Pregleda teorema, tvrdnji i primjera

iz predmeta Furijeova i Wavelet analiza

I Definicija Furijeovog reda i lagani rezultati

Definicija 1.1
Skup T = {z ∈ C : |z| = 1} zovemo jedinična kružnica ili jednodimenzionalna torus
grupa.

Tvrdnja 1.2
T je multiplikativna Abelova grupa (T je kompaktan skup).

Komentar 1.3
Neka je funkcija f definisana na T. Tada
a) f je 2π periodična funkcija.
Ako je još f integrabilna, tada
R 2π R 2π+A
b) 0 f (eix )dσ(x)= A f (eix )dσ(x), za ∀A ∈ R;
R 2π R 2π
c) 0 f (ei(x+a) )dσ(x)= 0 f (eix )dσ(x) (nepromjenljivost translacije);
R 2π R 2π
d) 0 f (e−ix )dσ(x)= 0 f (eix )dσ(x);
Rb R b+2π R b−2π
e) a f (eix )dσ(x)= a+2π f (eix )dσ(x)= a−2π f (eix )dσ(x).

Tvrdnja 1.4
Preslikavanje
p : R/2πZ (R modulo 2π) −→ T
x −→ eix
je izomorfizam aditivne grupe R/2πZ na multiplikativnu grupu T.

Tvrdnja 1.5 (Jensenova nejednakost)

Neka je µ mjera takva da µ(Ω) = 1. Ako je f ∈ L1 (Ω) realna funkcija, a < f (x) < b
za ∀x ∈ Ω i ϕ konveksna funkcija na (a, b) tada
Z Z
ϕ( f dµ) ≤ (ϕ ◦ f ) dµ.
Ω Ω

(Dokaz se može naći u knjizi Real and Complex Analysis, Walter Rudin, na str. 62.)

Tvrdnja 1.6
1≤p<q≤∞ ⇒ a) Lq (T) ⊆ Lp (T);
b) kf kp ≤ kf kq , ∀f ∈ Lq (T).
R R 1
(Lp (T) = {f : T → C : T
|f (eix p
)| dσ(x) < ∞}, kf k p = ( T
|f (eix )|p dσ(x)) p ,
def
kf k∞ = ess sup |f (eix )| = sup{|f (eix )| : f (eix ) < ∞, eix ∈ T}, kfbk∞ = sup |fb(n)| )
eix ∈R n∈R

1
Tvrdnja 1.7
Neka su dati nizovi kompleksnih brojeva (an )n∈N0 , (bn )n∈N . Svaki trigonometriski red
a0 X
+ (an cos nx + bn sin nx), x ∈ R
2 n∈N

se može zapisati u eksponencijalnom obliku

X
cn einx
n∈Z

i obrnuto.

Definicija 1.8
Funkciji f ∈ L1 (T) pridružujemo sljedeći red koji zovemo Furijeov red
X
f (eix ) ∼ cn (f )einx .
n∈Z

Koeficijente cn (f ) zovemo Furijeovi koeficijenti i oni su definisani sa

Z
f (n) = cn (f ) = f (eix )e−inx dσ(x), n ∈ Z.
b
T

Definicija 1.9
Trigonometriski polinom je konačna suma oblika
N
X
ix
PN (e ) = ak eikx , ak ∈ C.
k=−N

Tvrdnja 1.10
cn (PN ) = an , ako je n ≤ N .

Propozicija 1.11
a) |cn (f )| ≤ kf k1 , ∀n ∈ Z;
def
b) fω = f (ei(x−ω) ) ⇒ cn (fω ) = e−inω cn (f ).

Tvrdnja 1.12
f ∈ L1 (T), fj ∈ L1 (T), j = 1, 2, 3, ..., i kfj − f k1 → 0, (j → ∞) (drugim
L1 (T)
riječima fj → f )
⇒ cn (fj ) → cn (f ) uniformno na Z, (j → ∞).

Tvrdnja 1.13
def Rx
f ∈ L1 (T), c0 (f ) = 0, ∀eix ∈ T definišimo F (eix ) = f (eiω )dω
0
1
⇒ F neprekidna na T, 2π periodična i vrijedi cn (F ) = c (f ),
in n
n 6= 0.

