UNIVERZITET U ZENICI

MEDICINSKI FAKULTET
KATEDRA ZA PATOLOGIJU

Pitanja iz makroskopskog dijela praktičnog ispita iz predmeta

PATOLOGIJA II

1. Definicija obdukcije i obdukcione tehnike

Obdukcija (def.) – zadnji čin kojim se može još nešto saznati o nečijoj bolesti ili nečijoj smrti
Upotrebljava se izraz obduciranje (obducere-otvarati).
Paziti da nijednu patoološku stuaciju ne poremetimo samim obdukcionim zahvatom te da nijedan
organ ne ostavimo nepregledan

Dvije glavne obdukcione tehnike:

 Virhow – tražio da se organi vade jedan po jedan iz organizma, a potom pregledavaju na
punom svijetlu i najpovoljnijem položaju. Ova metoda omogućava vrlo pomno
pretraživanje organa i najskrivenijih promjena u njima ali narušava međusobne odnose
organa.
 Rokitansky – obducirao tako da je organe ostavljao u tijelu u njihovom pravilnom položaju
i međusobnoj vezi. Ova metoda je idealna za praćenjemeđusobnih odnosa organa i
njihovih promjena, što je važno npr kod ustrijelnih rana, uboda, ili ako se želi znati nešto
više o prelasku oboljenja sa jednog organa na drugi.
Prednost: praćenje međusobnih odnosa organa i njihovih promjena (npr. kod prostrelnih
rana)

2. Karakteristika obdukcije kod sumnje na pneumotoraks

Postupak: hrskavičavim nožem režemo rebarne hrskavice počevši od drugog rebra na desnoj
stani (2cm od granice rebarnih hrskavica i sternuma) praveći pokrete kao da pilamo; nakon toga
ide posebna tehnika kod koje se nož uzme i napravi se uzdužni rez počevši od potključne regije ili
dojke (zahvaćene strane pneumotoraksom) u dužini od 15cmrazmakne senaspe se bistra
hladna vodaskalpelom se probije međurebarni mišić i ako izlaze mjehurići (pozitivan nalaz)

3. Definicija smrti i podjela po uzroku nastanka

Definicija smrti – ireverzibilni prestanak funkcije mozga i spontanog funkcionisanja
respiratornog i cirkulatornog sistema
Po uzroku nastanka dijeli se na:
 Prirodnu – fiziološka i prijevremena (bolesti)
 Nasilnu – upotrebom sile (vatreno oružje, ubodi i sl.)
 Naprasnu – smrt prividno zdravih osoba (može biti mors momentae i rapida)

4. Nesigurni i sigurni znaci smrti

Nesigurni znaci smrti
 Prestanak disanja
 Prestanak rada srca – nije moguće palpirati puls niti čuti otkucaje srca auskultacijom
 Arefleksija – potpuni gubitak refelksa (kornealni i pupilarni)

Sigurni znaci smrti – lešne promjene i lešne osobine

 Mrtvačke pjege – nastaju zbog nakupljanja krvi u dijelovima tijela koji se nalaze najbliže
podlozi (gravitacija)
Karakteristike: ako tijelu promijenimo položaj u prvih 10h mrtvačke pjege mogu da
nestanu i da se pojave na drugom mjestu; 12h nakon smrti njihov položaj je fiksiran
 Mrtvačka ukočenost – nastaje 3-6 sati poslije smrti
Karakteristike: počinje u kranijalnim dijelovima i širi se kaudalno; traje 2-3 dana poslije
čega popušta (od kaudalno prema kranijalno)
 Mrtvačko bljedilo
  Mrtvačka hladnoća
 Postmortalno zgrušavanje krvi
 Autoliza – razgrađivanje tkiva prvo vlastitim hidrolitičkim enzimima, nakon čega bakterije sa
površine tijela i iz unutrašnjih organa (crijeva) počnu nesmetano da rastu čime doprinose
truljenju tkiva

Lešne promene ili sigurni znaci smrti su:

