UNIVERZITET U TUZLI

Fiozofski fakultet
Studijski program: Tehniki odgoj i informatika
II ciklus studija

Uticaj nastavnih sredstava u realizaciji vannastavnih

aktivnosti nastave tehnikog odgoja i informatike
Zavrni - magistarski rad

Mentor: Dr.sc. Omerovi Muhamed, docent

Tuzla, Oktobar 2013.

Student: Salihovi Nijad

UNIVERZITET U TUZLI
Fiozofski fakultet
Studijski program: Tehniki odgoj i informatika
II ciklus studija

Uticaj nastavnih sredstava u realizaciji vannastavnih

aktivnosti nastave tehnikog odgoja i informatike
Zavrni - magistarski rad

Mentor: Dr.sc. Omerovi Muhamed, docent

Student:
Salihovi Nijad
Broj indeksa:
5 II 17 /11
Studijski program: Tehniki odgoj i informatika

Tuzla, Oktobar 2013.

PREDGOVOR
Slobodno vrijeme (engleski leisure, leisure time; francuski loisir; njemaki freizeit; italijanski
tempo libero, ruski ), sagledavamo kao promjenjivu drutvenu pojavu i
moderan fenomen, koji je obiljeio gotovo sva podruja drutvenog ivota: od socijalnog,
pedagokog, ekonomskog, politikog, zdravstvenog, komercijalnog i turistikog. Kroz vrijeme u
obrazovanju su koriteni razliiti termini za ovu kategoriju kao to su: slobodne aktivnosti, sekcije,
vannastavne aktivnosti... Mnogo je faktora koji utiu na kvalitet slobodnog vremena a jedan od njih
je nesumnjivo i nastavna tehnologija koja podrazumijeva koritena nastavna sredstva i metode koje
se koriste u vannastavnim aktivnostima. Jedna od definicija nastavnih sredstava je: da je to
didaktiki oblikovana izvorna stvarnost koja omoguava pristupanije uenikovo spoznavanje
tokom nastavnog procesa.
U obrazovanju je oduvijek bilo nedovoljno novca za nastavna sredstva a ulaganja i definisanje
obrazovanja kao djelatnosti od posebnog znaaja za drutvo, su uglavnom bila samo
deklarativnog karaktera. Prava je umjetnost iznai naine kako sa malo novaca izvui maksimum iz
postojeih nastavnih sredstava i ostvariti vrhunske rezultate, pogotovo kada se zna da i uenici i
nastavnici te rezultate ostvaruju na principima apsolutne dobrovoljnosti.
U ovom radu e biti prezentovana vlastita iskustva i miljenja kako autora tako i drugih
relevantnih faktora obrazovanja vannastavnih aktivnosti, dobivena putem istraivanja. Metodom
reprezentativnog uzorka anketirani su direktori osnovnih kola, nastavnici tehnikog odgoja i
informatike koji rade u vanastavnim aktivnostima vezanim za tehniko i informatiku te uenici koji
su lanovi tehnikih i informatikih sekcija, kruoka ili klubova.

Kljune rijei: slobodno vrijeme, odmor, razonoda, razvoj, stvaralatvo, kreativnost, kultura
provoenja slobodnog vremena, nastavna sredstva, vannastavne aktivnosti, elektronika,
mikrokontroleri.

SUMMARY
Lesure time is considered to be a variable social and contemporary phenomenon that has
marked nearly all the areas of social life: from social, educational, economical, political, healthrelated, commercial and touristic. Throughout the time, miscellaneous terms for this category such
as: leisure activities, clubs, extracurricular activities have been used in education. There is a host of
factors affecting quality of leisure time and one of those, beyond doubt, is teaching technology
which assumes teaching means and methods that are utilized in extracurricular activities. One of the
teaching means' definitions is: that the teaching means is didacticly shaped authentic reality
facilitating students to grasp the teaching process in a more student-friendly fashion.
Education has always lacked money for teaching means and as for the investments and defining
of education as an "activity critical for the society" those have, for the most part, been solely
declarative. To make the maximum out of the existing means and accomplish top results with so
little money is a genuine art. This, especially, rings true when one knows that those results are
accomplished on a purely voluntary basis.
The paper will present the author's personal experiences and opinion as well as those of other
relevant factors of education extracurricular activities yielded in the research. Using the method of
showcase sample, the author has conducted a survey among headmasters of primary schools,
teachers of shop class and informatics as well as students members of shop and informatics clubs
and study groups.
Key words: leisure time, recreation, entertainment, development, creativity, leisure time
spending fashion, teaching means, extracurricular activities, electronics, microcontrollers.

ZAHVALA
Hvala mojoj supruzi Vahidi koja me je podravala tokom kolovanja i izrade magistarskog
rada, mojoj kerki Jasmini za sve prevode sa i na engleski jezik i mom mentoru, profesoru
Omeroviu za nesebinu podrku, usmjeravanje i pomo bez kojeg ovaj rad ne bi ugledao svjetlo
dana niti bio u formi kakva jeste.

Sadraj
1.

2.

UVOD...........................................................................................................................................1
1.1.

Predmet i problemi istraivanja.............................................................................................1

1.2.

Cilj rada i hipoteze istraivanja.............................................................................................1

1.3.

Metodoloki pristup radu.......................................................................................................2

1.4.

Oekivani nauni doprinos rada............................................................................................2

1.5.

Ogranienja rada i smjernice za budua istraivanja.............................................................2

TEORIJSKI OSNOV....................................................................................................................3
2.1.

Kulturni aspekt provodenja slobodnog vremena...................................................................4

2.2.

Hobi, slobodne aktivnosti, igra..............................................................................................9

2.3.

Uticaj izdvajanja iz BDP-a za nauku, kulturu i obrazovanje na njihov razvoj....................12

2.4.

Uopte o tehnikoj kulturi...................................................................................................14

2.5.

Pojam vannastavnih aktivnosti............................................................................................15

2.5.1.

Vannastavne aktivnosti i ueniko stvaralatvo...........................................................16

2.5.2.

Slobodne aktivnosti nekada i sada................................................................................16

2.5.3.

Primjeri slobodnih aktivnosti u razvijenim zemljama..................................................18

2.6.

Planiranje i gradivni elementi vannastavnih aktivnosti.......................................................18

2.6.1.

Plan i program..............................................................................................................19

2.6.2.

Metode rada..................................................................................................................20

2.6.3.

Sadraj, zadaci i ciljevi vannastavnih aktivnosti..........................................................20

2.6.4.

Nastavnik u vannastavnim aktivnostima......................................................................20

2.6.5.

Profesionalizam kao nova kompetencija nastavnika u vannastavnoj aktivnosti..........21

2.6.6.

Razvojni plan................................................................................................................22

2.7.

Obrazovna tehnologija, pojam i znaaj obrazovne tehnologije...........................................22

2.7.1.
2.8.

Podjela nastavnih sredstava..........................................................................................23

Elektonika i elektrotehnika..................................................................................................25

2.8.1.

Historijat.......................................................................................................................25

2.8.2.

Aktivni elementi...........................................................................................................26

2.8.2.1. Elektronske cijevi..................................................................................................26

2.8.2.2. Poluprovodnici......................................................................................................27
2.8.2.3. Diode.....................................................................................................................28
2.8.2.4. Tranzistori.............................................................................................................29
2.8.2.5. Jo neke varijante poluprovodnikih elemenata...................................................30
2.8.2.6. Integralna kola.......................................................................................................30
2.8.3. Pasivni elementi:..........................................................................................................31
2.8.3.1.
2.8.3.2.

Otpornici...............................................................................................................31
Kondenzatori.........................................................................................................35

2.8.3.3. Zavojnice...............................................................................................................37
2.8.3.4. Standardne vrijednosti pasivnih komponenata.....................................................38
2.8.3.5. Jo neki materijali i komponente koji se koriste u elektronici..............................39
2.9. Primjeri vjebi iz elektronike i elektrotehnike.....................................................................41
2.9.1.

Elektronika, vjeba prva...............................................................................................41

2.9.2.

Elektronika, vjeba druga.............................................................................................42

2.9.3.

Elektronika, vjeba trea,.............................................................................................44

2.9.4.

Elektronika, vjeba etvrta...........................................................................................46

2.9.5.

Elektronika, vjeba peta,..............................................................................................47

2.9.6.

Elektronika, vjeba esta..............................................................................................47

2.10. Vjebe sa mikrokontrolerima..............................................................................................50

2.10.1. Mikrokontroler, vjeba prva.........................................................................................55
2.10.2. Mikrokontroler, vjeba druga.......................................................................................59
2.10.3. Mikrokontroleri, vjeba trea.......................................................................................60
2.10.4. Mikrokontroleri, vjeba etvrta....................................................................................63
2.10.5. Mikrokontroleri, vjeba peta........................................................................................64
2.10.6. Mikrokontroleri, vjeba esta.......................................................................................65
2.10.7. Mikrokontroleri, vjeba sedma.....................................................................................66
2.10.8. Mikrokontroleri, vjeba osma......................................................................................67
2.10.9. Mikrokontroleri, vjeba deveta....................................................................................68
2.10.10. Mikrokontroleri, vjeba deseta.....................................................................................70
2.10.11. Mikrokontroleri, vjeba jedanaesta..............................................................................72
2.10.12. Mikrokontroleri, vjeba dvanaesta...............................................................................72
2.10.13. Mikrokontroleri, vjeba trinaesta.................................................................................73
2.10.14. Mikrokontroleri, vjeba etrnaesta...............................................................................74
2.10.15. Mikrokontroleri, vjeba petnaesta................................................................................76
3.

METODOLOGIJA ISTRAIVANJA.........................................................................................78
3.1.

Predmet istraivanja.............................................................................................................78

3.2.

Cilj istraivanja....................................................................................................................78

3.3.

Zadaci istraivanja...............................................................................................................78

3.4.

Glavna hipoteza...................................................................................................................78

3.4.1.
3.5.

Podhipoteze:.................................................................................................................79

Metode istraivanja..............................................................................................................79

3.5.1.

Metoda teorijske analize...............................................................................................79

3.5.2.

Deskriptivno-analitika metoda...................................................................................79

3.5.3.

Metoda reprezentativnog uzorka..................................................................................79

3.5.4.

Servej istraivaka metoda...........................................................................................80

3.5.5.

Metode za analizu podataka.........................................................................................80

3.6.

3.6.1.

Anketiranje...................................................................................................................80

3.6.2.

Rad na pedagokoj dokumentaciji................................................................................81

3.7.

Instrumenti istraivanja.......................................................................................................81

3.7.1.

Anketni upitnik.............................................................................................................81

3.7.2.

Evidencioni list pri analizi pedagoke dokumentacije.................................................81

3.8.
4.

Tehnike prikupljanja podataka.............................................................................................80

Uzorak istraivanja..............................................................................................................81

REZULTATI ISTRAIVANJA I DISKUSIJA...........................................................................82

4.1.

Rezultati anketiranja direktora.............................................................................................82

4.1.1.
4.2.

Reuzultati anketiranja nastavnika........................................................................................87

4.2.1.
4.3.

Analiza rezultata ankete direktora................................................................................86

Analiza rezultata ankete nastavnika.............................................................................91

Rezultati anketiranja uenika...............................................................................................92

4.3.1.

Analiza rezultata anketire uenika..............................................................................96

5.

ZAKLJUAK.............................................................................................................................97

6.

LITERATURA............................................................................................................................98

7.

SPISAK PRILOGA...................................................................................................................100
7.1.

Izvod iz pedagokih standarda...........................................................................................101

7.2.

Izvod iz Godinjeg programa rad kole.............................................................................102

7.3.

Anketni list za uenike.......................................................................................................103

7.4.

Anketni list za direktore osnovnih kola...........................................................................104

7.5.

Anketni list za nastavnike koji vode neku od sekcija tehnikog odgoja i informatike......105

7.6. J.U. IX O Maoa, evidentni list ostvarenih rezultata na dravnim smotrama naunotehnikog stvaralatva...................................................................................................................106
7.7.

Spisak tabela:.....................................................................................................................107

7.8.

Spisak slika........................................................................................................................107

7.9.

Spisak dijagrama................................................................................................................108

1. UVOD
Fenomen slobodnog vremena promatrano u okvirima dananjeg drutveno-pedagokog
konteksta, u kojem se mladi preputaju aktivnostima po svom izboru, izuzetno je pogodno za
kompletiranje linosti, kako na intelektualnom, tako i emocionalnom planu. Svoju primjenu nalazi u
funkcijama: odmora, zabave, razonode ali i razvijanja linosti te u stvaralakim procesima. U njemu
se stvaraju uslovi za razvoj dispozicija, sklonosti, vjetina, otkriva se nadarenost i talent za
odreeno podruje i pogoduje razvoju svih ljudskih kvaliteta. Slobodno vrijeme odlikuje tenja
slobodnog izbora aktivnosti u odnosu na potrebe sudionika, njihovih interesa i mogunosti.
Podrazumijeva stvaranje i osiguranje uinkovitih mogunosti za ostvarenje eljenog cilja. Svakom
je djetetu slobodno vrijeme pretpostavka za cjelovit razvoj linosti, uenje i obrazovanje, a u isto
vrijeme prevencija oblika poremeaja u ponaanju. Posebno znaajnim smatramo slobodno vrijeme
djece u vannastavnim aktivnostima koje mogu svojom kvalitetom postati relevantnim faktorom u
njihovom odrastanju i razvoju. ivot i rad mladih u slobodnom vremenu od izuzetnog su znaaja za
nau civilizaciju.
Autonomno i vrlo aktivno (su)djelovanje kroz igru, hobi ili stvaralatvo podrazumijevaju
konkretne i planirane aktivnosti koje mogu dovesti do temeljnih promjena u ivotu. Slobodno, ali
osmiljeno vrijeme ine ivot smislenim i raznovrsnim, organizovanim i kreativnim. Mladi tako
razvijaju svoju individualnost primjerenim programima, amaterski upoznaju nauno-tehnikeumjetnike-sportske sadraje i aktivnosti. Ipak, napomenimo da je slobodno vrijeme determinisano
drutvenim poloajem mladih, njegovim cjelokupnim ivotnim iskustvom te izgraenim navikama,
zatim njegovim individualnim potrebama i mogunostima koje mu prua drutvena sredina.
Ukoliko oni svoje slobodno vrijeme ele provesti oputajui se, pasivno ili aktivno, u zabavi,
igri ili stvaralatvu - to je njihov izbor. U nastavku naega rada osvrnut emo se na etiri potrebe
mladih koje uviamo u dananjem poimanju slobodnog vremena: potrebu za zabavom, potrebu za
odmorom, potrebu za rekreacijom te potrebu za kulturnim aspektom provoenja slobodnog vremena
(Vidulin-Orbani, 2008).
Fraza postoji jo neto osim velikog i malog odmora, emu se uenici raduju a to su brojne
vannastavne aktivnosti i kolske sekcije, gdje uenici mogu proiriti svoja interesovanja 1. Ma
koliko smijeno zvuala u njoj ima puno istine.
Atmosfera koja vlada na satima vanastavnih aktivnosti je daleko bolja, oputanija, puna
dijaloga i meusobnog uvaavanja. Svi uenici i nastavnici su u istoj ravni orijentisani ka
zajednikom cilju. Interakcija izmeu inilaca nastavnog procesa je potpuna i stvarna. Pedagoki
trougao: uenik nastavnik nastavni sadraji treba proiriti sa jo jednim bitnim elementoma a to
je tehnologija odnosno nastavna sredstva, ime on u prvom redu, dobija puni smisao.
1.1.

