Dragica Dujmović Markusi, Vedrana Močnik, Romana Žukina,

FONOPLOV 4

integrirana radna bilježnica za četvrti razred strukovnih škola

(96 sati u 4. razredu)

RJEŠENJA ZADATAKA

Naučili smo u trećemu razredu

Književnost
1.
književna autor, djelo književnopovijesno
vrsta razdoblje
roman Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna realizam
pastorala Ivan Gundulić, Dubravka barok
kršćansko- Marko Marulić, Judita renesansa
vergilijanski ep
alegorijski ep Dante Alighieri, Božanstvena komedija predrenesansa
tragedija William Shakespeare, Hamlet renesansa
sonet Antun Gustav Matoš, 1909. moderna
komedija Marin Držić, Novela od Stanca renesansa
novela Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica realizam
himna Antun Mihanović, Horvatska domovina romantizam
barokni ep Ivan Gundulić, Osman barok
roman Miguel Cervantes, Bistri vitez Don Quijote od renesansa
Manche
sonet Charles Baudelaire, Suglasja modernizam
epski spjev Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića romantizam
budnica Petar Preradović, Zora puca, bit će dana romantizam

2. Smail-aga Čengić, Dubravka.

3. 1. b, 2. a, 3. d, 4. e.
4. invokacija.
5. Točna tvrdnja: Za razdoblje realizma karakteristična je socijalno-psihološka motivacija
lika.
Netočne tvrdnje (ispravci): Autor je Ljudske komedije francuski književnik Honoré de Balzac.
Fjodor Mihajlovič Dostojevski stvarao je u drugoj polovici 19. stoljeća.

1
 Morfologija
1. Točne tvrdnje: Do pojave alomorfa dolazi zbog glasovnih promjena. Korijenski morfem
sadrži temeljno značenje riječi. Oblici imenica čovjek – ljudi supletivni su alomorfi.
Netočne tvrdnje (ispravci): Jedna riječ može imati više sufiksalnih morfema. Ništični (nulti)
morfem prema svojoj ulozi u riječi pripada gramatičkim (oblikotvornim) morfemima. Riječ
plivati ima tri morfema (pliv-a-ti).

2. nad-šum-ar-Ø; čuv-a-ti; rib-ar-i; uč-i-telj-ic-a; slav-a; is-pun-i-ti.

3. imenice: dan, kontinent, brata; pridjevi; majčinu; zamjenice: to, ona, ovo, svemu, sebi;
brojevi: drugi, dva; glagoli: svane, treba, zaliti, je, bit će; prilozi: odmah, otkad, nenadano,
naporno, svakodnevno; prijedlozi: u, na, o; veznici: da; čestice: da, li; usklici: eh.

4. Državna matura (prema: https://hr.wikipedia)

A) sred-nj-o-škol-sk-i; struk-ov-n-a, iz-rad-a; pro-pis-an-i; temelj-i; Hrvat-sk-a
B) ispit, završetak, razred, učenik
C) učenik, organizacij, provjerava
D) uč-e-nik- Ø; uč-e-nic-i
5. Točne tvrdnje: Zbirne imenice imaju samo gramatičku jedninu. Imenica vrata pripada
skupini imenica pod nazivom pluralia tantum. Naglašeni se oblik zamjenice upotrebljava pri
isticanju. Glagol konstruirati pripada dvovidnim glagolima.
Netočne tvrdnje (ispravci): Pridjev se samo u neodređenome obliku upotrebljava kao dio
imenskoga predikata. Povratno-posvojna zamjenica (svoj) označuje da nešto u rečenici
pripada subjektu. Brojevna imenica četvero znači četiri osobe različita spola.
Izraz oko stotinu jest u skladu s jezičnom normom.
6. i-sklonidba; e-sklonidba; a-sklonidba; e-sklonidba; e-sklonidba; a-sklonidba.
7. Tekst
A) slijedeći – gl. prilog sadašnji; došli smo – perfekt, 1. l. mn.; pomislih – aorist. 1. l. jd.; je
pekla – perfekt, 3. l. jd.; bi bila – kondicional I., 3. l. jd.; vidi – prezent, 3. l. jd.: mljackajući –
gl. prilog sadašnji; uživamo – prezent, 1. l. mn.; neka poživi – imperativ, 3. l. jd.; pripremat će
– futur I., 3. l. jd.; bude željelo – futur II., 3. l. jd.
B) ih – oni; naša – naš; ona – on; nas – mi; njima – oni; nam – mi Dodala sam sve polazišne
zamjenice.
C) do, s, u
8. Reklame nam često lažu.; Ona voli sve voće.; Predstavila je svoju kćer. Raspravljali smo o
problemu stakleničkih plinova.; Čitajući knjigu, shvatili smo koliko je prijateljstvo važno.;
Njegov je otac liječnik specijalist za uho, grlo i nos.; Draga gospođo, Vi ste prvi na redu.

Funkcionalni stilovi
1.
administrativni stil česti pleonazmi, ustaljeni izrazi (klišejiziranost), zakonodavno-
pravni podstil, zapisnici

2
 znanstveni stil uporaba znanstvenih termina, referati
publicistički stil leksik najbliži općeuporabnomu leksiku, intervju, kolumna
književnoumjetnički individualnost; prozni, dramski i pjesnički podstil; novela
stil
razgovorni stil spontanost, poštapalice, geste; kolokvijalizmi i žargonizmi

2. Namjeravamo kratko boraviti u vašemu gradu. U tome razdoblju susreli smo nekoliko
važnih osoba. Naš bi čovjek često znao prigovoriti takvim rješenjima. Sve je češća
komunikacija videopozivom/videopozivima. U razredu ima oko petnaest / petnaestak klupa.

Tvorba riječi
1. tvorbena analiza: čita-telj; čitatelj-ev; pro-pisati; srednjoškolč-ev; morfemska analiza:
čit-a-telj-Ø; čit-a-telj-ev-Ø; pro-pis-a-i-ti; sred-nj-o-škol-č-ev-Ø
2. preoblika; tvorbeni šav; slaganje; srastanje.
3. sufiksalna tvorba: dosadne, književno; prefiksalna tvorba: prisjećaju, pomalo, beskraj;
prefiksalno-sufiksalna tvorba: umjereni; slaganje: romanopisci; složeno-sufiksalna tvorba:
putokaz; srastanje: blagdana; dangubiti; preobrazba: stari, mladima.

1. PROŠLOST U SADAŠNJOSTI

Pristup tekstu

1.1. javna situacija, 2. osobna situacija, 3. osobna situacija, 4. osobna situacija, 5. javna
situacija, 6. javna situacija
2. 1. opisni tekst, 2. upućivački tekst, 3. pripovjedni tekst, 4. raspravljački tekst, 5. izlagački
tekst
3. Opisni tekst: opis predmeta, opis prostora, tehnički opis
Pripovjedni tekst: strip, autobiografija, reportaža
Izlagački tekst: prikaz, zapisnik, tematski članak
Raspravljački tekst: komentar, raspravljački esej, recenzija
Upućivački tekst: uputa, recept, propis
4. Odgovori: 1.d; 2. b; 3. a; 4. c
5. Odgovori: 1. linearna tekstna veza, 2. paralelna tekstna veza, 3. linearna tekstna veza.
6. Individualni odgovori.
7. Zaokružiti: nažalost, bez sumnje
8. Nažalost, izgubljen joj je završetak.
9. Individualni odgovori.
10. Argumenti za tvrdnje:

