a time i
sugestivnost”.1 Camera obscura je idealno sredstvo za fotografa
kakav je Klarica jer mu ona omogućava da umjesto trenutka za-
bilježi proces i stvori fotografiju bremenitu protokom vremena
koje uvjerljivo prenosi njegovo shvaćanje svijeta.
1 Matičević, Davor. Josip Klarica, MSU, Zagreb 1991. U: Suvremena umjetnička
praksa. Zagreb: Durieux/MSU/Hrvatska sekcija AICA, 2011. Str. 306
There are individuals who have not left analog technology and are
aware of its special quality, they take on the role of guardians of
collective memory. One of the most persistent in this noble mission
to return to photographic sources is Josip Klarica, a photographer
from Zagreb and Prague student. For the creation of photographs
he does not only use analog cameras that he makes himself (a
replica of Martens panoramic camera from 1844), but for objec-
tification of his metaphysical photo installations he uses camera
obscura, ancestress of all the cameras, a simple black box with a
hole through which light enters and on the photosensitive surface
of paper, with no optical aids such as lenses and screens, he prints
an authentic photograph. The photograph that is not and will not
be recorded with any modern camera because there is no per-
sonality of camera obscura, which presents a perspective as it is
perceived by the human eye, transmits the same focus in all photo
plans and permits all wavelengths of light.
Josip Klarica is a master of optical and chemical processes, he is
capable of reconciling the content and manner of his photographic
recording, and knows how to get an impressive shot with a simple
“black box”. He makes positives by contact copying to carefully
selected high-quality paper taking into account the visual and tac-
tile values ​​of his photos. In the photograph of the same size as
the negative he preserves a delicate chiaroscuro, perfection and
purity of tone balance. Even Davor Matičević, while writing about
Josip Klarica`s photography in 1991, observed that a long expo-
sure, a prerequisite in the making of a clear photograph with the
camera obscura, captures the flicker of light, resulting in “an at-
mosphere, and thus suggestive.”1 Camera obscura is an ideal tool-
for a photographer as Klarica is because it allows him to record the
process instead of the moment and to create a photograph full of
the passage of time, which convincingly transmits his understand-
ing of the world.
1 Matičević, Davor. Josip Klarica, MSU, Zagreb 1991. In: Suvremena umjetnička prak-
sa. Zagreb: Durieux/MSU/Hrvatska sekcija AICA, 2011. p. 306
Za Klaricu fotografija nije realistički bilježnik svijeta i nema
reprezentacijsku funkciju. Potpuno je svjestan nadrealističke
prirode fotografske slike i znalački iskorištava njenu snagu “u
stvaranju stvarnosti drugog stupnja, koja je uža ali dramatični-
ja od stvarnosti koja se opaža prirodnim promatranjem”.2
Od početka bavljenja fotografijom usredotočen je na projekciju
nemimetičkih unutarnjih slika. Najveći dio Klaričinih slika su
“mrtve prirode”, fotografije instalacija koje su sastavljene od
stvarnih predmeta, ali su oni iščašeni iz uobičajenog konteksta
i uvučeni u situaciju koja je apsurdna i nadrealna. Neočekivani
susret običnih predmeta kojima se postiže čudesno, naboj i pri-
zor tajanstvenog može se vidjeti kao citat postupka svojstvenog
za nadrealističko slikarstvo, kao što su i mnogi drugi aspekti
njegove fotografije aluzije na različite segmente umjetnosti i
kulture. Klarica je postmodernist koji sakuplja fragmente jed-
nog davno razlomljenog svijeta i montira ih u prizore na rubu
apsurda tako da ne prenose samo nedostatak logičkog, nego
sugeriraju odsustvo egzistencijalnog smisla. Preparirane ptice,
životinjske glave i utrobe, komadi starog, oštećenog ili razlo-
mljenog stakla, sve to servirano na stolu i postavljeno u pejzaž
u slabom svjetlu rane zore ili predvečerja koje pojačava turob-
nost prizora i prožima prostor energijom koja slici daje neki
novi neslućeni viši smisao. Klaričino svjetlo, to je ona podsvje-
sna pulsacija koje djeluje kao antiteza smišljenom građenju in-
scenacije u prostoru, moćni agens koji u konačnici racionalno
pretvara u iracionalnu viziju.
