E-predavanje za obrazovni program: Instalatere kućnih instalacija

Nastavni predmet: TEHNOLOGIJA OBRADE I SPAJANJA

Godina obrazovanja: 1.
Nastavnik: Ivan Đurić bacc.mech.ing

2.2. Plinsko zavarivanje

Školska godina 2019/2020
 Plinsko zavarivanje je postupak spajanja taljenjem, gdje se toplina potrebna za taljenje
osnovnog i dodatnog materijala (žice) dobije se izgaranjem jednog od gorivih plinova u
kisiku.

Najčešći plinovi koji izgaraju u kisiku je acetilen (), jer acetilen razvija vrlo visoku
temperaturu plamena, za razliku od nekih drugih plinova.

2.2.1 Radno mjesto za plinsko zavarivanje

Boca za acetilen (N2H2)
Acetilen može biti u boci, ako se zavarivanje vrši povremeno, ili instalacijski ako se zavarivanje vrši uvijek na jednom mjestu.
Volumen boce za acetilen je oko 40 litara, koja se puni pod tlakom od 1,5 MPa, pri temperaturi od 15 °C.
 Acetilen je unutar boce rastvoren u acetonu. Jedna litra acetona upija 14 – 24 litre acetilena.
 16 litara acetona, pri tlaku od 1,5 MPa upija 6000 litara acetilena.

Boce za acetilen sadrže u unutrašnjosti:

• 20 % - porozne mase, tj. smjesu drvenog ugljena, pluta i azbesta,
• 40 % - acetona,
• 25% - rastvorenog acetilena i
• 15% - slobodnog prostora.

Ventil boce za acetilen služi za otvaranje i zatvaranje prolaza acetilena.

Pravila pri radu sa bocama za acetilen:
1. Na radnom mjestu boca uvijek mora stajati u okomitom položaju !
2. Boca se nikada ne smije ostaviti izložena sunčevim zrakama ili drugim izvodima topline !
3. Potrošnja acetilena iz jedne boce ne smije biti veća od 1000 litara na sat, a sadržaj acetilena se
ne smije potrošiti do kraja !
4. Boce treba čuvati od visokih i niskih temperatura !

BOCE ACETILENA SE OZNAČAVAJU ŽUTOM ILI CRVENOM BOJOM !

Boca za kisik (O2)
Boce za kisik nalaze se pod visokim tlakom, pa imaju adekvatnu debljinu stijenke
Na vrhu boce za kisik nalazi se poklopac s navojem koji služi za zaštitu ventila na koji se priključuje ventil za redukciju tlaka.
Boce su volumena 40 litara, u koji se može pod visokim tlakom sabiti 6000 litara kisika.
Radni tlak za kisik je od 0,196 bara do 5,9 bara, a najčešće 2,45 bara.

Na boci za kisik nalaze se podatci: naziv proizvođača, serijski broj boce, radni tlak, volumen, masa, datum posljednje kontrole i pečat
kontrolora.
Ventili boca za kisik služe za otvaranje i zatvaranje prolaza kisiku.
Zaštitna kapa ima zadatak štititi ventile boca, kada boce nisu u uporabi ili pri transportu.

PRAVILA PRI RADU SA BOCAMA ZA KISIK:

1. Boca ne smije biti izložena udarcima jer to može izazvati eksploziju.

2. Boca ne smije biti izložena suncu i drugim izvorima topline kao ni niskim
temperaturama.
3. Priključci na bocama se ne smiju podmazivati mastima, jer može doći do zapaljenja.
4. Boca mora stajati okomito, oslonjena na svoje postolje i osigurana od pada
5. Transport boce izvodi se kolicima

BOCE KISIKA SE OZNAČAVAJU PLAVOM, BIJELOM ILI ZELENOM BOJOM !

Savjet !

Kako biste se pripremili za pismenu i/ili usmenu

provjeru znanja, riješite zadatke iz podloge za
predavanje na str. 67 i 69.
Redukcijski ventil
① boca za acetilen,
② ventil boce,
③ manometar visokog tlaka (tlaka u boci),
④ ventil,
⑤ membrana,
⑥ opruga,
⑦ među-komora,
⑧ sigurnosni ventil,
⑨ manometar radnog tlaka plina (regulacija tlaka plina koji izlazi na plamenik),
⑩ ručica ventila,
⑪ cijev koja dovodi acetilen na plamenik,
⑫ podešavajući vijak

 Redukcijski ventil smanjuje visoki tlak iz boce, na potrebni radni tlak.