3
A) Antigonin otac Edip ubio je svojega oca.
B) Antigona zastupa božanske zakone, a Kreont zemaljske.
C) Antigona nije kriva za svoju sudbinu.
D) Kreont odlučuje o životu i smrti drugih ljudi.
11. Iva Agatić, Prvi put u Indiji djevojka poništila ugovoreni brak
Odgovori: A) a; B) b; C) b; D) a; E) Pravni dokument za poništenje ugovorenog braka nakon
zajedničkog potpisivanja Laxmi i Rakesha postao je pravovaljan. F) Ako djevojka nije
poslušna, muž i njegova obitelj smiju joj poslušnost 'usaditi' batinama.
G) Rakesh je odustao od braka kad je saznao koliko je Laxmi nesretna. H) Mogući odgovor:
Kontaktirala je socijalnog radnika u Jodhpuru koji je specijaliziran za prava djece kroz
organizaciju Sarathi Trust. On je kontaktirao mladoženju koji je isprva bio spreman na
dogovoreni brak, ali nakon nagovaranja i upoznavanja s činjenicom koliko je Laxmi nesretna
promijenio je mišljenje.
Mitovi: Prošlost u sadašnjosti
1. a) individualni odgovor; b) individualni odgovor; c) razg. pejor. stalno prigovarati, stavljati
dosadne primjedbe, dosađivati prigovorima – žena koja stalno prigovara; d) individualni
odgovor; e) individualni odgovor
2. 1. d; 2. a; 3. e; 4. b
3. i 4. Individualni odgovori
Penelopina priča
1. a) banja – kupka, besjeda – govor, postojbina – rodni kraj; b) Eurikliji; c) Penelopa je
mudra i zna kako će otkriti došljakov identitet: Naredila sam Eurikleji neka iznese Odisejev
krevet i vani prostre ležaj za stranca.; d) motivi: npr. kupanje, krevet; e) individualni
odgovori
2.
Homer, Odiseja Margaret Atwood,
Penelopeja
književnopovijesno antika postmodernizam
razdoblje
tema Odisejeva lutanja mit o Odiseju ispričan iz
Penelopine perspektive
književna vrsta ep roman
kompozicija 24 pjevanja 27 naslovljenih poglavlja
pripovjedač pripovjedač u 3. licu pripovjedač u 1. licu
Penelopa pokorna Odiseju, posjeduje kritički progovara o Odiseju,
mitsku ljepotu demistificira se njezina
ljepota
Odisej idealizirani lik, mitski junak demistificiran lik
pristup temi / autorovo perspektiva antičkoga pisca perspektiva suvremene
gledište spisateljice

Raspravljački tekst

4
1. Individualni odgovori
2. Viktor Žmegač, Povijesne i druge zablude
Obilježja raspravljačkog teksta: Logično uzročno-posljedično iznošenje misli: Code civil je u
svojoj izvornoj, Napoleonovoj verziji, izrađenoj od njegovih povjerenika, dokument kakav
odgovara mentalitetu macha. Ukratko, znatno su bile zakinute žene: u pravnim sporovima
odlučujuću je riječ imao suprug, muškarac uopće, djeca su se odgajala prema njegovoj volji.
Tvrdnja: Napoleon je progonio intelektualke.
Argument: Madame de Staël svoju je najpoznatiju knjigu, O Njemačkoj, morala objaviti u
Engleskoj, kamo se i sklonila.
3.
Obrazloženje tvrdnje: Lucija se usprotivila ocu.
Dokazivanje tvrdnje: Usprotivivši se ocu, Lucija postaje simbol pobune protiv patrijarhalnoga
društva.
Obrazloženje tvrdnje: Na početku i na kraju pripovijesti Prijan Lovro razgovaraju pripovjedač
i udovica.
Dokazivanje tvrdnje: Pripovijest Prijan Lovro ima uokvirenu kompoziciju jer na početku i na
kraju pripovijesti Prijan Lovro razgovaraju pripovjedač i udovica.
Obrazloženje tvrdnje: Hamlet želi dokazati da je stric Klaudije ubio njegova oca.
Dokazivanje tvrdnje: Hamlet želi dokazati da je stric Klaudije ubio njegova oca i tako odgađa
čin osvete.
Recenzija
Individualni odgovori

Jezična norma

1. svjetlu; djetinjstvu; nasilnici; dobronamjernu; vrijeđamo; uz; biti; razlikovati; s; shvatiti; bi;
svoju; tj.
2. Želite li da vaše primjedbe padnu na plodno tlo, suzdržite se od napada na nečije karakterne
osobine. Čim drugoj strani spomenete njezine osobne nedostatke, ona će vaš nastup doživjeti
uvredljivim te će se postaviti u obrambenu formaciju i postati nesklona suradnji. Iako je
nemoguće potpuno odvojiti nečiju osobnost od njezina radnog učinka, učinite napor u tom
smjeru. I najoštriju kritiku moguće je ublažiti upotrebom mekšeg jezika, npr. uvodom kao što
je: „Čini mi se…ˮ ili „Možda i griješim, ali…ˮ
3. Damir Ivankovac, Posveta književno prošlome
a) Damira Karakaša; knjižica; svrstala se; obujmu; imala bi; intervjuu; definirati; zbirci
b) četiri spomenuta poglavlja su „kućaˮ, „psiˮ, „proslavaˮ i „otacˮ. sam koncept knjige
dobro je promišljen – priče/poglavlja ujednačena su opsega i sižejno posloženi unatrag: od
završetka drugog svjetskog rata u „kućiˮ, kada se glavni lik mijo, kao bivši ustaški vojnik,
skriva u šumi ponad sela, pa sve do kojih tridesetak godina prije u poglavlju „otacˮ, gdje je
mijo dječak i prati svojega oca u šumu. mjesto radnje je lika, šira okolica gradića g., a prostor

5
zbivanja uglavnom su šuma i planine u okolici neimenovanog sela. šuma i planina u proslavi
imaju jači simbolički značaj od pukog prostora radnje, o čemu je detaljnije pisala lucija
butković u kritičkom tekstu objavljenom na portalu lupiga.
c) priče, rečenim, ulančao, način, treća, četvrta, sjećanja, ključna, traumatična, čekajući;
večeru; često; sjećanja; razrađuje; prisjeća; između; priče; sjećanja.

2. AVANGARDA ILI POBUNA KAO POETIKA

Avangarda

1. a) prevladati, osobnost, sustanar, navika (uvježbanost), domišljat (snalažljiv)

b) individualni odgovor; c) individualni odgovor; d) individualni odgovor; e) individualni
odgovor.
2. A) – C): individualni odgovori.

Franz Kafka, Preobražaj

1. A. Sinonimi: krišom – kradom, potajno, kriomice, potajice, ostrag – odostraga, smesti –
zbuniti.
B. Njegova je fiksna ideja bila samo to da Gregor mora što brže u svoju sobu.
C. a)
D. b)
E. bojažljivo, krišom
F. Gregor nije mogao proći kroz otvor vrata i razgulio je bok.
G. Individualni odgovori.
2. 1. dolazak prokurista, 2. Gregor otključava vrata zubima, 3. otac udara Gregora nogom, 4.
otac gađa Gregora jabukama, 5. dolazak podstanara, 6. Gregora privlači sestrino sviranje, 7.
Gregorova smrt, 8. obitelj odlazi u prirodu.
3. Individualni odgovori.
4. A. b); B. a); C. b; D. a); E. Kafka je bio Židov, odvjetnik, pisac, dolazi iz Praga, bio je Čeh i
Nijemac. F. Rast gradova, nova prijevozna sredstva poput željeznice te prije svega automobil,
nove tehnike proizvodnje i sve zrelija država.

Glasovni sustav hrvatskoga standardnog jezika

Nastajanje i podjela glasova
1. 1.d, 2. b, 3. e, 4. a, 5. c.
2. Točne tvrdnje: a, c. Netočna tvrdnja (ispravak): Glas r pripada zatvornicima/desnicima.
3. Usnenici (dopuna): v, f. Jezični (dopuna): r, l; lj, nj, č, ć, đ, dž, ž, š; g, h.

6
Podjela prema zvučnosti:

zvučni b d g z ž dž đ
bezvučni p t k s š č ć f c h

4. d.
5. a).
6. c).