 Truljenje i raspadanje
 Saponifikacija
 Mumifikacija i maceracija

5. Znaci zrelosti novorođečeta

 Dužina i težina tijela ( zrelo muško NĐ nošeno 10 lunarnih mjeseci oko 50,5 cm, žensko 50
cm). Ispod 48 cm ide u prilog nedonesenosti. (Prosječna težina 3250 g. 7,5 lunarnih mjeseci
1200-1600g dugo oko 40cm
 Stanje kože i dlaka (lanugo) kod doneoščeta dobar turgor (tj. tkivo dosta vlage), napeta,
blijedosiva ili plavičasta, kod nedonoščeta naborana i crvenkasta. Kod nedozrele NĐ posvuda
lanugo dlačice a kod zrelih NĐ lanugo samo po plećima i ramenima
 Položaj insercije pupkovine (otprilike duga kao NĐ 50 cm) kod zrelog djeteta inserirana
nesto ispod sredine trbuha
 Dužina kose na glavi (glavica donesenog djeteta obrasla dosta gustom kosom koja je duga
do 2 cm
 Obim glave i njeni promjeri (najveci horizontalni omjer 33-35, biparijetalni promjer 8,3-
8,5; fronto-okcipitalni 10-10,5 cm, mento-okcipitalni 12-13 cm, sagitalni promjer krova lubanje
oko 11 cm.
 Promjer fontanele (ne pise, preskoceno)
 Stanje hrskavice nosa i ušnih školjki (kod zrelog NĐ čvrsti i elastični tj hrskavice
razvijene
 Membrana pupillaris očiju počne nestajati u 7 lunarnom mjesecu trudnoće a u osmom
možemo naići na njene ostatke (nesiguran)
 Zubne alveole donje vilice (kod donoščeta obrazovane i daju se napipati njihove pregrade)
 Dužina noktiju (kod zrele NĐ čvrsti i dopirati do jagodica prstiju)
 Promjeri ramena i zdjelice (promjer ramena zrelog čeda 12,5, bokova od trohantera do
trohantera 8 cm)
 Stanje vanjskog spolovila (testisi u skrotumu a labia majora prekrivaju labia minora) i
klitoris
 Promjeri Beklardove i kalkanearne jezgre okoštavanja (B se počinje formirati u 9
lunarnom mjesecu na kraju 10 promjer joj je najveci oko 5 mm, K 8-10 mm u prečniku

6. Vanjski opis leša

Smisao vanjskog opisa: ustanovljavanje smrti, tipa tjelesne građe, traganje za patološkim
promjenama na vanjskim dijelovima tijela
 dužina leša
 ispitivanje mrtvačke ukočenosti – fleksija u koljenom zglobu, otvaranje usta (ako ne
možemo znači da je osoba mrtva)
 opis kože – žutica, Adisonova bolest (tamnije), mladeži, tetovaže
 dlakavost – povećana dlakavost kod tumora jajnika
Okrenuti leš na bok i ponoviti postupak; nastavljamo sa pregledom
 opis glave – veličina, oblik, lice, usta, gnoj, krv, očni kapci (rastavimo ih), ako mrtvačka
ukočenost dozvoli pregledati i usta
 opis vrata – dužina i debljina vrata; štitna?, tragovi nasilja, vješanje
 opis grudnog koša – pectus excavatum, carinatus, asimetrija kod npr. pneumotoraksa,
areole, emfizem (širok grudni koš)
 trbuh – ravan, uvučen, izvučen, fluktuacija (ascit), tvrdoća (tumor)
 zdjelica – dijametri
 ekstremiteti – palpiramo zbog edema pretibijalno i u području medijalnog maleola
  vanjski polni organi – muškarci (prisustvo testisa, edema, skrotalne hernije); žene
(pregled labia)

