1.

Sustav za izlučivanje – skripta

-Ljudi:

Tjelesne tekućine čine naš unutarnji okoliš u kojemu se odvijaju procesi u organizmu.

Voda ima najveći udio u sastavu tjelesnih tekućina, a i našega cijelog organizma
(60%) Ona je glavni sastojak stanične i izvanstanične tekućine.

Izvanstaničnu (međustaničnu) tekućinu čine plazma i tekućina koja ispunjava

prostor među stanicama. Iz međustanične tekućine stanice dobivaju hranjive tvari i
kisik. U nju stanice otpuštaju otpadne produkte razgradnje tvari u stanicama.

Sastav i volumen tjelesnih tekućina u organizmu treba biti približno stalan kako bi se
održala homeostaza. Homeostaza je sposobnost organizma da održava svoje
unutarnje uvjete stabilnima neovisno o vanjskih utjecajima.

U stanicama se staničnim disanjem iz hranjivih tvari oslobađa energija pri čemu

nastaju voda i ugljikov (IV) oksid. Štetnih tvari moramo se riješiti da bi se održala
homeostaza.
Unošenje više kuhinjske soli i bjelančevina dodatno opterećuje bubreg.

Sustavi za rješavanje otpadnih tvari:

- Mokraćni sustav (mokraća)
- Probavni sustav (izmet)
- Dišni sustav (ugljikov dioksid)
- Koža (voda, znoj)

Glavna uloga sustava organa za izlučivanje (mokraćnoga sustava) je održavanje

stalnog sastava tjelesnih tekućina.

Mokraćni sastav sastoji se od:

- Dva bubrega
- Dva mokraćovoda
- Mokraćnog mjehura
- Mokraćne cijevi

Proces izlučivanja mokraće iz tijela:

1. Bubrežna arterija dovodi krv u bubrege koja se u njima filtrira. Procesom

filtriranja odstranjuje se višak vode, soli te otpadnih i štetnih tvari te nastaje
mokraća. (glavna uloga bubrega) Ujedno bubrezi reguliraju količinu soli i vode
u organizmu. Time bubrezi održavaju stalan sustav tjelesnih tekućina i
sudjeluju u održavanju homeostaze. (Unošenje više kuhinjske soli i
bjelančevina dodatno opterećuje bubreg)

2. Nastala mokraća iz bubrega odlazi u mokraćovod, a iz njega u mokraćni

mjehur. Mokraćni organ rastezljiv je organ od glatkog mišićnog tkiva u

1
 kojemu se privremeno skuplja mokraća. Na vrhu mokraćnog mjehura nalazi
se prstenasti mišić koji se otpusti za vrijeme mokrenja.

3. Mokraćna cijev izvodi mokraću iz organizma. Žene imaju kraću mokraćnu

cijev od muškaraca pa je zato kod žena lakša bakterijska infekcija te upala
mjehura.

Mokraća je tekućina koja sadrži višak vode, otpadne tvari i štetne tvari nastale u
tijelu te višak nekih minerala kao što je sol.

Bolesti mokraćnog sustava:

- Upala mokraćnog mjehura
- Upala bubrega (prouzrokovana bakterijama)
- Bubrežni kamenci (taloženje mineralnih soli iz mokraće)
- Zatajenje bubrega (prestanak rada bubrega)

HEMODIJALIZA- umjetni bubreg, filtrira krv i odstranjuje štetne tvari, u slučaju

otkazivanja oba bubrega, nije trajna pa je potrebno imati transplantaciju bubrega.

-Životinje:

Svi kralježnjaci kao organe za izlučivanje imaju bubrege. Bubrezi su najsloženiji

organi za izlučivanje kod životinja.

SISAVCI
- Vrlo slična građa mokraćnog sustava kao i kod čovjeka
- Štetne tvari iz krvi uklanjaju parni bubrezi, mokraća mokraćovodom dolazi u
mokraćni mjehur te kroz mokraćnu cijev izlazi iz tijela

PTICE I KOPNENI GMAZOVI

- U bubrezima se krv filtrira te se izlučuje mokraća u obliku mokraćne kiseline
zajedno s malo vode
- Izlučivanjem otpadnih tvari u obliku mokraćne kiseline ti organizmi gube
malu količinu vode iz tijela (važno za organizme kojima je teže doći do pitke
vode)
- Mokraćna kiselina manje otrovna od uree koja se izlučuje mokraćom, ali je za
njezinu sintezu potrebno više energije
- Nastala mokraćna kiselina mokraćovodom dolazi do otvora (nečisnice)
- Osim mokraćne kiseline izbacuje se i izmet i spolne stanice (3 u 1)
- Ptice nemaju mokraćni mjehur (prilagodba letu)

VODOZEMCI
- Primaju vodu kroz kožu u vlažnim uvjetima
- Bubrezi im izlučuju razrijeđenu mokraću (mokraću s puno vode)
- Dok borave na kopnu prijeti im opasnost od isušivanja te se koriste vodom iz
razrijeđene mokraće u mokraćnome mjehuru

2
RIBE U SLATKIM VODAMA
- Osmozom primaju vodu u organizam jer je koncentracija otopljenih soli u
njihovu organizmu veća od one u okolišu
- Procesom osmoze to se izjednačava
- Najvećim dijelom vodu primaju preko površine tijela i škrgama
- Iako žive u vodenome okružju piju malo vode, a sol primaju putem hrane
- Višak soli u tijelu izlučuju preko škrga, površine tijela i razrijeđene mokraće
- Zbog neprestanog primanja vode izbacuju i višak vode u obliku razrijeđene
mokraće

RIBE U SLANIM VODAMA

- Stalno gube vodu
- Koncentracija soli u njihovu tijelu manja od koncentracije soli u okolišu
- Većina riba vodu gube osmozom preko površine tijela
- Kako bi nadoknadile vodu moraju je stalno gutati čime u organizam unose
veliku količinu soli
- Suvišak soli koju tako unose odstranjuju škrgama i koncentriranom
mokraćom
- Bubrezi ujedno filtriraju i otpadne tvari

Kod riba kao što su morski pas i raža zbog sastava svojih tjelesnih tekućina ne gube
vodu iz tijela. Njihova krv sadrži veću količinu uree i soli nego što je slučaj kod drugih
riba što im osigurava osmotsku ravnotežu s morskim okolišem. Suvišak soli izlučuju
preko probavnog sustava. Njihova je mokraća po sastavu sličnija onoj kod sisavaca.