Podjela riječi na slogove

1. Ka-da se Gre-gor Sam-sa jed-nog ju-tra pro-bu-di-o na-kon ne-mir-nih sno-va, pri-mije-ti-o
je da se u kre-ve-tu bi-o pre-tvo-ri-o u go-le-mog ku-kca. Le-žao je na pan-cir-ski tvr-dim le-
đi-ma (…).
NAPOMENA: Neke riječi mogu se podijeliti na slogove i na drugi način.
2. a, a, e, e, o, a, a, e, o, u, a, o, u, i, o, a, o, e, i, i, o, a, i, ije, i, o, e, a, e, u, e, e, u, i, o, e, o, i, o,
u, o, e, o, u, a, e, a, o, e, a, a, i, i, r, i, e, i, a.
3. Slogotvorni r: cvrčak, prstenast, povrh, hrvatski.
4. a) e, e, e, e, a, a, ije, ije, a, e, e, a, a, ije, ije.
b) e, e, e, e, a, a, ije, ije, r, a, e, e, a, a, ije, ije, r.
c) Slogotvorni r nije otvornik. Svi ostali slogotvorni glasovi ujedno su i otvornici.
5. A. a) a-van-gar-da, b) eks-pre-si-o-ni-zam, c) ma-ni-fest, d) po-e-ti-ka, e) pri-po-vije-da-ti,
f) u-mije-će, g) naj-u-tje-caj-ni-ji, h) pre-o-bra-zi-ti. NAPOMENA: Neke riječi mogu se
podijeliti na slogove i na drugi način.
B. Individualni odgovori. C. Individualni odgovori.
6. Dvoslovi se ne rastavljaju kada se riječ dijeli na slogove. Primjerice, riječi zaljubljen,
pomanjkanje i udžbenik rastavljaju se na slogove na sljedeći način: za-ljub-ljen (a ne zal-jub-
jen), po-manj-ka-nje (a ne po-man-jkan-je) i udž-be-nik (a ne ud-žbe-nik).
7. jednakost, morfem, pripovijedati.

Fonem: razlikovni glas

1. c.
2. b.
3. c.
4. npr. kòlač – kòvač, sam – sat, lan – san. NAPOMENA: Riječ kolač ima kratkouzlatni
naglasak na prvom slogu. Nažalost, u prijelomu je došlo do pogreške (slog je u tom zadatku
označen kao kratkosilazni) pa to treba ispraviti.

7
5. Alofoni su [m] u muha i [m] u tramvaj – njihov je izgovor različit zbog konteksta u kojemu
se nalaze.

Fonem u morfemu
1. Točna tvrdnja: a. Netočne tvrdnje (ispravljene): b) Jedna riječ može imati jedan ili više
morfema. c) Alomorf je inačica morfema koja je izrazom djelomično različita, a sadržajem
jednaka. d) Do promjena fonema unutar morfema dolazi na granicama dvaju susjednih
morfema.
2. a) ljet-o, b) prič-a, c) is-prič-a-ti, d) svat-ov-sk-i, e) grad-sk-i.
3. a) reč, b) rek, c) rec, d) rec, e) rek.

Morfološki uvjetovane glasovne promjene

1. Jedrenici: k, g, h; nepčanici: č, ć, đ, dž, š, ž, j, lj, nj.
2. 1. c, 2. e, 3. a, 4. d, 5. b.
3. A. cvijet + je – cvijetje – cvijeće (jotacija).
B. prut + je – prutje – pruće(jotacija); gran + je – granje (jotacija); brat + ja – bratja – braća
(jotacija).
C. velik + ina (palatalizacija), prah + ina (palatalizacija).
D. mlad + ji (jotacija).
E. žući, luđi, draži, gluši, jači (jotacija).
4. žab + ji (uz umetanje glasa l), rib + ji (uz umetanje glasa l), šib + je (uz umetanje glasa l),
grm + je (uz umetanje glasa l), skup + ji (uz umetanje glasa l). Pri njihovoj tvorbi dolazi do
posebnoga oblika jotacije koji se naziva epenteza.
5. mislilac, mislioca, misliocu, mislioca, mislioče, misliocu, misliocem; mislioci, mislilaca,
misliocima, mislioce, mislioci, misliocima, misliocima.
6. Americi, ulogu, politici; knjizi, Africi; bitki/bitci, Niki;blizanki, Zrinki; dužnici, tvrtki;
Glihi, Ladiki; voćki; točki.
7. a) čovječnost, čovjek, uvijek, svjestan; b) iskorijenjen, korijene, povijesnim; c) sjedi,
svjetla, sijedi; d) dijelom, precijenjen, rječnik, uvijek, najvrednijih/najvrjednijih djela.
8. A) opsjednutost; B) najrjeđi, svjetlostilijenčina; C) dijela, prijestolnicu, svijetao; D) željeti,
razumjeti.
9. c) bijeljeti.
10. a) pripovjedač – pripovijetka.
11.
mačak – mačka mačak – a nepostojani a

8
 labuđi labud – ji jotacija
putniče putnik – e palatalizacija
nazivlje naziv – je (uz umetanje glasa l) jotacija (epenteza)
nosorozi nosorog – i sibilarizacija
zaselak – zaseoka zaselak – a nepostojani a, vokalizacija
ptičica ptic – ica palatalizacija
plaču plak – ju jotacija
življi živ – ji (uz umetanje glasa l) jotacija (epenteza)

Fonološki uvjetovane alternacije

1.

zvučni b d g z ž dž đ
bezvučni p t k s š č ć f c h

2. žapca – žabac + a (nepostojani a, jednačenje po zvučnosti); narudžba – naruč + ba

(jednačenje po zvučnosti); svadba – svat + ba (jednačenje po zvučnosti); usput – uz + put
(jednačenje po zvučnosti); ropstvo – rob + stvo (jednačenje po zvučnosti); glazba – glas + ba
(jednačenje po zvučnosti); teška – težak + a (nepostojani a, jednačenje po zvučnosti).
3. a) iznadprosječno; b) subpolarne; c) predstave, predsjednik; d) gradskoj, otpada,
podcjenjuju.
4. Usneni: b, p, m, v, f; sibilanti: c, z, s; nepčanici (palatali): č, ć, đ, dž, š, ž, j, lj, nj.
5. stambeni – stan + beni (jednačenje po mjestu tvorbe); vožnja – voz + nja (jednačenje po
mjestu tvorbe); oraščić – orah + čić (jednačenje po mjestu tvorbe); raščistiti – raz + čistiti, ras
+ čistiti (jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe); lišće – list+ je, lis + će
(jotacija, jednačenje po mjestu tvorbe); bješnji – bijesan + ji, bjesn + ji, bijes + nji (kraćenje
ije u je, nepostojani a, jotacija, jednačenje po mjestu tvorbe); grožđe – grozd + je, groz + đe
(jotacija, jednačenje po mjestu tvorbe).
6. bežični – bez + žični (jednačenje po mjestu tvorbe, ispadanje (gubljenje) glasova; pedeset –
pet + deset (jednačenje po zvučnosti, ispadanje (gubljenje) glasova).
7. a) najjednostavniji, b) dvadeset trećina c) korisna, d) zadatci/zadaci.
8.
optrčati ob – trčati jednačenje po zvučnosti
ženidba ženit – ba jednačenje po zvučnosti
othraniti od – hraniti jednačenje po zvučnosti
prehrambeni prehran – beni jednačenje po mjestu tvorbe
združiti s – družiti jednačenje po zvučnosti
otada od – tada jednačenje po zvučnosti, ispadanje (gubljenje) glasova
isprazniti iz – prazniti jednačenje po zvučnosti
korisna koristan – a nepostojani a, ispadanje (gubljenje) glasova
kazališni kazališt – ni ispadanje (gubljenje) glasova
raščistiti raz – čistiti jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe

9
 Glasovne promjene (sinteza)
1. A) bespomoćno, B) isipati, C) nadčovjek, D) raščetvoriti, E) bezbojan.
2. b). 3. c). 4. c). 5. a). 6. d). 7. a). 8. a). 9. d. 10. a).
11.
iščupati iz + čupati jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu
tvorbe
beskičmenjak bez + kičmenjak jednačenje po zvučnosti
zbogom s + bogom jednačenje po zvučnosti
besramno bez + sramno jednačenje po zvučnosti, ispadanje (gubljenje)
glasova
dolasci dolazak + i nepostojani a, sibilarizacija, jednačenje po
zvučnosti
snoplje snop + je jotacija (epenteza)
ražariti raz + žariti jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu
tvorbe, ispadanje (gubljenje) glasova
oraščić orah + čić jednačenje po mjestu tvorbe
raščešljati raz + češljati jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu
tvorbe
prehrambeni prehran + beni jednačenje po mjestu tvorbe
svjedodžba svjedoč + ba jednačenje po mjestu tvorbe
otud od + tud jednačenje po zvučnosti, ispadanje (gubljenje)
glasova
bezakonje bez + zakon + je ispadanje (gubljenje) glasova; jotacija
poljupca poljubac + a nepostojani a, jednačenje po zvučnosti
ludošću ludost + ju jotacija, jednačenje po mjestu tvorbe

Antun Branko Šimić (izbor iz poezije)

1.
A.
motivi Tijelo Ples
smrt tijela gasnu oči gasnu
radost tijela kriče u radosti tijela radost plešu
bolest tijela trunu u bolesti ruke klonu
B. Tijelo – npr. žute lampe, noć; Ples – npr. žuta sunca, zelene zvijezde.
C. kriče; D. Ure kaplju; E. ure; F. Individualni odgovori; G. Individualni odgovori.

2. Pokrenuo je književne časopise Vijavica, Juriš i Književnik.

Šimićeva zbirka poezije objavljena 1920. godine nosi naslov Preobraženja.
Na početku zbirke nalaze se dvije programatske pjesme: Pjesnici i Moja preobraženja.
Temeljni su motivi u Šimićevoj poeziji smrt, ljubav, priroda, tijelo i Bog.
Šimićeva pjesnička zbirka pisana je slobodnim stihom.

10
 Pjesnik Antun Branko Šimić pred suvremenim čitateljem

1. A) romon – lagan šum; vječnosnih – vječnih; zebnje – zla slutnja, strah; gonetati –
odgonetati, rješavati; probitačnije – korisnije; pomišljivih – mogućih; zemnog – zemaljskog;
veli – kaže; zaviješteno – sudbinski upućeno.
B) individualni odgovor; C) Pjesnici, Smrt, Smrt i ja, Opomena; Moja preobraženja… D)
individualni odgovor.
2. a) individualni odgovor; b) individualni odgovor; c) individualni odgovor

Raspodjela naglasaka
1. a) N, b) T, c) N, d) N, e) T.
Ispravak netočnih tvrdnji: a) Jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske.
c) Dvosložne riječi mogu imati bilo koji naglasak.
d) Trosložne riječi mogu imati naglasak na prvome ili na drugome slogu.
2. Jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske.
3. a) pȗt, b) slȍn, c) sȁn, d) mrâv, e) mîr, f) sôk, g) hlâd, h) kȕk, i) plân, brȁt.
4. Višesložne riječi na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske.
5. a) biològija, b) opráštati, c) geogràfija, d) matemàtika, e) nasljeđívati, f) kapètan, g) blizìna,
h) prijatèljstvo

6.
dân sûnce počétak
nȍv tórba planìna
plâv cèsta polijétati
cȓn trȁmvaj pretrčávati
ȑt òtac poduzéće
kȍnj táma nakupòvati
čȅp jèzik visìna

kîp dȍbar dospijéće

môst rȅći spavàčica
rêp glàzba razùmjeti
prâh lȍpta razumijévati
mlâz bòja rješénje
rûb djèca učitèljica

7. Individualni odgovor.

Nenaglašene riječi

11
1. jedne, jedne, nenaglašenih; atoničkim riječima; iza; ispred.

2. a) Sreli su se – prije – polaska. B) Ne reče mi – koga – čeka. C) Koji ti je – to – put – da

kasniš? D) Iz godine – u godinu – sve je – isto.

3. Nitko vas / ne može / uvjeriti / u vrijednost / stihova. Čini mi se / da je / sve / postavljeno /

kako bi / trebalo / biti. / Ne pišite / takvih / pisama / o sumnjama. / Pišite / u početku/
tekstove / koji su / lako / čitljivi / i jednostavni. / Ti su / najteži; / uvijek je / potrebno / veliko
/ umijeće / da bi se / nešto / reklo / jednostavno. /Zato,/ ne znam vam / dati / savjeta / do
ovog: / ući / u dubine / o kojima / najbolji / pišu. (U ovim je slučajevima da naglašena riječ.)

4. I, ni; k, s, u; ne, na; sa.

5. Bi, bi se; bi se, bi se; mi je, se.
6. Zanaglasnice se nalaze iza naglašene riječi i s njom čine naglasnu cjelinu. Npr. Petkom su
nam se svi posjetitelji vraćali.

7.
Teorija književnosti puna je novih pojmova.
Na gradskim se ulicama može susresti mnogo zanimljivih ljudi. / može se susresti
Retoričko pitanje posebna je uporaba upitnih rečenica u kojima se upitne rečenice postavljaju
bez namjere da stvarno označe pitanje.
Kralj lavova jedan je od najgledanijih dječjih filmova.
Gotovo su svi učenici čitali Antigonu. / čitali su
Film Groznica subotnje večeri bio je svojevremeno vrlo popularan.
Roman Lovac u žitu mogao si posuditi u školskoj knjižnici.
Roman Penelopeja čitali smo početkom školske godine.
Krajem ste godine poželjeli malo odmora i uputili se prema moru. / poželjeli ste.
Krajem će zime biti ljepše vrijeme, a moja bi sestra i dalje htjela zimski ugođaj. / bit će, htjela
bi
Gregor Samsa bio je neshvaćen u obitelji.
Bijesni ga je otac gađao jabukama jer nije shvatio da se ispod oklopa skriva čovjek. / gađao ga
je

Avangarda u književnosti
1. c); 2. avangarda – fr. prethodnica.
3. A) F. G. Lorca, B) Sergej Jesenjin, C) Pablo Neruda.
4. a) antimimetičko načelo – djelo predstavlja umjetnikovu ekspresiju; b) autonomija boje –
boja izražava umjetnikovu duhovnu stvarnost; c) simultanizam – nizanje sintaktički izoliranih
stihova; d) sažetost – izraz je škrt, eliptičnost; e) ekspresija – izraz čovjekove unutrašnjosti.
5. NE, NE, NE, DA. Ispravak netočnih tvrdnji: Hrvatski ekspresionizam traje od 1914. do
1928. godine. Časopis Kokot pokrenuo je Ulderiko Donadini. Časopis Vijavica pokrenuo je A.
B. Šimić.

12
6. Pjesnici, Moja preobraženja, Hercegovina, Opomena, Ljubav
7. Franz Kafka, Antun Branko Šimić.

Jezična norma
1. neće uspjeti; svojim; režiravši, Maxa Broda; spale; Kafkinu; njegova; potičući; pomažući

2. gotovo stoljeće nakon što je franz kafka 1924. izdahnuo od tuberkuloze u sanatoriju u
kierlingu pokraj beča, veći dio njegove književne ostavštine pripao je izraelskoj nacionalnoj
knjižnici u jeruzalemu, nakon procesa koji su godinama vodili izrael i njemačka, dvije moćne
zemlje koje su polagale pravo na ime ovog slavnog praškog židova koji je pisao na
njemačkom, i dvije žene koje su se uplele u ovu veliku igru.