Predmet i problemi istraivanja

Predmet istraivanja je ispitivanje stavova uenika, nastavnika i direktora kola o uticaju

nastavnih sredstava u realizaciji vannastavnih aktivnosti nastave tehnikog odgoja i informatike te
primjeri rjeavanja konkretnih problema u praksi.
1.2. Cilj rada i hipoteze istraivanja
Pokazati da se kvalitetnom organizacijom moe sa veoma malo uloenih sredstava organizovati
izuzetno kvalitetna, moderna i zanimljiva nastava koja pokriva veoma irok spektar tehnikih i
informatikih oblasti. Polazimo od hipoteze da su stavovi svih ispitanika u smislu: da bez
materijalne podrke nema kvalitetne realizacije vannastavnih aktivnosti.

http://portal.skola.ba/start/Osnovnekole/Vannastavneaktivnosti/tabid/149/Default.aspx

110

1.3. Metodoloki pristup radu

U radu je koritena metoda eksperimenta a u istraivakom dijelu metoda teorijske analize i
servey istraivaka metoda. Od instrumenata je koritena metoda reprezentativnog uzorka. Uzorak
ine svi direktori osnovnih kola u Brko distriktu, nastavnici koji rukovode nekom od
vannastavnih aktivnosti iz sfere tehnike i informatike te uenici koji su aktivno ukljueni u rad
vannastavnih aktivnosti iz oblasti tehnikog odgoja i informatike.
1.4. Oekivani nauni doprinos rada
Fond redovne nastave ne odgovara obimu i kvalitetu znanja kojeg bi uenici osnovnokolskog
uzrasta trebali imati obzirom na opti razvoj tehnike. Napredak u tehnici jako teko mogu pratiti i
nastavnici te e se nizom praktinih primjera i vjebi omoguiti nastavnicima da shvate osnove
elektronike, uu u svijet mikrokontrolera, njihovoj primjeni u industriji, programiranju i prenoenju
znanja svojim uenicima na jedan popularan i opte prihvatljiv nain. Ni jednog momenta se ne
smije zaboraviti da se radi o slobodnim aktivnostima uenika koje moraju ispuniti osnovne potrebe
djece: potreba za zabavom, potreba za odmorom, potreba za rekreacijom te kulturnim i tehnikim
uzdizanjem djeteta kao linosti
1.5. Ogranienja rada i smjernice za budua istraivanja
Ogranienja koja se postavljaju pred eksperiment su:
- Da je plan i program prilagoen uzrastu djeteta osnovnokolskog uzrasta.
- Da se moe izvesti u postojeim uionicama u koli i u okvirima kolske standardne
opreme.
- Da dodatni troak za nabavku materijala za rad jedne grupe ne smiju prei vrijednost od 20
KM po grupi i godini rada.
- Da se navedeni materijal moe viestruko koristiti bez dodatnih ulaganja.
- Da je ekoloki prihvatljiv i potuje RoHS (Restriction of Hazardous Substances Directive)2.
Prijedlog za dalja istraivanja je proiriti upotrebu na starije uzraste kao laboratorijske vjebe i
vannastavne aktivnosti za srednje tehnike kole.

Direktiva Evropske unije o zabrani upotrebe opasnih materija u elektrinim i elektronskim ureajima kao to su olovo,
iva, kadmij, estovalentni hrom, polibrominatni bifenil i polibrominatni difenil eter.

110

2. TEORIJSKI OSNOV
Slobodno vrijeme i njegova problematika danas je sastavni dio brojnih drutvenih nauka,
posebno sociologije i njenih pojedinih grana. U nekim od prvih interpretacija znaenja slobodnog
vremena ta se pojava (posebno u odnosu prema radu i procesu njegove humanizacije) smatra nekom
vrstom protutee svim tekoama mainske proizvodnje. Vrijednosti linosti i obrazovanja koje su
se prije pripisivale radu, prenijele su se na slobodno vrijeme koje ivot moe uiniti ivotno
vrijednijim nego svaki rad.
V. Jankovi je 1967. godine svojom knjigom Slobodno vrijeme u suvremenoj pedagokoj
teoriji i praksi postavio temelje za jednu novu pedagoku granu - pedagogiju slobodnog vremena.
On ponajprije napominje da je slobodno vrijeme pojava visoke proizvodnosti rada, ali koja je
odmah otvorila dvije oprene mogunosti produbljivanje ljudske otuenosti ili odmak od nje
(Jankovi, 1967). Nadalje je smatrao da je ta pojava izazvala veliku panju, a prvi ju je u takvom
smislu uoio K. Marx. Pedagozi Poljak i Jankovi 1955. i 1966. godine, su primijetili ove fakte to
se odrazilo na uvoenje slobodnih aktivnosti u kole te organiziranjem sekcije pedagogije
slobodnog vremena 1963. godine da bi se inicirao kulturni nain provoenja slobodnog vremena.
Jankovi se slui sociolokim pristupima tog vremena navedenom problemu pa zato najprije
posveuje panju Marxovom prilazu. Tako tvrdi kako je Marx smatrao rad neotuivim i jedino
stvaralakim, pa koliko je stvaralaki u slobonom vremenu, toliko je zapravo slobodan izvan njega.
Jankovi je svrstao socioloke pristupe u pet pravaca, a priklonio se onome J. Dumazdiera i
R.Supeka.
U budunosti se mogu oekivati znaajne promjene u veliini i kvalitetu provoenja slobodnog
vremena. Aktivno uee u njegovom osmiljavanju i provoenju te sticanju novih iskustava u
novim prostorima na Zemlji i u svemiru znai biti uesnikom i samopotvrujue izvlaiti iz ivota
ono najljepe, najugodnije, najbolje. Kako istie Laekin (2001), protratiti slobodno vrijeme znai
protratiti svoj ivot, a gospodariti svojim vremenom znai gospodariti svojim ivotom i izvui
najvie od njega (Halvadija, 2006).
U nastavku naega rada osvrnut emo se na etiri potrebe mladih koje uviamo u dananjem
poimanju slobodnog vremena: potrebu za zabavom, za odmorom, za rekreacijom te za kulturnim
aspektom provodenja slobodnog vremena.
-

Potreba za zabavom

Cjelokupan razvoj drutva, naroito tehnike, tehnologije i komunikacije poveava prostore i

koliinu slobodnog vremena, naroito djeci i mladima. Prema naunim istraivanjima, najvie
slobodnog vremena mladi provode u drutvu vrnjaka, traei sadraje i naine ivota drukije od
porodinog i kolskog. U slobodnom vremenu oni najece odabiru aktivnosti drutvene prirode,
kao to su izlasci i druenje s prijateljima, dok daleko manje zanimanja pokazuju za kulturnim i
obrazovnim aktivnostima (Fitzgerald, Joseph, Hayes, O'Reagan, 1995; Iliin, 2001, 2002; Vrkic
Dimic, 2005, 2007)
Istraivanja slobodnog vremena mladih u Hrvatskoj i BiH pokazuju da su im najzanimljivije
aktivnosti vezane uz druenje, razonodu i zabavu, a najmanje su im interesantne aktivnosti koje
zahtijevaju intelektualni angaman. Najprihvaeniji faktor provoenja slobodnog vremena mladih u
Hrvatskoj, urbani je kulturni obrazac, koji ine aktivnosti zabave i razonode: odlasci u disko
klubove, na tulume, u kafie te druenje s prijateljima. Zabava, zapravo, slui da bi ispunili
vrijeme koje ostaje na raspolaganju nakon uobiajenih radnih, kolskih obaveza. Zabavni sadraji i
aktivnosti koje trae mali ili nikakav angaman.
Uz aktivan karakter izlazaka, este su i pasivne aktivnosti poput gledanja (neadekvatnog)
televizijskog programa, itanje utog tiska, sluanja muzike upitne kvalitete. Takva je kultura

110

stvorena prema masovnim normama industrijske proizvodnje, rairena je sredstvima masovne

difuzije i obraa se iroj populaciji. E. From za to koristi naziv masovna kultura.3
-

Potreba za odmorom

Pojedinac odmorom obnavlja svoje produktivne i reproduktivne snage. Oputa se od napetosti

svakidanjeg tempa ivota. Odmor moemo shvatiti kao pasivan in, ali i kao regeneraciju i
obnavljanje snage i energije. Uz mirno oputanje, san ili drijemanje, odmarati se moe i uz
televiziju (zapravo ne pratei dogaanja), tokom odmora lista se asopis, ita se knjiga (to je
pojedincima vid zabave), bez intenzivnog intelektualnog napora. Vrijeme odmora je ujedno i
bavljenje alternativnim tehnikama oputanja, poput joge. U savremenom nainu (ne)ivljenja,
oituje se uurbanost, pritisci okoline, brojne obaveze i pretjerana zaduenja (a odreena se odnose
i na slobodno vrijeme) pa je odmor gotovo nestao iz dnevnog ivota.
-

Potreba za rekreacijom

Mlade osobe koji svoje slobodno vrijeme ispunjavaju aktivnim bavljenjem razliitim
sadrajima, na primjeren nain utiu na svoj razvoj. Vuak (2001, 144-145) smatra da mladi na taj
nain piu svoj kvalitetan ivotopis, za razliku od onog dijela koji su skloni besposlici,
ljenarenju, izgredima i drugim neeljenim pojavama.
U praksi, ve desetljeima egzistiraju razliiti oblici okupljanja djece i mladih. U kolskom
razdoblju to su vankolske i vannastavne aktivnosti. Najee su to: sportske aktivnosti, kulturnoumjetnike, tehnike i srodne, a odvijaju se u sklopu kole, udruga, organizacija, pokreta i saveza,
koji su otvoreni svima koji se ele ukljuiti te omoguavaju bavljenje konkretnim programom.
Prouavajui ispitivanje koje je provela Vlasta Iliin4, vezano uz slobodno vrijeme, radnika je
omladina, od osam ponuenih aktivnosti, izjavila da tokom slobodnog vremena idu na izlete i etnje
u prirodi, zatim odlaze na sportske manifestacije te u disko klubove. Preko treine anketiranih nije
imali nikakav hobi. Odreeni ispitanici bavili su se sportom i sakupljanjem razliitih predmeta,
zatim itanjem knjiga i sluanjem muzike.
Nakon vie od dvadeset godina, situacija je sljedea. Uviamo da mlade u prvom redu
zanimaju aktivnosti usmjerene prema linoj ugodi, uitku, druenju, zabavi i relaksaciji; esto im je
rekreativan pristup sinonim za nedosljednost i povrnost jer i tako to nije nita ozbiljno;
konkretan angaman, intelektualni, emocionalni, tjelesni, socijalni, nakon prvobitnog oduevljenja i
zanosa, postaje napor. Neki tada odustaju od aktivnosti jer nemaju ni volje ni elje da ustraju u
tome, odnosno ne vide nikakav cilj (Iliin, 1986).
2.1. Kulturni aspekt provodenja slobodnog vremena
Kultura mladih i njihovo ponaanje u slobodno vrijeme postaju podruja iz kojih se moe
doznati ta oni uistinu misle jer se tie svega to mladi osjeaju, vrednuju, emu se nadaju, a to se
moe primijetiti u njihovom ivotu, jeziku, muzici, modi ili idolima (Leburi, Relja, 1999).
Nae emo razmatranje zapoeti s definisanjem kulture. Kultura je otvoren i viestruk sistem
znaenja. Prema rijeima T. S. Eliota (Eagleton, 2002) kultura je sveopti nain ivota nekog
naroda. Ona je sloena cjelina, kako ju je nazvao antropolog E. B. Taylor (Eagleton, 2002) koja
ukljuuje znanje, vjerovanje, umjetnost, moral, zakon, obiaje i sve druge sposobnosti i navike
ovjeka kao lana drutva. Razne definicije kulture (pozitivistike, normativistike, metafizike,
kulturalistike, naturalistike) uzimaju u obzir kulturne injenice i grau iz koje se kultura sastoji,
odnosno shvaaju kulturu kao iri pojam od drutva i drutvo objanjavaju kulturom.

U Hrvatskoj je gledanje televizije druga najucestalija aktivnost u slobodnom vremenu djece u dobi od 11 do 15 godina (Iliin,
Marinovic Bobinac, Radin, 2001) i mladih u dobi od 15 do 29 godina (Iliin, Radin, 2002.). Prema: Cvitkovic, S. (2007, 119)
4

Iliin, V. (1986), Slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti. U: Kultura radnike omladine, ur. Iliin-Radin-upanov.
Zagreb: Centar drutvenih djelatnosti saveza socijalisticke omladine hrvatske, str. 69- 115.

