Usmena književnost

Srednja strukovna škola Makarska

Anita Zelić Tomaš, prof. mentor
 Kako je sve počelo?
Pojavi pisane književnosti prethodilo je dugo razdoblje u kojemu je književnost postojala samo kao usmena. Bila je povezana uz
svakodnevni život, vjerovanja i obrede, stoga kažemo da je imala prigodnu i praktičnu namjenu. Čuvana od zaborava u pamćenju
pojedinaca i zajednice, prenosila se usmenom predajom, s koljena na koljeno. Kako je ovisila o pamćenju prenositelja, svaka je
izvedba bila novo stvaranje što nam objašnjava postojanje više različitih inačica pojedinih usmenoknjiževnih tvorevina.

https://youtu.be/LDRf3QRXzRw
Elementi usmene književnosti:
- Prenosila se slušanjem. Pripovjedač ili pjevač govorio je djelo pred slušateljem.
- Formulaična djela- oblikovala su se na temelju zadanih uzoraka radi lakšeg pamćenja (bajke primjerice započinju s : nekoć davno,..), a u poeziji se javljaju
stalni epiteti ili poredbe (vjerna ljubica, zubi ko niska bisera,…) te brojna ponavljanje (riječi, stihova i većih cjelina).
- Postoji i danas, ali s drugačijom ulogom: današnji oblici su primjerice vicevi, tračevi i grafiti.
Književne vrste: Usmena književnost

 USMENE PROZNE VRSTE: mit, bajka, predaja, legenda, basna, anegdota i vic
 SITNI OBLICI: poslovica i zagonetka
 USMENA POEZIJA: lirska usmena /narodna pjesma, epska usmena /narodna pjesma,
lirsko-epska usmena/ narodna pjesma (bugarštica, balada)
 GOVORNIČKI OBLICI: zdravica, basna, brojalica i rugalica
 FOLKLORNA DRAMA: svadbena komedija, pokladna igra, moreška
Usmene prozne vrste: jednostavni epski oblici

 Pojavljuju se davno, još i prije pojave pisma

 Nastali su kao kolektivna duhovna potreba zajednice i u njima čovjek toga vremena
pokušava objasniti sve o svijetu oko sebe (mit), na jednostavan način iskazati velike
životne istine (poslovice) i sl.
 Jednostavne su strukture pa se zbog toga zovu jednostavnim pripovjednim oblicima
Na muci se poznaju junaci.
● Čovjek se u muci, a konj
u blatu poznaje.
Svijetao obraz malo vode
treba. ● Više valja šaka
dobrote nego vreća
mudrosti.
Svake je šale polovica istina. ● Teško vrijeme
običaj pokvari.
Valja se namučiti pa naučiti. ● U crnoj zemlji
bijelo grožđe rodi.
Poslovice

 Od starih vremena čovjek sažima životno iskustvo u obliku poslovica. Jedan od najstarijih
izvora poslovica jest Biblija. Još su stari Grci sastavljali zbornike mudrih izreka i
poslovica u odgojnu svrhu, a po uzoru na njih to su činili i Rimljani. Nakon propasti
Rimskoga Carstva mnoge su se izreke prenosile posredstvom latinskoga jezika. Dio
se tih poslovica pomiješao se s nacionalnima u raznim kulturama, povezujući mišlju i
iskustvom europske narode, stoga se može reći da su prvo međunarodno kulturno blago
bile poslovice.
 Tko je, što je?

 Zagonetka je jednostavni oblik ustrojen kao pitanje postavljeno dvosmislenim riječima na

koje treba dati jasan i nedvosmislen odgovor. Stariji je naziv za pitanje – zagonetljaj, a
odgovor – odgonetljaj.

U dom unosim sunce, Po leđima crne, Velik sam kao kuća,

ali ne popravljam vid, po trbuhu bijele, a malenog se miša bojim.
a ipak kad me staviš, u proljeće dođu, Nos mi je do poda,
možeš gledati kroz zid. u jesen se sele. čak i kada stojim.
Školski rad:

 Napiši 3 pojma koja si naučio na današnjem satu i koja znaš u potpunosti objasniti, dva
pojma koja su ti razumljiva, ali ih ne možeš u potpunosti objasniti i jedan pojam koji ti
je u potpunosti nejasan.
 Pronađi i u svoje bilježnice napiši 7 poslovica i 7 zagonetki.
Mit  priča u kojoj se najčešće objašnjava nešto što je čovjeku predznanstvenoga doba bilo nepoznato i
neobjašnjivo – postanak svijeta, smjena godišnjih doba, podrijetlo nekih lokaliteta i običaja, zagrobni
život i sl.
U gotovo svim kulturama svijeta
pronalazimo nekoliko temeljnih mitova u
različitim inačicama što nas upućuje na to da
je u korijenu kultura svih naroda mitsko
iskustvo, odnosno poseban način odnosa
prema životu i svijetu koji se razlikuje od
znanstvenoga. Pojam mitologija odnosi se na
ukupnost svih mitova jedne kulture, ali i na
znanost koja se bavi proučavanjem mitova.
Likovi u mitovima najčešće su bogovi s
ljudskim obličjem i osobinama ili iznimni
pojedinci, heroji zamišljeni kao vođe
plemena, utemeljitelji naroda ili gradova.
Karen Armstrong, Kratka povijest mita

 Ljudska bića oduvijek su stvarala mitove. Arheolozi su pronašli neandertalske grobove s

oružjem, alatom i kostima žrtvovanih životinja, što sve daje naslutiti na postojanje
vjeruje u budući svijet sličan njihovu vlastitu. Raspolažemo maštom, svojstvom koje
nam omogućuje da mislimo o nečemu što nije izravno prisutno i što objektivno ne
postoji u trenutku kada smo to zamislili. Mašta je sposobnost koja proizvodi