 Redukcijski ventil ima dva manometra, jedan mjeri tlak u boci ③, a drugi mjeri radni tlak ⑨.
 Radni tlak, jest tlak plina koji je dostatan za izvođenje operacije zavarivanja.
 Jedan redukcijski ventil, označen plavom bojom, montira se na bocu s O 2, a ventil označen crvenom bojom montira se na bocu s C 2H2.
Princip rada redukcijskog ventila:
• Kada se otvori ventil na boci ②, na manometru visokog tlaka ③ se mjeri tlak u boci.
• Okretanjem podešavajućeg vijka ⑫ steže se opruga ⑥, koja pritišće gumenu
membranu ⑤, pri čemu se otvara ventil ④.
• Plin dolazi u međukomoru ⑦ sve dok ne dobije određeni tlak, kada membrana ⑤
povlači za sobom ventil ④.
• Tlak na izlazu se mjeri se mjeri manometrom radnog tlaka ⑨.
• Kada se otvori plamenik, tlak u međukomori opada ⑦, opruga pritišče membranu
⑤ i ventil ④ ostaje otvoren sve dok se ponovno ne uspostavi ravnotežno stanje.

• Ako je sila potisnog stanja veća, veći je i radni tlak, i zbog toga postoji vijak za podešavanje ⑫, pomoću kojega se podešava željena
vrijednost radnog tlaka.
• Redukcijski ventili su tako podešeni da radni tlak bude do 2 bara.
Savjet !

Kako biste se pripremili za pismenu i/ili usmenu

provjeru znanja, riješite zadatke iz podloge za
predavanje na str. 71 i 72.
Gumene cijevi (crijeva) za dovod plinova
Acetilen i kisik se dovode do plamenika uz pomoć gumenih crijeva.
Crijeva se izrađuju od gume armirane platnom i mogu se savijati.
Dužina crijeva ne smije biti manja od 3 – 5 metara, kako bi se izbjeglo savijanje (prežabljivanje), jer
crijeva ne smiju biti: • prežabljena,
• pritisnuta,
• nagažena kao ni: - doći u dodir s zapaljivim materijalima,
- s iskrenjem i
- zagrijanim predmetima.

Za acetilen se koriste crijeva crvene boje, a za kisik plave boje.

Elementi cijevnog razvoda od redukcijskog ventila do plamenika:
Nepovratni ventili
Nepovratni (protupovratni) ventili su elementi od velike važnost, jer sprječavaju povratak plamena i mješavine plina u slučaju
kvara plamenika.

Ugrađuju se na rukohvate plamenika i na reducir ventile.

Kod ugradnje istoga, vrlo je važno, prilikom montaže obratiti

pozornost na strelicu, koja prikazuje smjer protoka.

Nepovratne ventile je važno zamijeniti nakon ne više od 3

godine, bez obzira izgledaju li ispravno ili ne.
Priprema O2

a) b)

a) Otvaramo ventil boce kisika ① do kraja, rotacijom u lijevo.

b) Otvaramo ventil za kisik ⑨ na plameniku, rotacijom u lijevo,

c) d)
c) Otvaramo podešavajući vijak na redukcijskom ventilu ③ rotacijom u
desno. Ovim namještamo radni tlak na 1 – 3 bar.

d) Kada smo namjestili radni tlak, potrebno je zatvoriti na dršci plamenika

ventil za kisik ⑨, rotacijom u desno.
Vrijednosti manometara nakon podešavanja plamenika
(lijevo – radni tlak kisika), (desno – radni tlak acetilena)
Priprema C2H2
a) Za pola okreta otvoriti ventil boce acetilena ②(rotacijom u lijevo).

a)

b) Kazaljka manometra ③ pokazuje koliki je tlak u boci.

b)

c) Potrebno je otvoriti na dršci plamenika, ventil za acetilen ⑧(rotacijom u desno),

c)

d) Potrebno je otvoriti na redukcijskom ventilu podešavajući ventil ③ (rotacijom u desno), kako bismo namjestili
veličinu radnog tlaka od 0,01 – 0,03 bar.

d)
 e) Kada dosegnemo radni tlak, potrebno je zatvoriti ventil za acetilen na dršci plamenika ⑧.

e)

Nakon ovoga, boca za acetilen je spremna, ostala nam je boca za kisik.