7. Vanjski opis leša-opis adbomena i ekstremiteta – u pitanju iznad

8. Obdukcione tehnike – vidi pitanje br. 1

9. Mrtvačka ukočenost i mrtvačka hladnoća

Mrtvačka ukočenost (rigor mortis) – siguran znak smrti; ukruti se muskulatura zbog manjka
ATP-a i povećanja nivoa mliječne kiseline
Ostali mišići: ukočenst glatkih mišićnih stanica vodi ka ježenju dlaka i pojavi kapljica znoja na lešu
Redoslijed:
 Vilični zglob – 1-2h
 Svi zglobovi – 6-9h
 Iščezavanje – 36-48h
 Ponovno javljanje mrtvačke ukočenosti nakon mehaničkog narušavanja – 7-8h

Mrtvačka hladnoća – siguran znak smrti koji nastaje zbog prestanka cirkulacije krvi

10. Znaci živorođenosti – od velikog sudsko-medicinskog značaja

 Caput succedaneum – porođajni otok poglavine
 Kephalhemathoma – krvarenje ispod periosta kostiju kalvarije
 Prisustvo refleksa gutanja – jer fetus guta amnionsku tečnost
 Prisustvo refleksa disanja

Pluća koja nisu disala u stanju fetalne atelektaze, dijafragma nisko, srce ogoljeno i nije prekriveno
rubovima pluća. Asfisksična atelektatična pluća tamnoljubičaste su boje. Pluća koja su disala
blijedocrvena, spužvasta.

11. Lešne osobine i lešne promjene – vidi pitanje br. 4 dio sigurni znaci smrti

12. Vanjski opis leša-opis glave i grudnog koša – vidi pitanje br. 6

13. Mrtvačke mrlje i mrtvačko bljedilo

Mrtvačke mrlje – siguran znak smrti; nastaju zbog nakupljanja krvi u dijelovima tijela koji se
nalaze najbliže podlozi (gravitacija)
Mrtvačko bljedilo – siguran znak smrti nastao zbog prestanka cirkulacije

14. Karateristike postoperativne obdukcije

 najteže obdukcije
 komplikacije su posljedica hirurške intervencije, anestezije ili djelovanja lijekova
 Takve obdukcije izvode samo iskusni patolozi; prisustvo i hirurga
 patolog prije obdukcije mora biti upoznat sa historijom bolesti i pacijentovim nalazima
 rezovni ne smiju ići kroz hirurške rane jer one moraju biti ispitane sa unutrašnje i vanjske
strane
 drenovi se ne vade dok se prethodno ne odredi njihova tačna lokalizacija (unutrašnja)
 zabilježe se hirurške promjene – dužina šavova i dehiscencije

15. Vanjski opis leša-pregled kože i znaci smrti – vidi pitanje br. 6

16. Definicija i vrste smrti

Definicija smrti – ireverzibilni prestanak funkcije mozgga i spontanog funkcionisanja
respiratornog i cirkulatornog sistema
Vrste smrti
 Klinička smrt – stanje prestanka rada srca i pluća
  Moždana smrt (kortikalna) – nepovratna nekroza, posebno neokorteksa (EEG tih), dok
smrt mozga je nekroza ostataka velikog i malog mozga (EEG tih uz odsustvo kranijalnnih
moždanih refleksa kao i pokreta spontanog disanja)
 Socijalna smrt – nepovratno oštećenje mozga, gdje pacijent ostaje u nesvjesnom stanju i
nereagira; ima aktivan EEG i neke intaktne reflekse
 Prividna smrt – duboka koma uz svođenje na minimum svih vitalnih funkcija
 Biološka smrt (ćelijska) – prestanak funkcionisanja i odumiranja svih tkiva i ćelija
organizma
 Prirodna smrt – smrt nastala iz prirodnih uzroka

