STATISTIKA – PARCIJALA

Pojam „statistika“ ima najmanje dva znaĉenja. Prema jednom znaĉenju, statistika
oznaĉava numeriĉke vrijednosti kojima se opisuje skup podataka.
Prema drugom znaĉenju, statistika je grana matematike i predstavlja skup postupaka koje
koristimo za prikupljanje, prezentaciju, analizu i interpretaciju podataka.
Deskriptivne statistiĉke postupke koristimo,npr., kada želimo opisati jednu ili više grupa
ispitanika, a inferencijanu statistiku kako bi pokazali da li je razlika dobivena na
ograniĉenom skupu podataka vjerovatna i na populacijama.
OSNOVNI POJMOVI:
VARIJABLA
MJERENJE
POPULACIJA
UZORAK
PARAMETAR
STATISTIK

Varijabla (promjenljiva) je svojstvo pojave (osobe, objekta ili događaja) koje se mijenja.
Nekim varijablama jednostavno klasificiramo pojave u jednu od grupa ili kategorija
(npr. spol –osoba je muškog spola; boja kose –osoba ima kosu plave boje); ove
varijable nazivamo kategorijalnim varijablama. Drugim varijablama određujemo koliĉinu
neĉega, i nazivamo ih kvantitativnim varijablama.
Zavisne varijable se mijenjaju zbog promjene drugih varijabli. One nisu pod kontrolom
istraživaĉa. Njihovu promjenu objašnjavamo, opisujemo ili klasificiramo pomoću drugih
varijabli. Obiĉno se oznaĉavaju slovom Y. Nezavisne varijable su pod kontrolom
istraživaĉa. Njima se objašanjavaju, opisuju ili klasificiraju promjene zavisne varijable.
Obiĉno se oznaĉavaju slovom X.

Prema Campbellu mjerenje je pridruživanje numeričke vrijednosti pojavi koju posmatramo

prema jasno utvrđenim pravilima.
Vrsta skale mjerenja određuje izbor numeriĉkih i grafiĉkih metoda za deskripciju i analizu
podataka U psihologiji koristimo razliĉite skale mjerenja:
nominalna(kategorizacija),
ordinalna (redoslijed+ kategorizacija),
intervalna (interval+ redoslijed+ kategorizacija)
racio (apsolutna nula + interval+ redoslijed+ kategorizacija).
Potpuni skup podataka (događaja) koji su predmet istraživanja naziva se populacija.
Dio populacije (podskup populacije) koji koristimo za prikupljanje podataka koji će nam
omogućiti zakljuĉivanje o populaciji nazivamo uzorak. Deskriptivne vrijednosti dobivene
na uzorku nazivamo statisticima.

GRAFIČKO I TABELARNO PRIKAZIVANJE PODATAKA

Podaci koji nisu sistematizirani i uređeni nazivaju se« sirovi podaci ».
Podatke je potrebno organizirati i prikazati tako da ih možemo opisati, analizirati,
interpretirati.
Numeričkim postupcima izraĉunavamo određene vrijednosti kojima opisujemo uzorak;
izraĉunate vrijednosti nazivamo statisticima. Numeriĉki postupci pruţaju precizne i
objektivne informacije o podacima. Grafičkim postupcima vizuelno predstavljamo podatke.
Za razliku od numeriĉkih postupaka, oni ukljuĉuju detaljnije informacije o nekim
karakteristikama podataka, npr.obliku distribucije.

Izbor naĉina prikazivanja podataka zavisi od korištene skale mjerenja.

Kategorijalne podatke grafiĉki predstavljamo u stupĉastim i torta dijagramima.
Numeriĉke podatke možemo predstaviti kroz tabelarni prikaz distribucije frekvencija, „stablo
i listovi“ (engl.steamandleaf) i box-plot pri-kaz.
Numeriĉki podaci grafiĉki se prikazuju pomoću histograma i procentualne kumulativne krive.

Podatake ćemo poredati po veliĉini, a zatim za svaki odrediti koliko se puta

pojavljuje. Uvrštavanjem ovih vrijednosti u tabelu, podatke ćemo urediti u vidu tabele
distribucijefrekvencijanegrupiranihpodataka

Distribucije frekvencija negrupiranih podataka praktiĉan je naĉin organiziranja i

prikazivanja manjeg skupa podataka.
Za veći skup podataka, koristimo tabelarno prikazivanje pomoću distribucije frekvencija
grupiranih podataka. Podatke grupiramo na sljedeći naĉin:
Odredimo totalni raspon rezultat.

Raspon rezultata podijelimo na određeni broj razreda tako da razredi imaju istu veliĉinu.
Broj razreda je obiĉno između 5 I 20.
Odredimo veliĉinu intervala razreda prema izrazu: totalni raspon/broj razreda. Sredina
razreda treba da koincidira sa stvarnim rezultatima. Granice razreda ne bi trebale
koincidirati sa stvarnim rezultatima.
Odredimo broj podataka za svaki razred.
Razrede i frekvencije uvrstitimo u tabelu