Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet
Odsjek: Automatika i elektronika/Telekomunikacije
Predmet: Signali i sistemi/Teorija signala
Studijska 2023/2024. godina

Rješenja zadataka za tutorijal 5

Fourier-ovi redovi

Zadatak 1
Za signale na slici 1.a i 1.b naći koeficijente Fourier-ovog reda. kolika je jednosmjerna komponenta
tih signala?

Slika 1: Signali f (t)

Napomena: Ako je potrebno, umjesto parcijalne integracije koristiti

Zb b
(cx − 1)
xecx dx = ecx .
c2 a
a

Rješenje (I način):

a) Sa slike 1.a se očitava da je period jednak T = 10π, pa je ω0 = 51 . Koeficijenti Fourier-ovog reda

su
ZT Zπ
1 −jkω0 t 1 −jkt 1 1  jkt −jkt
 1 kπ 1 kπ
Ck = f (t)e dt = 1·e 5 dt = · e 5 −e 5 = sin = Sa
T 10π 2π jk kπ 5 5 5
0 −π

Jednosmjerna komponenta se može odrediti kao

1 kπ LP π kπ 1
C0 = lim Ck = lim sin = lim cos = ,
k→0 k→0 kπ 5 k→0 5π 5 5

ili po definiciji kao

ZT Zπ
1 1 1
C0 = f (t)dt = dt = .
T 10π 5
0 −π

1
 2π
b) Sa slike 1.b se očitava da je period jednak T , pa je ω0 = T . Koeficijenti Fourier-ovog reda su

ZT ZT T
1 1 A −jkω0 t A e−jkω0 t A
Ck = f (t)e−jkω0 t dt = te dt = 2 · (−jkω0 t − 1) =j .
T T T T (−jkω0 )2 0
2kπ
0 0

Ovdje se jednosmjerna komponenta mora odrediti po definiciji kao

ZT ZT T
1 1 A A t2 A
C0 = f (t)dt = tdt = 2 · = .
T T T T 2 0
2
0 0

Rješenje (II način):

dn f
a) Koristeći osobinu da su koeficijenti funkcije dtn dati kao
(n)
Ck
Ck = ,
(jkω0 )n
df
ovdje je pogodno odrediti funkciju dt , prikazanu na slici 1.c, koja ima koeficijente

Z5π Zπ
(1) 1 df (t) −jkω0 t 1 k
Ck = e dt = [δ(t + π) − δ(t − π)]e−j 5 t dt
10π dt 10π
−5π −π
1  j kπ kπ
 j kπ
= e 5 − e−j 5 = sin ,
10π 5π 5
pa su koeficijenti funkcije f dati kao
(1)
C j kπ 1 1 kπ
Ck = k 1 = sin · 1 = Sa .
jk 5 5π 5 jk 5 5 5

b) Na slici 1.d dat je izvod funkcije sa slike 1.b, a koeficijenti su

ZT  ZT ZT
1 A −jkω0 t A A

(1) −jkω0 t
Ck = −Aδ(t − T ) + e dt = − [δ(t − T )] e dt − 2 e−jkω0 t dt
T T T T
0 0 0
A A 1 A
=− ·1+ 2 · [1 − 1] = − ,
T T −jkω0 t T
pa su koeficijenti funkcije f dati kao
(1) −A
Ck T jA
Ck = = 2π = 2kπ .
jk 2π
T jk T

df (t)
Slika 2: Signali dt

2
Zadatak 2
Periodički signal f (t) predstavlja ulaz sistema opisanog diferencijalnom jednačinom

ġ(t) + g(t) = f (t).

Naći koeficijente razvoja u Fourier-ov red izlaza iz sistema g(t), ako je ulazni signal dat kao:

a) f (t) = cos2 t;

b) f (t) = cos t + sin t + cos2 t;

c) f (t) = cos2 t + sin t + sin 2t.

