-~~

Republika Bosna ; Hercegovina GENERALSTAB ARMIJE Upr4v4 sluzbe vojne bezbjednosti
Broj ::;'-3/19.3-5· Dana: 23.02.1995.godlne

01854425
ODBRANA REPUBLIKE YDJNA TAJNA STROGO PDYJERLJIVO

KOMANDANTU
Dostava analitickih presjeka o uzrocima pada Srebrenice i Zepe.-

arm Uskollt

GS A RBiH
gener;;l u

R4Sillu Delit:u

U prilogu okolnostima operativn; Zepe podrucja.

dostavljamo Srebrenice SVB pr;padnika generale, 8iH

kra~e

presjeke iz ;zjava , nekih

podataka pripadnika civ'la

i saznanja jedin;ca prognanih referat bivse

0

pada podaci

i Zepe, MUP-a predla2emo Zepa. GSA

u kojima

su prezentiran; iz sa ov~h

; s8znanja

; Srebrenice. Gaspodine

da se za VaS izvjestaji korpusa, Drugog

Skupstin; 28.divizije naredenja preduzimsnju preduzimanju

R~publike

koriste 285.1br skts

operativni kao

Srebrenica,
i usmjeravajuca

81.divizije
0 0

i konkretni obezbjedenja, na zast;t; u pr;logu

pokazatelji nareoenja ovih akta enklava.

drugih borbenih dati na izjavama

mjera u nas;m lica

(logistickog
i dr)

aktivnosti koja rad;

Podaci ~ zasnovan; Zepe, kao tako sto

presjecima treba

su uglavnom Srebrenice ; dokumentovanju ; a Slu2ba,

su pre2ivjela uzeti na provjeri

golgote podataka

da pojedine neprekidno

navoda

sa dozom

rezerve,

znate.

cinjenica.

AM/BP

...... ~-,...

--~ ...

/"
',

ID19-0062

-01854426

Presjek podataka i saznanja

0

okolnostima

pada Srebrenice i Zepe

S ciljem rasvjetljavanja

okolnosti pod kojima je doslo do pada Srebrenice i

Zepe, Sluzba vojne bezbjednosti je operativnim radom i kroz vise informativnih

razgovora sa pripadnicima Armije I MUP-a, kao i sa pojedinim civilnim Iicima, dosla
do brojnih podataka i saznanja koja ukazuju na neke karakteristike bezbjednosnog

',"""

stanja

U

ovim rnjestima uo~i cetniCke ofanzive, kao i na okolnosti i moguce uzroke ovih podataka treba imati prisutnim da u ovim zasticenim zonarna UNtamosnjih jedinica. Kako je rat odmicao i u uslovima

pada ovih ok:ruZenih enklava,
U ocjeni

a duli vremenski period nije bilo borbenih dejstava, sto je zasigumo uticalo na
opustanje pripadnika

totalne

izolacije, funkcionisanje civilnih organa vlasti je sve vise slabilo, tako da je sve cesce

dolazilo i do narusavanja medusobnih odnosa i sukoba ovih organa sa komandama jedinica Armije. U takvim uslovima zivota profiterstvo i svi oblici kriminala su sve
vise uzimali maha, u cemu su ucestvovali i pojedini nosioci funkcija u civilnim i vojnim organirna. Agresor je pornno prado ovakvo stanje i preko svercerskih kanala ga podsticao i usmjeravao.

Uz to agresor je snaznom propagandom

kontinuirano je takode, uz

plasirao tezu za "nesmetano napuJtanje" ovih zasticenih zona,

sro

naprijed navedeno, uticalo na [ednu opstu dezorganizaciju zivota i moral vojnika. Kalkulacije i neodluenost medunarodnih faktora u odnosu na ave zastieene
zone, te ~verc i profiterstvo koji su znacajno uticali

pripadnika UNPROFOR-a,

su takode jedan od faktora

na ukupno stanje bezbjednosti u Srebrenici i Zepi.