Klarica nesumnjivo crpi nadahnuće iz djela Franza Kafke i pije
s izvora srednjoeuropskog kulturnog kruga. Uspješno apstrahira
utjecajne predloške služeći se asimetričnim sekvencama crnih
i bijelih ploha. Pozorno hvata najrafiniranije sive tonove da bi
stvorio jedinstveno ozračje raskošne dekadencije sa zadahom
prolaznosti i smrti.
2 Sontag, Susan. O fotografiji. Beograd: Studentski informativni centar, 1982. Str. 54
For Klaric a photograph is not a notary of realistic world and has no
representational function. He is fully aware of the surrealistic na-
ture of the photographic image and he skillfully exploits its power
“to create another level of reality, which is narrower but more dra-
matic than the reality that is perceived by natural observing”.2
Since the beginning of taking photographs he has been focused on
the projection of nonmimic internal images. The largest part of
Klarica`s photographs are “still lifes”, photos of installations that
are composed of real objects, but they are dislocated from the
usual context and drawn into a situation that is absurd and surreal.
An unexpected encounter of ordinary objects, that obtain miracle,
charge and mysterious scene, can be seen as a quotation of proc-
ess characteristic for Surrealist painting, like many other aspects
of his photography are allusions to various aspects of art and cul-
ture. Klarica is a postmodernist who collects fragments of a broken
world, and installs them in the scenes on the verge of absurdity
so that they not only transmit the lack of logic, but rather suggest 07
the absence of existential meaning. Stuffed birds, animal heads
and intestines, pieces of old, damaged or broken glass, all served
on the board and placed in the landscape in the dim light of early
dawn or dusk which reinforces the dreary scene and imbues the
area with ​​energy that gives the photo some new unexpected high-
er meaning. Klarica`s light, it is that unconscious pulsation which
acts as the antithesis of the deliberate construction of staging in
space, is a powerful agent that ultimately transforms rational into
irrational vision.
Klarica clearly draws inspiration from the works of Franz Kafka
and drinks from the Central European cultural circle. He success-
fully abstracts influential templates using asymmetric sequences
of black and white surfaces. He carefully catches the most sophis-
ticated gray tones to create the unique atmosphere of luxurious
decadence with the stench of transience and death.
2 Sontag,Susan. O fotografiji. Belgrade: Studentski informativni centar, 1982. p. 54
 Prividan mir Klaričinih “situacija” neće promaknuti oku kulti-
viranog promatrača koji će u slojevima gustog narativnog tkiva
prepoznati tragove drame, posljedice katastrofe. Jer mir u tu-
ninom oku najuvjerljivije svjedoči o strašnom udarcu ribarsko-
ga noža.
Većina Klaričinih fotografija emanira fizičku, a još više psihičku
bol, suspregnuti vrisak, sumnje, unutarnje užase, ludilo, snove,
zaborav i sveprisutnu, smrt. Smrt je na Klaričinim fotografijama
prosuta kao prah po cijeloj površini slike. Mekano difuzno svje-
tlo prikriva prve nijanse nadolazećeg bljedila plijesni i truleži.
Čudesna su Klaričina sita kojima prosijava svjetlost i baca je
kao blagoslov po bistama, lutkama, prepariranim životinjama.
U mnogim mrtvim prirodama, navedimo samo Mrtvu prirodu
s gnijezdom ptice, Glavu pijevca na okruglom stolu, Kokošje
pandže, Sudekova čaša, Klarica koristi “subjektivnu kameru”
(pozicija kamere koja u filmu sugerira ono što filmski junak vidi
08
vlastitim očima). Tko bi mogao biti spomenuti promatrač? Mi
sami, neko začuđeno dijete ili ravnodušni bog. Klarica nas do-
vodi pred plohu stola na kojem se nalaze predmeti lišeni svo-
jih svrha i vlasnika. Za stolom nema ljudi, no sveprisutni su
tragovi njihovih egzistencija i sudbina, pribor za jelo, ostaci
hrane, zrcala, tanjuri neispijene juhe. Miris ravnodušja u smrti.
Pokretač tihe, zapretane i zauzdane strave, glavni lik u dvodi-
menzionalnoj sceni nijemog užasa. Tjeskobe, kao male nečujne
nevere, vrludaju svim planovima slike. To su one iste tjeskobe
koje je osjećao bezimeni kafkijanski činovnik i koje jednakim
intenzitetom osjeća suvremeni korporacijski službenik čiji život
prolazi pred zaslonima računala.