Rješenje:

Znajući da se izlaz može dobiti kao

g(t) = f (t) ∗ h(t),
gdje je h(t) impulsni odziv sistema, tada ako se f (t) zapiše u obliku Fourier-ovog reda, slijedi

∞ Z∞ X
∞ ∞ Z∞
h(τ )e−jkω0 τ dτ
X X
jkω0 t jkω0 (t−τ ) jkω0 t
g(t) = Ck e ∗ h(t) = Ck e h(τ )dτ = Ck e
k=−∞ −∞ k=−∞ k=−∞ −∞
∞
X X∞ ∞
X
= Ck ejkω0 t H(jkω0 ) = Ck H(jkω0 )ejkω0 t = βk ejkω0 t .
k=−∞ k=−∞ k=−∞

Signal f (t) se može zapisati kao

1 + cos 2t 1 1 1
f (t) = cos2 t = = e−j2t + + ej2t , ω0 = 2.
2 4 2 4

Sada se jednostavno očitavaju koeficijenti Ck :

1 1
C0 = , C−1 = C1 = , Cn = 0, n ∈ Z \ {−1, 0, 1}.
2 4

Frekventna funkcija sistema se određuje iz zadate diferencijalne jednačine kao

1
ejωt jωH(jω) + ejωt H(jω) = ejωt =⇒ H(jω) = .
1 + jω

Budući da je ovdje diskretna promjenjiva jkω0 , onda se koristi

1 1
H(jkω0 ) = = .
1 + jkω0 ω0 =2 1 + j2k

Traženi koeficijenti su:

1 1 1
β−1 = , β0 = , β1 = , βn = 0, n ∈ Z \ {−1, 0, 1}.
4(1 − 2j) 2 4(1 + 2j)

3
Zadatak 3
Periodički signal, prikazan na slici 3, prolazi kroz idealni niskopropusni filter, čija je granična učes-
tanost ωc . Koliko maksimalno harmonika može propustiti dati filter, ako se na izlazu javlja signal sa
manje od 90% srednje snage ulaznog signala? Naći srednju snagu izlaznog signala. U kojem intervalu
može biti granična učestanost da bi se propustio ovaj broj harmonika?

Slika 3: Signal f (t)

Rješenje:

Period signala f (t) je T = 4, a kružna učestanost ω0 = 2π

T = π2 . Srednja snaga ulaznog signala je
T
Z1
 0
Z1

Z2
1 1 1
Z
P = f 2 (t)dt = f 2 (t)dt =  (t + 1)2 dt + (−t + 1)2 dt
T 4 4
− T2 −1 −1 0
 0
Z1
  !0 !0 
1 1 t3 t3 1
Z
2 2
= (t + 2t + 1)dt + (t − 2t + 1)dt =  + t2 + t − − t2 + t = .
4 4 3 −1
3 −1
6
−1 0

90% srednje snage ulaznog signala je 16 · 0.9 = 0.15. Srednja snaga izlaznog signala se računa iz
koeficijenata Fourier-ovog reda signala. Koeficijente je lakše odrediti korištenjem formule
(n)
Ck
Ck = ,
(jkω0 )n
(n)
gdje su Ck koeficijenti Fourier-ovog reda funkcije f (t), Ck od izvoda funkcije f (n) (t). Kada se izvrši
diferenciranje zadate funkcije, dobiju se grafici prikazani na slici 4. i 5. U ovom slučaju postoji prvi i
drugi izvod, te je n = 2.

df (t)
Slika 4: Signal dt

4
 d2 f (t)
Slika 5: Signal dt2

2π π
Koeficijenti funkcije f (2) (t) za T = 4 i ω0 = T = 2 će biti:
T
Z2 Z1
(2) 1 −jkω0 t 1 kπ 1 kπ 1 kπ 1
Ck = f (2)
(t)e dt = [δ(t + 1) − 2δ(t) + δ(t − 1)]e−j 2
t
dt = ej 2 + e−j 2 −
T 4 4 4 2
− T2 −1

1 kπ kπ
   
= cos − 1 = − sin2 ,
2 2 4

pa su koeficijenti funkcije f (t) dati kao

 
(2)
Ck − sin2 kπ4 1 kπ
 
Ck = = = Sa2 .
(jkω0 )2 jkπ 2 4 4
 
2

Istosmjerna komponenta je
a+T Z0 Z1
 !0 ! 1
1 1 1 1 t2 t2 1
Z
C0 = f (t)dt = (t + 1)dt + (−t + 1)dt = +t + − +t = .
T 4 4 4 2 −1
2 0
4
a −1 0