110

ugalj i Cingula pod kulturom, u irem smislu, podrazumijevaju sveukupno postignue

ljudskog roda koja obuhvata sva materijalna i duhovna dobra. Prema tim autorima: Kultura je
organski dio ivota, neophodan, a ne izdvojen i posveen. Ona je prikaz ljudskosti u njezinoj
sveobuhvatnosti. Kultura je sloena cjelina, sveobuhvatan intelektualni poduhvat, spontan u svojoj
nunosti i promiljen u svojoj duhovnosti. Roena je onda kada je ovjek postao svjestan sebe
povrh svog zadanog objektivnog poloaja. Kultura ini nadorgansku komponentu evolucije ljudske
vrste, njezino, kako kae (Gracin, 1989) darlingtonski reeno, povijest.
Kultura kao istorijska i drutvena kategorija mijenja se s promjenama drutvenih uslova, na
koje i sama utie. Odreenja i teorije kulture zahvataju, osim relativno konstantnih elemenata i
dinamike, kulturne procese (akulturaciju, enkulturaciju, inovaciju), odnosno, kako kae Skledar
(2001), potiu njihovo uzajamno uslovljavanje i prepletanje.
ta se podrazumijeva pod kulturom?
-

Kulturu posjeduje samo ovjek (L. White, prema Skledar, 2001) koji svojim aktivnim
uestvovanjem oblikuje kulturne vrijednosti;
To je nain ivota s potovanjem normi (dobrog i vrijednog) ponaanja koji utiu na
procese akulturacije i enkulturacije (Skledar, 2001);
Kultura je iri pojam od drutva; ukljuuje materijalna i duhovna dobra;
Kultura odrava i prenosi tradiciju;
Pojam kulture ukljuuje znanje, vjerovanje, umjetnost, moral, zakon, obiaje, odnosno
kulturne injenice i grau;
Podrazumijeva intelektualnu, naroito umjetniku aktivnost (Wiliams, 1983; prema
ugalj, 2004) ;
Kultura oznaava proizvodnju novog miljenja, podstie otkrie i stvaralatvo;
Pridonosi duhovnom razvoju pojedinaca u zajednici (Ani, 1998).

Ukoliko govorimo o kulturnom aspektu slobodnog vremena, govorimo o vremenu pogodnom

za razmiljanje i za stvaranje kritikog stava prema pojavama i svijetu (P. Chauchard). S tim
aspektom mi povezujemo obrazovni sistem, koji treba nauiti ne samo kako uiti, ve kako
kvalitetno ispuniti slobodno vrijeme. Potrebu kulturnih aktivnosti i obrazovanja u dokolici istie i J.
Fourasti, koji smatra da uestvovanje u kulturi, odnosno u obrazovnom procesu, pretpostavlja
ovjekovo unapreenje. Martini (1977) smatra da uz kulturne sadraje, treba razviti sklonost
prema kulturi, upoznati je i istraiti. Kod sovjetskih sociologa (Kolpakov, Prudenski), kulturni
aspekt zauzima jedno od centralnih mjesta u istraivanju dokolice. Najece je u korelaciji sa
obrazovnim aktivnostima, to je pretpostavka svestranog razvoja linosti. Kultura u slobodnom
vremenu nosi najvee mogunosti radikalizacije individue i kolektivne svijesti.
Organizovane kulturno-umjetnike aktivnosti osiguravaju kulturni prosperitet, potiu razvoj
sposobnosti, umijea, vjetina, njeguju stvaralatvo, ali i navikavaju omladinu na kulturu
provoenja slobodnog vremena. Kultura u tom smislu osigurava lini i drutveno vrijedan i koristan
nain ivota. Odnosno, pod kulturom provoenja slobodnog vremena podrazumijevamo pozitivan i
optimalan aspekt koritenja slobodnog vremena, u vidu uenja, usavravanja, razvijanja linosti i
stvaralakog doprinosa. Slobodno vrijeme je izuzetno pogodno za kompletiranje vlastite linosti,
kako na intelektualnom, tako i emocionalnom planu. U njemu se stvaraju uslovi za razvoj
dispozicija, sklonosti, vjetina, otkriva se nadarenost i talent za odreeno podruje i pogoduje
razvoju svih ljudskih kvaliteta. To je vrijeme za kritiko promiljanje, za stvaranje, za odgoj i
uenje, vrijeme za linu nadgradnju, za kulturni doprinos i za unapreivanje kulture ivljenja.
kola nudi posebne programe namijenjene uenicima u slobodnom vremenu. Preko tih se
programa afirmie velik broj djece, a kola dobija specifian peat prepoznatljivosti.
Uestvovanjem i ukljuivanjem u kulturu i kulturne aktivnosti, u svom procesu samoostvarenja,

110

pojedinac biva sam kreatorom i moderatorom kulture, odnosno kreatorom drutvenog i linog
identiteta, biva graditelj kulture (culture-builder)5.
U naem drutvu vidljivo je da se u slobodnom vremenu, zapravo, mali postotak populacije okree
kulturnim vrijednostima i aktivnostima koje doprinose oblikovanju opte kulture. U drugoj
krajnosti, dovode sebe pred potroaku manipulaciju, u kojoj, da bi proveli slobodno vrijeme,
trebaju konkretno mjesto i vrijeme deavanja aktivnosti i odreeni sadraj, zatim sredstva i
pomagala koja smatraju neophodnima za bavljenje razliitim aktivnostima: od sportske odjee i
obue, rekvizita, konkretnog instrumenta, opreme i slino.
Poli Rajka to opisuje ovako: Zahvaeni tim kapitalistikim ludilom ljudi pristaju zaraivati
novac rtvujui slobodno vrijeme, da bi zaraenim novcem mogli kupiti besposlicu u kojoj e moi
teko zaraeni novac troiti na stvari koje im u biti ne trebaju (Poli, 2003).
Jankovi takoe upuuje na taj problem. Ne namee se samo problem organizacije slobodnog
vremena ve istovremeno i odgoj ljudi za slobodno vrijeme; naime, ljude treba tako odgajati da
mogu ne samo kontrolisati industriju slobodnog vremena ve i svojim zahtjevima i ukusom
usmjeravati je. Radni ljudi lake i bre znaju izboriti slobodno vrijeme nego to mogu usvojiti
kulturu njegova drutveno-pozitivnog koritenja. Pomou slobodnog vremena treba razviti smisao
za njegovo pozitivno iskoritavanje, tako da ljudi postanu kulturni korisnici slobodnog vremena
koje se danas u obliku dobre i loe robe sve vie nudi na tritu svakodnevnog ivota
(Jankovi, 1973).
Savremeni ovjek, formalno, posjeduje sve vie slobodnog vremena, ali istovremeno brojne
obaveze izvan prostora standardnih radnih obaveza, njegovo slobodno vrijeme ine, u biti, ne
slobodnim. Kada prestane borba za optu i/ ili bolju egzistenciju, koja mobilizira ljudski um, tada e
ovjek, u razdoblju mira, shvatiti koliko mu je slobodno vrijeme bitno za akumulaciju
psihofizike energije, pogodno za razmiljanje, matanje i oblikovanje novih ideja korisnih njemu
lino i itavom drutvu. A tada e poeti razmiljati i o kulturi provoenja slobodnog vremena.
-

Na koji nain mlade educirati o kulturi provoenja slobodnoga vremena?

Upravo su kole pravo mjesto za to! Kvalitetne vannastavne aktivnosti mjesto su uenikova
suivota s drugima, druenja i razvoja. Ukoliko uz kolske aktivnosti pridodamo i vankolske
zakljuit emo da se mladima prua ruka pomoi i podrke.
Slobodno vrijeme u sebi sadri veliki potencijal koji on eksplicira preko est faktora koji se
zapravo trebaju institucionalizovano osigurati. Slobodno vrijeme utie:
1) na zdravlje i pravilan fiziki razvitak,
2) na intelektualni odgoj,
3) na umjetniki odgoj,
4) na radni i tehniki odgoj,
5) na drutveno-moralni vid pedagoke prakse,
6) na socijalizaciju osobe,
pa zakljuuje da je slobodno vrijeme dominantna pedagoka kategorija.
U novijoj literaturi o slobodnom vremenu, a kao rezultat svestranije analize, prevladavaju
kritine ocjene uloge i znaenja slobodnog vremena. Socioloka interpretacija G. D. Butlera u djelu
Uvod u rekreaciju u zajednici pojam slobodnog vremena zamjenjuje terminom rekreacija.
Postoji mala razlika izmeu ta dva termina, rekreacijom mogu postati samo one slobodne aktivnosti
koje su moralno ispravne, slobodno motivirane i koje fiziki i mentalno izgrauju linost nasuprot
manifestacijama koje su izriito pasivno-refleksivnog, asocijalnog i besmislenog sadraja. Kako
iskoristiti slobodno vrijeme da prui zadovoljstvo pojedincu i pridonese dobrobiti grupe, pitanje je
koje se postavlja odgoju. Odgoj mora biti planiran u svjetlu potreba slobodnog vremena; ima
odgovornost da pripremi omladinu za slobodno vrijeme kojem e se radovati. Radi kompletnije
informacije potrebno je osvrnuti se i na tumaenja istaknutih sociologa D. Riesmana i E. Fromma.
U etapi dananjeg razvoja drutva njegovi se uticaji sve vie oituju u ivotu pojedinca; meu njima
5

Termin culture-builder osobito su popularizirali autori istoimene knjige o izgradnju vedske nacionalne kulture,
Frykman i Iofgren, 1987. godine (prema: Eagleton, 2002)

110

slobodno vrijeme sa svojim razliitim funkcijama ima svoje odreeno mjesto. To se posebno odnosi
na Riesmanov tip karaktera usmjerenog ka drugima koji je vie orijentiran na slobodno vrijeme i
konzumaciju za razliku od tradicionalnog i tipa usmjerenog ka sebi.
D. Riesman u svom djelu Usamljena gomila6 smatra da istovremeno slobodno vrijeme i igra
pruaju ovjeku, koji je usmjeren ka drugom, izvjesne izglede da se u igri, lake nego pri radu,
prevladaju neke institucionalne i karakteroloke zapreke prema autonomnosti. Autor upozorava na
mogunost i potrebu pripremanja mladih generacija: Dosad smo govorili o tome to se moe
uiniti da se povea sposobnost za zabavu kod odraslih, a potpuno smo izostavili stvarnost i
mogunost zabave za djecu. Meutim sasvim je jasno da e iskustvo u djetinjstvu biti najvanije u
omoguavanju prave sposbnosti odraslih za slobdono vrijeme.
E. Fromm razmatra utjicaj raznih drutvenih djelatnosti i pojava na formirnje socijalnog
karaktera, a posebno na otuenost kao njegovo obiljeje. U knjizi Zdravo drutvo 7 istie da se u
modernom svijetu ta karakteristika manifestuje i na podruju slobodnog vremena koje se nalazi
pod agresivnim uticajem konzumacije. Ako ovjek radi bez interesa za ono to radi, ako kupuje i
troi robu na apstraktan i otuen nain, kako onda moe da koristi svoje slobodno vrijeme na
aktivan i sadrajan nain.
Naunom istraivanju pojave slobodnog vremena i organizaciji njegova koritenja, od svih
zemalja zapadne Evrope najvea se panja pridaje u Francuskoj. Kao jedan od najistaknutijih
predstavnika sociologije slobodnog vremena istie se J. Dumazedier koji opsenu probelmatiku
slobodnog vremena razrauje u svom djelu Ususret civilizaciji slobodnog vremena. Analizira tri
osnovne funkcije slobodnog vremena: odmor, razonodu i razvoj linosti. Te tri funkcije su tijesno
povezane, isprepliu se, proimaju i najee jedna od njih dominira. Slobodno vrijeme definie kao
skup aktivnosti kojima se ovjek predaje potpuno svojom voljom, bilo da se odmori ili razonodi,
bilo da razvije svoje spoznaje ili svoje bezinteresno formiranje, svoje dobrovoljno drutevno
angairanje ili svoju slobodnu stvaralaku sposobnost nakon to se oslobodio svojih profesionalnih,
porodinih i drutevnih obaveza. Tumai da je slobodno vrijeme via drutvena pojava koja je
oigledno uslovljena vrstom rada, ali ujedno utie i na rad i s njime gradi cjelinu. Rad je human
samo ako ostavlja mogunosti ili potie elju za ljudskim slobodnim vremenom. Nemogue je
raspravljati odvojeno o problemima rada i problemima slobodnog vremena.
Uz J. Dumazediera problematiku slobodng vremena prouava i njegov najblii suradnik G.
Friedmann. U svom djelu Razmrvljeni rad istie da se pojomom slobodno vrijeme oznaava
vrijeme u kome sama linost vrei svoj izbor tei da se izrazi i ak da se potpuno razvije ako za to
ima sredstava i mogunosti. Izlaganja dosadanjih autora upotpunit emo interesantnim
interpretacijama sa sociolokog, antropolokog, psiholokog i pedagokog aspekta koje je J. Laloup
objavio u svojim esejima Doba slobodnog vremena. On naglaava da slobodno vrijeme mora
sluiti formiranju savremenog ovjeka stvatajui novog homo faber, homo ludens, homo
somnians i homo socius".
U vicarskoj, zemlji sa vjerojatno najveom tradicijom organizirane brige za provoenje
slobodnog vremena, njegovim se manifestacijama pridaje velika panja, no ona je prvenstveno
usmjerena rjeavanju praktinih problema. Prema A. Portmannu, bitna injenica novog ljudskog
dostojanstva je vrednovanje individue, njezino pravo na vlastito oblikovanje ivota koje moe biti
osigurano samo slobodnim vremenom. Upozorava na opasnosti kolektivizacije i znaenje
individualne slobode pri organizovanju slobodnog vremena. Jer im slobodno vrijeme postane
drutvena obaveza, ono vie nije slobodno vrijeme, ve socijalno determinisano i moda vrijedno
provedeno, ali ono vie nije u smislu slobodnog vremena.
6

Pojam usamljena gomila postao je svojina popularne kulture, pojavljuje se i u pjesmi Boba Dylana iz 1967. godine,
"I Shall Be Released" Postao je optaa oznaka za otuenje pojedinca u razvijenom urbanom potroakom drutvu
(kasnije nazvanom post-industrijsko) u kojem raste mo velikih organizacija, drava i korporacija, koje upravljaju
ivotima pojedinaca. Riesman je razvio tipologiju psiho-socijalnih stanja pojedinca. U pred-industrijskom drutvu
pojedinac je usmjeren tradicijom (tradition-directed). Drugi tip osobe usmjeren je iznutra, vrijednostima i navikama
koje su mu usaene u djetinjstvu (inner-directed).
7
glavna teza koju eli dokazati je da je moderan ovjek kao i moderno drutvo 20.st u osnovi bolesno drutvo jer ne
zadovoljava osnovne ljudske potrebe koje proizlaze iz uvjeta egzistencije.