Vrijednosti manometara nakon podešavanja plamenika (lijevo –

radni tlak kisika), (desno – radni tlak acetilena)
Savjet !

Kako biste se pripremili za pismenu i/ili usmenu

provjeru znanja, riješite zadatke iz podloge za
predavanje na str. 76 i 78.
Podešavanje plamena za zavarivanje
Plamen za zavarivanje regulira se na mlaznici, pri čemu se acetilen i kisik miješaju u određenom omjeru.

Zona zavarivanja se nalazi od 2 – 5 mm ispred jezgre plamena , tj. na mjestu

gdje je najveća temperatura plamena od ≈ 3200 °C.
1. Redukcijski plamen

Redukcijski plamen nastaje kada u gorivoj smjesi ima više acetilena, višak acetilena razbija jezgru plamena i
daje joj zelenkastu boju.

Redukcijski plamen ima loš utjecaj, jer formira pre tvrd zavar, ali je pogodan za zavarivanje sivog lijeva.
2. Neutralni plamen
Neutralni plamen nastaje pri odnosu acetilena i kisika 1:1. Jezgra plamena ima bijelu boju.
Ovim plamenom ne možemo zavarivati materijale kao što je mjed.
Ovaj plamen pogodan je za zavarivanje konstrukcijskog čelika, lijevanog željeza, nehrđajućeg čelika
3. Oksidirajući plamen

Oksidirajući plamen nastaje kada u gorivoj smjesi ima više kisika.

Jezgra plamena postaje kraća i plavkaste boje.
Ovim plamenom, možemo zavarivati legure bakra: mjed, mesing ...
Na ostale metale ovaj plamen utječe loše, jer zavar zbog oksidacije postaje krhk.
Savjet !

Kako biste se pripremili za pismenu i/ili usmenu

provjeru znanja, riješite zadatke iz podloge za
predavanje na str. 80 i 82.
Dodatni materijal za plinsko zavarivanje i navarivanje
Pod dodatnim materijalom, u plinskom zavarivanju podrazumjevamo: a) žice za zavarivanje i
b) praškove i paste za zavarivanje.

a) Žice za zavarivanje željeznih materijala

Žica za zavarivanje i navarivanje koristi se kao dodatni materijal pri zavarivanju i navarivanju.
Svojstva žice moraju biti ista ili slična svojstvu materijala koji se zavaruju.
 Za zavarivanje materijala na bazi željeza:
- Za zavarivanje mekog čelika koriste se šipke od mekog čelika promjera od 1 – 8 mm i duljine 500 – 1000 mm.
- Za zavarivanje limova do debljine 5 mm koriste se šipke čiji je promjer jednake debljine debljini lima.
- Za zavarivanje čelika koriste se šipke presvučene bakrenim prevlakama, zbog sprječavanja korozije.
- Za zavarivanje lijevanog željeza koriste se žice od lijevanog željeza sa povećanim udjelom ugljika i silicija.

 Za zavarivanje obojenih metala

- Za bakar koriste se žice koje imaju najmanje 98 % Cu i do 0,5 – 1,5% Sn ili do 1,2% Ag.
- Za mjed i bronca koriste se žice od legura bakra i kositra – za broncu, ili specijalne žice – za mjed.
- Za aluminijeve legure koriste se žice od legura bakra i kositra – za broncu, ili specijalne žice – za mjed.
b) Praškovi i paste za plinsko zavarivanje

Praškovi i paste imaju zadatak očistiti oksidirani sloj sa površine koja se zavaruje i sprječavaju ponovnu oksidaciju.
 Meki čelik i čelični lijev zavaruju se bez praška.
 Specijalni čelici, lijevano željezo, bakar i legure bakra, aluminij i njegove legure zavaruju se uz upotrebu praška i paste.
Izbor praška i paste za zavarivanje ovisi o vrsti materijala koji se zavaruje, a mogu se koristiti:
- boraks,
- vodeno staklo,
- borna kiselina,
- silicijev dioksid.

Paste se nanose četkom tako da se premažu bridovi pripremljenih utora i žica za zavarivanje.
Savjet !

Kako biste se pripremili za pismenu i/ili usmenu

provjeru znanja, riješite zadatke iz podloge za
predavanje na str. 83 i 84.
2.2.2. Održavanje opreme za plinsko zavarivanje
5. Plamenici
Savjet !

