Zaštita i spašavanje

Opće informacije
Šifra predmeta 00000007
ECTS bodovi 5
Semestar Ljetni semestar
Smjer Zajednički program
Broj sati predavanja 30
Broj sati vježbi 30

Zadaci, opće i specifične kompetencije (znanja i vještine)

Zadatak kolegija je osposobiti studente za uspješno djelovanje u zaštiti i spašavanju
korištenjem teorijskih i praktičnih spoznaja s tog područja.
Zadaća nastave je upoznati studente s vrstama, oblicima i izvorima ugrožavanja; pojmom i
prirodom katastrofa te uvjetima koji pogoduju njenom nastanku. Studenti se upoznaju s
pojmom rizika od katastrofa i pojmom kritične infrastrukture i njene zaštite te s općim
modelima i suvremenim sustavima zaštite i spašavanja; osnovama nacionalnog ustroja i
djelovanja sustava zaštite i spašavanja, kao i oblicima upravljanja i zapovijedanja,
organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, tijela državne uprave i
jedinica lokalne uprave i samouprave u zaštiti i spašavanju od opasnosti i posljedica
prirodnih, ekoloških, tehničko-tehnoloških katastrofa, masovnog terorizma i ratnih razaranja.
Nakon položenog ispita student će biti osposobljen za uspješno obavljanje poslova vezanih uz
procjenjivanje mogućih rizika od prirodnih i drugih civilizacijskih katastrofa te poslova i
zadaća koje se odnose na ustroj, popunu i osposobljavanje organiziranih snaga zaštite i
spašavanja, a steći će i osnovna znanja za djelovanje na području zaštite i spašavanja.

Metode rada i oblici provođenja nastave

Metode rada, predavanja i izvođenja vježbi trebaju omogućiti studentima stjecanje šireg
znanja iz područja zaštite i spašavanja.

Okvirni sadržaj
Sadržaj predavanja usmjeren je na sljedeća područja:

1. Uvod u zaštitu i spašavanje

• pojmovna određenja i razgraničenja
• mjesto i uloga zaštite i spašavanja u civilnoj obrani
• područja, vrste i oblici zaštite u gospodarstvu
• suvremene potrebe i daljnji pravci razvoja zaštite i spašavanja
• važnost proučavanja zaštite i spašavanja i njeno mjesto u sustavu znanosti.

2. Pojam, podjela i obilježja katastrofa

• određivanje pojma katastrofa, podjela s obzirom na način nastanka, veličinu prostora,
učestalost ponavljanja, vrijeme trajanja i lokaciju • osnovna obilježja katastrofa i uvjeti koji
pogoduju njenom nastanku
• rizici od nastanka katastrofa i značaj smanjenja rizika nastanka.

3. Upravljanje u katastrofama
• upravljanje - ciklus upravljanja u katastrofama: prevencija, pripravnost, reagiranje i sanacija
• rukovođenje i osnovne funkcije rukovođenja (planiranje, organiziranje, zapovijedanje,
usklađivanje i nadzor)
• zapovijedanje i razine zapovijedanja u katastrofama: strateška, taktička i operativna
• osnovni ciljevi zapovijedanja i postupak odlučivanja u katastrofama
• osnovni tipovi vodstva.

4. Vrste, oblici, izvori i posljedice ugrožavanja

• izvori ugrožavanja relevantni za civilnu zaštitu
• prijetnje i rizici kao posljedica društvenih turbulencija
• prijetnje i rizici uzrokovane prirodnim i tehničko-tehnološkim čimbenicima
• manifestacije i posljedice koje izazivaju katastrofe.

5. Kritična infrastruktura
• pojmovno određenje
• osnovne karakteristike i značajke i uloga kritičnih infrastruktura u zaštiti i spašavanju
• međusobna ovisnost kritičnih infrastruktura
• elementi za izradu procjena ugroženosti i planova kontinuiteta djelovanja KI.

6. Pripreme i planiranje u zaštiti i spašavanju

• pojam i svrha (cilj) planiranja
• procjenjivanje ugroženosti i izračun rizika
• sadržaj procjena ugroženosti i planova djelovanja
• mjere i aktivnosti u zaštiti i spašavanju
• GIS kao jedan od alata u izradi planova zaštite i spašavanja.

7. Sustavi zaštite i spašavanja

• suvremeni nacionalni sustavi zaštite i spašavanja, temeljni proncipi razvitka i djelovanja,
koncepcija, ustroj
• razlozi, razine, oblici i sadržaj u međunarodnoj suradnji u zaštiti i spašavanju
• međunarodne organizacije u zaštiti i spašavanju
• suvremene potrebe i temeljni pravci daljnjeg razvoja nacionalnih struktura civilne zaštite i
međunarodne suradnje u području zaštite i spašavanja.