2
Teorema 1.14 (Besselova
P nejednakost)
2
|cn (f )|2 konvergira |cn (f )|2 ≤ kf k22 .
P
f ∈ L (T) ⇒ i
n∈Z n∈Z

Propozicija 1.15
Prostor L2 (Rd ) ima sljedeće osobine:
(i) L2 (Rd ) je vektorski prostor;
(ii) f (x)g(x) je integrabilna kadgod f, g ∈ L2 (Rd ), i vrijed Cauchey-Schwartz-ova
def R
nejednakost |(f, g)| ≤ kf k2 kgk2 . ((f, g) je unutrašnji proizvod, (f, g) = Rd f (x)g(x) dx,
kadgod je f, g ∈ L2 (Rd ));
(iii) Ako g ∈ L2 (Rd ) fiksiramo, preslikavanje f → (f, g) je linearno po f, i takod̄er
(f, g) = (g, f );
(iv) Vrijedi nejednakost trougla kf + gk2 ≤ kf k2 + kgk2 .
(Dokaz se može naći u knjizi Real Analysis, Elias Stein i Rami Shakarchi, na str. 157.)

Teorema 1.16
Prostor L2 (Rd ) je potpun u svojoj metrici.
(Dokaz se može naći u knjizi Real Analysis, Elias Stein i Rami Shakarchi, na str. 159.)

Teorema 1.17
Prostor L2 (Rd ) je separabilan, u smislu da postoji prabrojiva familija {fk } elemenata
u L2 (Rd ) takva da njihova linearna kombinacija je gusta u L2 (Rd ).
(Dokaz se može naći u knjizi Real Analysis, Elias Stein i Rami Shakarchi, na str. 160.)

Teorema 1.18 (Riesz-Fischer-ovaP teorema)

an ∈ l2 (Z) = {(an )n∈Z : an ∈ C, |an |2 ≤ ∞}
n∈Z
⇒ ∃f ∈ L2 (T) takvaPda cn (f ) = an , ∀n ∈ Z, i
|an |2 = kf k22 (Parsevalova jednakost).
n∈Z

Posljedica 1.19
f ∈ L2 (T) |cn (f )|2 = kf k22 .
P
⇒
n∈Z

Posljedica 1.20
Funkcija čiji su Furijeovi koeficijenti dati niz an ∈ l2 (Z) je jedinstven.

Teorema 1.21
Sljedeće familije funkcija su guste u L1 (Rd ):
(i) Jednsotavne funkcije;
(ii) Stepene funkcije;
(iii) Neprekidne funkcije sa kompaktnim nosačem.
(Dokaz se može naći u knjizi Real Analysis, Elias Stein i Rami Shakarchi, na str. 71.)

3
Teorema 1.22 (Mercerov teorem ili Riman-Lebegova lema na T)
f ∈ L1 (T) ⇒ cn (f ) → 0, kad |n| → ∞.

Teorema 1.23 (Opšti oblik Riman-Lebegove leme)

f ∈ L1 ([a, b]), −∞ ≤ a < b ≤ ∞, h ograničena, mjerljiva funkcija, definisana na
Zc
1
R takva da lim h(t)dt = 0 (uslov prosječnosti)
c→±∞ c
0
Rb
⇒ f (t)h(ωt)dt → 0, kad ω → ±∞.
a

Posljedica 1.24
f ∈ L1 (T) R R
⇒ T
f (eix )cos nx dσ(x) → 0 i T
f (eix )sin nx dσ(x) → 0, kad |n| → ∞.

Tvrdnja 1.25 (Jordanova nejednakost)

0 ≤ x ≤ π2 ⇒ 2
π
x ≤ sin x ≤ x.

Teorema 1.26
f (eix ) N
f ∈ L1 (T) ∈ L1 (T)
P
i ⇒ cn (f ) → 0, kad M i N nezavisno
x n=−M
→ ∞.

Definicija 1.27
Kažemo da funkcija f zadovoljava Lipschitzov uslov stepena α > 0 u tački eic ako
∃M > 0 i δ > 0 takvi da

|f (ei(c+x) − f (eic )| < M |x|α , |x| < δ.

