Krea%vnost, jednostavnost, Bauhaus

APSTRAKT
Kvalitetan dizajn, bez umanjene vrijednos4 treba bi4 pristupačan društvu.
Primijenjena umjetnost i osmišljeni objek4 unutar iste trebaju bi4 prilagođeni
proizvodnim procesima kako bi se brzo i lako proizveli, i 4me služili „novom
čovjeku“. Nakon Prvog svjetskog rada, privreda u Njemačkoj je bila značajno
oslabljena dok uprkos tome tendencije društva za uživanjem kvalitetnog dizajna
ostaju iste. Upravo zbog takve, navedene situacije, javlja se potpuno novi
inova4vni pokret zvani Bauhaus čiji glavni cilj postaje „Kako pomoću umjetnos4
pruži4 podršku društvu“. Baš ovaj pokret nedavno proslavlja 100 godina
postojanja i zbog toga mu dajemo osvrt u ovom radu.
Ključne riječi: Bauhaus, dizajn, primijenjena umjetnost, pokret, modernizam

UVOD
Kao glavni cilj razumijevanja i stvaranja Bauhausa, potreban je bijeg od forme,
od s4la ili sistema. Bauhaus nije pokret koji ostaje u istoriji, već je pokret koji će
bi4 živ i korišten sve dok stoji iza nestalne forme putem koje kreira i oblikuje
svakodnevni život.
Među4m, da bi se ovaj projekat oformio kao osnovni cilj morao se napravi4
radikalni koncept koji traži sljedeće: „Ponovo osmisli4 materijalni svijet koji bi
odražavao jedinstvo svih umjetnos4 i detaljno izučavanje i primjena principa u
svim oblas4ma koje uključuju umjetnost i dizajn.“. Principi Bauhaus dizajna su u
osnovi nastali odsustvom ornamenata i pro4vljenjem starom s4lu ukrašavanja
koji su nužno postojali u svim pravcima prije modernizma, pa se po prvi put
pojavljuje funkcija kao faktor za projektovanje koja je u harmoniji sa dizajnom.
Ali, weimarska stvarnost je bila daleko od skladne, krea4vne zajednice. Slikar
Josef Albers je uzbuđeno izvještavao da ta zajednica ni oko čega nije bila
saglasna. Upravo zbog takve situacije, u kojoj škola pokušava spoji4 umjetnost,
inžinjerstvo i zanatstvo, inovacija je počela da prš4 kroz Bauhaus, što rezul4ra
mnoštvom napretka koji dalje utječu na svaki, pa i najosnovniji aspekt života.
Dalje, funkcionalnost je presudna u dizajnu Bauhausa i njihova škola nije
vjerovala u slikovito izlaganje bez razloga.
 Škola je imala tri cilja u svom
početku koji su u osnovi ostaju
is4 tokom čitavog života
Bauhausa, Ciljevi su:

Spašavanje svih umjetnos4 iz

izolacije i odbacivanja čemu
tada nijedna nije uspjela
pobjeći, uz ohrabrivanje malih
obrtnika i zanatlija na saradnju
i ko m b i n o va n j e n j i h o v i h
dugogodišnjih vješ4na. Za4m, podizao se značaj zanata na is4 nivo kao likovna
umjetnost, slikarstvo, kiparstvo i sl. I održavanje kontakta sa čelnicima u clji da
se konačno stekne neovisnost dizajna od državne podrške (iako je školu
Bauhausa finansirala Njemačka država i čuvala je predmetom poli4čkog
položaja) tako što će se proda4 industriji.