Klaričino djelo impregnirano je filmskim i književnim referen-
cama, što nije čudno ako poznajemo okolnosti njegova umjet-
ničkog dozrijevanja. Dok mu je film predavao Miloš Forman,
književnost Milan Kundera, prijateljevao je s mađioničarom
češke fotografije Josefom Sudekom. Kada bismo tražili samo
J. Klarica, snimio I. Posavec / photo by I. Posavec
The eye of an cultivated observer will not miss the apparent peace
in Klarica`s “situations”, who will identify traces of narrative dra-
ma and the consequences of disasters in layers of dense tissue. As
the peace in the eye of tune convincingly evidences of the terrible
blow of a fishing knife.
Most Klarica`s photos emanate physical and even more psycho-
logical pain, suppress scream, doubts, internal horrors, madness,
dreams, forgetfulness and omnipresent death. Death is poured out
as dust across the surface of the image in Klarica`s photographs.
Soft diffuse light conceals the first shades of coming fustiness and
decay. Klarica uses wonderful sieves through which the light shines
and throws it as a blessing on busts, dolls, stuffed animals.
In many still-lifes, to name just Still Life with a Bird’s Nest, Roost-
er Head on the Roundtable, Chicken Claws, Sudek`s Glass, Klarica
uses “subjective camera” (camera position which suggests what
movie hero sees with his own eyes). Who could be the mentioned
09
observer? We ourselves, a puzzled child or indifferent God. Klar-
ica brings us to the board on which the objects are deprived of
their purpose and owner. There are no people at the table, but
there are ubiquitous traces of their existence and fate, cutlery,
food scraps, mirrors, plates with soup. The smell of indifference
in death. The agitator of silent and tempered terror, the main
character in two-dimensional scene of silent horror. Anxieties, as
small silent storms wander in all photo plans. These are the same
anxieties that a nameless Kafkaesque clerk felt and that a modern
corporate clerk, whose life passes in front of computer screens,
feels with the same intensity.
Klarica`s work is impregnated with film and literary references,
which is not surprising if we know the circumstances of his artistic
maturation. While Milos Forman taught him film, Milan Kundera
literature, he was a friend of Josef Sudek, a wizard of the Czech
photography. If we asked for only one photogram into which thou-
sands of photograms of one cinematic work could transform, we
 jedan fotogram u koji bi se moglo transformirati tisuće fotogra-
ma jednog filmskog djela, pronašli bismo ga među Klaričinim fo-
tografijama. Vidjeti njegove fotografije znači znati čitati priču
koja je koncentrirana u samo jednoj jedinoj filmskoj sličici.
Neobično je teško odrediti vrijeme i mjesto nastanka Klaričinih
fotografija, ali u svakoj se mogu iščitati nataloženi kulturnohi-
storijski slojevi, u svakoj diše stara gospođa Mitteleuropa.
Josip Klarica je gospodar mračnih snoviđenja u dolini sjena,
samotnjak, koji vlastitu umjetnost promišlja i stvara u miru re-
treata. Glavne teme njegovih fotografija su patnja, i to ona
najgore vrste, besmislena, smrt, morbidna priviđenja koja se
objavljuju u snovitim asocijativnim impresijama, hotimice oslo-
bođenim svakog logičkoga reda. To su odrazi razbijenih svijesti,
bolni, a opet puni mira i spokoja.
Možda je najveća vrijednost Klaričinih fotografija u njihovoj ne-
10 nametljivoj metafizičnosti. One kumuliraju jedinstveni memen-
to zaboravljene budućnosti. Da, Klarica ima nagnuće prema in-
trospektivno Prošlom, sluti, ili zna, da je zametak budućeg u
prošlom. Ono njegovo neodređeno blijedo svjetlo pruža slutnju
istine, onaj osjećaj jasnog gledanja kada se svi međuodnosi li-
kova i predmeta nalaze u stanju fosforesciranja istine.
Fotograf Josip Klarica samo za upućenog i senzibilnog proma-
trača čuva srebrni ključ od crvenih vrata.
Nela Žižić
would find it among Klarica`s photographs. To see his photographs
is to know how to read a story that is concentrated in only a single
film frame.
It is unusually difficult to determine the time and place of Klarica`s
photographs, but each illustrates the sedimented cultural-histori-
cal layers, in each old lady Mitteleuropa breathes.