110

Zahvaljui dinamici razvoja Jugoslavije u socijalistikom ureenju, 70-ih godina 20. vijeka
pojava slobodnog vremena i kod nas dobiva sve vee znaenje, ali se jo ne moe govoriti o nekom
sistematskom prouavanju u naunim institutima drutvenih nauka.
Problem slobodnog vremena A. Fiamengo razrauje i u posebnom poglavlju knjige Osnovi ope
sociologije te ujedno iznosi da pozitivni vidovi koritenja slobodnog vremena imaju veliko
djelovanje na proces proizvodnje i na tok ostalih drutevih pojava. Sretna kombinacija spajanja
samoupravljanja proizvoaa u prizvodnji i pozitivnog koritenja slobodnog vremena jesu dvije
osnovne socijalne pretpostavke za ostvarenje ovjekovog samopotvrivanja i humanizma. Gledajui
pitanje znaaja slobodnog vremena u tom smislu moemo zakljuiti da drutvena zajednica ima dva
bitna zadatka u odnosu prema individui:
a) da mu osigura rad kao izvor egzistenicije;
b) da mu osigura slobodno vrijeme kao izvor distrikcije i njegovog svestranog razvitka.
Analizirajui znaenje slobodnog vremena I. Stanoji u napisu Socioloka ispitivanja
slobodnog vremena istie njegovu ulogu kao faktora odmora, regeneracije snaga, odvraanja
panje od svakodnevih briga. O znaenju slobodnog vremena u kontekstu industrijske civilizacije T.
Martini u prilogu Socijalizam kao negacija dihotomije radno i slobodno vrijeme istie da
ono trai sveobuhvatnu i temeljitu analizu. Slobodno vrijeme, prema autorici, dobiva u naim
drutvenim uslovima posebno znaenje u procesu realizacije direktne demokratije, jer socijalizam
kojem je cilj upravo uklapanje svakog pojedinca u drutveno zbivanje, u cjelokupnost drutvenih
odnosa, temeljno mijenja znaenje slobodnog vremena.
Govorei o Aktivnostima u slobodno vrijeme S. Salahovi tumai da slobodono vrijeme i njegova
upotreba u naem sistemu ne mogu imati karakter socijalnih revandikacija, nego da je to jedno od
podruja ivota u kome odluuju radni ljudi nakon to su spoznali ekonemske i drutvene aspekte
sadrajnog ispunjavanja slobodnog vremena, a ocjena vrijednosti ovjeka izvodi se sve vie iz
naina kako se on koristi slobodnim vremenom, a ne samo iz njegovih profesionalnih i ue uzetih
drutvenih aktivnosti.
R. Supek u knjizi Sociologija i socijalizam, karakterizirao je slobodno vrijeme u donosu na
procese i pojave u suvremenom i u naem drutvu. to se tie samog poloaja slobodnog vremena
u ivotu dananjeg ovjeka, autor izmeu ostaloga pie: ovjek danas eli da ima to vie vremena.
Ali kad ima vremena on postaje zbunjen i ne zna kako bi ga zatukao. Jedan od socijalnih
opasnosti lei u osjetljivom skraenju radnog vremena i stvaranju slobodnog vremena kojemu
moderna sociologija posveuje sve vie panje. Mi smo sve do novijeg vremena govorili o
dokonim klasama, ali emo odskora govoriti o dokonim masama jer velika opasnost lei u tome
to tehnologija sve vie prevladava u umijeu kako emo utedjeti vrijeme, ali ona nas jo ne ui
kako emo ga inteligentono upotrijebiti (G. Soule: Time for living, New York, 1955.).
Pitanja koritenja slobodnog vremena i njegove mnogostrane funkcije u uslovima naeg
drutvenog razvoja razmatrana su na IV. Plenumu Centralnog vijea Saveza sindikata Jugoslavije,
odranom 1960. U Beogradu, a referati i materijali objavljeni su u izdanju Obezbeenje i
korienje slobodnog vremena. Tako npr. znaajnu ulogu sindikata u vezi s koritenjem slobodnog
vremena S. Vukomanovi objanjava time to je slobodno vrijeme veoma znaajni dio borbe za
vii ivotni standard radnih ljudi i za njihovo osposobljavanje za efikasniji rad u proizvodnji i za
efikasnije odluivanje o drutvenim poslovima. Prema izlaganju A. Deleona, mi, ustvari, prilazimo
rjeavanju itavog kompleksa zadataka koji imaju sutinski politiki karakter, odnosno koji su
najue povezani sa svim najaktuelnijim politikim, drutvenim i privrenim zadacima. U
materijalima komisije navodi se uz ostalo da koritenje slobodnog vremena zavisi kako do
objektivnih mogunosti tako i od subjektivne orijentacije, nivoa svijesti i kulure najirih slojeva
radnike klase. Prema tome radi se o procesu koji je sastavni dio opih napora ra razvoj proizvodnih
snaga, podizanje kupovne moi i za vii ivotni standard u cjelini, kao i za podizanje obrazovnog
nivoa, industrijske i tenike kluture, novih navika i drutvene svijesti.(Jankovi, 1973)

110

Iz iznesenih sociolokih interpretacija slobodnog vremena kompetentnih stranih i naih autora

proizlazi da je ono zaista aktuelan socijalni fenomen savremenog drutva koji na razne naine sve
vie zadire u pojedina podruja modernog ivota zajednice i pojedinca i da se vrlo snano reflektuje
u sferi odgoja i obrazovanja. Zbog toga je nuno i logina je konsekvenica, da interpretacije i
dijagnoze sociologa poslue kao polazna osnova pedagokog prouavanja cijelokupne problematike
slobodnog vremena.
2.2. Hobi, slobodne aktivnosti, igra
Ritam mehanizovanog rada ovladava pojedincem i ne doputa mu koncentraciju esto ni u
vremenu izvan rada. Hobi je produktivna aktivnost za sebe koja nema nikakvog znaaja za
zajednicu, stanje koje nema novanu vrijednost. Iako iz ovoga proizlazi da hobi sadri samo
subjektivnu vrijednost, sociolog Friedmann naglaava i onu objektivnu. im hobi postane zanimljiv
za nekog drugog, njegovo znaenje nije samo rekreacija nego i pruanje zadovoljstva drugome.
Usporeujui hobije sa procesom obrazovanja, moemo zakljuiti da je obrazovna djelatnost
mnogo djelotvornija, jer se njom stvara svojevrstan red koji pojedincu omoguuje da slobodno
djeluje u svijetu i tako se odnosi i prema drugim ljudima. Za razliku od zabave, igra uvijek
predstavlja odreeni slijed tj. u njoj je sadran cilj, a ona sama tei ispunjenju, postizanju odreenog
rezultata, dok je u zabavi osnovno oputanje, psiho-fizika relaksacija. Zanimljiva je Freudova teza
da dijete igrom tj. matom upoznaje stvarnost. U svijetu dosadnog i specijaliziranog rada, igra je
sredstvo kojim ljudi nadopunjavaju fizioloki i afektivni odmor koji za svrhu ima uspostavljanje
ravnotee linosti. Posebno se istie to da igra oslobaa od agresivnosti a sportski sukobi nam
omoguuju da na prihvatljiv nain iskaemo svoj instinkt za nasiljem. Friedmann se osvre i na
aktivnosti u kojima se posebno istie proizvodnost, produkcija nekog predmeta. Pri tom misli na
takvu vrstu djelovanja kad raspravlja o tzv. slobodnim aktivnostima koje se nazivaju bricolage
(svatarenje) i do it yourself (uradi sam). Tu smo na granici svrhovitog i nesvrhovitog rada. Ako i
jesu svrhovito izabrane aktivnosti, svatarenje i uradi sam mogu biti izrazito svrhovite u
sistemu potroakog vrednovanja. Svatariti u kui i oko nje, brinuti se oko svoga obitavalita,
neprestano ga dotjerivati, nadograivati i odravati ima slinu dvojnost kao i obraivanje vrta.
Bavljenje kuom ili vrtom moe se i psiholoki protumaiti kao iskonska potreba za osiguranjem
obitavalita i hrane. Ispunjenje te potrebe je direktno povezivanje s neposrednim okoliem, i jo
ire, uspostavljanje veza s prirodom, uinjeno je prema vlastitom izboru i sklonostima i u ritmu koji
odgovara linom pokretu, temperamentu.
Tano je da sve te neobavezne aktivnosti: hobi, svatarenje, uradi sam, nisu istovjetne
razbibrige nezaposlenog ovjeka i u mnogome su upravo homeopatske reakcije na mehanizovani i u
svojoj cjelovitosti nedokuivi rad. No o tome da cilj rada nije dovoljno ozbiljan, zaista se ne moe
raspravljati. Nuno dolazimo do vrijednosnog sistema jer samo u odnosu prema neemu to ima
odreeno mjesto vrijednosnom nizu neka pojava moe biti ozbiljna ili neozbiljna. Navedene
neobavezne aktivnosti mogu biti neozbiljne u odnosu na potroaki vrijednosni sistem, ali s
obzirom na sistem koji se temelji na zadovoljenju iskonskih ovjekovih potreba, one poprimaju
drugu oznaku8. Vannastavne aktivnosti tehnikog odgoja i informatike koje emo obraditi u ovom
radu su najblii po karakteru upravo oblicima bricolage i DIY .
Slobodno vrijeme i mladi u riziku ovisnosti
U lanku objavljenim u asopisu za prosvjetu i kulturu Suvremena pitanja br. 13 pod
naslovom Slobodno vrijeme i mladi u riziku ovisnosti , Prof. dr. sc. Mario Vasilj sa Fakulteta
prirodoslovno - matematikih i odgojnih znanosti u Mostaru i Mr. ped. Luka Muanovi iz Rijeke
objavljen je pregledni lanak u kojem se navodi nekoliko najteih problema ovisnosti koji se
pojavljuju kod mladih.
8

http://www.mathos.unios.hr/~mjukic/seminari/ULOGA
DRUSTVU.doc

SLOBODNOG

VREMENA

SUVREMENOM

110

Tu se prije svega misli na sledee ovisnosti:

- alkoholizam,
- narkomanija,
- kockanje,
- tehnoloke ovisnosti.
Citiraemo dio ovog rada gdje se izmeu ostalog navodi:
Jo ne tako davno djeju i mladenaku svakodnevicu inio je dvanaestosatni radni dan.
Slobodno se vrijeme troilo samo na fizioloke potrebe san, prehranu i okrjepu. Tek nedavno, u
prolome stoljeu, zapoinje proces ograniavanja djejega rada. Produavanje socijalnoga
djetinjstva povezano je sa kolovanjem i slobodnim vremenom djece i mladih. Slobodno vrijeme
fenomen je 20. stoljea. Znaenje slobodnoga vremena nastalo je razvojem suvremenoga
industrijskog drutva. Slobodno vrijeme mladih izazov je odrastanja u suvremenome drutvu. Teme
kao to su rad, slobodno vrijeme i dokolica postaju legitimne kao drutveni i znanstveni problem.
(Dumazedier, 1963) Porast slobodnoga vremena injenica je suvremenoga ivota.
Na mlade ni geografski, ni povijesno, ni ekonomski niti kulturoloki ne moemo gledati kao na
homogenu drutvenu grupu. U istome drutvu oni se razlikuju s obzirom na stupanj obrazovanja,
zrelost, socijalno podrijetlo, profesionalni status, spolnu pripadnost, socijalni status,
urbaniziranost, pa tako i s obzirom na to kako koriste slobodno vrijeme. Sociokulturna i
sociostrukturna obiljeja mladih jasno se razlikuju, a to rezultira prihvaanjem razliitih sistema
vrjednota te usvajanjem razliitih ivotnih uzoraka i stilova. (Miles, 2000)
Budui da je tenja mladocentrinosti povezana s razinom razvijenosti drutva. Dominantna
je uloga slobodnoga vremena mladih zabava i razonoda. Mladi su danas primarno zainteresirani
za podruje privatnosti (prijateljstva, poznanstva, zabava, razonoda, seks, ljubav, putovanja), dok
je istodobno interes za sferu javnosti i tzv. velike ideoloke teme (politika, vojska, nacija) jo
manji .... u obrascima provoenja slobodnog vremena nema bitnih promjena: najraireniji je
urbani kulturni obrazac (izlasci u kafie i disko klubove, druenja, tulumi, ljenarenje i odlasci na
koncerte), dok se prava polarizacija zbiva izmeu onih koji zastupaju elitni i ruralni kulturni
obrazac.
V. Iliin upuuje na indikativne promjene drutvenoga poloaja mladih krajem devedesetih koji
se znatno pogorao: porast nezaposlenosti, opadanje kvalitete svakodnevnog ivota i irenje
potencijalno devijantnog ponaanja, to ukazuje da se tranzicijsko drutvo pokazalo kao drutvo
naglaenog rizika i socijalne nesigurnosti. Postojea individualizacija (povlaenje u privatnost i
distanciranje od drutvenih i politikih poslova) nije plod samo nepovoljnih drutvenih okolnosti
nego i pokazatelj procesa modernizacije znatnog dijela hrvatske mladei, ali istodobno je na djelu i
proces retradicionalizacije kod znatnog dijela hrvatske mladei. (Marinovi-Bobinac, 2003.)
Mladima nedostaju sadraji kojima bi se bavili: Roditelji nam kau da odemo van, ali kamo? Na
cestu? (O, Fuine); Ja primjeujem u gradu veliku tugu, ovo je tuan grad. Mislim da je to zbog
nedostatka svega, a najvie kulturnih dogaanja. Ta praznina ba mui mlade. (S, Bjelovar);
Trebaju kulturna dogaanja, nije bitno je li to rave party ili Hanka Paldum, bitno je da se neto
dogaa. Nije bitno da se sve meni svia, nekome e se sviati, netko e ii... (Bumber, 2001)
S odrastanjem mlade sve vie zahvaa nezainteresiranost i apatija, i to izraenija to su mladi
stariji. Dok osnovnokolci gotovo uope nisu apatini, srednjokolci su djelomino, a studenti
ponajvie. Nadalje, meu mladima, pokazuje istraivanje, uestalo se koristi droga i alkohol. U
srednjokolaca je problem droge i alkohola najizraeniji. U kolskom dvoritu se pojavio diler i
zato u koli nee organizirati ples petkom. Roditelji vam dre prodike i gnjave s temom koja je
vama bez veze. To je zapravo pitanje policije koja ne lovi dilere. (O, Zagreb); Mladi imaju
pubertet pa ne razmiljaju dovoljno o stvarima, pa ponu piti i drogirati se (S, azma). Mlade
mui i besparica, a svaki izlazak iziskuje troak. Kriza, nezaposlenost roditelja, nemogunost
nalaenja honorarnih poslova dovela je do diferencijacije i prevrjednovanja mladih prema
ekonomskom statusu.(Bumber, 2001) Gore navedeni problemi ine svakodnevni scenarij mladih u
kojemu mnogi pri odrastanju skreu prema devijantnim ponaanjima pa ih s pravom nazivamo
110