Podaei i s82nanja 0 okolnostima pada Srebremca-

Stanje bezbjednosti u zoni odgovornosti 28.divizije, uoci ofanzive cetnika. bilo je veoma naruseno, posebno u samoj Srebrenici, sa tendencijom daljeg uslozojavanja,
Jedan od glavnih uzroka takvog stanja bili su ozbiljno naruseni odnosi na relaciji opstinske politiCke strukture - Komanda 28.divizije - SJB Srebrenica. Narocito je bio

ID19-0063

01854427
2

izra!en dugo prisutan sukob stavova koje je, s jedne strane zastupao Hakija Mehoijic, nacelnik SJB Srebrenica i, s druge strane, Naser Otic, na osnovu cega je doslo do podjele odgovornih Ijudi iz vojnog i politickog rukovodstva Srebrenice. Ovaj sukob je zapoeeo na samom pocetku rata, kada je Meholjic traZio da se ne pale srpska sela i

kuce i da se zdtite civili svm nacionalnosti., a zagovarao je i otvaranje koridora od
Srebrenice lea slobodnoj teritoriji, dot je suprotstavljanju agresiji je kulminirao

Oric

imao supreme stavove i zagovarao vojne policije pri Komandi vojne i civilne policije.
od

drogaciji naetn ratovanja. Sukob ove dvije istaknute licnosti. u organizaciji odbrane i po fonniranju 28.divizije, nakon cega dolazi i do sukoba u nadlefnostima

Dogaclaji koji su kasnije uslijedili, kao ~to su pokuSaj ubistva Meholjica

strane NN izvrsioca, ubistvo Salihovic Hameda, bivseg predsjednika SDA I nacelnika SJB Srebrenica i teSko ranjavanje Mustafic Ibrana, poslanika u Skupstini RBiH, ~to se desilo 19.05.1995.godine pod nerazjasnjenim izvdilaca okolnostima, te posebno neefikasne mjere vojne policije na pronalazenju ovih krivicnfh djela, doveli su do
0

nemira i sirenja glasina medu stanovnistvom Srebrenice ubistva i "sljedecoj htvi". Na sastanku uug rukovodstva odrzan 22.05.1995.godine, mkovodstvo

mogucim izvrsiocima
koji je

SJB Srebrenica,

na kome je razmatrana bezbjednosna situacija, kompletno SJB

podnijelo je ostavku, koja je datirana sa 01.06. 1995.godine. U

obraziozenju je navedeno da ostavku podnose zbog nernogucnosti funkcionisanja
U

okolnostima i uslovima koji su nastali,

Svi ovi dogadaji su izazvali nesigurnost, zabrinutost i nemir u gradanstvu, ali i
medu pripadnicima Armije, koji nakon toga sve
da izadu iz Srebrenice

Cesce

pokusavaiu pronaci nacin kako

u bilo korn pravcu, Neki od njih su u manjirn grupama

uspjevali dod do drugih slobodnih teritorija, gdje se prema njima nisu preduzimale
sankcije zbog dezerterstva

iz svojih jedinica, pa je to podsticalo i druge borce u tivot, rad i odbranu slobodnih prostora

Srebrenici na iste pokusaje. Nesigumost i zabrinutost ljudi negativno se odrazavala na

rad svih subjekata koji su organizovaIi tuliIaStvo djela.

Srebrenice. Od tada, pod pritiskom pojedinih lica iz vojnog rukovodstva, sud i vojno u Srebrenici praktieno ne funkcionisu, a medu pripadnicima
U

sm

je

zavladao strah i nesigumost

obavljanju poslova na otkrivanju izvrsilaca krivicnih
govore i saznanja

o

bezakonju

u Srebrenici ilustrativno

0

ponasanju

Golic

Bjuba, kornandanta samostalnog brdskog bataljona, koji je pocetkom marta prosle

ID19-0064

3

01854428zatvor u

go dine, sa grupom od 20 vojnika, izvr~io oruzani napad na opstinski

Srebrenici i omogucio bjekstvo Merd!ic Neziru i Begic Sadiku (prvi je bio optuzen za pokusa] ubistva, a drugi za ubistvo).