Josip Klarica is the master of dark dreams in the valley of shad-
ows, a loner who reflects his own art and creates in the peace of
retreat. The main topic of his photographs is suffering, and that
of the worst kind, pointless, death, morbid visions which appear
in dreamy associative impressions, deliberately released of any
logical order. These are reflections of the broken consciousness,
painful, and yet full of peace and tranquility.
Perhaps the greatest value of Klarica`s photographs is in their dis-
crete metaphysics. They accumulate a unique memento of forgot-
ten future. Yes, Klarica has inclination toward the introspective 11
Past, he suspects or knows that the embryo of a future is in the
past. His indefinite pale light gives an inkling of the truth, the feel-
ing of a clear view when all the interrelationships of characters
and objects are in a state of phosphorescence of the truth.
Photographer Josip Klarica keeps the silver key from the red gate
only for a well-versed and sensible observer.
Nela Žižić
 Kokošje pandže,
Mrtva priroda na balkonu Sudekova čaša
12 (kat. 1) (kat. 2) 13
Still Life on the Balcony Chicken claws,
(cat. 1) Sudek`s Glass
(cat. 2)
 Glava pijevca na okruglom stolu
(kat. 3)
14 The Rooster Head on the Roundtable 15
(cat. 3)
 Mrtva priroda s kriškom lubenice
(kat. 4)
16 17
Still Life with a Slice of Watermelon
(cat. 4)
 Franz Kafka:
Glava ovce U kažnjeničkoj koloniji
18 (kat. 7) (kat. 10) 19
The Sheep Head Franz Kafka:
(cat. 7) In the Prison Colony
(cat. 10)
 Mrtva priroda Mrtva priroda
s gipsanim glavama III s gipsanim glavama II
20 (kat. 8) (kat. 9) 21
Still Life Still Life
with Plaster Heads III with Plaster Heads II
(cat. 8) (cat. 9)
 Mrtva priroda
s okom na koju je
Mrtva priroda pao prvi snijeg
s gnijezdom ptice (kat. 12)
22 (kat. 11) Still Life 23
Still Life with an Eye
with a Bird’s Nest to which the
(cat. 11) First Snow Fell
(cat. 12)
 Srebrna čaplja II Glava svinje
(kat. 13) (kat. 14)
24 25
A Silver Heron II The Hog Head
(cat. 13) (cat. 14)
 Glava tune
s komadićima
razbijenog ogledala
(kat. 15)
26 The Tune Head 27
with Pieces
of Broken Mirror
(cat. 15)
 Glava tune
(kat. 16)
28 The Tune Head 29
(cat. 16)
 Franz Kafka: Mrtva priroda
Preobražaj s pticom Turacao
(kat. 17) (kat. 18)
30 Franz Kafka: Still Life 31
The Metamorphosis with a Bird Turacao
(cat. 17) (cat. 18)
 Mrtva priroda
Heraklo sa zmijama s damastom
(kat. 19) (kat. 20)
32 Hercules with Still Life 33
Snakes with Damask
(cat. 19) (cat. 20)
 Mrtva priroda
Akt u pejzažu s kalupom za čizme
(kat. 21) (kat. 22)
34 35
Nude in a Landscape Still Life
(cat. 21) with a Boot-Tree
(cat. 22)
 Staklena kugla, Staklena kugla
detalj (kat. 24)
36 Glass Ball, Glass Ball 37
detail (cat. 24)
 Portret žene Ostaci neizgovorenih riječi
(kat. 25) (kat. 26)
38 39
Portrait of a Woman The Remains of Unspoken Words
(cat. 25) (cat. 26)
 Ruka, svila Jutro u mom vrtu
40 (kat. 28) (kat. 27) 41
Hand, Silk Morning in My Garden
(cat. 28) (cat. 27)
 Ogledala, svila Ogledala, svila
(kat. 29) (kat. 30)
42 Mirrors, Silk Mirrors, Silk 43
(cat. 29) (cat. 30)
 Pismo poginulom prijatelju N. T. Pismo poginulom prijatelju N. T.
(kat. 31) (kat. 32)
44 A Letter to Killed Friend N. T. 45
A Letter to Killed Friend N. T.