mladi u riziku9... Nove tehnologije donose nove oblike ovisnosti raunalne i druge tehnoloke
ovisnosti. Danas imamo ovisnike o televiziji, mobitelima, video-igrama, raunalima i dr.
Specifinost novih ovisnosti je da se ne radi o tvarima, ve o tehnikim ureajima i onome to se
pomou njih postie. U organizam se ne unose tvari, ve uporabom tehnikih sredstava postiemo
ovisniki uinak ugode. Kod tehnoloke ovisnosti stvara se psiholoka ovisnost. Ovisnost o
internetu, ili patoloko koritenje interneta ili prinudno koritenje interneta, oblik je ovisnosti o
raunalima i oznaava fenomen pretjerana ili ekstremna koritenja interneta, u tolikoj mjeri da
donosi opasnost po zdravlje. Prema istraivanju Centra za istraivanje trita Gfk, procjenjuje se
da u Hrvatskoj ima oko 1,3 milijuna korisnika interneta starijih od 15 godina, pa se dolazi do
spoznaje o gotovo 130.000 ovisnih o internetu 10. Ovisnost o internetu pojavila se s razvojem novih
informacijskih tehnologija. Osobe ovisne o internetu nazivamo onlineoholiarima s postavljenom
dijagnozom: poremeaj ovisnosti o internetu. Strunjaci procjenjuju da je 6 do 10% svih korisnika
interneta razvilo ovisnost11. Obiljeja internetomana osoba ovisnih o internetu su: Internet ima
sredinje mjesto u njihovom ivotu, internet im postaje vaniji od prijatelja ili obitelji, potrebno im
je sve vie i vie vremena provoditi uz Internet da bi postigli jednako zadovoljstvo, ostaju spojeni na
internet due nego to su planirali, zbog Interneta je smanjena uinkovitost na poslu ili u
koli/fakultetu, vie puta su bezuspjeno pokuavali kontrolirati pristup Internetu (pokuaj
smanjenja ili potpunog prekida koritenja interneta), osjeaju se nemirno, zlovoljno, potiteno ili
razdraljivo ako im je onemoguen pristup Internetu, esto im je Internet nain bijega od problema
i sl12. Neke od tetnih posljedica ovisnosti internetu su: zanemarivanje obitelji ili prijatelja,
smanjena uinkovitost na poslu ili u koli/fakultetu, smanjeni drutveni kontakti, odnosno drutvena
izoliranost, kronina neispavanost zbog poremeaja spavanja, smanjena tjelesna aktivnost i
konflikti s okolinom uzrokovani pretjeranom uporabom interneta i sl13.
Na kraju rada izveden je i zakljuak:
kola je, uz obitelj, nezamjenjiva u procesu socijalizacije djeteta. Meutim nae kole ne
ispunjavaju oekivanja i potrebe djece, ne pruaju im dovoljno zanimljivih i ivotu prilagoenih
sadraja niti ih pripremaju za preuzimanje uloga u demokratskome drutvu. Nuno je osposobiti
kolske djelatnike da znaju prepoznati rizinu djecu i pruiti im odgovarajuu pomo. U kolske
kurikulume potrebno je ugraditi meupredmetne sadraje o komunikaciji, donoenju odluka,
rjeavanju konflikata itd. Pedagoke strategije rada na suzbijanju delikventnoga ponaanja mladih
u slobodno vrijeme odnose se ponajprije na preventivni rad. Moemo zakljuiti da je odgojni rad
najbolja prevencija i pomo mladima u zdravome odrastanju.

Miles, S.( 2000) Victims of Risk? Young People and the Construction of Lifestyles, u: Cieslik, M. Pollock, G.
(ur.): Young People in Risk Society: The Restructuring of Youth Identities and Transitions in Late Modernity, Ashgate
Publishing Company,
10
Posavec, M.: Jesu li Hrvati ovisni o Internetu? http://www.dayline.info/index.php
11
http://portal.ludbreg.hr/sites/zdravlje/internet/index.html
12
imi, Z.: Ovisnost o Internetuhttp://free-zg.t-com.hr/OVINET/ovisnost.htm
13
imi, Z.: Ovisnost o Internetuhttp://free-zg.t-com.hr/OVINET/ovisnost.htm

110

2.3. Uticaj izdvajanja iz BDP-a za nauku, kulturu i obrazovanje na njihov razvoj

Odnos jedne drave prema nauci danas se uglavnom mjeri procentom ukupnog bruto
drutvenog proizvoda koji odlazi na finansiranje nauke te omjerom javnog i privatnog udjela u
njenom finansiranju. Oekivano, najrazvijenije drave svijeta imaju i najvei procenat izdvajanja za
nauku.
Tako primjera radi vedska za nauku izdvaja 3,99%, Finska 3,48%, Japan 3,20%, vicarska
2,74%, SAD 2,62%, Danska 2,59%, Njemaka 2,25%, Izrael 2,20%, Francuska i Austrija 2,19%
itd. Kada je rije o ueu privatnog sektora u ukupnim izdvajanjima za nauku, cilj je svake drave
poveati ulaganje privatnog sektora. U najrazvijenijim dravama privatni sektor finansira vie od
dvije treine (pa ak i tri etvrtine) ukupne naune aktivnosti: Luksemburg 85%, Japan 77,2%, SAD
72,5%, eka 66%, Francuska 63% itd.
Dakle u razvijenim dravama izdvajanje za nauku iznosi izmeu 2 do 4 % BDP-a, i u stalnom
je porastu, a privatni sektor u ukupnim izdvajanjima uestvuje u rasponu od jedne polovine do dvije
treine. Naravno kada su u pitanju nominalni iznosi, rije je o stotinama milijardi eura ili amerikih
dolara jer se GDP najveih i najrazvijenijih drava ve mjeri u hiljadama milijardi dolara (SAD
vie od 15 hiljada milijardi, Japan vie od 5 hiljada, Njemaka 3,5 hiljade itd.).
Radi poreenja, Bosna i Hercegovina je 2009. godine (na svim nivoima) za nauku izdvojila
ukupna javna sredstva od 13,46 miliona konvertibilnih maraka (9,08 mil. amerikih dolara), to u
odnosu na BDP od 17 milijardi amerikih dolara iznosi neto malo vie od 0,05%. Izdvajanja
privatnog sektora nisu statistiki evidentirana, ali se pretpostavlja da su ona manja od 20% ukupnih
izdvajanja.
Prema procjeni istraivaa Stanford Univerziteta, ljudsko znanje se prvi put udvostruilo 1900.
godine, sljedee udvostruavanje dogodilo se 50 godina kasnije (1950. godine), zatim poslije deset
godina (1960. godine) i sljedee za samo sedam godina. To pokazuje eksponencijalan rast.
Procjenjuje se kako e se znanje udvostruavati svakih 170 dana do 2020. godine. Dakle znanje
postaje najvaniji resurs za budunost svakoga drutva, ulaganja u znanje i nauku rastu, a razvoj
nauke odvija se velikom brzinom. Jasno, nauka nije samo resurs ve i centralna proizvodna
djelatnost: novo znanje danas je samo po sebi proizvod. Iz toga je lako zakljuiti kako je, bez
ukljuivanja razvoja nauke u vrhunske prioritete, besmislen i neodgovoran bilo koji strateki
pristup razvoju nekoga drutva.
Kao post-konfliktno drutvo, koje ni danas, osamnaest godina po zavretku rata, nema jasan
stav o svojoj budunosti, bosanskohercegovako drutvo pokuava uspostaviti model i mehanizme
svoje odrivosti. Naalost nauka i obrazovanje do sada nisu uspjeli doi na politiku agendu kao
stvarni prioriteti. Bosna i Hercegovina kao mala drava, koja je prola ratnu i tranzicijsku
destrukciju, ne moe u bliskoj budunosti znatnije kontribuirati u svemirskim ili genetskim
istraivanjima ni u razvoju nano ili supravodljivih tehnologija ali moe se jasnije opredijeliti prema
svojoj budunosti. U bosansko-hercegovakom drutvu nauka je do sada bila tretirana nedovoljno i
pogreno. Radom se pokuava dati mali prinos ukazivanju da se ovom pitanju treba pristupiti i
intenzivnije i drugaije. Za to vrijeme u razvijenom Svijetu do rezultata se dolazi sistemskim i
sistematskim radom i odnosom prema nauci i obrazovanju. Sve razvijene drave imaju nacionalne
fondove za finansiranje nauke i sve izdvajaju sredstva za javne institute. I sloene federalne
drave poput SAD-a, Njemake ili Velike Britanije imaju mone centralne mehanizme za
finansiranje nauke (u SAD-u brojne agencije primaju sredstva iz federalnoga budeta, u Njemakoj
politiku nauke vodi nauna udruenje Deutsche Forschungsgemeinschaft, dok u Britaniji ak sedam
vijea dodjeljuje sredstva za nauku.
Naunu politika EU-a provodi se kroz Evropsko istraivako podruje (ERA European
Research Area), sistem koji integrie naune resurse drava lanica i djeluje kao zajedniko
trite za istraivanje i inovacije. Evropska komisija (EC) kao izvrni organ Unije ima povjerenika
(komesara jedan od 27 lanova EC-a) i Glavni direktorat za istraivanje i inovacije (DirectorateGeneral for Research and Innovation) s ukupno 15 odjela. Osim toga, Zajedniki istraivaki centar
(Joint Research Centre JRC) prua nezavisne naune i tehnike savjete Europskoj komisiji i
110

dravama lanicama Unije s osnovnom zadaom kako olakati saradnju naunika i relevantnih
institucija, poveati djelotvornost upotrebe istraivakih resursa i infrastrukture (npr. laboratorijskih
kapaciteta) te smanjiti trokove i vrijeme potrebno za provoenje istraivanja.
ERA je uspostavljena Lisabonskom deklaracijom (januara 2000.) kao odgovor Evrope na sve
vei jaz u odnosu na SAD, Japan i sve bri razvoj Kine. Osnovni cilj bio je poveati izdvajanja za
nauku na 3% GDP-a Unije do 2010. godine. Iako osnovni cilj nije postignut politike uspostavljene
ERA-e ostvarile su veliki porast izdvajanja za nauku. Do 2006. godine ukupna izdvajanja Unije i
lanica za nauku iznosila su gotovo 213 milijardi eura. Fokusiranje Evrope na nauku u prvih deset
godina ovog milenija rezultiralo je podizanjem nauke na nivo najveeg prioriteta. U EU strategiji
Europa 2020 (ciljevi do 2020. godine) Nauka zauzima centralno mjesto. Postavljeni cilj izdvajanja
3% BDP-a za nauku u EU bi trebao biti dostignut do 2020. godine. ERA je program koji
podrazumijeva kombinovanje nacionalnih, regionalnih i zajednike EU politike, unutar drava
lanica Unije i okruenja, a kljuni instrument za provoenje je Okvirni program (Framework
Program FP) s fondovima od nekoliko desetaka milijardi eura. Sedmi okvirni program FP7 za
razdoblje 2007. 2013. godine imao je budet od 50,52 milijarde eura, a po isteku ovoga programa
sve EU znanstvene programe zamijeniti e program Horizon 2020 (2014. 2020.) s predloenim
proraunom od 87,74 milijarde eura. Pristup veini sredstava imaju naune organizacije, instituti,
univerziteti, istraivai te firme u javnoj tenderskoj proceduri.
Dakle EU kao zajednica 27 nezavisnih drava uspostavila je jedinstvenu politiku i brojne
mehanizme kako bi pospjeila razvoj nauke. Pri tome nauka spada u tzv. soft acquis ne regulie
se obavezujuim direktivama i uputstvima u svim dravama lanicama, ve uglavnom preporukama
Evropskoga parlamenta i Evropskog vijea te odlukama Evropske komisije.
Slian sistem mogao bi se provesti i u naoj dravi. Jasno je da u trenutnoj politikoj klimi nije
mogue formirati ministarstvo za nauku i obrazovanje koje bi imalo snagu da odgovori na
savremene potrebe za finansiranje i strateko planiranje i razvoj nauke na prostoru cijele drave ali
je mogue i na nivou kantona ili pak entiteta organizovati kvalitetniju podrku naunom radu i
tenderisanju nauno istraivakih radova.
U Bosni i Hercegovini postoji tradicija u bavljenju naukom i sve poeljne aktuelne politike
koje se danas pokuavaju reafirmisati postojale su i prije 1990. godine. Bosna i Hercegovina ima
industrijsku tradiciju duu od 130 godina i cijelo 20. st. obiljeio je izuzetan industrijski razvoj na
ovim prostorima. Razvoj industrijskih kapaciteta bio je utemeljen na velikim privrednim sistemima
koji su zapoljavali i po nekloliko hiljada radnika. Svi veliki privredni sistemi imali su odjeljenja za
istraivanje i razvoj, a uz industriju razvijali su se i nezavisni istraivaki instituti. Razvoj etiri
bosanskohercegovaka univerziteta bio je utemeljen na razvoju industrije kojoj su gravitirali.
Povezanost privrede, nauke i visokog obrazovanja bila je jaka i davala je odline rezultate. U Bosni
i Hercegovini je u 1990. godini za nauku izdvojeno vie od 1% GDP-a, to bi u nominalnim
iznosima bio preraunati ekvivalent dananje vrijednosti od 275,68 miliona amerikih dolara ili
410,15 miliona konvertibilnih maraka. Zahvaljujui takvim materijalnim resursima, u Bosni i
Hercegovini su izgraeni ljudski potencijali i snana nauno istraivaka infrastruktura. U
izdvajanjima za nauno istraivaki i razvojni rad prednjaio je Energoinvest, organizacija koja je
mogla mjeriti sa dananjim multinacionalnim kompanijama poput Siemensa ili ABB-a, takoe ne
treba zaboraviti ni gigante kao to su mostarski Hepok ili SOKO, tuzlanska Soda so, banjoluki
Jelingrad, Incel i Rudi ajevec, zenika RMK eljezara idr. Instituti ovih privrednih i industrijskih
sistema ne samo da su bili temelj njihove konkurentnosti, posebno na izvoznim tritima,
osmiljavajui unapreenje i razvoj novih proizvoda, ve su se poeli pojavljivati i na
meunarodnom tritu prodajui vlastite licence i tehnologije.
Rat i poratno razdoblje u cijelosti su devastirali naunu infrastrukturu. Industrijski kompleksi
koji su bili temelj naunih istraivanja uniteni su ili ratom ili gubitkom trita i tranzicijom te su
prestali postojati. Nauni instituti su se ugasili, univerziteti su preplavili novi obrazovni programi
bez paralelnog razvijanja i naune osnove. Nauna infrastruktura je u ratu unitena ili nakon njega
u potpunosti zastarjela. Industrija koja je poslije rata obnavljana i pokretana vie je zasnovana na
eksploataciji prirodnih resursa i poluproizvodima nego na znanju. Strane poslijeratne investicije
uglavnom nisu donijele transfer tehnologija. Danas, osamnaest godina nakon rata, ini se da se opet
110