Koeficijent C0 se moe izračunati i preko površine koju obuhvata signal f (t) sa koordinatnom osom t
na dužini jednog period T = 4, nakon čega se rezultat podijeli sa periodom. Kako postoje dva trougla
istih površina, ukupna površina na periodu T = 4 je P = 1, pa je C0 = 14 . Računanje koeficijenata Ck
se također može izvršiti uobičajenom metodom.

Snaga signala f (t) se može računati na periodu T , jer vrijedi da je

RT
ZTp N f (t)f ∗ (t)dt ZT
1 ∗ 0 1
P = lim f (t)f (t)dt = lim = f (t)f ∗ (t)dt,
Tp t→∞ N →∞ NT T
−Tp 0

pri čemu je posmatrano da je Tp trajanje signala koje je jednako N T . Često je korisno snagu računati
kao
ZT ZT X
∞ ZT ∞ ∞
1 ∗ 1 1
Ck∗ e−jkω0 t dt Ck Ck∗ =
X X
jkω0 t
P = f (t)f (t)dt = Ck e = dt |Ck |2
T T T
0 0 k=−∞ 0 k=−∞ k=−∞

pa se na osnovu toga dobijaju snage pojedinih harmonika:

1 4 1
C02 = , C12 = C−1
2
= , C22 = C−2
2
= ,...
16 π2 π4
Sada će biti računate izlazne snage za razne ωc sve dok se ne dobija da je Pizl > 0.9Pul = 0.15:

5
 1. Propušta se samo istosmjerna komponente (0 < ωc < ω0 ):
1
Pizl = C02 = < 0.15.
16

2. Propušta se istosmjerna komponenta i prvi harmonik (ω0 < ωc < 2ω0 ):

1
X 1 4
Pizl = |Ck |2 = + 2 4 = 0.144 < 0.15.
k=−1
16 π

3. Propušta se istosmjerna komponenta, prvi i drugi harmonik (2ω0 < ωc < 3ω0 ):
2
X 1 5 1
Pizl = |Ck |2 = + 2 4 + 2 4 = 0.165 > 0.15.
k=−2
16 π π

Odavde slijedi da idealni niskopropusni filter, za snagu manju od 0.15, može propustiti maksi-
malno dva harmonika (nulti i prvi)1 . Tako je srednja snaga izlaznog signala
1
X 1 4
Pizl = |Ck |2 = + 2 4 = 0.144,
k=−1
16 π

što je 86.4% srednje snage ulaznog signala. Dakle, da bi se propustila ova dva harmonika,
granična učestanost ωc se može nalaziti u intervalu ωc , 2ωc .

Zadatak 4
Odrediti funkciju f (t), ako su na slici 6. prikazani njen amplitudni i fazni spektar.

Slika 6: Signal f (t)

Sa datih grafika se mogu očitati koeficijenti:

π π 1
C−2 = 1 · e−j 4 , C2 = 1 · ej 4 , C0 = , Cn = 0, n ∈ Z \ {−2, 0, 2}.
2

Funkcija f (t) je predstavljena kao

f (t) = C−2 e−j2ω0 t + C0 + C2 ej2ω0 t ,

1
U nekim literaturama je moguće pronaći odgovor da će biti propuštena tri harmonika (minuts prvi, nulti i prvi), ali
pošto je poznato da se "udruživanjem" komponenti C−1 i C1 dobija jedna sinusoida, onda je bolje smatrati da obje one
čine jedan harmonik.

6
pa uvrštavanjem dobijenih koeficijenata slijedi tražena funkcija f (t) kao

1 1 1 π
 
π π
−j π4 −j2ω0 t ω
f (t) = e e + + ej 4 ej2ω0 t = e−j ( 4 +2ω0 t) + + ej ( 4 +2ω0 t) = + 2 cos 2ω0 t + .
2 2 2 4