(cat. 31) (cat. 32)
 8

1
AGFA Box Tengor
1923. god. / manufactured 1923
(6x9 cm)
6
2
5
PLAUB EL Makina
1928. god. / manufactured 1928
3
(6x9 cm)

3
KODAK
1905. god. / manufactured 1905
(6x13,6 cm)

4
Box fotoaparat / Box camera
oko 1875. god. / manufactured around 1875
(9x12 cm)

5
2 Drveni fotoaparat / Wooden camera
06 Prag, 1900. / manufactured in Prague 1900 47
(24x30 cm)

6
Panoramski fotoaparat / Panoramic camera
4
ručno izrađen / handmade
(6x18 cm)

7
Replika panoramskog fotoaparata Megascope
konstruktora F. von Martensa,
Paris, 1845, god.
Repliku izradio J. Klarica
1 /Replica of the panoramic camera Megascope
constructed by F. von Martens,
manufactured in Paris, 1845.
Replica made by J. Klarica
(18x55 cm)

8
7
Drveni fotoaparat / Wooden camera
oko 1880. god. / around 1880
(30x40 cm)
 1. Čaša vina na balkonu
Prag, 1976.
negativ 17,4 x 22,8 cm
kontaktna kopija 10. Franz Kafka:
U kažnjeničkoj koloniji 18. Mrtva priroda
2. Kokošje pandže, Prag, 1979. s pticom Turacao
Sudekova čaša negativ 19,6 x 20,5 cm
kontaktna kopija, stenopé viseur Zagreb, 25. 5. 1980. 26. Ostaci neizgovorenih riječi
Zagreb, 1976. negativ 29,5 x 39,5 cm
negativ 8,3 x 16,5 cm kontaktna kopija Zagreb, 2009.
kontaktna kopija 11. Mrtva priroda kalotipijski negativ 25 x 30 cm
s gnijezdom ptice 19. Heraklo sa zmijama
camera obscura, pozitiv ink jet
3. Glava pijevca Zagreb, 1979.
na okruglom stolu Zagreb, 1984./88. 27. Jutro u mom vrtu
negativ 19,6 x 29,5 cm
negativ 29,5 x 39,5 cm
Zagreb, 1977./78. kontaktna kopija Zagreb, 2010.
kontaktna kopija
negativ 19,2 x 29,5 cm kalotipijski negativ 20 x 38 cm
kontaktna kopija 12. Mrtva priroda 20. Mrtva priroda s damastom
camera obscura, pozitiv ink jet
s okom na koju je
4. Mrtva priroda pao prvi snijeg Zagreb, 25. 5. 1980. 28. Ruka, svila
negativ 29,5 x 39,5 cm
s kriškom lubenice Zagreb, 1985. kontaktna kopija Zagreb, 2010.
Zagreb, 1979. negativ 19,6 x 29,5 cm kalotipijski negativ 20 x 30 cm
negativ 19,6 x 29,5 cm kontaktna kopija camera obscura, pozitiv ink jet
21. Akt u pejzažu
kontaktna kopija
13. Srebrna čaplja II Zagreb, 1982. 29. Zrcala, svila
negativ 29,5 x 39,5 cm
5. Cvijet kamelije Zagreb, 1982. kontaktna kopija plavo tonirana Zagreb, 2010.
na ogradi balkona negativ 29,5 x 39,5 cm kalotipijski negativ 20 x 30 cm
48 kontaktna kopija plavo tonirana camera obscura, pozitiv ink jet 07
Prag, 1976. 22. Mrtva priroda
negativ 19,6 x 29,5 cm s kalupom za čizme
kontaktna kopija 14. Glava svinje 30. Zrcala, svila
Zagreb, 1979.
Zagreb, 26. 3. 1980. Zagreb, 2010.
negativ 29,5 x 39,5 cm
6. Uspomene na ljeto negativ 29,5 x 39,5 cm kontaktna kopija
kalotipijski negativ 20 x 30 cm
Zagreb, 1979. kontaktna kopija, stenopé viseur camera obscura, pozitiv ink jet
negativ 19,6 x 29,5 cm 23. Ogledala na blatnjavom putu
kontaktna kopija 15. Glava tune s komadićima 31. Pismo poginulom
razbijenog ogledala Zagreb, 1982. prijatelju N. T.
negativ 29,5 x 39,5 cm
7. Glava ovce Zagreb, 1983. kontaktna kopija Zagreb, 24. 11. 2010.
Zagreb, 1979. negativ 29,5 x 39,5 cm kalotipijski negativ 25 x 35 cm
negativ 19,6 x 29,5 cm kontaktna kopija camera obscura, pozitiv ink jet
24. Staklena kugla
kontaktna kopija
16. Glava tune Zagreb, 2009. 32. Pismo poginulom
kalotipijski negativ 25 x 30 cm prijatelju N. T.
