KVANTNE METODE

Statistika se sastoji od dva logički odvojena dijela:

- deskriptivne statistike
- inferencijalne statistike

Deskriptivna statistika predstavlja različite postupke za opisivanje osobina. Za

to se služi grafikonima i tabelama za prikazivanje opažanja različitih osobina.
Takvi prikazi sadrže frekvencije u kojima se pojedine vrijednosti pojavljuju (iz
čega se moraju uočiti tipične i atipične vrijednosti) odnose između dvije ili više
osobina i sl.

Dakle, deskriptivna statistika služi za usklađivanje podataka u smislu

uočavanja bitnih karakteristika, a sve u svrhu pripreme podataka za kasniju
fazu fazu.

Inferencijalna statistika obuhvata statističke metode koje primjenjujemo da

bismo na osnovu rezultata iz dijela osnovnog skupa (uzorka) došli do
zaključaka o karakteristikama osnovnog skupa.

Izuzetno je važno razumijeti značenje pojmova:

- osnovni skup (populacija)

- uzorak

Osnovni skup se sastoji od svih elemenata ili jedinica posmatranja čije

karakteristike ispitujemo, tj. pojedinaca (bića), stvari ili predmeta.

Osnovni skup koji se proučava ----> ciljna populacija.

Dio osnovnog skupa koji je izabran u svrhu statističke analize zove se uzorkom.

OSNOVNI UZORAK
SKUP
Prikupljanje podataka o elementima osnovnog skupa ili uzorka može se
sprovesti putem ankete. Anketa koja uključuje sve elemente osnovnog skupa
naziva se popisom. Anketa sprovedena na bazi dijela osnovnog skupa naziva
se uzoračkom anketom. Jedinica posmatranja ili elementa uzorka ili
osnovnog skupa je oređeni subjekat ili objekat (npr. osoba, firma, predmet,
Zemlja) o kojem se prikupljeni podaci, odnosno na kojem se određena pojava
statistički promatra.

Posmatrajmo slijedeći primjer:

PROFIT SEDAM KOMPANIJA

KOMPANIJA PROFIT (u mil. dolara)

1 10267
2 25330
Jedinica Opservacija
posmatranja 3 16593 ili podatak
Ili podatak

4 17046
5 5001
6 11361
7 3198

Profit u našem primjeru naziva se promjenjiva. Profit je karakteristika kampanija

koje istražujemo ili proučavamo u ovom primjeru. Promjenjiva (obilježje ili
varijabla) je osobina (karakteristika) koja se proučava ili istražuje i koja
podrazumjeva različite vrijednosti po jedinici posmatranja.

Za razliku od promjenjive, vrijednost constante je uvijek fiksna. Svaka vrijednost

u navedenoj tabeli koja predstavlja profit jedne od sedam kompanija naziva
se opservacijom ili podatkom. Serija podataka je skup podataka koji se
odnosi na jednu ili više promjenjivih.

Promjenjiva osnovnog skupa koja se ispituje i po kojoj se jedinice posmatranja

mogu razlikovati: prihodi porodice, visina ljudi, bruto prodaja u kompanijama,
cijene udžbenika, marke automobila i sl., su neki od primjera promjenjivih.

Promjenjiva može biti kvantitativna (numerička) ili kvalitativna (atributivna).

Objasniti ćemo ove dvije vrste promjenjivih.
 KVANTITATIVNE PROMJENJIVE

Neke promjenjive (kao što je cijena kuće, za primjer) mogu brijčano da se

iskažu, dok druge (npr. boja kose) ne mogu.

Prvi primjer je primjer kvantitativne promjenjive, a drugi kvalitativne

promjenjive. Promjenjiva koja se može brojčano izraziti ----> kvantitativna
(numerička) promjenjiva.

Podaci prikupljeni o kvantitativnim promjenjivim nazivaju se kvantitativni

podaci. Prihod, visina, bruto prodaja, cijena kuće, za primjer, su kvantitativne
promjenjive, budući da svaka od njih može brojčano da se iskaže npr. prihod
jedne porodice, bruto prodaja kompanije i sl.

Ovakve kvantitativne promjenjive mogu da se klasifikuju kao:

- prekidne (diskretne) promjenjive i

- neprekidne (kontinuirane) promjenjive.

PREKIDNE PROMJENJIVE

Vrijednosti određene kvantitativne promjenjive mogu biti prebrojive i

neprebrojive. Možemo npr. prebrojati broj automobila koje posjeduje jedna
porodica ali ne i visinu nekog njenog člana. Promjenjiva čije vrijednosti
možemo da prebrojimo nazivamo prekidna (diskretna) promjenjiva.

Primijetimo da prekidna promjenjiva može uzeti samo izolovane vrijednosti,

najčešće cijele brojeve, a ne i njihove međuvrijednosti.

Broj auta prodatih bilo kojeg dana predstavlja prekidnu promjenjivu, zato što
se može uzeti vrijednost: 0, 1, 2, 3, . . . odnosno, prodate automobile možemo
da brojimo. Njihov broj ne može biti između npr. 1 i 2.