Medu gradanima Srebrenice sve vece nepovjerenje prema civilnom i vojnom rukovodstvu podsticali su neravnopravna raspodjela i mahinacije sa robama iz humanitame pomoci, sa

cim

su se u vezu dovodili Naser

Otic

i opstinski funkcionerl

Osman Suljic, Adem Salihovic i Hamdija Fejzic. Vise podataka govori da su ova liea

vrsila sverc humanitarnom robom, ornfjem, naftom i sl, te da su u tim svercersldm
poslovima saradivali sa pripadnicima UNPROFOR-a, pa i sa agresorom. U procjeni uzroka neefikasne odbrane Srebrenice treba imati prisutnim

---,r-

ponasanje i samu !icnost Nasera Orica, koji je prije rata boravio u Beogradu, gdje je
bio angazovan u lienom obezbjedenju Slobodana Milosevica, U toku rata cdrzavao je
vezu sa jednim

policajcem

iz Novog

Sada, koji je takode ranije

bio u pratnji Ibrahima

Slobodana Milosevica, Pored toga, uspostavljana

Otic

je svakodnevno, preko Mandfic

zvanog Mrki, obavIjao kontakte sa eemictma na PZT. Veclna ovih kontakata je preko rucne radio stanice, kojom prilikom su se koristili tajni pozivni znaci "gazda" (Oric) i "vojvoda" (&tnici). U drugoj polovini 1992.godine Valid Sabie (po dolasku u Tuzlu postavljen na duznost u Komandi 2.korpusa), blizak prijatelj Nasera Orica, podstice sukob izrnedu Orica i Rizvanovic Nurifa, tada komandanta Drinske divizije, Pod optuzbom da je

saradnik KOS-a, da je "prodao" Cersku i Kamenicu ida namjerava pobjeci u Tuzlu, Naser Otic i Zolfo Tursunovic hapse Rizvanovica sa jos 30 njemu bliskih vojnika. Tri
dana kasnije "prijeki sud", u prisustvu 1.000 mjestana u Konjevic Polju, Rizvanovica
proglasava krivim, nakon cega ga

Tursunovic,

U

pratnji 30 vojnika, odvodi prema postavljen

Srebrenici,

gdje je i strijeljan. Odmah zatim na duznost komandanta 1994.godine uslijedila je reorganizacija

je

Otic.
U januaru podruqu jedinica Armije,
U

okviru na

cega je u Srebrenici formirana OG-8. Medutim, i nakon toga u jedinicama

Srebrenice vladalo je opste rasulo i javasluk, a veei broj vojnika se samo

fiktivno vodio u jedinicama. Zapravo ovakvo stanje bilo je evidentno odmah nakon-

8to je Srebrenica proglasena zasticenom zonom. Linije odbrane nisu bile dovoljno
pokrivene, a na lokalitetima Jasenova, Ljeljan do, Ljeskovik. Kotljevac, jezero Perucac i dalje prema Zepi polozaji uopste nisu bili zaposjednuti, vee se sarno vrsilo

ID19-0065

4
"-,
,"

01854429

povremeno patroliranje. Ovakav odnos prema borbenim zadacima omogucavao je cetnicima da na tom podrucju izvrse vise likvidacija i zarobljavanja lokalnog stanovnistva. Sistem veze izmedu glavne komande i komandi brigada skoro uopste nije funkcionisao, a sredstva veze su se zloupotrebljavala i uglavnom koristila za svade i prepirke sa cetniclma. U svojim izjavama borci iz Srebrenice isticu da, i pored svega ovoga, kao i pad dijelova linije odbrane u tom periodu, Otic i Komanda potcinjenih jedinica nisu preduzimale potrebne mjere na ustrojavanju jedinica i organizovanju bolje odbrane ovog podrucja. Inace, u vrijeme boravka u Srebrenici Otic je oko sebe okupljao uglavnom kriminogene licnosti. kao sto su Ejub Golic, komandant jednog bataljona, Mandzic Ibrahim zvani Mrki, Aljukie Husein zvani Behaija, izvjesni Celo koji je bio njegov pratilac i dr. Ova lica su po nalogu Orica pocinila vise krivicnih djela.