3. Doista, kome su trebala pripasti njegova djela o kojima je godinama skrbio, uređivao ih i
objavljivao Brod: zemlji u kojoj su u holokaustu stradale Kafkine tri sestre ili država koja nije
ni postojala u vrijeme njegove smrti? Brod je umro 1968. Esther Hoffe oporučno je ostavio
svoju imovinu uz uputu da se nakon njegove smrti sva njegova književna ostavština smjesti u
knjižnicu Hebrejskog sveučilišta u Jeruzalemu ili neki drugi javni arhiv u Izraelu ili
inozemstvu. „Gospođa Hoffe odredit će koju će od tih ustanova izabrati i pod kojim
uvjetima”, zapisao je.
4. naposljetku; povijesnu; Posljednji; posljednja; naslijedila; dragocjene
5. ne bi; put; vukući; njemačko-poljsku; Židov; nacističkog; s; zajednički; svoju; slijedi; kćeri;
dvjema; nitko; bez obzira na to; bi
6. Što bi na sve to rekao Kafka? U svom dnevniku pisao je o beskrajnoj čežnji za
nezavisnošću i slobodom u svemu. U pismu zaručnici Felice Bauer dao je naslutiti da će ga
proturječno svojatati, da se neće moći odlučiti pripada li njegova proza njemačkoj
književnosti ili državi koja sebe smatra predstavnicom Židova iz cijelog svijeta. „Jesam li ja
cirkuski jahač na dva konja? Na žalost, nisam nikakav jahač, nego ležim nauznak na zemlji.”
Kafka je odvojio sebe i svoje pisanje od balasta nacionalne i vjerske pripadnosti. Oblikovao je
našu predodžbu o krizi tradicionalnih vrijednosti u 20. stoljeću. Međutim, samome Kafki
možda bi najviše bilo svojstveno da se složi s prijedlogom izraelske pjesnikinje Lali Michaeli
da bi rukopise trebalo poslati na Mjesec.

3. MODERNI SIZIFI

Albert Camus, Stranac

1. A) b). B) brzorečica – brzo izgovorena riječ, dokučiti – uspjeti shvatiti, turnuti – odgurnuti,
gurnuti u nešto, tikati – obraćati se sa ti, povlađivati – odobravati, slavodobitno –
trijumfirajući, okorjela (duša) – ustrajna u lošemu. C) b); D) a); E. b); F) … ponajprije zato
što mi je bilo vruće i što je u sobi bilo krupnih muha koje su mi sjedale na lice, a i zato što mi

13
je pomalo ulijevao strah. G) Istražitelj je zaključio da nije vidio okorjelije duše.; H)
individualni odgovori.
2. A) sudac istražitelj; b) Salaman; C) Marie.
3. Meursault, Raymond (svodnik), Salaman (udovac), Marie.
4. Individualni odgovor.
5. A) To znači, još više, reći više nego što jest i, bar što se ljudskog srca tiče, reći više nego
što se osjeća.; B) b); C) On govori ono što jest, on odbija prikrivati svoje osjećaje.

Albert Camus u suvremenoj kulturi

1. Individualni odgovori.

Sizifov posao
1. Individualni odgovori. 2. Individualni odgovori.

Esej kao raspravljački tekst

1. A) erudicija – učenost; akribija – osobita temeljitost, točnost u radu; poentiran – koji
razoružava neoborivim argumentima.; B), C), D) – individualni odgovori.
Raspravljački (školski) esej
1. A) a) Namjerava putovati u Marengo, osamdeset kilometara od Alžira na ukop svoje
majke; Dobio sam brzojav iz ubožnice: »Majka pre-minula. Ukop sutra. S poštovanjem.«
b) Razmišlja kad će krenuti, kad će stići, da će probdjeti noć uz pokojnicu i navečer se vratiti
kući; ton je njegovih misli ravnodušan, ne pokazuje osjećaje, iznosi činjenice jednu za
drugom.
c) Šef nije pokazao razumijevanje za Meursultovu situaciju, ali mu nije mogao odbiti dva
slobodna dana; Meursault pretpostavlja da će mu šef izraziti sućut nakon sprovoda kad bude u
crnini; Meursault ni sam nema osjećaj da mu je majka umrla i pretpostavlja da će to postati
stvarno tek kad prođe formalni dio – ukop.
d) Nastavlja svoj svakodnevni život kao i obično: Ručao sam bio, kao i obično, u restoranu
kod Celesta.
e) Treba posjetiti Emmanuela da posudi od njega crnu kravatu i flor. Njemu je prije nekoliko
mjeseci umro stric.; posjet, smrt i posudba u Meursaultu izazivaju nelagodu.
f) Meursault ne želi započeti razgovor s vojnikom iako mu se ovaj obratio ljubaznim tonom
želeći uspostaviti komunikaciju.; Meursault samo kratko odgovara ne dajući mogućnost da se
razgovor nastavi. On ne želi razgovarati čak ni zbog pristojnosti (uvriježenih društvenih
konvencija).
g) Meursaultovo ponašanje posljedica je otuđenosti – ne zna komunicirati s drugima (šef,
Emmanuel, vojnik), sve radi automatizirano, tj. rutinski (putovanje, odlazak na ručak),

14
njegovo je razmišljanje poput navođenja činjenica, ne zauzima stav ni o čemu, samo
konstatira.
h) On je otuđeni pojedinac u suvremenome svijetu.
i) individualni odgovor.
j) individualni odgovor.
B), C) individualni odgovori.
2. Individualni odgovori
3. Individualni odgovori

Kasni modernizam
1.

naziv razdoblja kasni modernizam

trajanje od četrdesetih do sedamdesetih godina 20. st.
odnos prema prethodnome razdoblju odustajanje od radikalnih zahtjeva avangarde
obilježja poetike dijalog s tradicijom, povratak velikim temama,
različite književne tehnike
teme književnih djela pojedinac u suvremenoj civilizaciji, odnos
pojedinca i vlasti, komunikacija, smisao
umjetnosti…
nova vrsta romana egzistencijalistički roman
nova vrsta drame antidrama, drama apsurda, epski teatar
2. 1. b), 2. a, 2. e, 3. c.
3. 1. c), 2. a), 3. d), 4. b).
4. A) J. P. Sartre, Mučnina, B) A. Camus, Stranac, C) S. Beckett, U očekivanju Godota / E.
Ionesco, Stolice, D) B. Brecht, Majka Hrabrost i njezina djeca, E) E. Ionesco, Ćelava
pjevačica.
5. A. Camus, Stranac; B. Brecht, Majka Courage i njezina djeca; E. Ionesco, Stolice; S.
Beckett, U očekivanju Godota
6. Odgovori: NE, NE, DA, NE, NE, DA
Ispravak netočnih tvrdnji
a) Egzistencijalistički roman oblikovan je kao moderni roman.
b) Egzistencijalizam je filozofija prema kojoj čovjek ima mogućnost izbora.
d) U epskome kazalištu spaja se drama i epika.
e) Taj je postupak karakterističan za epsko kazalište.

15
 Jezična norma
1. dinamičan; određeno; započelo; određeni; značajnog; čina; znači; upućivanjem; nahođenju;
izmiče; drugačije; reći; shvaćanje; metaforično; određeno; shvaćanje; ključna; postići.
2. nalazeći; sizifovskog; smislenijeg; današnjoj; ne mijenja; Camusja; slobodnije; najveći;
svjestan; zamišljeni; sadrže; sociološkom
3. podliježu; reinterpretacije; vodeći; Sizifov; dijelom; grčke; sa; zbog; uz; put; vraćati.
4. ovdje; uvijek; svijeta; vrijednost; vremena; djelu; svijet; razumjeti; svijeta
5. O čovjeku apsurda Camus kaže: „(...) on više voli svoju hrabrost i logiku. Prva ga uči da
živi bez žalbe i da nastavi s onim što ima, a druga ga obavještava o njegovim granicama.“
Svjesnost apsurda je doista put bez povratka. Camus na neki način klinč vjere i apsurda
opisuje kao filozofsko samoubojstvo. Dosljednost i samosvjesnost oblikuju temelj apsurda
života u kojem čovjek ima dva izbora. Prvi je da odbije život i počini samoubojstvo, ali čineći
to, on dopušta apsurdu da ga pobijedi. Druga mogućnost je da postane buntovnik neprestano
odbacujući spoznaju smrti kao neizbježnu. U „Mitu o Sizifu“ on pozornost posvećuje
pitanjima koje za njegovo doba pojedinca odvraćaju, ali i suočavaju s apsurdom ili, kako on
sam kaže, gdje je jedini važni filozofski problem samoubojstvo, a ne koliko razina duha
postoji.