8. Mrtva priroda Zagreb, 1983. camera obscura, pozitiv ink jet
s gipsanim glavama III negativ 29,5 x 39,5 cm Zagreb, 22. 10. 2010.
Zagreb, 1982./83. kontaktna kopija, stenopé viseur 25. Portret žene kalotipijski negativ 25 x 35 cm
negativ 29,5 x 39,5 cm camera obscura, pozitiv ink jet
17. Franz Kafka: Preobražaj Zagreb, 2009.
kontaktna kopija kalotipijski negativ 25 x 30 cm
Prag, 1983. camera obscura, pozitiv ink jet
9. Mrtva priroda negativ 29,5 x 39,5 cm
s gipsanim glavama II kontaktna kopija
Zagreb, 1982./83.
negativ 29,5 x 39,5 cm
kontaktna kopija
 24 Glass Ball
15 The Tune Head
Zagreb, 2009
with Pieces of Broken Mirror calotype negative 25 x 30 cm
Zagreb, 1983 camera obscura, positive ink jet
7 The Sheep Head negative 29.5 x 39.5 cm
Zagreb, 1979 contact print 25 Portrait of a Woman
negative 19.6 x 29.5 cm Zagreb, 2009
contact print 16 The Tune Head calotype negative 25 x 30 cm
1 A Glass of Wine on the Balcony Zagreb, 1983 camera obscura, positive ink jet
Prague, 1976 8 Still Life with Plaster Heads III negative 29.5 x 39.5 cm
negative 17.4 x 22.8 cm contact print, stenopé viseur 26 The Remains
Zagreb, 1982/83
contact print negative 29.5 x 39.5 cm of Unspoken Words
17 Franz Kafka:
contact print Zagreb, 2009
2 Chicken Claws, Sudek`s Glass The Metamorphosis calotype negative 25 x 30 cm
Zagreb, 1976 Prague, 1983 camera obscura, positive ink jet
9 Still Life with Plaster Heads II negative 29.5 x 39.5 cm
negative 8.3 x 16.5 cm
contact print Zagreb, 1982/83 contact print 27 Morning in My Garden
negative 29.5 x 39.5 cm
contact print Zagreb, 2010
3 The Rooster Head 18 Still Life with a Bird Turacao calotype negative 20 x 38 cm
on the Roundtable Zagreb, 25 May 1980 camera obscura, positive ink jet
10 Franz Kafka: negative 29.5 x 39.5 cm
Zagreb, 1977/78 In the Prison Colony
negative 19.2 x 29.5 cm contact print 28 Hand, Silk
contact print Prague, 1979 Zagreb, 2010
negative 19.6 x 20.5 cm 19 Hercules with Snakes calotype negative 20 x 30 cm
06
48 contact print, stenopé viseur 07
51
4 Still Life with a Slice Zagreb, 1984/88 camera obscura, positive ink jet
of Watermelon negative 29.5 x 39.5 cm
11 Still Life with a Bird’s Nest contact print 29 Mirrors, Silk
Zagreb, 1979
Zagreb, 1979 Zagreb, 2010
negative 19.6 x 29.5 cm
contact print
negative 19.6 x 29.5 cm 20 Still Life with Damask calotype negative 20 x 30 cm
contact print Zagreb, 25 May 1980 camera obscura, positive ink jet
5 Camellia Flower negative 29.5 x 39.5 cm
12 Still Life with an Eye contact print 30 Mirrors, Silk
on the Balcony Railing
to which the First Snow Fell
Prague, 1976 Zagreb, 2010
Zagreb, 1985 21 Nude in a Landscape calotype negative 20 x 30 cm
negative 19.6 x 29.5 cm
negative 19.6 x 29.5 cm Zagreb, 1982 camera obscura, positive ink jet
contact print
contact print negative 29.5 x 39.5 cm
6 Memories of Summer blue-tinted contact print 31 A Letter to
13 A Silver Heron II Killed Friend N. T.
Zagreb, 1979 22 Still Life with a Boot-Tree
Zagreb, 1982 Zagreb, 24 November 2010
negative 19.6 x 29.5 cm
negative 29.5 x 39.5 cm Zagreb, 1979 calotype negative 25 x 35 cm
contact print
blue-tinted contact print negative 29.5 x 39.5 cm camera obscura, positive ink jet
contact print
14 The Hog Head 32 A Letter to
Zagreb, 26 March 1980 23 Mirrors on a Muddy Road Killed Friend N. T.
negative 29.5 x 39.5 cm Zagreb, 1982
contact print, stenopé viseur Zagreb, 22 October 2010
negative 29.5 x 39.5 cm calotype negative 25 x 35 cm
contact print camera obscura, positive ink jet

J. Klarica, snimio D. V. Colić / photo by D. V. Colić

 ŽIVOTO
Josip Klarica rođen je u Beogradu 1946. godine. Diplomirao je na
Karlovom univerzitetu u Pragu (FAMU), na katedri filmske kamere.