kree od poetka. Danas se naukom bave pojedinci, uglavnom na javnim univerzitetima i ini se da
je taj rad vie utemeljen na entuzijazmu, njihovim linim potencijalima i naunoj radoznalosti nego
na sistematskom i organizovnom konceptu koji bi osmislila i vodila dravna tijela. Najvanija
lekcija koja se moe nauiti iz prolog vijeka je oigledan dokaz da nauka moe funkcionisati u
Bosni i Hercegovini kao i sam model organizacije. (Herceg, , Tomi, urkovi, 2012)
2.4. Uopte o tehnikoj kulturi
Razvojem informatikih tehnologija, posebno interneta, postignut je enorman razvoj svih
oblasti i grana tehnike. Neke su se, upravo u ovom periodu razvile u samostalne grane. Da bi ovako
razvijena tehnika bila svrsishodna i da bi se i dalje razvijala, potrebni su tehniki opismenjeni, ne
samo tehniari profesionalci, nego tehniki opismenjena cjelokupna nacija kao konzument tekovina
tehnike i kao faktor daljeg razvoja. Polazei od optegeg znaaja tehnikog odgoja i obrazovanja,
drutvo je uinilo posebnu nastavu, odnosno poseban nastavni predmet za ovu oblast u osnovnoj
koli. Uvoenje nastavnog predmeta Tehniki odgoj ( obrazovanje, kultura) uinjeno je s osnovnim
ciljem blagovremenog uvoenja djece u zasienom svijetu tehnike, da bi se u njemu mogao
suvereno kretati. Prvi ozbiljniji, organizovani susret mladog ovjeka sa tehnikom jeste nastava
Tehnike kulture u osnovnoj koli; prvi vlastito uraeni tehniki predmeti i ureaji su nastali,
upravo, na asovima ove nastave..
To su razlozi da ovom nastavnom predmetu poklanjamo najveu moguu brigu i panju, te
stalno radimo na njegovom unapreenju. U tom pogledu sa stanovita stepena razvoja tehnike u
svijetu i kod nas, kao i sve veeg i breg opteg razvoja, potrebno je govoriti o nedostacima koji se
javljaju u ovoj nastavi a koji su sistemske naravi. Prvi problem je da fond redovne nastave ne
odgovara onom obimu i kvalitetu znanja koji bi uenici na ovom uzrastu trebali ve da imaju
obzirom na opti razvoj tehnike. Drugi problem, odnosno nedostatak je u nedovoljnom obuhvatu
pojedinih grana ili dijelova grana tehnike Nastavnim planom i programom. Rezultat (ili posljedica)
nedovoljnog sadraja nastavnog predmeta i nedovoljnog fonda sati jeste nedovoljno educiranje i
zaostajanje za znanjima koja imaju djeca razvijenih zemalja. U elji da se ublae ili to vie
eliminiu ovi kljuni problemi, Udruenje za nauno tehniki odgoj mladih i Udruenje pedagoga
tehnike kulture nastoje da svojom aktivnou nadoknade praznine koje su evidentne u samoj
nastavi. U tu svrhu u rad klubova mladih tehniara, kao vannastavnih aktivnosti uvrteno je vie
raznih sadraja kojih u redovnoj nastavi nema, kao to su: spotrsko-tehnike discipline, arhitektura
budunosti, saobraajna sredstva budunosti, graditeljska batina, automatika i robotika, inovacije
mladih, tehnika u zatiti okoline, rejutilizacija, primjena raunara u tehnici, fotografija, film..
Proirivanjem ukupne djelatnosti mladih tehniara ovim vannastavnim sadrajima inimo ovu
djelatnost i kvantitativno i kvalitativno potpunijom; znatno je vie samoinicijative i vlastitih ideja
mladih; radovi mladih tehniara su na viem tehnikom nivou; uspjesi na meunarodnom planu su
bolji; stvaralatvo je prisutnije. Iako vannastavne aktivnosti znaajno popunjavaju praznine i
nedostatke redovne nastave, ipak i u ovoj oblasti postoje potekoe i problemi kao to su:
vannastavne aktivnosti su dobrovoljne i njima se ne bave svi uenici; materijalna sredstva za rad su
redovno nedovoljna; u jednom broju kola neopravdano su zapostavljene ove aktivnosti, pa se
djeca, bez obzira na elju, bave samo onim aktivnostima koje su predviene NPP to tehniku
kulturu ini suhoparnom.
Primjena vannastavnih tehnikih aktivnosti u velikoj mjeri zavisi i od elje i htijenja
nastavnika. Smotre mladih tehniara su najbolji nain da se vidi emu su naklonjeni pojedini
nastavnici a lepeza je preiroka od onih koji jedva urade pristojan NPP do zaista stvaralakih
radova, prije svega iz vannastavnih djelatnosti jer one za to pruaju najbolje uslove.
Zadovoljenjem samo zadataka i ciljeva nastave tehnike kulture nee biti zadovoljeni oni, kojih
naalost, za sada nema u NPP a koji se odnose na kompletnija znanja iz tehnike kulture. Doprinos
nastavnika kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti moe, kao nastavnik i kao drutveni

110

uposlenik dati mnogo, pa se s pravom od njega to i oekuje a od drutvene zajednice da to

primjereno prizna i nagradi.14
2.5. Pojam vannastavnih aktivnosti
U pedagokoj praksi postoji jako puno definicija slobodnog vremena i vannastavnih aktivnosti
to odraava injenicu koliko je ovo pitanje vano te kolika je njegova upotrebna vrijednost. Jednu
od kvalitenijih i potpunijih definicija slobodnog vremena u naunim krugovima dao je J.
Dumazedier (1959). Prema ovoj definiciji: Slobodno vrijeme je skup aktivnosti kojima se
pojedinac po svojoj volji moe potpuno predati, bilo da se odmara ili zabavlja, bilo da poveava
nivo svoje obavijetenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se dobrovoljno drutveno angauje ili da
ostvaruje svoju slobodnu stvaralaku sposobnost poto se oslobodi svojih profesionalnih,
obiteljskih i drutvenih obaveza
Tri najvanije funkcije slobodnog vremena su: odmaranje, razonoda i razvoj linosti.
Prema Enciklopedijskom rijeniku pedagogije slobodno vrijeme se definie kao:
Slobodno vrijeme je ono vrijeme kada mlad ovjek slobodan od kole i kolskih obaveza, slobodan
od eventualnih drugih obaveza koje od njega trae roditelji, kada nije okupiran poslovima, koje od
njega trai drutvo, a koje nije preuzeo potpuno dobrovoljno
- Osnovna obiljeja slobodnog vremena su socioloko i pedagoko: to je onaj dio vremena
koji preostaje pojedincu izvan njegovih profesionalnih, drutvenih i porodinih obaveza, njime
pojedinac raspolae dobrovoljno i ostvaruje se raznovrsnim zanimanjima u cilju odmora, rekreacije
i razvoja linosti.
Obrazovanje u okviru vannastavnih aktivnosti imaju karakter: estetskih aktivnosti (literarne,
dramske, baletske), radno-tehnikih aktivnosti (smisao za rad, odgovornost) i socijalizacije u
slobodnom vremenu.
U Procesu odgoja u slobodnom vremenu potrebno je razlikovati odgoj kroz aktivnosti
slobodnog vremena i odgoj za slobodno vrijeme.
Nauka koja se bavi prouavanjem vannastavnih aktivnosti ili prouavanjem i kvalitetnim
koritenjem slobodnog vremena zove se Pedagogija slobodnog vremena.
Predmet prouavanja pedagogije slobodnog vremena su odgojna nastojanja (odgoj) u
slobodnom vremenu.
Cilj prouavanja pedagogije slobodnog vremena je prouavanje odgoja u slobodnom vremenu
radi otkrivanja novih spoznaja i razvoja teorije, unapreivanje odgojne djelatnosti na tom podruju i
vrednovanje teoretskih i praktinih postignua.

Zadaci pedagogije slobodnog vremena su:

teoretsko prouavanje, istraivanje i konstituisanje posebne teorije odgoja u slobodnom

vremenu i za koritenje slobodnog vremena,
kritiko vrednovanje definicije slobodnog vremena koja je nastala u drugim naunim
disciplinama i da slobodno vrijeme definie kao pedagoku kategoriju,
prouavanje razliitih aktivnosti u slobodnom vremenu i njihovog utjecaja na formiranje i
razvoj linosti,

14

Korjeni, E. (2012), Vannastavne tehnike aktivnosti su kvalitetna nadgradnja redovnoj nastavi, Mladi tehniar,
Sarajevo, 147, str. 7. i 8.

110

prouavanje, otkrivanje i doprinos uvoenju saznanja o slobodnom vremenu u programe

kolovanja mladih,
doprinos izgradnji pravilnijeg odnosa drutva prema slobodnome vremenu,
kritiko vrednovanje sadraja slobodnog vremena s aspekta odgoja,
iznalaenje i vrednovanje primjerenosti i efikasnosti principa, metoda i oblika odgoja za
slobodno vrijeme i u slobodnom vremenu,
da vodi brigu o pripremanju i osposobljavanju kadrova za podruje slobodnog vremena,
da tijesno sarauje i da se povezuje s drugim naukama koje prouavaju neke aspekte slobodnog
vremena,
da razvija specifine metodoloke postupke prouavanja i istraivanja odgoja za slobodno
vrijeme i u slobodnom vremenu.
3.

Vannastavne aktivnosti i ueniko stvaralatvo

Empirijskim istraivanjima utvreno je da se sve do polaska u kolu kod djece razvija

kreativnost. To naroito podstie stil i opta atmosfera u kojoj se predkolska djeca njeguju i
vaspitavaju. Razlog zbog kojeg u kolskom periodu dolazi do redukcije kreativnog ponaanja
uenika najee se dovodi u vezu, posebno kada je rije o nastavi, sa kolskim normama,
uenicima nametnutim i od strane nastavnika usmjeravanim aktivnostima i sadrajima rada.
Obzirom da su vannastavne aktivnosti vie od nastave utemeljene na slobodnom opredjeljivanju i
unutranjoj motivaciji uenika za oekivati je da se posredstvom njih moe i u kolskom periodu
ouvati kreativnost. Poto u osnovnoj koli, jo uvijek, vannastavne aktivnosti nisu postavljene na
odgovarajui nain, njihovo podsticajno dejstvo na razvoj kreativnosti nije dovoljno iskoriteno.
Poseban problem predstavlja diskontinuitet. Djeca u razrednoj nastavi gotovo da i nemaju ovaj vid
nastave u najveem broju kola a vannastavne aktivnosti tehnikog odgoja i informatike poinju
ozbiljnije tek od 6. ili ak 7 razreda osnovne kole. U srednjim kolama ove sekcije rade tek u
tehnikim kolama mada je i tu veoma esta posljedica da se i u njima uenici i nastavnici radije
bave sekcijama iz demokratije, graanskog obrazovanja a u najmanju ruku smijeno zvui
nastavnik jedne tehnike kole koji se hvali kako je njegov debatni klub osvojio prvo mjesto na
dravnom takmienju debatnih klubova iz graanskog obrazovanja, dok u isto vrijeme nema ni
jedan takmiarski rad ili priznanje u djelatnostima tehnike kulture. (Jankovi, 2002)
4.

Slobodne aktivnosti nekada i sada

U periodu izmeu dva rata daleko vea

panja se posveivala slobodnim aktivnostima
uenika. Osim organizacije ovog vida odgoja
mladih postojala su razna udruenja, klubovi i
drutva koja su finansirana i organizovana preko
tzv. SIZ-ova. Dogovorna ekonomija je
podrazumijevala proizvodnju i onih elemenata i
proizvoda koji nisu imali trgovaku opravdanost
te je lako bilo nabaviti potrebne materijale,
opremu i alate za razne oblike tehnikog
stvaralatva. Danas je taj segment jedan od veih
prepreka za rad raznovrsnih sekcija. U naoj
dravi je nemogue nabaviti regularnim putem slika 2.5.1.1. Oblikovanje slobodnog vremena u SFRJ
balzu i fini balza furnir za modelarstvo, japan
papir za avio modele i balone, raketne motore, koncentrirani hidrogen za razvijanje tampanih
ploica za elektroniku, servo motore za pogon auto, brodo i avio RC modela, i td. Komponente za
elektroniku i ako se uspije nai u redovnoj prodaji, njihova cijena je i do 10 ak puta vea od cijene
u okruenju. Primjera radi jedan mikrokontroler koji na E-bay-u kota 1 US-Dolar u Konradu
treba platiti 23 KM + 10 KM za potarinu i usluge pakovanja. Zbog veliine prostora i broja kola
110