4. NAKON POVRATKA
Posuđenice
1. Točna tvrdnja: c).
Netočne tvrdnje – ispravak: a) Posuđenica je riječ stranoga podrijetla koja je više ili manje
prilagođena jezičnom sustavu jezika u koji je ušla. b) Razlozi jezičnoga posuđivanja mogu
biti unutarjezični i izvanjezični. d) Najčešći je način posuđivanja izravno posuđivanje.
2. a) jezik davatelj – jezik iz kojega se riječ posuđuje, b) jezik primatelj – jezik koji prima
posuđenu riječ, c) jezik posrednik – jezik koji je bliži hrvatskomu jeziku od jezika davatelja,
tj. jezik koji je posudio iz drugoga jezika riječ koju posuđujemo.
3. Mogući odgovori: izravno posuđivanje – riviera, posredno posuđivanje – šah, kružno
posuđivanje – kravata.
5. a) kanon – ono što se prema tradiciji smatra važnim, cijenjenim; b) trend – opća sklonost,
tendencija, smjer razvoja; c) paradigma – primjer, obrazac.

Prilagodba posuđenica
1. 1. d, 2. a, 3. b, 4. c. 2. b. 3. b.
4.
engleski jezik hrvatski jezik vrsta / vrste prilagodbe

weekend vikend fonološka, grafijska

pyjamas pidžama fonološka, grafijska, morfološka

16
 taxi taksi fonološka, grafijska

die Farbe farba pravopisna, morfološka

kritisieren kritizirati fonološka, grafijska, morfološka

genre žanr fonološka, grafijska, morfološka

5. b, 6. a.

Vrste posuđenica
1. 1. b, 2. e, 3. f, 4. a, 5. c, 6. d, 7. h, 8. g. 2. a. 3. c.
4.

internacionalizmi egzotizmi eponimi

gimnazija, koktel, šampon, paelja, fado, metaksa, baraba, sendvič, donkihotizam,

mozaik, filozof korida, boršč mercedes, kvisling

Leksička norma
1. 1. c, 2. a, 3. b, 4. d.

2. a) restauracija, b) asimilacijski, c) klišej, d) pozicijski.

3. Na najvišoj razini razgovaralo se o proračunu za sljedeću godinu. Izostao je očekivani učinak, a

računala su ostala nijema. Ako nas dobro služi pamćenje, nismo čuli ništa novo.

Imena

1. ljudi, za zemljopisne pojmove; onomastika ili imenoslovlje.

2. 1. g, 2. b, 3. d, 4. f, 5. h, 6. a, 7. i, 8. c.
3.
N Ivan Horvat Ivana Horvat
G Ivana Horvata Ivane Horvat
D Ivanu Horvatu Ivani Horvat
A Ivana Horvata Ivanu Horvat
V
Ivane Horvate Ivana Horvat
L
Ivanu Horvatu Ivani Horvat
I
Ivanom Horvatom Ivanom Horvat

4. zagrebački, varaždinski, sinjski, baški, osječki, vukovarski.

5.

ekonimi Malinska, Novi Vinodolski, Banova Jaruga, Starigrad Paklenica, Mokro Polje,

17
 Crni Lazi

hidronimi Egejsko more, Plitvička jezera, Lokvarsko jezero, Vransko jezero

oronimi Učka, Zrinska gora, Velika gora, Plješevica, Kalničko gorje, Crni vrh

Frazemi
1. Točna tvrdnja: b).
Netočne tvrdnje (ispravak): a) Frazem je ustaljena veza najmanje dviju punoznačnih riječi. c)
Riječi unutar frazema ne mogu zamjenjivati mjesta. D) Unutar frazema nijedna se punoznačna
riječ ne može izostaviti.
2. a) frazemske inačice (varijante), b) frazemski antonimi; c) frazemske inačice (varijante), d)
frazemski antonimi, e) frazemski antonimi.
3. 1. a, 2. d, 3. b, 4. c.
4. 1. c, 2. f, 3. d, 4. a, 5. e, 6. b.
5. imati dobar nos – znati procijeniti; imati oko – dobro uočavati; imati dvije lijeve ruke – biti
nespretan; imati obraza – imati časti, dostojanstva, tj. biti pošten; oprati ruke – izbjeći
odgovornost; križni put – velika patnja; zbrda-zdola – bez reda, konfuzno; biti pri zdravoj
pameti – razumno rasuđivati.
6. Npr. biti brz na jeziku, držati jezik za zubima, naći zajednički jezik, razvezati jezik.

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

1. A. c), B. c), C. c), D. b), E. c), F) a), G) a) klavir – germanizam, b) barok – galicizam, c)
salon – galicizam, d) kriminal – latinizam, e) dominacija – latinizam, f) nerv – latinizam, H)
fama – glasina, šakal – čagalj, živinsko – životinjsko.
2. Dramski ciklus o Glembajevima čine drame: Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda.
Drama Gospoda Glembajevi po vrsti je psihološka/komorna / analitičko-realistička drama.
Na Krležino dramsko stvaralaštvo u trećoj fazi utjecao je dramatičar Henrik Ibsen.
U drami Gospoda Glembajevi zastupljena je psihološka i socijalna tema.
3. Leone, barunica Castelli, Silberbrandt. 4. Leone, barunica Castelli, Ignjat Glembay,
Silberbrandt.

Gospoda Glembajevi u suvremenoj kulturi

1. a) sugestivno – način koji ima moć izazvati određeno raspoloženje ili uvjerenje drugoga;
krležolog – osoba koja se bavi i izučava stvaralaštvo M. Krleže; koreografija – plesna postava
baleta, plesna režija; turoban – neveseo, sumoran; b) individualni odgovor; c) individualni
odgovor; d) individualni odgovor; e) individualni odgovor.

18
2. a) individualni odgovor; b) individualni odgovor; c) individualni odgovor; d) individualni
odgovor.
Miroslav Krleža (stvaralački portret)
1.
ekspresionizam drugo razdoblje druga moderna
(1914. – 1928.) (1928. – 1952.) (1952. – 1969.)
Hrvatski bog Mars Balade Petrice Kerempuha Zastave
Vučjak Povratak Filipa Latinovicza Aretej ili Legenda o
Golgota Banket u Blitvi svetoj Ancili, rajskoj
Kraljevo ciklus o Glembajevima ptici

2. Gospoda Glembajevi, Baraka Pet Be, Povratak Filipa Latinovicza. 3. Leone. 4. 1. b); 2. c);
3. a). 5. a) disparatan – koji se ne može uskladiti s nečim; tenzija – napetost; samosvojan –
koji ima svoja posebna obilježja / specifičan, baladeskna – koja se odnosi na baladu, poput
balade; manifestiran – prikazan / izražen na vidljiv način; sfera – područje; b) individualni
odgovor; c) individualni odgovor.

Drugo razdoblje: prevlast socijalno angažirane književnosti

1.
naziv razdoblja drugo razdoblje

trajanje razdoblja 1928. – 1952.

tematika društveni odnosi, problem hrvatskoga sela
uloga književnosti književnost je socijalno angažirana i u službi vladajuće ideologije
mjesto Miroslava ne slaže se s tezama o socijalnoj angažiranosti književnosti, utire put
Krleže unutar suvremenoj hrvatskoj književnosti
razdoblja
2. Dragutin Tadijanović, Miroslav Krleža. 3. 1. b), 2. d), 3. a). 4. Dobriša Cesarić, Povratak;
Miroslav Krleža, Khevenhiller.