Za istaci je cinjenieu da je Otic, sa grupom oficira, u martu 1995.godine otisao
u Tuzlu i da se vise nije vracao u Srebrenieu. Iz Tuzle je povremeno ostvarivao radio vezu sa Kamandom divizije. Sluzbi vojne bezbjednosti nisu poznati razlozi njegovog tako dugog odsustva iz Srebrenice, ali je to zasigurno veoma negativno utiealo na organizovanje odbrane. Sve naprijed navedeno, kao i ponasanje Holandskog bataljona UNPROFOR-a, uticalo je na to da otpor jedinica 28.divizije agresorskoj ofanzivi nije bio primjeren raspolofivim potencijalima za odbranu. Ukupno stanje u Srebrenici negativno se odrazilo na psiholoSko-motivacioni faktar i stanje morala u jedinicama 28.divizije i medu gradanstvom Srebrenice, tako da se veci broj boraca i civila bez otpora predao, nakon cega su cetnici nad niima izvriili stravicne zlocine. Pripadnici Holandskog bataljona UNPROFOR-a nisu pruzali otpor cetnicima niti su preduzimali bilo kakve mjere zastite stanovnistva, Oni su se povlacili pred cetnicima prema centru grada i svojoj bazi u Potocarima, pri tom im ostavljajuci svoje teSko naoruzanje koje su eetnici kasnije koristili u nastavku okupacije grada.
Podaci i saznanja
0

okolnostima pada Zepe

CetniCka okupacija Srebrenice i zloelnt koje su pocinili nad bosnjackim narodom iz ovih lcrajeva umnogome su uticali na moral i samopouzdanje branilaea Zepe. Svjesni cinjenice da je Medunarodna zajedniea Srebrenicu bezdusno ostavila

ID19-0066

5

01854430

najvecim krvnicima, mnogi od njib su naglo mijenjali svoja ponaSanja i, za razliku od ranije, poceli gubiti nadu za uspjesnu odbranu. Vise boraca, koji su uspjeli doci na slobodnu teritoriju, su u svojim izjavama naveli da oni objektivno nisu bili u mogucnosti vojno odbraniti ovu zasticenu zonu UN·a. To su obrazlozili tvrdnjama da je 285.lbr brojala 1.260 pripadnika i raspolagala sa oko 600 do 700 pusaka, jednim minobacacem cal 82mm sa 9 granata, jedoim minobacaeem cal 60mm sa 20 granata, jednim lanserom sa 8 projektila i 4 crvene strijele za protivoklopna pjesadijskim naoruzanjem, koji su psihofizicki bili u takvom dejstva. Nakon stanju da nisu pada Srebrenice u Zepu je prebjeglo 500 do 700 liea, od cega 300 do 400 boraca sa predstavljali znacajnije pojacanje. Uz to, veza izmedu Komande 285.1b~ i 28.divizije je bila veoma slaba i odrzavana je same veoma rijetkim kurirskim vezama. Znacajno je istaci da organi civilne vlasti u Zepi nisu bili dovoljno izgradeni i da su u poeetku agresije postavljeni od pojedinih "mentora" porijeklom iz Zepe koji su boravili u Sarajevu (dr Heljic). Mada je sredinom rata doslo do njihove smjene, ni novi nosioci funkcija nisu obavljali svoje duznosti na nivou primjerenom kojem se nalazila ova okruzena enklava. U trenutku napada cetnika na Zepu 09.07.1995.godine prehrambenim na
OVOID

stanju u

podrucju je

zivjelo oko 6.500 stanovnika, koji su, kao i pripadnici 285.lbr, bili dobro snabdjeveni artiklima svih vrsta. Pored toga, do sada prikupljeni podaci ukazuju da koji je bio razmjesten u je saradnja civilnih i vojnih vlasti Zepe sa UKRBAT-om, bataljona UNPROFOR·a upotrijebljeno

rejonu Zepe, do pocetka eetniCke ofanzive bila dobra. Nakon sto je komandant ovog prebjegao u komandu eetniCkih snaga, novi komandant UKRBAT·a je predao svo raspolozivo naoruzanje nasim borcima koje je odmah za odbranu Zepe, a prema izjavama vise prognanika iz Zepe, cak. je Iazno izvje~tavao Komandu UNPROFOR-a u Sarajevu da su pripadnici UKRBAT-a direktno napadnuti i zahtijevao udare NATO avijacije po eetnicima. CetniCkim napadima na Zepu rukovodio je izvjesni oficir Krstic, a tok citave operacije nadgledao je i direktno koordinirao zlocinac Mladic. Dva dana nakon prvih napada cetnika na siri rejon slobodnih teritorija Zepe, cetnici su postavili ultimatum da se branioci Zepe predaju, sto je politiCko i vojno rukovodstvo dovelo u situaciju rukovodstvom Na pregovorima da samoinicijativno, bez konsultacija Zepe navodno
i vojnim

sa ddavnim

ugovori, prve pregovore sa cetnicima koji su i odrZani na Boksanici, su nasu stranu predstavljali Torlak Hamdija, nacelnik Skupstine

