Lektira

Fahrenheit 451

1. Što vam je zapravo savjetovao prijatelj koji je rekao: "Ako ti netko da papir s linijama, piši u drugom
smjeru."?

Taj savjet sugerira suprotan pristup učestalom načinu pisanja i razmišljanja. Umjesto da slijedite
ustaljene obrasce i norme, trebali biste razmišljati izvan okvira, biti kreativni i neovisni u svojim
mislima i djelima.

2. Zašto čovjek, po vašem mišljenju, čita knjige? Je li današnjem čovjeku potrebna knjiga (u bilo kojem
obliku)?

Ljudi čitaju knjige kako bi se obrazovali, zabavili, proširili svoje horizonte i bolje razumjeli svijet i
sebe. Knjige pružaju dublje razumijevanje, kritičko razmišljanje i empatiju prema drugima. Iako se
tehnologija mijenja, knjige i dalje imaju važnu ulogu u našim životima kao izvor znanja i emocionalnog
iskustva.

3. Što očekujete od romana koji započinje rečenicom "Užitak je bio spaljivati."?

Očekujem da će roman "Fahrenheit 451" istraživati teme povezane s cenzurom, kontrolom i

slobodom mišljenja. Naslovna rečenica sugerira da će se radnja vrtjeti oko spaljivanja knjiga i zabrane
slobode izražavanja.

4. Kako autor pristupa temama vizije budućnosti, slobode pojedinca i odnosa čovjeka i tehnologije?

Autor Ray Bradbury kroz roman istražuje negativne aspekte tehnološkog napretka i cenzure. Vizija
budućnosti prikazuje društvo u kojem su knjige zabranjene, a sloboda mišljenja potisnuta. Odnos
čovjeka i tehnologije ilustrira kako tehnologija može koristiti vlastima za kontrolu, ali također i kako
pojedinci mogu koristiti tehnologiju za pobunu protiv takvog sustava.

5. Kako se glavni lik, Guy Montag, ponaša u različitim situacijama i što motivira njegove postupke?

Montag na početku romana je vatrogasac koji spaljuje knjige. No, nakon niza događaja i susreta s
ljudima koji mu otvaraju oči, počinje sumnjati u sustav i počinje se buniti protiv cenzure. Motiviraju ga
želja za istinom, slobodom mišljenja i životom bez površnosti.
6. Koju ulogu imaju "skitnice" i kako se odnose prema svijetu u kojem žive?

"Skitnice" predstavljaju pojedince koji su odbacili norme društva, žive izvan kontrole vlasti i čuvaju
knjige u svojim sjećanjima. Oni simboliziraju otpor protiv represije i zatupljenja društva. Njihov odnos
prema svijetu je pobuna protiv konformizma i potraga za pravim značenjem života.

7. S kojim likom biste željeli napraviti intervju i zašto?

Bilo bi zanimljivo napraviti intervju s Guyem Montagom, jer se njegov karakter dramatično mijenja
tijekom romana, prelazeći iz vatrogasca koji spaljuje knjige u borca za slobodu izražavanja. Intervju bi
nam omogućio dublje razumijevanje njegove transformacije i motivacije.

8. Kako biste prikazali likove i njihove odnose na "mapi karaktera"?

"Mapa karaktera" bila bi dijagram koji prikazuje glavne likove, njihove osobnosti i odnose među
njima. Montag bi bio u središtu, a oko njega bi bili likovi poput Mildred, Clarisse, Beatty i Faber, s
linijama koje povezuju njihove interakcije.

9. Kako se pojmovi vlast, cenzura, knjiga, mišljenje, kontrola i mediji povezuju u romanu?

Vlast u romanu koristi cenzuru kako bi kontrolirala i ograničila slobodu mišljenja i pristup
informacijama. Knjige predstavljaju opasnost za vlast, jer potiču kritičko razmišljanje. Kontrola medija
i informacija je ključna za održavanje tog režima.

10. Kako naslovi poglavlja povezuju se sa sadržajem romana?

Naslovi poglavlja često odražavaju ključne teme i događaje u romanu. Na primjer, naslov "Vatreni
cvjetovi" odnosi se na spaljivanje knjiga, dok naslov "Iz vlastite kože" ukazuje na Montagovu
unutarnju transformaciju.

11. Kako su motivirani događaji u romanu prema pripovjednoj crti koju ste sastavili?

Događaji u romanu motivirani su sukobom između vlasti i pojedinaca koji se bore za slobodu
mišljenja. Montagova potraga za istinom i pobuna protiv vlasti pokreću radnju.

12. Kako biste usporedili odnos prema svijetu i načinu života "skitnica" s odnosom prema svijetu i
načinu života ljudi u gradu? Kako Montag povezuje te dvije svjetove?

"Skitnice" žive izvan kontrole vlasti, cijene knjige i slobodu mišljenja. Ljudi u gradu su podložni
represiji vlasti i konformizmu. Montag postupno prelazi iz jednog svijeta u drugi, prepoznajući važnost
slobode mišljenja i života bez cenzure, povezujući te dvije stvarnosti.