Jezična norma
1. dijelova; usmjerenih; dijela; razumijevanje; samosvjestan; usmjeren; vrijednosti; drugdje;
naposljetku; pridonijeti.
2. Gospoda Glembajevi imućna su zagrebačka patricijska, bankarska obitelj. Ugled i
bogatstvo kojim se ponose ciljevi su koji opravdavaju sredstva kao što su zločini, prijevare i
ženidbe, a sve s namjerom uzdizanja iznad života međimurskih seljaka. Raskoš palače i
otmjen, dostojanstven prikaz ukućana daju dojam kako je sve u najboljem redu, dok se,
povodom proslave rada obiteljske tvrtke, u kući nije pojavio Leone Glembay. Leone je izvor
sukoba između likova, ali vrtlog sukoba prisutan je i u njemu samome. Njegova je
unutrašnjost podvojena između dviju struja nasljeđa – majčine i očeve. Gledajući s majčine
strane, Leone je plahe, nestabilne naravi upravljene razumom i ljudskošću, dok mu je
glembajevsko nasljeđe urezalo crte animalne, grabljive, tjelesne prirode. Iako se trudi pobjeći

19
od obiteljske truleži, njegova nervoza i nelagoda izlaze na površinu prilikom nastojanja
obitelji da zataška nove zločine te Leone počinje otkrivati istinu koja vodi do sloma
Glembajevih.
3. Vjerojatno je ta brzopletost bila izvorni problem Glembajevih. Prvi korak koji je vodio do
provalije. Tu misao potvrđuje i Barboczyjeva legenda: „Koliko je isplakano suza i izmoljeno
molitava… Koliko puta prokleto ime Glembay, u sedmo i deveto koljeno zbog zla i nesreće
što su Glembajevi nanijeli bližnjima, pretvarajući tako ljudsku krv u zlato. (…)
Kako bi sam autor ove psihološke drame, Miroslav Krleža, rekao: „Govoriti o starim
sramotama uvijek je poučno…” Stoga nije na odmet ponekad razmisliti o sudbini
Glembajevih, sudbini koju su sami zapisali postupcima koji se nisu mogli dovijeka skrivati
iza dobrih manira, intelektualnih razgovora i naučene uljudnosti. Njihov je kraj ipak bio
neslavan. Spletke, preljubi, ubojstva, tužbe, pucanje svih međuljudskih odnosa u kući,
bezizlazna financijska situacija… (…)
4. nije uspio; glembajevski; njega; odluči; njega; poteklo; vremenom; svjestan.
5. mijenjamo; govoriti; zašto; povrijediti; uz; s; hodajući; nećemo; ne mora; koliko; savjest;
žrtava
6. čovjek; između; činjenica; između; zbunjujuće; povećavamo; veličina; većina; popločen;
većim; međutim; često; previđamo

5. KIKLOPSKA VREMENA
Ranko Marinković, Kiklop
1. A. b), B. b), C. a), D. c), E. npr. Edison – nos ide, samo Tresić – Samotres (individualni
odgovori), F. c), G. individualni odgovor (npr. pogrdno značenje, isticanje negativnoga
obilježja onoga tko nosi to ime i sl.), H. b.

Ranko Marinković u suvremenoj kulturi

1. A. persona – osoba; drvenost – osobina čovjeka koji nije okretan, koji je ukočen;
nesnalažljiv; naturščik – onaj koji glumi (u filmu), a nije profesionalni glumac; uglađen – koji
je lijepoga ponašanja; otmjen. B. individualni odgovori. C. individualni odgovori. D.
individualni odgovori.
2. A. individualni odgovori. B. Marinkovićev roman bazično ima elemente drame s lako
uočljivim činovima, a piščev višeznačan jezik, monolozi i dijalozi likova prirodno mnogo više
naginju kazališnom, nego filmskom uprizorenju. C. individualni odgovori. D. individualni
odgovori.
3. Individualni odgovori.

Priča o čovjeku

20
1. A. individualni odgovori. B. Kad je riječ o pripovijedanju koje ima za predmet prošlost,
valja napomenuti da ima shvaćanja prema kojima bi pisati o prošlosti značilo zanemariti
sadašnjicu i donekle okrenuti leđa životu. C. Individualni odgovori, npr. Argument: U
prošlosti je bilo sličnih problema kao u sadašnjosti. Protuargument: Pisati o prošlosti znači
zanemariti sadašnjicu. D. Individualni odgovori, npr. Pisci trebaju razumjeti ljudski sudbinu,
poistovjetiti se s njom i sl. E. 4., 1., 3., 2.

Druga moderna
1. Krugovi, Razlog
2. egzistencijalistički roman – teme su odnos pojedinca i svijeta, otuđenost pojedinca, u
prvome planu je svijest lika; ludistička poetika – pjesma je jezično-stilski eksperiment, a
pjesnik joj pristupa iz pozicije igre; proza u trapericama – likovi su mladi ljudi u potrazi za
smislom, pripadnost „klapiˮ, kritika društva, izrazi iz slenga…
3. T, N, N, T, ispravak netočnih tvrdnji: Druga moderna započinje 1952. godine. Autor je
slogana Neka bude živost! Vlatko Pavletić.
4. 1. d), 2. e), 3. a), 4. c), 5. b).
5. Jure Kaštelan, Ivan Slamnig, Vesna Parun, Josip Pupačić, Slavko Mihalić.
6. Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke; Josip Pupačić, Moj križ svejedno gori; Ivan
Slamnig, Ubili su ga ciglama;
7. Ranko Marinković, Melkior Tresić.
8.
pisac naslov romana vrsta romana
Antun Šoljan Kratki izlet proza u trapericama
Slobodan Novak Mirisi, zlato i tamjan egzistencijalistički roman
Ranko Marinković Kiklop egzistencijalistički roman
Ivan Slamnig Bolja polovica hrabrosti proza u trapericama

Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika

Početci pismenosti i hrvatsko srednjovjekovlje
1. Točne tvrdnje: a), b). Netočne tvrdnje (ispravak): c) Prvi pisani spomenici nastali su prije
Bašćanske ploče. To su Valunska ploča, Plominski natpis i Krčki natpis. D) Prepisivači knjiga
ponekad mijenjaju tekstove, tj. unose u njih jezične osobitosti svojega kraja.
2. Bašćanska ploča: nastala je oko 1100., pronađena je u crkvi svete Lucije kraj Baške na
Krku; na njoj se nalazi zapis o darivanju zemljišta za gradnju crkve te zapis o samoj gradnji;
pisana je hrvatskostaroslavenskim jezikom, tj. starohrvatski jezik protkan je elementima
crkvenoslavenskoga jezika; pisana je glagoljicom (prijelazni oblik s oble na uglatu); to je
najznačajniji spomenik hrvatske glagoljaške pismenosti; na njoj se prvi put spominje ime
hrvatskoga vladara na hrvatskom jeziku.

21
3.

naziv teksta vrijeme pismo

Vinodolski zakon 6. 1. 1288. glagoljica

Red i zakon sredina 14. st. (1345.) latinica

Zapis popa Martinca 1493. glagoljica

Misal po zakonu rimskoga dvora 1483. glagoljica

Poljički statut 15. st. hrvatska ćirilica

4. 1. e, 2. a. 3. f, 4. b, 5. d, 6. C.
5.
prvo slavensko pismo glagoljica
prvo hrvatsko pismo latinica
imena dvaju solunskih misionara zaslužnih za početke Konstantin Ćiril i Metod
slavenske pismenosti
hrvatski kralj čije se ime pojavljuje u Bašćanskoj ploči kralj Zvonimir
prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora
naziv knjiga tiskanih do kraja 15. stoljeća inkunabule

Povijesni razvoj hrvatskoga standardnog jezika od 16. do 18. stoljeća

1. Faust Vrančić; Bartol Kašić, Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige , 1604.; Juraj Habdelić,
Dictionar ili reči slovenske.
2.

1. Rječnik pet najuglednijih… Faust Vrančić

2. Dictionar ili reči slovenske Juraj Habdelić
3. Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi Ivan Belostenec

3. d. 4. a. 5. b. 6. b.
Hrvatski standardni jezik u 19. stoljeću
1 slovopis (grafija) – način bilježenja fonema slovima ili grafemima; sustav slova kojima se
bilježe fonemi određenoga jezika; dijakritički znak – znak iznad slova radi razlikovanja (npr.
č, ć); tilda – dijakritički znak u obliku valovite crtice iznad slova; rogato e – slovo e s
kvačicom kojim se u vrijeme hrvatskoga narodnog preporoda bilježio znak jata.