Kao primjer prekidne promjenjive, navedimo i broj ljudi koji svakog dana
odlazi u neku banku, broj grla stoke jednog farmera i sl.
 NEPREKIDNE PROMJENJIVE

Postoje promjenjive čije se vrijednosti ne mogu prebrojati te mogu da imaju

bilo koju numeričku vrijednost između dva broja. Takve promjenjive nazivaju
se neprekidne kontinuirane promjenjive. Možemo kazati, promjenjiva koja
može uzeti bilo koju numeričku vrijednost u intervalu ili u intervalima jeste
neprekidna (kontinuirana) promjenjiva.

Vrijeme trajanja jednog ispita je primjer neprekidne promjenjive jer može uzeti
bilo koju vrijednost između npr. 30-60 min. To vrijeme može biti 42 min ili 42,67
min. (teoretski, vrijeme možemo da izmjerimo onoliko precizno koliko to
želimo)

Jednako tako, visina jedne osobe može da se izmjeri do desetog ili stotog
dijela metra. Sa druge strane, niti vrijeme niti visina ne mogu da se prebroje
kao u prethodnom slučaju.

Primjeri: visina ljudi, količina gaziranog pića u limenci od 0,5l, prinosi krompira
po hektaru i sl. Primijetimo da se svaka promjenjiva izražena u novčanim
jedinicama smatra neprekidnom promjenjivom.
 KVALITATIVNE (KATEGORIJSKE) PROMJENJIVE
Promjenjive koje se ne mogu brojčano izraziti ali se mogu razvrstati u različite
kategorije jesu kvalitativne (atributivne ili kategorijske) promjenjive. Prema
tome možemo kazati da promjenjiva koja ne može uzeti numeričku vrijednost
ali može da se klasificira u n ili više kategorija jeste kvalitativna ili atributivna
promjenjiva. Podaci prikupljeni o ovakvoj promjenjivoj nazivaju se kvalitativnim
podacima.

Primjer iz jedne kvalitativne promjenjive jeste status studenta na osn.

Studijama jer se može svrstati u jednu od četiri kategorije: prvu, drugu, treću ili
četvrtu godinu.

Ostali primjeri kvalitativnih promjenjivih jesu pol, boja kose, marka

automobila...

NEGRUPISANI PODACI

Podaci zapisani redoslijedom kojim se prikupljaju prije nego što se urede po

veličini ili grupišu, nazivaju se negrupisani podaci. Pretpostavimo da smo
prikupili podatke o starosti i na kojoj su godini studija od 50 studenata na
jednom univerzitetu.

STAROST 50 STUDENATA STATUS 50 STUDENATA

21, 19, 23, 20, 20, 25, . . . III, I, I, II, III, IV, . . .
. . . 24 . . . II

Podaci prikazani u navedenim tabelama nazivaju se sirovi podaci. Skup

negrupisanih (sirovih) podataka sadrži informacije o svakoj jedinici uzorka i
osnovnog skupa. Skupovi podataka sređuju se u vidu tabela i prikazuju
pomoću grafikona.

Npr. na uzorku studenata jednog univerziteta sprovedena je anketa sa

pitanjem gdje žele da se zaposla kada diplomiraju. Od ukupno 100
anketiranih studenata, njih 44 je izjavilo da želi da radi u privatnim
kompanijama, 16 u federalnim organima vlasti, 23 u državnim/lokalnim
organima vlasti a 17 je namjeravalo da započne sopstveni biznis. Ti podaci
sadržani su u slijedećoj tabeli:

VRSTA ZAPOSLENJA BROJ STUDENATA

Privatne kompanije 44
Kategorija  Federalni organi vlasti 16  frekvencija
Državni organi 23
Sopstveni biznis 17
Promjenjiva vrsta zaposlenja predstavlja kvalitativne promjenjive kategorije
(modaliteti): različite vrste zaposlenja navedene su u I koloni i uzajamno se
isključuju. To znači da svaki od 100 studenata pripada samo jednoj od tih
kategorija.

Frekvencija (učestalost) određene kategorije izražena je brojem studenata

koji pripadaju toj kategoriji. Navedena tabela naziva se tabelom raspodjele
frekvencija ili jednostavno ----> tabelom frekvencija.

Možemo kazati slijedeće, raspodjela frekvencija za kvalitativne podatke sadrži

dva niza informacija:

- kategorije (modalitete) i
- odgovarajući broj jedinica posmatranja koji pripada svakoj
kategoriji.

Relativna frekvencija jedne kategorije dobija se kada se njena frekvencija

podijeli sa sumom svih frekvencija. Prema tome, relativna frekvencija prikazuje
koji dio ili procenat sume frekvencija pripada odgovarajućoj kategoriji. Nju
izračunavamo na slijedeći način:

Relat. frekvencija jedne kategorije = frekvencija kategorije / zbir svih frekv.

Učešće (procenat) jedne kategorije dobija se kada se njena relativna

frekvencija pomnoži sa 100. Procentualna raspodjela je raspodjela učešća
svih kategorija.