17. Osobenosti obdukcije novorođečeta

 Utvrditi da li je donošče ili nedonošče (vidi pitanje br. 5)
 Utvrditi znake živorođenosti (vidi pitanje br. 10)
 Uraditi sljedeće pokuse
Pokus plivanja pluća– test kojim se određuje prisustvo zraka u plućima; u posudu sa
hladnom vodom se stave oba režnja pluća, ako potonu znači da su atelektatična
(kolabirana; bez zraka)
Pokus plivanja želuca – pokus se temelji na prisustvu zraka u želcudu i crijevima jer dijete
prilikom disanja dio zraka guta; želudac podvežemo sa dvije ligature u nivou iznad i ispod
papile Vateri, presječemo između ligatura poprečnim rezom duodenum i odvojimo želudac
od crijeva; rektum se pomoću lgatura podveže (što bliže anusu) i odstrani; crijeva i
želudac stavimo u lavor; pozitivan je kada se u želucu nalazi zrak, ali i truležni gasovi
Pokus pregleda srednjeg uha – kod fetusa šupljina srednjeg uha ispunjena galertnom
masom koja nakon prvog snažnog udaha zraka, biva odstranjeno putem tuba auditiva;
vrhom skalpela otvaramo srednje uho, a u času njegova otvaranja izlati mjehurić zraka
 Pregledati falx i tentorium (po Fischer-Waselsu) – radi uočavanja kernikterusa, krrvarenja,
nekroze

18. Moždana smrt-definicija

Moždana (kortikalna) smrt – nepovratna nekroza, posebno neokorteksa (EEG tih), dok smrt
mozga je nekroza ostataka velikog i malog mozga (EEG tih uz odsustvo kranijalnnih moždanih
refleksa kao i pokreta spontanog disanja)

MAKROSKOPSKI PREPARATI

1. Makroskopske karakteristike planocellularnog karcinoma grkljana

Nastaje iz: eritroplakije i leukoplakije
Najčešće: glotično (može supra i infra)
Opis:
 egzoftično papilarne lezije
 endoftično – ulcerozne lezije
 ravne lezije – difuzno zadebljanje tkivo

2. Makroskopske karakteristike emfizema pluća

Def: trajno proširenje alveolarnih prostora distalno od terminalnih bronhiola
Makroskopksi oblici:
 Cenntroacinarni – razaranje tkiva oko centralno smještene respiratorne bronhiole
Kod: pušača
 Panacinarni – zahvaćen cijeli acinus
Uzrok: manjak AAT
 Distalni (najčešći) – promijenjen distalni dio, a respiratorne bronchiole i centralne alvoele
pošteđene
 Iregularni – zahvaćeni različiti dijelovi acinusa u lobulusu
3. Makroskopske karakteristike karcinoma dojke
 Pagetova bolest bradavice – promjene na bradavici liče na ekcem; koža hrapava,
zadebljana, ulcerisana
 Medularni – mekan, dobro ograničen; nema umnoženog veziva (teško ga uočiti
palpacijom)
 Mucinozni – oštro ograničen od okolnog tkiva; mekan; plavo-sit i želatinozan na presjeku
 Tubularni – zvjezdolik sa centralnim žućkastim žarištem (elastoza)
 Invazivni papilarni – dobro ograničen; rijedak

4. Makroskopske karakteristike infarkta

Def: područje ishemijske nekroze tkiva nastalo zbog poremećenog dotoka arterijske ili odvođenja
venske krvi
Podjela:
 Anemični (bijeli) – poslije začepljenja arterija; u solidnim organima (srce, slezena); u
organima sa terminalnim arterijama beza nastomoza (bubreg)
 Hemoragični (crveni) – kod okluzije vena; u rastresitim tkivima (pluća); u tkivima sa 2x
cirkulacijom; organ vremenom postane čvršći i crne boje

5. Makroskopske karakteristike strume štitne žlijezde

Def: povećanje štitne koje je obično multinodularno, a po pravilu nije povezano sa funcionalnim,
upalnim ili neoplastičnim promjenama
Opis:
 multinodularno povećanje štitne
 čvorići različite veličine

6. Makroskopske karakteristike planocellularnog karcinoma grlića

Def: zloćudan tumor porijekla pločastog epitela grlića
Tipovi:
 egzoftično/papilarni – papilarne mase krhke i sklone krvarenju i nekrozi
 endoftičan oblik – urasta u cervikalni kanal