22
2.

Kratka osnova Pravopisz

 1830.  1835.
 Budim  Zagreb
 kajkavsko narječje  ilirski jezik
 č, ž, š = c, z, s s tildom  č, ž, š = č, ž, š
 ć = ne nudi prijedlog za pisanje toga glasa  ć=ć
 lj, nj = l, n s tildom  lj, nj = lj, nj (dvoslovi; kosa
 đ – g s tildom; dž – d s tildom crtica na slovu j)
 đ, dž –= dj, gj (dvoslovi; kosa
crtica na slovu j)
3. 3., 1., 4., 2. 4. 1. a, 2. c, 3. b, 4. d.
Hrvatski standardni jezik u 20. stoljeću
1. A) a) zapovijed, b) stvaratelj, neartikuliran, takozvani, to jest; B) npr. politička orijentacija
prema jugoslavenskom integralizmu i težnja za oblikovanjem novoga književnog jezika,
različita od tradicionalnoga; C) c) srpsko-hrvatsko-slovenački; D) c); E) atentat na zastupnike
HSS u beogradskoj skupštini u lipnju 1928.; F) Književnici staju u obranu hrvatskoga jezika i
pravopisa; G) Pretpostavka: i Antun Branko Šimić vratio bi se hrvatskomu jeziku i pravopisu
da je bio živ; H) npr. Objavio je programatski članak Juriš 1919. godine; I) Individualni
odgovori.
2.

Što je potaknulo hrvatske Bili su nezadovoljni Novosadskim dogovorom na temelju

jezikoslovce na pisanje kojega se hrvatski jezik pokušavao povezati sa srpskim
Deklaracije? jezikom, odnosno uklopiti u zajednički jezik
(hrvatskosrpski/srpskohrvatski).
Koja je ustanova imala Matica hrvatska
ključnu ulogu u nastanku
Deklaracije?
Kada i gdje je U časopisu Telegram 17. ožujka 1967. g.
Deklaracija objavljena?
Tko su potpisnici 18 hrvatskih sveučilišnih, znanstvenih i kulturnih ustanova.
Deklaracije?
Koji su osnovni zahtjevi Traže da se u Ustav unese odredba o ravnopravnosti svih četiriju
potpisnika Deklaracije? jezika.
Kako je službena politika
reagirala na objavljivanje Osuđuju se i progone potpisnici Deklaracije.
Deklaracije?
3. Individualni odgovori.
4. Individualni odgovori.

Jezična norma

23
1. Postoji anegdota o dvoje studenata koji su, tamo negdje početkom devedesetih, na Visu
tražili rodnu kuću Ranka Marinkovića.
Lutajući uskim uličicama, upitali su staricu obučenu u crno može li im pomoći i reći gdje se
točno nalazi rodna kuća Ranka Marinkovića. Odgovor ih je posve zatekao. Staricu je drsko
pitanje toliko isprovociralo da je zatečene studente napala prijeteći im drhtavom rukom i
kvrgavim štapom, vičući otprilike: „Iš, vrazi jedni! Šta imate tražit njegovu kuću! Jel' znate
šta je on o nama pisa'!ˮ
2. potpisivati, svojim, svojim, činovnicima, XX., dandanas, 90-ih, netrpeljivost, svaki,
ukućana, ne mogu.
3. plaču, čitajući, čitaju, začuđeni, čovjeka, malograđana, čudo, uopće.
4. svjetskoj; objavljivanje; razlozi; ne računajući; najčešće; se boje; njihovo; marketinške;
drže.

5. recimo, student koji je početkom devedesetih na visu s kolegicom tražio marinkovićevu

rodnu kuću i sam je postao pisac. možda i zbog iskustva s marinkovićem, ali i zbog nekih
drugih razloga, godinama je objavljivao pod pseudonimom. njegove odlične "kavice",
monolozi zagrebačkog dečka s ulice, dugo vremena su izlazile pod imenom "andreja
puplina". kada su "kavice" naposljetku sabrane i objavljene pod pravim imenom autora,
kritičari su cinično konstatirali kako je dalibor šimpraga svoje ime dugo čuvao za "pravu
literaturu". ali kako ona nije došla, tako je na kraju andrej puplin potiho ustupio mjesto iznad
naslova stvarnom autoru.
6. sazviježđu; snijeg; povijest; sredovječni; bilješci; liječničko; pacijent; cjelovitoj.

6. KNJIŽEVNI VREMEPLOV
Od antike do avangarde
1. 1. e), 2. c), 3. b), 4. a), 5. d)
2.
razdoblje predstavnici i djela
antika Homer, Ilijada
srednji vijek ------------
predrenesansa Dante Alighieri, Božanstvena komedija, Francesco Petrarca, Kanconijer
renesansa Miguel de Cervantes, Bistri vitez Don Quijote od Manche
klasicizam Moliѐre, Škrtac
barok Pedro Calderon de la Barca, Život je san
romantizam Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera
realizam Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići
esteticizam Antun Gustav Matoš, Cvijet s raskršća

3.
razdoblja obilježja

24
 renesansa usmjerenost na čovjeka (antropocentrizam), sklad forme
barok duh katoličke obnove, raskoš izraza
romantizam kult osjećaja, sklonost misticizmu
realizam načelo istinitosti, društvene teme
esteticizam umjetnost sama sebi svrhom, idealizam

4. 1. c), 2. a), 3. d), 4. b). 5. Zločin i kazna, Antigona, Hamlet, Posljednji Stipančići.
6. Planine, Judita, Bistri vitez Don Quijote od Manche, Misal po zakonu rimskoga dvora
7. 1. c), 2. d), 3. a), 4. e), 5. b). 8. Stendhal, Antigona, F. M. Dostojevski, Hamlet.
9. Dubravka, Lucija Stipančić.

Od avangarde do postmodernizma
1.

naziv razdoblja trajanje temeljna obilježja

avangarda od desetih do tridesetih pobuna protiv tradicije, dominira poezija

godina 20. st.
kasni od četrdesetih do povratak velikim književnim temama;
modernizam sedamdesetih godina književnost se isprepliće s filozofijom,
20. st. esejiziranje u romanu, dominira proza
postmodernizam od sedamdesetih godina prekid s modernističkim zahtjevom za
20. st. originalnošću djela, povratak tradiciji, ali i
avangardi

2. 1. c), 2. b), 3. d), 4. a)

3. Mihail Bulgakov, Majstor i Margarita, Meša Selimović, Derviš i smrt, Virginia Woolf,
Gospođa Dalloway, Antun Šoljan, Kratki izlet.
4. Anna Fierling, Krsto Brodnjak, Melkior Tresić, Sergije Kirilovič Kyriales, fra Petar.
5. 1. f), 2. c), 3. b), 4. a), 5. d), 6. e).
6. Ranko Marinković, Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Antun Branko Šimić.
7. Filip Latinovicz, Leone Glembay, Leone Glembay.

Postmodernizam
1. N, N, T, N. Ispravak netočnih tvrdnji: Postmodernizam počinje sedamdesetih godina 20. st.
Pisci modernizma smatraju da originalnost nije bitan preduvjet za vrijednost književnog djela.
Posmodernisti zastupaju dijalog s tradicijom.
2. 1. d), 2. e), 3. a), 4. b), 5. c).

25
3. intertekstualnost –razni književni tekstovi povezuju se citiranjem, parafraziranjem,
parodiranjem te preuzimanjem tema i motiva iz drugih književnih djela; intermedijalnost –
postupak povezivanja raznih umjetnosti ili raznih komunikacijskih medija i njihovo unošenje
u književno djelo; dijalog s tradicijom – tradicija se ne osporava, već se slijede se uzori ili se
tradicija ironizira i sl.
4. 1. b), 2. c), 3. a).
Svjetski književnici: od Sofokla do Camusja
1. individualni odgovori.

Hrvatski književni klasici: od Marina Držića do Ranka Marinkovića

1. individualni odgovori.

26