Posljedica 1.28
f ∈ L1 (T), f zadovoljava Lipšicom uslov u tački eic f (eic ) = cn (f )einc .
P
⇒
n∈Z

Zadatak 1.29
Izračunati Furijeov red funkcije

ix −1, ako je x ∈ (−π, 0)
f (e ) =
1, ako je x ∈ (0, π)
∞
1−(−1)n 4 sin(2n−1)x
za n 6= 0, f (eix ) ∼
P
Rješenje: c0 (f ) = 0, cn (f ) = inπ π 2n−1
.
n=1

Zadatak 1.30
Izračunati Furijeov red funkcije

ix x + π, ako je x ∈ (−π, 0)
g(e ) =
x − π, ako je x ∈ (0, π)
∞
i sin nx
za n 6= 0, g(eix ) ∼ −2
P
Rješenje: c0 (g) = 0, cn (g) = n n
.
n=1

4
Zadatak 1.31
f relana funkcija ⇒ cn (f ) = c−n (f ) (iz čega vidimo da je c0 (f ) realan broj).

Zadatak 1.32
Izračunati Furijov red funkcije h(eix ) = (1 − reixP)−1 , gdje je 0 < r < 1.
Rješenje: c0 (h) = 1, cn (h) = rn za n 6= 0, h(eix ) ∼ rn einx .
n∈Z

Teorema 1.33 (princip lokalizacije)

f, g ∈ L1 (T), f (eix ) = g(eix ) za gotovo svako x ∈ P[a, b], −∞ ≤ a < b ≤ +∞
cn (f )einx i cn (g)einx ili konvergiraju istoj
P
⇒ za g.s. x ∈ (a, b) oba reda
n∈Z n∈Z
vrijednosti ili oba reda divergiraju.

Teorema 1.34
f (eix ) + f (e−ix ) N
f ∈ L1 (T) ∈ L1 (T)
P
i ⇒ cn (f ) → 0, kad N → ∞.
x n=−N
M
P
Da li je bezuslovno tačno da cn (f ) → 0, kad M i N nezavisno → ∞.
n=−N

5
(Ova stranica je ostavljena prazna.)

6
II Furijeova transformacija

Tvrdnja 2.1
Ako je g(x) p-periodična funkcija definisana na R tada Furijeov red funkcije
g ∈ L1 ([−p, p]) je X πx
cn (g)ein p
n∈Z

gdje su Furijeovi koeficijenti

Zp
1 πx
cn (f ) = f (x)e−in p dx, n ∈ Z.
2p
−p

2πx Rp 2πx
in 1
f (x)e−in
P
(ili ekvivalentno n∈Z cn (g)e
p gdje je cn (g) = p
p dx, n ∈ Z ).
0

Definicija 2.2
R∞
Furijeovu transformaciju funkcije f ∈ L1 (R) definišemo kao fb(ω) = f (t)e−iωt dt.
−∞

(Pitanje: Odakle ova definicija? Šta nam je pomoglo da dod̄emo do nje?)

Teorema 2.3
f, g ∈ L1 (R), c1 , c2 ∈ C ⇒
a) |f (ω)| ≤ kf k1 ;
b
b) (c1 f + c2 g)b(ω) = c1 fb(ω) + c2 fb(ω);
c) fb neprekidna i ograničena na R;
R R
d) R fb(x)g(x)dx = R f (x)b g (x)dx (promjena kape).

Teorema 2.4
f ∈ L1 (R), α ∈ R ⇒
a) g(x) = f (x)eiαx ⇒ gb(t) = fb(t − α);
b) g(x) = f (x − α) ⇒ gb(t) = fb(t)e−iαt ;
c) g(x) = f (−x) ⇒ gb(t) = fb(t);
d) g(x) = f (αx) ⇒ gb(t) = 1 fb( t ) (skaliranje).
|α| α

Teorema 2.5
1
L (R) R
a) fn → f ⇒ fbn ⇒ fb;
(konvergira tačkasto) (konvergira uniformno)
b) f ∈ L1 (R) ⇒ fb uniformno neprekidna na R.
(Tvrdnja pod b) se može dokazati na dva načina).

Teorema 2.6 (neprekidnost u srednjem)

def
f ∈ Lp (R), 1 ≤ p < ∞, h ∈ R, fh (x) = f (x + h) ⇒ kf − fh kp → 0, kad h → 0.