Izučavao je povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa.
Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka koje
je prezentirao na autorskim izložbama.
Karakteristika Klaričinog rada je korištenje fotoaparata 19. st., među
ostalima, kamere obscure i vlastite idealne replike prvog panoram-
skog fotoaparata kojeg je konstruirao Fridrich von Martens 1845. go-
dine u Parizu. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira.
Josip Klarica živi u Zagrebu, Vrhovčev vijenac 92.
Tel. 01 242 1185
josip.klarica @ gmail.com
52 www.obscuranova.com 51

ABOUT THE IST

Josip Klarica was born in Belgrade in 1946. He graduated from the
Karl University in Prague (FAMU), the Department of Film Camera. He
studied the history of photographic technology and photochemical
processes. He has successfully reconstructed several old photograph-
ic processes, which he presented at his exhibitions.
Characteristic of Klarica`s work is that uses cameras from
the19th century, among others, the camera obscura and a rep-
lica of the first panoramic camera constructed by Friedrich von
Martens in 1845 in Paris, which Klarica has developed as an ide-
al replica. Klarica does only contact prints of his negatives.
Josip Klarica lives in Zagreb, at 92 Vrhovčev Vijenac.
Tel. +385 (0)1 242 1185
josip.klarica @ gmail.com
www.obscuranova.com
 SAMOSTALNE IZLOŽBE / ONE-MAN EXHIBITIONS BIBLIOGRAFIJA / BIBLIOGRAPHY
1976. Atelje 212, Beograd 1976.
Peić, Matko, Josip Klarica, Atelje 212, Beograd 1976., katalog
1979. Galerija Izlog – Oktogon, Zagreb
izložbe
1980. Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
1979.
1982. The Photographers‘ Gallery, London Tišljar, Zdravko, Galerija Izlog 1974. – 1979., Galerija Izlog –
1984. Arhiv TD, Zagreb Oktogon, Zagreb 1979., katalog izložbe
1985. Galerija Sebastijan, Dubrovnik
1980.
1988. Galerija Sebastijan, Varaždin Putar, Radoslav, Josip Klarica, Muzej za umjetnost i obrt,
Zagreb 1980., katalog izložbe
1991. Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb
1994. Centro Culturale San Fedele, Milano 1982.
Dictionnarie des photographes par Carole Naggar, Seuil, Pariz
1999. Galerija ULUPUH-a, Zagreb
1982.
2002. Galerie Johannes Faber, Beč
Farova, Anna, The Photographer’s Gallery, London 1982.,
2004. Foto galerija Lang, Samobor katalog izložbe
2005. Galerija Klovićevi dvori, Zagreb
54 1984.
2008. Galerija Badrov, Zagreb
Goldstein, Albert, Josip Klarica, Arhiv TD, Zagreb 1984.,
2011. Moderna galerija, Studio Josip Račić, Zagreb katalog izložbe
Galerija Emanuel Vidović, Split
1985.
Putar, Radoslav, Josip Klarica, Izložba fotografije, Galerija
DJELA U MUZEJIMA I GALERIJAMA / WORKS IN MUSEUMS AND COLLECTIONS Sebastijan, Dubrovnik 1985., katalog izložbe
1988.
International Museum of Photography at George Eastman House, Rochester, SAD
Maroević, Tonko, Josip Klarica, Galerija Sebastijan, Varaždin
Bibliothèque Nationale, Pariz, Francuska 1988., katalog izložbe
Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
1991.
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
Matičević, Davor, Josip Klarica, Galerija suvremene
Musée Nicéphore Niépce, Chalon sur Saône, Francuska umjetnosti, Zagreb 1991., katalog izložbe
Moderna galerija, Zagreb
1993.