koje uestvuju u takmienjima konkurencija je bila puno jaa pa je i kvalitet radova bio na znatno
viem nivou. Sam rad na tehnikom stvaralatvu i runim radovima je bio daleko opirniji, uenici
su imali raznovrstan program i vei fond sati. Daleko je vei broj sati praktinog rada u odnosu na
teoretski rad. Ipak, ono to je negativno je to to se ovaj vid nastave institucionalizovao i kruto
definisao tako da se i ne moe govoriti o slobodnim aktivnostima uenika. Nastavnici su imali
zadatak da odrade i pobijede u odreenim disciplinama koje su inile diku i ponos njegovoj
(direktorovoj) koli. Uenici koji su uestvovali u radu sekcija, ako nisu osvojili neki od tokova
tehnike i ne bi se plasirali na vii rang (nivo) takmienja su sramota za kolu i uzalud potroen
materijal, vrijeme i povjerenje partije i drutva. Nakon 1992. kada se formiraju nove drave i svaka
vri vlastito ureenje obrazovnih sistema dolazi do gotovo identinih pogreaka. Nastava tehnike
kulture, tehnikog odgoja, tehnikog obrazovanja, opte-tehnikog obrazovanja ili kako god se gdje
zvala se marginalizuje ustupajui mjesto novim predmetima koji su, toboe bili zapostavjani i
zabranjivani u prolosti. Fond sati tehnikog i informatike se redukuje na raun graanskog
obrazovanja, demokratije i ljudskih prava, vjeronauke i sl. Zbog potrebnih novanih ulaganja u
radionice i ono malo sati tehnikog odgoja se realizuje kao jo jedan teoretski predmet sa veoma
malo ili nimalo praktinog rada. Ne zaboravimo da se prije rata i velikih obrazovnih reformi tipa
uvar i sl. Nastava tehnikog obrazovanja izvodila i u gimnazijama. Tako u jednom strunom
lanku, pisanom kao prilog za strunu raspravu o novom Nacrtu programa programa Tehnikog
obrazovanja za sedmi razred Republike Srbije, Dragojlo Risti istie: ... Kada bismo imali naviku
da prouavamo krupne greke iz prethodnih reformi kolskog obrazovanja, vjerovatno ih ne bismo
ponavljali i u ovoj tekuoj. Prije trinaest godina ondanji republiki zavod za unapreenje
vaspitanja i obrazovanja SR Srbije izvrio je reformu kolstva preko uvoenja novih nastavnih
planova i programa, poevi od kolske 1990/91. godine. Tom prilikom predmet Optetehniko
obrazovanje izostavljen je u IV razredu osnovne kole, zatim iz gimnazijskih programa, kao i iz
programa pedagokih akademija i uiteljskih fakulteta. Posljedice na sniavanje nivoa tehnike
osposobljenosti za dalje kolovanje i rad su evidentne. Zbog ukidanja tehnikog obrazovanja, broj
uenika sa zavrenom gimnazijom koji nastavljaju studije na tehnikim fakultetima je smanjen, a
osposobljenost uitelja na uiteljskim fakultetima za izvoenje kreativne i stvaralake nastave bitno
je umanjena. .. Da smo pravovremeno prouili iskustva i kolske programe ovog predmeta u drugim
dravama (Japan, Njemaka, Francuska, Rusija, Norveka i vedska) gdje se broj nedjeljnih asova
ovog predmeta kree od 11 do 19, ne bi bilo ni jednog ozbiljnog razloga za ukidanje ovog predmeta
u gimnazijama i redukcijama u osnovnim kolama... Nisu jedini problemi redukcija asova i
ukidanje predmeta Tehniko obrazovanje, ve i ukidanje nauno tehnikih sekcija koje su bile
sastavni dio ovog predmeta u okviru izborne nastave. Od prethodnih 25 u predloenom Nacrtu
programa zadrano je samo dvije i to: Robotika i Informatika (za ije izvoenje u blizu 40% kola
ne postoji ni minimum uslova)... (Risti, 2004)
Sa koliko znanja, volje i entuzijazma nastavnik pristupa nastavi direktno e se reflektovati i na
uenike. Ne moe se oekivati da djeca vole da rade i razumiju neto to ni njihovi nastavnici ne
znaju, ne mogu ili nevoljko rade. S toga ne udi da se sve vie nastave tehnikog odgoja ili
informatike izvodi kao jo jedan dosadan predmet prepun teorije i bubanja a nastavnici vrlo
rijetko reaguju na Nastavne planove i programe koji gube smisao i ne gaje praktian rad.

110

5.

Primjeri slobodnih aktivnosti u razvijenim zemljama

Izbor tehnika i runih

radova
je
daleko
fleksibilniji ne samo u
pogledu
slobodnih
aktivnosti nego i u
okvirima redovne nastave.
Uenici
u
okviru
nastavnog sata tehnike
kulture ili runih radova
rade one radove iz oblasti
koje im najbolje lee.
Ne postoji strog nastavni
plan i program. Radionice
su jako dobro opremljene
runim
i
elektrinim
alatima gdje se mogu
Slika 2.5.3.1. Radionica za obradu drveta u osnovnoj skoli Aretta, Lillehamer
bukvalno
proizvoditi
odreeni predmeti i ureaji upotrebne vrijednosti.
Djeci se na satima
Tehnikog obrazovanja i
runih radova kao i na
produenom boravku daje
da po slobodnom izboru
rade
projekte
izrade
predmeta od kartona,
drveta, plastike, metala,
da pletu mree od ice,
konca, kanapa, da iju
predmete od platna i
papira, da kuhaju, rade
ureaje
iz
oblasti
elektronike
i
elektrotehnike...
Slika 2.5.3.2. Primjerci djeijih runih radova, O Aretta, Lillehamer, Norveka

5.1. Planiranje i gradivni elementi vannastavnih aktivnosti

Uzmemo li u obzir injenicu da se u jednoj koli ne moe oekivati posveivanje jednake
panje svim sekcijama, to se , na poetku kolske godine, mora detaljno razmotriti koje sekcije i u
kojem obimu e biti zastupljene pojedine oblasti. Posebno je vano da se za svaku vannastavnu
aktivnost tano odredi vrijeme i mjesto odvijanja. Kada uenici i nastavnici koji vode sekcije znaju
da e se aktivnosti odvijati sedmino i koliko e trajati, mogue je da se pripreme i motiviraju za
rad, to e znaajno uticati na postizanje visokih ciljeva. Blagovremeno i tano odreenje vremena,
mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagoku vrijednost i zato ga treba obezbijediti ve u Planu
na poetku kolske godine.
Imenovanje rukovodioca vannastavnih aktivnosti vri Nastavniko vijee i trebalo bi
predstavljati sintezu znanja, vjetina i kompetencija nastavnika i broja radnih sati utvrenih
40.-satnom sedmicom nastavnika ali i elja uenika i potreba drutvene zajednice.
110

6.
Plan i program
Program vannastavnih aktivnosti trebao bi da obuhvati:
vrste aktivnosti (sadraja) u okviru svake oblasti;
ko bi trebao uestvovati u kreiranju i realizaciji programa aktivnosti;
koje organizacione forme aktivnosti e biti zastupljene;
koje uslove bi trebala obezbijediti kola da bi aktivnosti mogle biti realizovane
(objekti-mjesta, namjetaj, oprema, sredstva, materijal i slino)15.

U planiranju i programiranju vannastavnih aktivnosti, mogue je izdvojiti principe na kojima

treba da se zasniva Plan i program vannastavnih aktivnosti:
vannastavne aktivnosti su integralni dio vaspitno-obrazovnog rada u koli i u funkciji su
ostvarivanja globalnog vaspitanja i obrazovanja;
-

organizuju se u skladu sa interesovanjima, mogunostima i dobrovoljnim opredjeljenjima

uenika;
planiranje, programiranje, pripremanje, organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti
podrazumijevaju aktivno uee uenika;
vannastavne aktivnosti ne bi smjele, ni sadrajem ni trajanjem, opteretiti uenike;
ni u kom sluaju se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka rada;
trajanje vannastavnih aktivnosti, njihovi sadraji i voditelji, utvruju se planom i
programom koji se donosi na poetku kolske godine u svakoj koli, a usvaja ih Nastavniko
vijee kao najvii struni organ kole.

Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati:

- oblasti vannastavnih aktivnosti koje e biti zastupljene u koli;
- dan, sat i mjesto realizacije vannastavne aktivnosti;
- imena voditelja vannastavne aktivnosti.
Kao i svaki drugi program tako i program rada vannastavnih aktivnosti treba biti fleksibilan te
da ispunjava odreene uslove:
-

15

program treba da bude prilagoen psiho-fizikim i potencijalno radnim mogunostima

djeteta. Prilikom izrade programa trebaju biti uvaeni uslovi: ni previe, ni premalo, ve
onoliko koliko odgovara prirodi uenika;
potrebno je da se zna ko e sve uestvovati u stvaranju programa rada. Stvaranje programa
rada bez prisustva uenika predstavlja nametanje svojih stavova uenicima. Najkorisnije bi
bilo kada bi uenici i nastavnici radili zajedno na oblikovanju programa vannastavne
aktivnosti;
postavlja se i pitanje koje probleme treba unositi u programe rada obzirom na nastavni rad.
Problemi koji se uzimaju tokom vannastavnih aktivnosti treba da budu u tijesnoj vezi sa
nastavnim problemima, ali i da se ne svode na savladavanje nastavne grae. (Filipovi,
1980),
Prilikom realizacije razliitih vannastavnih aktivnosti, neophodno je birati i razliite metode,
koje e, u datoj situaciji, najbolje odgovoriti potrebama onoga to se njima eli postii. One,
takoe, trebaju biti u uskoj vezi sa potrebama i interesovanjima onih koji u njima uestvuju
radi postizanja maksimuma aktivnosti koja se izvodi i kojom se neto eli postii.

http://www.scribd.com/doc/123490841/Velida-zaimovic-dzafic-master-rad#download

110

7.

Metode rada

Metode koje se najee koriste u vannastavnim aktivnostima su:

1. Metoda razgovora kojom saznajemo sve pojedinosti o ueniku, zatim sve o njegovim
potrebama, interesima, sklonostima.
2. Metoda navikavanja je zapravo zapoljavanje, aktivno djelovanje i vjebanje uenika, u
poeljnim i drutveno vrijednim postupcima, inovima. Ova metoda je posebno korisna
zbog toga to uenike ukljuuje u vannastavne programe, navikava na redovno izvravanje
postavljenih naloga.
3. Metoda uvjeravanja moe u ueniku potaknuti unutranju motivaciju. Metoda uvjeravanja se
koristi ivom rijei, emocionalno obojenim iskazima, izraajnim itanjem, dramatizacijom,
prikladnim primjerima.
4. Metoda motiviranja i poticanja pomae da se kod uenika izazove potreba da prihvati i naui
sve ono to se od njega trai u vannastavnim aktivnostima. Zato emo u ovoj metodi koristiti
priznanje, pohvalu, nagradu, obeanje i natjecanje.
5. Metoda praenja omoguava daljnje usmjeravanje i poticanje djece.
Koritenje ovih metoda pomoi e u postizanju ciljeva i zadataka svake vannastavne aktivnosti
pojedinano, te potai uenike na saradnju i meusobnu komunikaciju. Bitan segment u
vannastavnim aktivnostima je i samo izvoenje vannastavnih aktivnosti koje podrazumijeva
djelotvorno odravanje nadzora nad uenicima koji izvode odreenu aktivnost. Obzirom da se rad u
vannastavnoj aktivnosti ne izvodi po principu redovne nastave, potrebno je osigurati fleksibilniji
pristup u radu sa uenicima i veu slobodu komuniciranja uenika. U uskoj vezi sa slobodom
komuniciranja uenika su identitet i autonomija uenika. (Ajanovi, Stevanovi, 2004)
8.

Sadraj, zadaci i ciljevi vannastavnih aktivnosti

Sadraji vannastavnih aktivnosti se biraju na osnovu interesa uenika koje pokazuju za

odreena podruja, ime je, takoe, osigurano napredovanje svakog pojedinog uenika prema
vlastitim sposobnostima i afinitetima. U kolama treba da se nude aktivnosti koje obiluju
bogatstvom programskih sadraja. Mogu se nuditi sadraji kroz: sportske sekcije, sekcije likovne
kulture, fotografske sekcije, muzike sekcije, tehnike sekcije, eko sekcije, informatike sekcije,
dramske sekcije i sl.. Sadraji omoguavaju uee veeg broja uenika u vannastavnim
aktivnostima, koji pokazuju razliite sklonosti i interesovanja. Moramo nastojati da aktivnosti budu
to je mogue brojnije i raznovrsnije i da se u punom smislu rijei potuje sloboda uenika prilikom
njihova izbora i u pogledu mogunosti utjecaja na programe i realizaciju takvih aktivnosti. Vano je
da sadraji vannastavnih aktivnosti imaju u sebi ugraenu socijalnu komponentu razvoja uenika,
psiholoku, tjelesnu, radnu, emotivnu, moralnu i estetsku. Putem razvoja svih ovih komponenti u
vannastavnim aktivnostima, uenici se mogu dodatno odgajati i obrazovati, odmarati se, iskazivati
svoj stvaralaki rad, nadarenost, socijalizirati se, zabaviti se pa, ak, i usmjeriti svoje, eventualno,
loe ponaanje i preobraziti ga u pozitivno i prihvatljivo ponaanje za sebe i druge.
Cilj je da se svaki uenik kao individua izgradi kao kritika i kreativna linost koja e u eljenom
podruju, za koje pokazuje afinitete, ostvariti vlastiti maksimum.
Ukoliko elimo da sadraji vannastavnih aktivnosti, izvan redovne nastave, imaju svoju pedagoku
funkciju, neophodno je da budu u suglasnosti sa individualnim sklonostima i potrebama uenika.
(Vukasovi, 1995)
9.
Nastavnik u vannastavnim aktivnostima
Da bi nastavnik mogao odgovoriti izazovima savremenog drutva i stalnim promjenama
kako drutvenim ali i tehnolokim prije svega mora biti kreativan. Pojam kreativnog nastavnika
(lat:creare= stvoriti, roditi) se poinje ozbiljnije prouavati pedesetih godina prolog vijeka a
110

temelji se na Guilfordovim uenjima o dva oblika ljudskog razmiljanja tzv divergentnom i