7
Teorema 2.7 (Riman-Lebegova lema)
f ∈ L1 (R) ⇒ fb → 0, kad |ω| → ∞.
(Teorema se može dokazati na dva načina).

Teorema 2.8 (Opšti oblik Riman-Lebegove leme)

f ∈ L1 ([a, b]), −∞ ≤ a < b ≤ ∞, h ograničena, mjerljiva funkcija, definisana na
Zc
1
R takva da lim h(x)dx = 0 (uslov prosječnosti)
c→±∞ c
0
Rb
⇒ f (x)h(ωx)dx → 0, kad ω → ±∞.
a

Posljedica 2.9 R R
f ∈ L1 (R) ⇒ R
f (x)cos ωx dx → 0 i R
f (x)sin ωx dx → 0, kad ω → ±∞.

Teorema 2.10
ZB
f (x)
f ∈ L1 (R) i x
∈ L1 (R) ⇒ lim fb(ω)dω = 0.
A,B→∞
−A

Zadatak 2.11
Jedinična stepena funkcija definiše se na sljedeći način

1, ako je x ≥ 0
U (x) = χ[0,∞) (x) = .
0, ako je x < 0

Neka je a > 0 i f (x) = e−ax U (x). Izračunati fb(ω). Za a = 1 da li je fb(ω) ∈ L1 (R)?

1
Rješenje: fb(ω) = a+iω
, za a = 1 imamo da fb(ω) 6∈ L1 (R).

Zadatak 2.12
Z∞
|sin x|
Pokazati da dx ≥ ∞.
x
0

Zadatak 2.13
Neka je data karakteristična funkcija intervala [−a, a]

1, ako je |x| ≤ a
χ[−a,a] (x) = , a > 0.
0, ako je |x| > a

Ovu funkciju nekad zovemo i pravougaoni puls. Izračunati χ

b[−a,a] (ω). Za a = 1 da li je
1
b[−a,a] (ω) ∈ L (R)?
χ
2sin ωa
Rješenje: χ
b[−a,a] (ω) = ω
, b[−a,a] (ω) 6∈ L1 (R).
za a = 1 imamo χ

Zadatak 2.14
Šešir funkcija definiše se na sljedeći način k(x) = (1 − |x|)χ[−1,1] (x). Izračunati b
k(ω).
4sin2 ω sin ω 2
Rješenje: b
k(ω) = ω2
2
=( 2
ω ) , za ω 6= 0 i fb(0) = 1.
2

Zadatak se može uraditi i na drugi način (zadatak 3.5).

8
Zadatak 2.15Z
2
Izračunati e−ax dx .
R
2
e−ax dx =
R pπ
Rješenje: a
.
R

Zadatak 2.16
1 x2
Gausova funkcija je definisana na sljedeći način f (x) = √ e− 2 . Izračunati fb(ω).
2π
ω 2
Rješenje: fb(ω) = e− 2 .

Zadatak 2.17
2
Izračunati Furijeovu transformaciju Laplace funkcije g(x) = e−ax .
ω2
Rješenje: gb(ω) = πa e− 4a .
p

Zadatak se može uraditi i na drugi način (zadatak 3.6).

Zadatak 2.18
Izračunati Furijeovu transformaciju funkcije h(x) = e−|x| . Provjeriti da li
1
R
2π R
h(ω) dω = 1?
b
2
Rješenje: b
h(ω) = 1+ω 2
, jest.

*Korolar 2.19
f ∈ L1 (R) i zadovoljava Lipschitz-ov uslov u tački t
ZB
1
⇒ f (t) = lim fb(ω)eitω dω.
A,B→∞ 2π
−A

9
(Ova stranica je ostavljena prazna.)

10
III Furijeova transformacija i diferenciranje. Furijeova
transformacija i integrali.

Teorema 3.1 (Diferencijabilnost)

a) f, g ∈ L1 (R) i g(x) = −ixf (x) ⇒ fb diferencijabilna i (fb(ω))0 = gb(ω);
b) f, f ∈ L (R), f neodred̄en integral od f 0
0 1
⇒ (f 0 )b(ω) = iω fb(ω).

