NASTAVNA PRIPREMA

OPŠTI PODACI
NASTAVNIK Nijaz Avdić
PREDMET Električna mjerenja
NASTAVNA OBLAST Električna mjerenja i mjerni instrumenti
NASTAVNA JEDINICA Utvrđivanje gradiva
ŠKOLA JU Mješovita srednja škola Gračanica
DATUM
RAZRED III3

METODIČKI PODACI
TIP ČASA Utvrđivanje pređenog gradiva
NASTAVNI METODI Frontalni, dijaloški, demonstrativni
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA Tabla, kreda, spužva, udžbenik, literatura

CILJEVI I ZADACI
OBRAZOVNI CILJ Upoznavanje učenika sa pojmom i namjenom
kontinuiranog utvrđivanja gradiva
FUNKCIONALNI CILJ Razvijanje kod učenika osjećaja za benefite
spoznaje praktičnog značaja konstantnog
utvrđivanja gradiva.
ODGOJNI CILJ Razvijanje radnih navika, razvijanje osjećaja o
značaju kontinuiranog ponavljanja gradiva.
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO ČASA
Ponavljanje gradiva sa prethodnog časa
GLAVNI DIO ČASA

Postaviti učenicima pitanja:

1. Koji je cilj mjerenja?
2. Koja vrijednost se uzima kao prava vrijednost u mjeriteljstvu?
3. Šta je mjerna pogreška
4. Kako se dijele mjerne pogreške prema uzroku nastajanja?
5. Grube greške
6. Sistematske greške
7. Slučajne greške
8. Šta radimo da bi smanjili uticaj pogrešaka
Cilj mjerenja je što tačnije odrediti vrijednost veličine koju mjerimo. Izmjerena vrijednost
praktički nikada nije prava vrijednost, kojoj u praksi težimo, već od nje odstupa u većoj ili
manjoj mjeri. Iznos odstupanja ovisi o primjenjenoj mjernoj metodi, o tačnosti mjerne opreme
koja nam je na raspolaganju i o stručnosti samog mjeritelja, tj. osobe koja provodi mjerenje i
obrađuje mjerne rezultate.
*U mjeriteljstvu se pod pravom vrijednošću kod mjerila najčešće podrazumijeva dogovorna
prava vrijednost. To je ona vrijednost mjerene veličine koja je dobivena najtačnijim dostupnim
mjernim postupkom ili računskim putem.
Mjerna pogreška je odstupanje izmjerenog rezultata od prave vrijednosti mjerene veličine.
Prema uzroku nastajanja mjerne pogreške se mogu podijeliti na:
Grube, sistematske i slučajne pogreške.
Grube greške nastaju ljudskim propustima u toku mjerenja, naglim poremećajem u okolini ili u
mjernom uređaju. Rezultat je i grubog, subjektivno uvjetovanog propusta u mjernom postupku.
Opažač može zabilježiti krivu vrijednost, krivo očitati sa skale, zaboraviti znamenku prilikom
očitavanja sa skale ili učiniti drugi sličan propust. Rezultati s ovakvim pogreškama trebali bi
vidljivo odskakati od ostalih, ako je učinjeno više mjerenja ili ako jedna osoba provjerava rad
druge. One mjerni rezultat čine neispravnim a nakon njihovog nastajanja mjerenje treba ponoviti
na ispravan način.
Sistematske greške nastaju zbog niza malih, predvidljivih promjena koje se događaju u mjernom
objektu, okolini ili mjeritelju a poznate su i moguće je uzeti u obzir njihov uticaj na mjerni
rezultat. Uvijek su istog predznaka i poznatog iznosa. (Instrument: Loše baždaren instrument,
npr. termometar koji pokazuje 102°C u kipućoj, a 2°C u zaleđenoj vodi pri normiranom
atmosferskom tlaku. Takav instrument pokazivat će izmjerene vrijednosti koje su konzistentno
previsoke.
Okolina: Npr. pad napona u gradskoj mreži uslijed kojeg će izmjerene struje biti stalno preniske.)

Ispravak I je po vrijednosti jednak poznatoj pogrešci, ali je suprotna predznaka:

FORMULA 1
Ispravljeni rezultat Xi je zbir izmjerene (očitane) vrijednosti Xmj i ispravka I:
FORMULA 2

Slučajne pogreške nastaju zbog niza malih, neizbježnih i neobuhvatnih promjena u mjernom
objektu, okolini ili mjeritelju (promjena temperature u laboratoriji, utjecaj magnetskog polja ako
se laboratorij nalazi blizu tramvajske pruge.) Mjerni rezultat čine nesigurnim. (Opažač: Npr.
greška u prosudbi opažača kad očitava vrijednosti na najmanjem podjeljku skale b) Okolina: Npr.
nepredvidive fluktuacije mrežnog napona, temperature ili mehaničkih vibracija uređaja.)

Da bi se smanjio uticaj sistematskih i slučajnih pogrešaka na mjerene rezultate, na istom uzorku

se pod jednakim uslovima provodi više uzastopnih istovrnih mjerenja i određuje se aritmetička
sredina.

ZAVRŠNI DIO ČASA

Dodijeliti ocjene učenicima koji su se istakli sa odgovorima.