GLAVNI DIO

Bauhausov projekat je formiran 1919. godine pod vodstvom arhitekta Waltera i

rad ovog pokreta je podijeljen na tri perioda: Vajmer (1919.-1925. god.), Desau
(1925.-1932. god.) i Berlin (1932.-1933. god.), zbog premeštanja studija, koji je
zbog nacis4čkog pri4ska bio primoran da zatvori školu, zbog proglašenja iste za
centar komunis4čkog intelektualizma proglasivši Bauhaus „leglom boljševizma“.
Među4m, Bauhaus je bio nezaustavljiv inova4van i zanimljiv spremnik ideja koje
su se dinamično proširile po cijelom svijetu.
Walter Groupis je vjerovao da svi dizajni moraju bi4 funkcionalni i estetski
ugodni. Takva ideja podrazumijeva strogo jednostavan, arhitektonski s4l koji
podrazumijeva ukidanje površinske dekoracije i do tad široku upotrebu stakla.
Upravo ovakav s4l omogućava proučavanje arhitekture zajedno sa drugim
umjetnos4ma (Slikarstvo) i zana4ma kao što je Izrada namještaja.
U bauhausu, jednostavan arhitektonski s4l jeste korištenje čiste i hladne
elegancije, umjesto igranja umjetničkim linijama. Određene su i glavne boje
koje su koris4le, a to su: plava, žuta i crvena uz trokut, kvadrat i krug kao
karakteris4čne oblike. Dakle, ova „bauhaska“ jednostavnost kreira dizajn u
pros4m linijama i oblicima.
To su ravne ili nježne linije, a glatke obline. Uprkos takvoj jednostavnos4,
zanimljivo i nadahnjujuće za umjetnost je to što
se nisu bojali upotrebe oblika, ali da bi se
spriječila odugovlačenja i ubrzao proces
krea4vne izrade imponiralo se na ponavljanju
određenih slojeva. Još jednu takvu inova4vnu
kombinaciju za Bauhaus podrazumijeva
fabrička izrada tada novih materijala kao što su
plas4ka, aluminij, staklo i čelik. Dakle, akcenat
se postavlja na industrijsku proizvodnju koja
pruža izgled koji će omogući4 jedan globalni
svjetski s4l. Površine su ogromne, oblici su
savršeni(industrijski), a visine potpuno
proizvoljne u krea4vnim radionicama koje su
sada ljudima pružale svjetlost novog pokreta
koja dolazi sa velikih prozora ovih radionica.
Mnogo betona, nepostojanje raznolikos4,
jednolične i monotone površine ne pružaju utjehu u surovim svakodnevnicama.
Nema trave koja smiruje naša stopala, nema dovoljno boja i sreće koju
umjetnost zna pruži4 i za šta najčešće služi. Ovakvi pokre4 mogu odstrani4
intelektualna uzbuđenja i strukturni integritet koji utjelovljuju.
U modernom društvu racionalno može bi4 lijepo, ali oduzima ljepotu koja se
nas natjera da zavolimo. Sve to je slično vječnom nerješivom sukobu između
reprezenta4vne i apstraktne umjetnos4 ili ekspresionis4čke nasuprot
realis4čkoj slici.
Kao rezultat svega dolazimo
do današnjeg dana kada za
mnoge dizajnere, Bauhaus
je više povijesna
radoznalost nego uzor.
Bauhaus je izrastao iz
zanata i likovnih umjetnos4.
Fokus su bili s4l i forma.
Iako je imao veliku količinu
u4caja, danas je taj utjecaj
prigušen jakim umjetničkim
naglaskom. Mali je naglasak
bio na ljude za koje su
objek4 projektovani, nije bilo diskusija o prak4čnos4 ili svakodnevnoj upotrebi.
Pa čak i u arhitekturi, naglasak je bio oblik, a ne ljudi koji su morali trpje4 da
žive i rade u čistom, sterilnom okruženju kojim su se arhitek4 zalagali. Pokret
Bauhaus pruža zanimljiv paradoks. Iako je imao veliki kulturni utjecaj na dizajn
kao i umjetnost, nije uspio proizves4 nijedan jedini predmet ili projekat koji bi
na fundamentalni način promijenio život ljudi. Zašto Bauhaus nije preispitao
prirodu stvari, način na koji proizvodi utječu na život i ak4vnos4 ljudi? Danas
dizajneri uživaju u mogućnos4 izmisli4 potpuno nove načine rada, igre i
življenja.

ZAKLJUČAK

S obzirom na period u kojem je Bauhaus pokret nastao, zbog ekonomske krize, a

želje za nastavljanjem uživanja u životu potpuno je razumljivo ovakvo
jednostavno formiranje projekata. Krea4vnost jeste osnova umjetničkog
izražavanja, među4m krea4vnost u nekim oblicima izlazi iz jednostavnos4.
Smtram da sam ovakvom neobičnom izjavom objasnila upravo zbog čega ovaj
pokret doprinosi novom dobu i izazovima arhitekture.
Također, Bauhaus je privukao mnoge umjetnike među kojima su i slikari Paul
Klee i Wassily Kandinsky, grafičar Käthe Kollwitz, ekspresionis4čke grupe poput
Die Brücke i Der Blaue Reiter što dokazuje činjenicu o širokim mogućnos4ma
djelovanja ovakvog načina izražavanja. Klasne podjele društva su se pokušavale
onemogući4 4me što se od studenata iz dobrostojećih obitelji, tražilo da se
odreknu svojeg, kako su im rekli “buržujskog porijekla”.
Nije ni čudo da Njemci toliko slave ovu školu, jer osim što im je donijela
međunarodnu reputaciju na području umjetnos4 i danas mnogi turis4 dolaze
kako bi vidjeli što su sve radili bauhausovci.
Ovo jeste izraz 21. vijeka i stopostotno je pružio odgovor na kri4čne probleme
današnjeg doba.

REFERENCE:

Nova arhitektura i Bauhaus Walter Gropius, trans. P. Morton Shand, MIT Press

hhps://bs.eferrit.com/biografija-waltera-gropusa/

hhps://www.goethe.de/ins/hr/hr/kul/sup/bau/21516106.html

hhps://www.jutarnji.hr/kultura/arhitektura/bauhaus-sto-godina-najvaznije-
umjetnicke-skole/8266772/ Hana Deljanin