Opažanje 3.2
f (k) ∈ L1 (R), k = 0, 1, ..., n, f (k) nestaje u beskonačnosti za k = 0, 1, ..., n ⇒
1
fb(ω) = o( n ).
|ω|

Teorema 3.3 (diferenciranje pod znakom integrala)

∂h
h(t, ω0 ) integrabilna funkcija po t na R za neko ω0 ∈ [a, b], ∃ ∂ω na R × [a, b]
1 ∂h
i ∃g ∈ L (R) t. d. | ∂ω | < g(t) za ∀ω ∈ [a, b] Z
R 0 dF ∂
⇒ F (ω) = h(t, ω) dt je diferencijabilna i vrijedi F (ω) = = h(t, ω) dt.
R dω ∂ω
R

Teorema 3.4 (transformacija integrala i djeljenje sa iω)

R Rt
xf (x) ∈ L1 (R), R
f (x)dx = 0, g(t) = f (x)dx
−∞

g(x) ∈ L1 (R), gb(ω) = fiω

b(ω) R
⇒ , za ω 6= 0 i gb(0) = − xf (x)dx.
R

Zadatak 3.5
Izračunati Furijeovu transformaciju Kapa funkcije f (x) = (1 − |x|)χ[−1,1] (x)
(koristeći teoremu 3.4).
sin ω 2
Rješenje: fb(ω) = ( ω 2 ) , za ω 6= 0 i fb(0) = 1.
2

Zadatak je već rad̄en na jedan način (zadatak 2.14).

Zadatak 3.6
2
Ako je g(x) = e−bx , b > 0, izračunati gb(ω) (uz pomoć teoreme 3.3).
ω2
Rješenje: gb(ω) = πb e− 4b .
p

Zadatak je već rad̄en na jedan način (zadatak 2.17).

Zadatak 3.7
2
Izračunati Furijeovu transformaciju funkcije h(x) = xe−x (uz pomoć teoreme 3.1b).
√ −ω 2
π
h(ω) = −i
Rješenje: b 2
ωe 4 .

Zadatak 3.8
Izračunati Furijeovu transformaciju funkcije g(x) = xe−|x| (uz pomoć teoreme 3.1a).
−4iω
Rješenje: gb(ω) = (1+ω 2 )2
.

11
(Ova stranica je ostavljena prazna.)

12
IV Formula inverzije.

Teorema 4.1 (sin x2 može biti zamjenjena sa x2 kad n → ∞)

f ∈ L1 ([0, π]), r ∈ (0, π] ⇒ pod pretpostavkom da limes ∃
Zr Zr
sin(n + 12 )x sin(n + 12 )x
lim f (x) dx = lim f (x) dx
n→∞ sin x2 n→∞ x
2
0 0
sin(n+ 12 )x
U dodatku, funkcija x ima Riman-Lebegovu osobinu
2

Zπ
sin(n + 12 )x
lim f (x) x dx = 0.
n→∞
2
r

Zadatak 4.2
Z2π
sin(n + 12 )x
Izračunati dx, n ∈ Z.
sin x2
0
Rješenje: 2π

Zadatak 4.3
Z∞
sin x
Izračunati dx.
x
0
π
Rješenje: 2

Tvrdnja 4.4
Postoji funkcija f ∈ L1 (R) takva da fb ∈
6 L1 (R).
Npr. f (x) = ex χ(−∞,0] (x), g(x) = e−x χ[0,+∞) (x), h(x) = χ[−1,1] (x).

Lema 4.5
ZA
1
1
f ∈ L (R), SA (x) = fb(ω)eixω dω ⇒
2π
−A

Z∞
1 sin At
SA (x) = (f (x + t) + f (x − t)) dt.
π t
0

13
Lema 4.6
ZA
1
1
f ∈ L (R), SA (x) = fb(ω)eixω dω ⇒
2π
−A

Z∞
2 f (x + t) + f (x − t) sin At
SA (x) − f (x) = ( − f (x)) dt.
π 2 t
0

Teorema 4.7
Zδ
f (x + t) + f (x − t) gx (t)
f ∈ L1 (R), gx (t) = − f (x), | | dt < ∞ (δ > 0) ⇒
2 t
0

ZA
1
f (x) = lim fb(ω)eixω dω
A→∞ 2π
−A

Tvrdnja 4.8 Z
def 2π π 2 1
Kδ = √ e − δ x ⇒ i) Kδ (x) dx = 1;
δ 2π
R Z
ii) ∀η > 0, Kδ (x) dx → 0, kad η → 0.
|x|>η

Teorema 4.9 Z
1
f, fb ∈ L1 (R) ⇒ f (x) = fb(ω)eixω dω za g.s. x.
2π
R
def δ 2
− 4π x ixy,
Uputa: g(x) = e e , y fiksiran, δ > 0, gb(ω) = Kδ (ω − y),

Tvrdnja

Tvrdnja

Tvrdnja

Tvrdnja

14
Tvrdnja

15