8. Sustav zaštite i spašavanja Republike Hrvatske

• nastanak i povijesni razvoj civilne zaštite do početka II. svjetskog rata
• razvoj sustava civilne zaštite nakon II. svjetskog rata
• razvoj sustava civilne zaštite nakon demokratskih promjena
• sustav zaštite i spašavanja - temeljne i zakonske postavke
• koncepcija i ustroj zaštite i spašavanja.

Vježbe
Vježbe će se organizirati kao radionice na kojima će studenti usmeno ili pismeno sudjelovati
na
zajedničkim opservacijama za vrijeme nastavnog sata kroz simuliranje izvanrednih situacija
velikih
nesreća ili katastrofa (na terenu ili u učionici) u kojima se zajednički ili individualno rješavaju
zadaće različitih sudionika zaštite i spašavanja.
Tijekom pojedinih vježbi studenti æe moći predstaviti svoje seminarske radove, a broj i teme
seminarskih radova koji će se obraditi na vježbama utvrdit će se ovisno o zainteresiranosti
polaznika
i vrsti područja zaštite i spašavanja.

Način polaganja ispita i provjere znanja

Studenti će nakon polovice održanih predavanja pisati I. kolokvij, a II. kolokvij nakon
završetka predavanja. Ako studenti uspješno polože I. i II. kolokvij uz pozitivnu ocjenu
seminarskog rada, predlaže se završna ocjena koju student može prihvatiti ili odgovarati za
višu, željenu ocjenu.
Ispit se polaže kao pismeni i usmeni.
Prisutnost na predavanjima za studente nije obvezna, a izrada seminarskog rada je obvezna.
Konzultacije sa studentima održavaju se prema ranije objavljenom rasporedu i održavaju se
prije ili nakon završetka predavanja iz nastavnog kelegija i uz najavu preko studentskog
predstavnika ili tajništva Visoke škole za sigurnost i individualne su.

Bodovanje po ECTS-u
Za ovaj kolegij bodovanje je provedeno u okviru bodovanja jednog semestra na 30 bodova, a
pridijeljen je cjelobrojni koeficijent opterećenja u koji je uračunato (+) vrijeme provedeno na
predavanjima (+) vježbama (+) konzultacijama (-) seminarima (-) terenskom radu (+) izradi
seminarskih radova (-) pripremi kolokvija (+) pripremi ispita (-) stručnoj praksi.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe kolegija

Za ovaj kolegij predviđeno je praćenje (+) realizacije nastave i nastavnog programa putem
posebnog obrasca (-) postupkom odabira nastavnog radilišta (+) prolaznosti studenata na
ispitima (+) pojedinačne ocjene rada nastavnika (svaki student) (+) evaluacije koju provodi
Dekanski kolegij putem posebnog obrasca (što uključuje poboljšanja i unapređenja nastave,
pedagoško usavršavanje nastavnika, stručni i znanstveni rad, broj objavljenih radova tijekom
akademske godine i rad sa suradnicima i studentima).

Literatura za studij i polaganje ispita

1. Toth, I., Vitas, P., Čemerin, D.: Zaštita i spašavanje - bilješke uz predavanja. - Zagreb:
Visoka škola za sigurnost, 2001.
2. Toth, I., Židovec, Z. (ur.): Kako se štitimo od katastrofa, Zbornik radova. - Zagreb:
Hrvatski Crveni križ, Državna uprava za zaštitu i spašavanje i Veleučilište Velika Gorica,
2007.
3. Toth, I.: Civilna zaštita. - Zagreb: IPROZ, 2001.
4. Toth, I., Vinković, M.: Civilna zaštita - vježbe. - Zagreb: IPROZ, 2003.
5. Toth, I.: Civilna zaštita u Domovinskom ratu. - Zagreb: DEFIMI, 2001.
Literatura koja se preporučuje kao dopunska
1. Toth, I.: Upravljanje zaštitom i spašavanjem u katastrofama. - U: Mjere i sredstva za zaštitu
od terorizma, Zbornik radova. - Zagreb: Visoka škola za sigurnost na radu/IPROZ, 2001.
2. Toth, I.: Sustav zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj. - Rad i sigurnost, 7,2003,2, str.
91¬122.
3. Škanata, D., Toth, I., Valčić, I.:Pripravnost u Hrvatskoj za slučaj nuklearne nesreće. -
Zagreb: EGE, godina 9 (2001.) broj 5, str. 135-142
4. Vukadinović, R., Vukadinović, Č., Božinović, D.: NATO euroatlanska integracija. -
Zagreb: Topical, 2007.
5. Čemerin, D. i dr.: Civilna zaštita Republike Hrvatske. - Zagreb: IZOS, 1985.