--_---_

..-----------

ID19-0067

6

0185443·'

opstine Zepa, Omanovic Mujo, naeelnik odjeljenja MO Zepa i dr Kulovac Benjamin, a namjera im je bila da pregovorima dobiju na vremenu, kako bi od drzavnog i vojnog rukovodstva dobili neophodne instrukcije. Cettlike je na pregovorima predstavljao zlocinac Mladic i cetniBd general Zdravko Tolimir. Zlocinci su tom prilikom zahtijevali predaju Zepe i potpuno iseljavanje stanovnistva, naglasivsi da ce to omoguciti "svima koji nisu okaljali ruke". Zlocinac Mladic je tada jos rekao da na Zepu napada 10.000 srpskih vojnika, da je do tada u napadu na Zepu njih oko 200 poginulo, te da on mora zauzeti Zepu i da ce iz tih razloga, aka zatreba, angazovati jas 10.000 vojnika. Nakon ovih prvih pregovora, vojno i civilno rukovodstvo zepe je usaglaseno donijelo zajednieku odluku da se odbiju Cctnicki zahtjevi i da se svi raspolozivi potencijali stave u funkciju odbrane. Cetnici su od momenta kada su uvidjeli da su prvi pregovori propali intenzivirali ofanzivna dejstva, a najjaci njihovi napadi hili su usmjereni iz pravea Laza, Borika i Han Pijeska prema Brezovoj Ravni. Dana 23.07.1995.godine cetnici su uspjeli ovladati objektom Brezova Ravan i nakon toga objektima Brdo, Lokve i Gradina. Komandant 285.1br Avdo Palic je bio prinuden da izda naredenje da se vojska povuce na Zepsku Planinu i u naredna dva dana sve jedinice Zepske brigade su uspostavile linije odbrane na tom lokalitetu. Poslije tih dogadaja uz posredovanje UNPROFOR-a 25.07.1995. godine u karnpu UKRBAT-a u Zepi oddali su se novi pregovori sa cetnicima, na kojima je prisustvovao i komandant UNPROFOR-a za RBiH general Rupert Smit. Tom prilikom dogovorena je evakuacija civila iz Zepe prema Kladnju i ranjenika u Sarajevo. Tada je komandant 285.1br zahtijevao da on licno bude u pratnji konvoja civila za Kladanj, sto je i usvojeno, te je u vozilu UN-a zajedno sa cetnickim generalom Tolimirom izvrsio pratnju konvoja do Kladnja, odalde se, takode vozilom UN-a, vratio prema Zepi u bazu UKRBAT-a radi pregovora oko evakuacije vojske i od tada mu se gubi svaki trag. Evakuaeija civila iz Zepe je provodena u dane 26,27 i 28.07.1995.godine policijske snage. Dana 30.07.1995.godine cemici su iz pravea Bukovika uspjeli probiti linije odbrane 285.lbr na Zepskoj Planini i ovladati kotom Zlovrh. Nacelnik Staba Zepske brigade Ramo CardakoviC je naredio da se nase jedinice povuku u praveu Srebrenice,
t

a

prilikom ulaska vozila za evakuaciju civila iz Zepe u naselje su usle i cetnicke vojne i

ID19-0068

..