Moderna galerija, Rijeka Hrvatska fotografija od tisuću devetsto pedesete do danas,
Galerija suvremene umjetnosti Kličko, Zagreb Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb 1993., katalog izložbe
Zbirka Petar Smiljanić, Bjelovar
1994.
Zidić, Igor, Maroević, Tonko, Tošo Dabac i Josip Klarica, Centro
Culturale San Fedele, Milano 1994., katalog izložbe
2001.
Gudac, Vladimir, Vidjeti vrijeme / To See the Time, Umjetnički
paviljon, 2001. Hrvatski fotosavez, Zagreb 2001., katalog
izložbe
2004.
Viculin, Marina, Josip Klarica, Galerija Lang, Samobor 2004.,
katalog izložbe
2005.
Viculin, Marina, Josip Klarica, fotografija 1974. - 2004.,
Galerija Klovićevi dvori, Zagreb 2005., katalog izložbe
2006.
Koščević, Želimir, Josip Klarica, Oris, Časopis za arhitekturu i
kulturu, br. VIII, 40 (2006) 55
Koščević, Želimir, Josip Klarica, Glava tune, 1982., Ogledi o
hrvatskoj fotografiji, Školska knjiga, Zagreb 2006., str. 135-
140.
2008.
Maković, Zvonko, Josip Klarica, Galerija Badrov, Zagreb 2008.,
katalog izložbe
2011.
Josip Klarica, Camera obscura, fragmenti tekstova M. Peića,
R. Putara, D. Matičevića, M. Viculin i Z. Makovića, Moderna
galerija, Studio Josip Račić, Zagreb 2011.
Koščević, Želimir, Josip Klarica, majstor pretvorbe, Oris,
Časopis za arhitekturu i kulturu, br. XIII, 71 (2011)
Žižić, Nela, Josip Klarica, Fotografije 1976. – 2011., Galerija
Emanuel Vidović, Muzej grada Splita, Split 2011.
Izdavač / Published by JOSIP FOTOGRAFIJE 1976. – 2011. C IP - Katalog izacija
Muzej grada Splita / Split City Museum u pu blikaciji
JOSIP PHOTOGRAPHY 1976 - 2011
Papalićeva 1 Split, Hrvatska / Croatia
GALERIJA EMANUEL VIDOVIĆ S V E U Č I L I Š N A
Tel./fax. + 385 (0)21 344917, 360171, 360172 K N J I Ž N I C A
muzej-grada-st@st.htnet.hr THE EMANUEL VIDOVIĆ GALLERY
U   S P L I T U
www.mgst.net prosinac 2011. - siječanj 2012.
U DK 7 7 Klarica, J.(06 4 )
Za izdavača / Publisher December 2011 - January 2012
Elvira Šarić Kostić KL A RIC A , Jos ip, fotog raf
Organizator izložbe / Exhibition organization
    Fotografije 1976.-2011.
Urednica kataloga / Catalogue editor Muzej grada Splita = Photography 1976-2011
Split City Museum : Galerija Em anu el Vidov ić,
Nela Žižić prosinac 2011.-siječanj 2012.
= The Emanuel Vidov ić Gallery,
Kustosica izložbe / Curator
Predgovor / Preface December 2011-January 2012
Nela Žižić / Jos ip Klarica. - S plit :
Nela Žižić Mu zej g rada, 20 1 1 .
Autor likovnog postava / Exhibiton lay-out IS BN 9 7 8 -95 3 -66 3 8 -48 -2
Katalog izložaka / Catalogue of exhibits
Josip Klarica 1. Photog raphy 19 7 6 -20 1 1
Nela Žižić
14 0 3 2 9 0 0 1
Tehnička pomoć / Technical assistance
Fotografije / Photographs
Josip Miljak, Jasna Čubelić, Marko Batarelo
Josip Klarica
Fotografije izradio J. Klarica.
Lektura / Proof-reading
Ink-jet otiske izradio D. Mehkek, Art-Jus.
Nada Topić Photographs made by J. Klarica.
Ink-jet prints made by D. Mehkek, Art-Jus.
Prijevod / Translation
Renata Muslim Izložba je realizirana uz potporu
Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Splita.
Grafičko oblikovanje i priprema The exhibition has been made possible with the help of
/ Graphic design & DTP the Ministry of Culture of the Republic of Croatia and
Srećko Škrinjarić / felixbox the Split City.

Tisak / Printed by
SDK Studio digitalne kulture, Bestovje

Naklada / Edition
300