Kako biste se pripremili za pismenu i/ili usmenu

provjeru znanja, riješite zadatke iz podloge za
predavanje na str. 86 i 87.
 2.2.3. Izvođenje plinskog zavarivanja
① Priprema spojeva
Dijelove koje zavarujemo treba pripremiti i postaviti tako da između njih ostane razmak koji će
ispuniti dodatni rastaljeni materijal.
Kod tankih limova (do 1 mm) zavarivanje se izvodi presavijanjem na krajevima uzduž šava, pa se
zavarivanje tankih limova vrši bez dodatka žice.

Limovi debljine do 5 mm obično se obrade samo pod pravim kutom (I – zavar).

Vrste zavara:

1. rubni zavar,
2. I – zavar,
3. V – zavar,
4. X – zavar,
5. Kutni zavar
② Izbor plamenika
Izbor plamenika.
Treba izabrati sapnicu plamenika koji može ispustiti smjesu acetilena i kisika, koja može
dovoljno potpuno rastaliti osnovni materijal i dodatni materijal (žicu).

③ Izbor materijala za dodavanje

Izbor žice vršimo u ovisnosti o
Za materijale koji se zavaruju, na tržištu postoje, i trebaju se koristiti odgovarajući metali za dodavanje,
debljini materijala koji zavarujemo: čiji sastav odgovara sastavu i svojstvima osnovnog materijala. Osim odgovarajućih svojstava dodatnog
materijala, promjer šipki (žice) također vršimo u ovisnosti o debljini materijala koji zavarujemo.

Nelegirana žica za plinsko zavarivanje čelika namijenjena za

zavarivanje limova, cijevi i drugih profila za normalna
opterećenja. Zavar je homogen i mekan, te dobre Žice za plinsko zavarivanje mesinga.
mehaničke obradivosti. Promjer 2.0, 2.5 i 3.0 mm
Promjer : 5,0 mm, dužina : 700mm, paket : 1kg
④ Priprema i provjera opreme

A – provjeriti da li u bocama ima dovoljno kisika i

acetilena za predviđeni posao.

B – provjeriti ispravnost rada nepovratnog ventila

(osigurača povratnog plamena).

C – Provjeriti ispravnost elemenata instalacije (crijeva,

ventili), kao i nekontrolirano ispuštanje plinova.

D – Provjeriti je li radno mjesto opremljeno svim potrebnim alatom

i priborom, koji je potreban prije, u tijeku i poslije zavarivanja
(četke, stezači, kliješta …)

E – Provjeriti opremljenost osobnim zaštitnim sredstvima

(pregača, rukavice, maska, naočale …)
⑤ Vođenje plamenika i žice za dodavanje
Kvaliteta zavarenog spoja u velikoj mjeri zavisi od pravilnog vođenja plamenika i žice za dodavanje.

• Vođenje plamenika se vrši što mirnije i u što ravnomjernijem razmaku u odnosu na predmet koji zavarujemo.

• Pomjeranja plamenika započima neposredno pred postizanje temperature taljenja.

• Položaj plamenika u odnosu na predmet zavisi od debljine predmeta koji zavarujemo, tako da predmet dobije što veću
količinu topline.
⑥ Smjer zavarivanja
Prema smjeru gibanja za vrijeme rada zavarivanje može biti u lijevo i u desno gledano od strane zavarivača.

A) Zavarivanje u lijevo B) Zavarivanje u desno

(1) Smjer vođenja žice

(1) Smjer vođenja žice

(2) Smjer vođenja plamenika (2) Smjer vođenja plamenika

Koristi se za:
Koristi se za:
• zavarivanje limova čeličnih limova debljine manje od 3 mm,
• zavarivanje lako taljivih metala i njihovih legura. • zavarivanje limova čeličnih limova debljine veće od 3 mm,

Nedostatak ovog postupka je nastajanje hladnih zavara,

zbog lakog razlijevanja rastaljenog metala. Nedostatak ovakvog vođenja je što zavarivač mora imati veće
iskustvo u pogledu uvježbanosti vođenja žice.
Savjet !

Kako biste se pripremili za pismenu i/ili usmenu

provjeru znanja, riješite zadatke iz podloge za
predavanje na str. 91 i 94.