..
u rejon Vukolinog

7

01854432
podacima, planski je 28S.lbr, SJB Zepa i bolnice Zepa, koja

Stana. Prije povlaeenja, prema raspolofivim

unistena sva dokumentacija i arhiv

so Zepa,

je prethodno iz naselja Zepa bila izmjestena i pohranjena u jedan objekat na Zlovrhu. Prema izjavama prognanika iz Zepe, planski je unisten i centar veze 285.lbr. Nakon sto

su se sve jedinice 285.lbr okupile u navedenom rejonu, nacelnik

brigade Cardakovi~ Ramo je predloZio da vojska krene u pravcu Poljanica, gdje bi

presla Drinu i na teritoriji Srbije se predala srbijanskim vlastima. Oko 700 do 800
boraca je, nakon

dufe rasprave, prihvatilo ovaj prijedlog i predvodeni Cardakovicem i su se, prema raspolozivim podacima, predali srbijanskim vlastima starjesinskog kadra Komande brigade koji su se

pomocnikom komandanta brigade za bezbjednost Hasanovic Salihom se uputila u
OVOID

pravcu, gdje

i pripadnicima Cardakovi~,

tzv vojske Jugoslavije. Interesantno je da nacelnik ~taba brigade Ramo prema izjavama dijela

02.08. 1995.godine uspjeli probiti sa grupom od oko 150 boraca na slobodne teritorije, nije dao pravce izvlacenja tom dijelu Komande brigade, iako je u vezi s tim dobio instrukeije od Komande 2.korpusa. Nakon navedene odluke u jedinici nastaje

nacelnika Staba brigade,

haoticno stanje, jedinica se cijepa na manje grupe koje zasebno ce se pokusati probiti do prvih slobodnih teritorija.
go dine uspjela doci do Kladnja) , druga

donose odluke u kom pravcu

Jedna veca grupa od 200 boraea, koju je predvodio Sahic Hurem, odlucila je da se probije do Kladnja (grupa je 02.08.1995. grupa od oko 50 boraea, porijeklom

iz Visegrada, predvodena Cocalic Samirom,

uputila se prema Gorazdu iii Priboju u Srbiji, treca grupa od 250 do 300 boraca iz

f""'.

Srebrenice, namjerom

koji su nakon pacta Srebreniee dosli u Zepu, uputila se ka Srebrenici da se istom

s

marsrutom, kuda se izvlacila 28.divizija, probije do Tuzle,
jedne rete, predvodena

cetvrta grupa, ekvivalenta

Zejnilovic ~efkom se uputila u

pravcu Susice, u rejonu Cmog Potoka, gdje se namjeravala zadrzati duze vrijeme,
obzirom da su tu irnali sakrivene vece zalihe hrane. Jedna manja grupa od 7 boraca se uspjela probiti 02.08.1995. go dine na slobodne teritorije u zoni odgovomosti uspjela doci u

243.Mpbr 2.korpusa, a druga grupa od 14 boraca je 03.08.1995.godine

GoraZde. Prema izjavama boraea iz ove grupe, isti nisu imali vecih problema na putu do Gorazda, niti su se susretali sa cetnicima. Prema izjavarna sedmorice boraca iz Zepe. koji su 02.08.1995. go dine uspjeli

preko PZT doci na slobodne teritorije, na PZT u rejonu planine Boksanica se nalazilo zarobljeno oko 1.000 civila iz Zepe koji se nisu uspjeli evakuisati. konvojem, au

ID19-0069

..


8

01854433

rejonu Udrca se nalazilo oko 2.000 civila i boraca iz Srebrenice koji su, prema rijeeima ocevidaca, bili u veoma teskom psiho - fiziCkom i zdravstvenorn stanju i koji su se, kako su kazali oeevici, nadali da ce im neko prufiti pomoc i da ce se uspjeti probiti do slobodne teritorije. Sarno izvodenje odbrambenih dejstava je, do momenta donosenja odluke
0

pokusaju proboja prema slobodnim teritorijama, bilo uspjesno, §to potvrduju podaci a relativno dugom vremenskom periodu u kome se pruzao otpor i minimalnirn gubicima u ljudstvu. Medutim, samoinicijativno ponasanje komandanta brigade, sto je dovelo do njegovog zarobljavanja, zatim haotieno stanje i dezorjentisanost komandnog kadra brigade, predvodenog nacelnikom Staba, kao i donosenje nerazumljive odluke da se izvr~ predaja organima vlasti u Srbiji, su, po ~zjavama boraea, rezultat slabih ili nerazradenih planova za evakuaciju civila i jedinica u odsudnoj odbrani.

ID19-0070