konvergentnom. Divergentno miljenje podrazumijeva postojanje samo jednog strogo definisanog
rjeenja i sve metode i postupci vode ka tom rjeenju dok konvergentno miljenje dozvoljava vie
razliitih rjeenja, puteva i postupaka. Osnova za kreativnost je upravo postojanje konvergentnog
miljenja. Kreativan nastavnik je onaj nastavnik koji je originalan u pripremanju sadraja
aktivnosti te pri tom sarauje sa svojim uenicima, ime odstupa od krutog pristupa tradicionalne
kole. Zatim fleksibilan, to pokazuje individualizovanim pristupom odnosno prilagoavanjem
aktivnosti konkretnim uenicima (daje razliite kategorije zadataka vodei rauna o sposobnostima
pojedinih uenika). Usmjeren je na irok spektar alternativnih materijala i sklon je istraivanju i
provjeri vlastitih ideja (refleksivan praktiar) te interdisciplinarnom povezivanju znanja.
Osobine koje karakteriu stvaralaki orijentisanog nastavnika:
- to je osoba koja posjeduje primarnu sliku (model) koja vodi njegovo miljenje i djelovanje;
- osoba koja prihvaa samu sebe vrsto, tano i realistiki, te koristi svoj puni potencijal;
- osoba koja je svjesna drugih ljudi, osjetljiva prema njima i reaguje na ljude, ideje i dogaaje;
- osoba koja posjeduje osjeaj sigurnosti u neizvjesnosti, koja tolerie dvosmislenost.
(Vukasovi, 1995)
Savremeni tehnoloko-drutveni tokovi korjenito mijenjaju odgoj i obrazovanje unosei
promjene i u metodiku rada nastavnika u vannastavnoj aktivnosti. kole funkcioniu onako kako
nastavnici razmiljaju i meusobno djeluju. Kakva su njihova uvjerenja, vrijednosti i postupci u
velikoj mjeri e zavisiti i kvalitet kole. Bez vlastitog interesa i prihvaanja novih paradigmi svih
vaspitno-obrazovnih radnika nema oivotvorenja kako nastavne tako i vannastavne prakse. Jedino
mijenjanjem mentalnih modela moemo oekivati promjene. Mentalni modeli su duboko
ukorijenjene pretpostavke generalizacije ili ak slike ili predodbe koje utiu na poimanje svijeta i
nae djelovanje. Za globalne promjene su potrebne odluke koje e svako donijeti u sebi, a ljudi koji
u kolama donose odluke moraju pronai vlastiti put ka kvalitetu. Kvalitetnog nastavnika u
vannastavnoj aktivnosti odreuje, upravo, spremnost na promjenu uloge i fleksibilnost, zatim
sposobnost da uestvuje u timskom radu, da naui uenike novim vjetinama, da pregovara i da
bude uspjean koordinator, voa, organizator, medijator, savjetnik, inovator, te da bude tolerantan,
dosljedan, empatian, komunikativan i snaan. Zakljuujemo iz teorijsko-metodolokih pokazatelja
da je vlastiti pedagoki koncept rada temelj profesionalizma u radu nastavnika u vannastavnoj
aktivnosti, a profesionalizam se javlja kao nova kompetencija nastavnika voditelja vannastavne
aktivnosti kljuna za razvoj kvalitetne kole. (Greene, 1996)
10.
Profesionalizam kao nova kompetencija nastavnika u vannastavnoj aktivnosti
Profesionalizacija u radu postavlja potpuno novu koncepciju zadataka usmjerenih
cjeloivotnom uenju. Karakteristike nastavnika koje utiu na njegov profesionalni razvoj su:
kognitivna razvijenost, profesionalno iskustvo i motivacija za poziv. Bez razvijene emocionalne
inteligencije svijest o samom sebi, upravljanja emocijama, motivacije, empatije i socijalnih vjetina
teko je mogua profesionalizacija u radu.(Goleman, 2012) Djelovanje nastavnika voditelja
vannastavne aktivnosti polazi od usmjeravanja uenika na uee i rad u pojedinim aktivnostima, pa
polazi od: sticanja vjetine komunikacije uenik uenik kao i uenik nastavnik, strategija
aktivnog uea i uenja u vannastavnim aktivnostima, vannastavne aktivnosti usmjerene na
uenike, poticanje kritikog i kreativnog miljenja kod uenika, te usmjeravanje na nove
profesionalne uloge nastavnika (kritiki prijatelj, akcijski istraiva). Upravo su nastavnici oni koji
esto iniciraju uvoenje novih metodikih postupaka, kako u nastavu tako i u vannastavne
aktivnosti, nove pristupe radu u vannastavnim aktivnostima, nove odnose sudionika odgojnoobrazovne prakse. Kompetencije, line: odgovornost, iskrenost, komunikativnost prepoznatljive su
kroz odnose prema drugima; razvojne: znanja vezana uz viziju razvoja, uvoenje inovacija,
primjenu tehnologije u funkciji razvoja, poznavanje potreba uenika u koli; strune: kroz
sposobnost organizovanja pedagokog procesa, programiranje, poznavanje zakonskih propisa te
socijalne kompetencije koje obuhvataju znanja i sposobnosti u podruju meuljudskih odnosa
sastavni su dio profesionalnih kompetencija nastavnika (Stanii, 2005).
110

11.

Razvojni plan

Dobar plan se oduvijek smatrao polovicom posla. Razvojni plan je sigurna vodilja odakle
poeti kako, kojim putem i kako provjeriti rezultate. Razvojni plan bi se mogao temeljiti upravo na
ova etiri pitanja:
Gdje smo sad? (procjena poetnog stanja)
Gdje bismo eljeli biti u budunosti? (planiranje)
Koji je najbolji nain da krenemo u tom smjeru? (implementacija)
Kako ocjenjujemo promjene koje provodimo? (evaluacija)
Vlastiti koncept mora biti usmjeren prema subjektu i temeljen na vlastitim kompetencijama.
Prilikom izrade razvojnog plana definiu se aktivnosti, opti ciljevi, specifini ciljevi, vremenska
dinamika, nosioci aktivnosti, metode rada, aktivnosti, potekoe koje u radu oekujemo, praenje
realizacije i evaluacija. Obiljeje je profesionalaca da neprestano poboljavaju svoj i tui rad.
Potreba za fleksibilnim, dinaminim, promjenjivim i otvorenim programima nastavnika voditelja
vannastavnih aktivnosti s mogunou prilagoavanja interesima uenika i jasnim razvojnim
zadaama omoguuje primjenu uvijek novih oblika i naina rada, kao i bogatije komunikacijsko
interaktivne odnose nastavnik kompetentni praktiar, nastavnik stvaralac novih spoznaja,
nastavnik odgajatelj. Vlastito usavravanje (engl. personal mastery) je sposobnost neprestanog
proiavanja i produbljivanja vlastite vizije, usmjerenost naih snaga, razvijanje strpljenja i
objektivnog sagledavanja stvarnosti. Potreba za kvalitetnim obuavanjem nastavnika i
kontinuiranim profesionalnim usavravanjem put je prema drutvu znanja. Bez primjene
odgovarajuih strategija rada, jasno struktuiranih i transparentno postavljenih ciljeva u radu nije
mogu razvoj voditeljske djelatnosti. Nositi ruho nastavnika treba biti ponos, kako drutva, tako i
pojedinca koji ga nosi. ovjek, strunjak, nastavnik. Homo moralis, refleksivni voa koji ponosno i
dostojanstveno kroi putem znanja, koji svojom intelektualnom i afektivnom zrelou gradi ugled u
drutvu. Nastavnik inovator, organizator, partner, motivator i kreator. Svako promiljanje o
profesionalizaciji u odgojno-obrazovnom sistemu uz svijest s kakvim se sve problemima susreu
nastavnici, doprinosi razvoju novih obrazaca profesionalnog djelovanja. Od njegove sposobnosti
voenja, ovisi cjelokupan interaktivni komunikacijsko-stvaralaki proces, koji uvaava dob
uenika, njegove interese i potrebe, ije e zadovoljavanje poticati razliita podruja razvoja
uenika.
Obzirom da se mijenja uloga nastavnika u vannastavnim aktivnostima, mijenja se i uloga
uenika. Oni postaju aktivni sudionici vlastitog razvoja, ali i partneri u planiranju i programiranju
cjelokupne aktivnosti. Ovakav pristup planiranju sadraja vannastavnih aktivnosti uenicima
omoguava slobodan izbor tema koje e se realizirati u razliitim oblastima vannastavnih
aktivnosti, te na taj nain kod uenika razviti sposobnost za kritiko miljenje i moralno
rasuivanje, koje je, s druge strane, potrebno za razvoj timskog rada kao osnove uvaavanja i
prihvatanja drugog i drugaijeg, to je, vrlo, poeljno u izgradnji ravnopravnih odnosa u
vannastavnim aktivnostima16.
11.1.

Obrazovna tehnologija, pojam i znaaj obrazovne tehnologije

Obrazovna tehnologija umreava najmanje tri sastavnice: nastavna sredstva, nastavna pomagala
i postupke i naine ustrojavanja nastave. Ona nastoji odgovoriti na pitanja kako primjenjujemo
nastavna sredstva i pomagala u procesu uenja i razvitka uenikih sposobnosti. Obrazovna
tehnologija integrie savremeno ureen program uenja (softwer) i tehniku (hardwer) putem koje
program postaje dostupan ueniku. Program (software) integrie nastavno gradivo, izvore znanja
medije, koji omoguavaju dvosmjernost komunikacije, sistem zadataka kojima potiemo aktivnosti
uenika i tok uenja, te instrument pomou kojeg vrednujemo ostvarivanje programa.
16

http://www.scribd.com/doc/123490841/Velida-zaimovic-dzafic-master-rad#download

110

Posebnu ponju treba obratiti na pojmove nastavnih sredstava, medija, i pomagala (hardware).
Pod pojmom nastavnih sredstava podrazumijeva se didaktiki oblikovana izvorna stvarnost koja
omoguuje pristupanije uenikovo spoznavanje tokom nastavnog procesa dok su nastavna
pomagala materijali, orua, ureaji, aparati i drugo, to pomae upotrebu nastavnih sredstava.
Nastavna pomagala kojima se sluimo u koli moemo prema sloenosti podijeliti na: pribor za
pisanje, pribor za crtanje, eksperimentalna pomagala, instrumente, aparate, elektronske ureaje,
demonstracijska pomagala. (Poljak, 1980)
Nastavna sredstva kao dio obrazovne tehnologije postala su integralni dio sistema obrazovanja
u savremenoj koli. Odabir i vrsta nastavnih sredstava treba biti takav da omogui optimum na
relaciji koliina i kvalitet usvojenog znanja, utroeno vrijeme i cijena materijalnih sredstava. U
svojoj knjizi: Didaktika, R. Tomi i I. Osmi smatraju da kola dananjice i sutranjice treba da
predstavlja laboratorij za uenje. Nastavne medije treba procjenjivati kao izvore i sredstva za
postizanje odgojno obrazovnih ciljeva nastave (Tomi & Osmi, 2006) .
Dr. Poljak govorei o materijalno-tehnikoj osnovi nastave navodi da se ona odnosi na
upotrebu konkretnih materijala te da se na njima i bazira proces obrazovanja.
Prvi i osnovni vid materijalnih sredstava trebala bi biti tzv. izvorna stvarnost. To je realan dio
svijeta koji nas okruuje u svom prirodnom ambijentu (riba u rijeci, drvo u umi ili u postupku
obrade u radionici, elektronski sklop unutar kompletnog ureaja...). Gdje god je mogue potrebno je
raditi sa izvornom stvarnou. Ipak, postoji veliki broj procesa koje nije mogue prouavati u
realnom vremenu. Takve procese prouavamo vrei modeliranje i simulacije postupka na datom
modelu. Dr. Danimir Mandi u knjizi Didaktiko informatike inovacije u obrazovanju za
nastavna sredstva koristi termin Didaktiki mediji koje dijeli na prirodne i vjetake. (Mandi,
2003).
12.

Podjela nastavnih sredstava

Nastavna sredstva se mogu podijeliti prema:

a) karakteristikama rada u nastavi na:
demonstracijska slike, karte, crtei, sheme, grafikoni, dijagrami, reljefi, modeli,
dijapozitivi, dijafilmovi, filmovi, kompjutori;
nastavno-radna udbenici, prirunici, rjenici, radne mape, radne biljenice, dnevnici
rada, enciklopedije;
laboratorijsko-eksperimentalna odnose se na razliite aparate i ureaje pomou kojih
se prouavaju prirodne zakonitosti, osobine materijala, provode mjerenja i dr.
manipulativna alati, pribori
operativna strojevi i aparati za prouavanje procesa proizvodnje;
proizvodna strojevi i alati za proizvodni rad.
b) nainu kako uenici percipiraju stvarnost
auditivna radio, CD i kasete, iva rije..
vizualna fotografije, skice crtei, video zapisi, grafikoni, grafofolije, knjige, asopisi.
audiovizualna film, multimedijalne prezentacije, TV,
c) broju dimenzija nastavnih sredstava
dvodimenzionalna slike, crtei, grafofolije, knjige, dijagrami.
trodimenzionalna uzorci iz okolia: stijene, rude, goriva, minerali, biljke u herbariju,
elektronski elementi i sklopovi, modeli, makete, reljefi.
d) nainu prikazivanja pojava
statina nema promjena tokom vremena, slike, grafikoni, crtei
dinamina animacije, filmovi, audio i video zapisi, film, TV.
110

Zadatak svakog nastavnika je da osigura to bogatiji izvor neposrednih iskustava, koja su

temelj svakog spoznavanja, miljenja i zauzimanja stavova. Upotreba vizuelnih nastavnih sredstava
temelji se na injenici da su ona manje apstraktna od rijei. Pravilna upotreba vizuelnih sredstva
pozitivno utiu na kvantitet, kvalitet, trajnost znanja i razvitak uenikih sposobnosti. Nastavnik e
u svojoj pripremi za neposredno izvoenje nastave, izmeu ostalog, predvidjeti kojim e se
vizualnim nastavnim sredstvima koristiti, kada e ih upotrijebiti i kako e ih pokazati. Temeljno je
pravilo u upotrebi vizualnih nastavnih sredstava da se pokau tako da ih svi uenici dobro vide,
kako bi ih mogli detaljno promatrati i iskoristiti u procesu spoznavanja.
Vrijednost nastavnih sredstava i pomagala utvruje se prema stepenu aktivacije uenika u
nastavnom procesu i motivaciji za nastavno gradivo.
U vannastavnim aktivnostima tehnikog odgoja i informatike koristi se veoma iroka lepeza
razliitih sredstava i pomagala. Samo nabrajanje bez detaljnog uputanja u opis pojedinih nastavnih
sredstava i naina upotrebe u svim sekcijama bi prekorailo obim ovog rada. Ovdje emo se bazirati
samo na dijelu nastavnih sredstava i pomagala koja se koriste u oblasti vannastavnih aktivnosti
mehatronike17
demonstracijska sheme (elektrine i montane), grafikoni, dijagrami, software.
nastavno-radna udbenici, prirunici, dnevnici rada, breadboard-i, elektronske
komponente, izvori napajanje, izlazne jedinice i servo motori.
laboratorijsko-eksperimentalna unimer za mjerenje struje, napona, otpora,
kapaciiteta i dr .
manipulativna klijeta za sjeenje ice, savijanje, pinceta, lupa, pumpica za kalaj i,
odvrtke tazliitih vrsta i veliina, kljuevi i klijeta za vijke.
operativna brusni papir, vijci, pleksiglas, perploa i bakropert, elektronske
komponente, vodovi, tampane i breadboard ploice.
proizvodna turpije i rape, skalpel, pila, lemilica, builica,
Prema uenikoj percepciji koristie se sva tri tipa: auditivna, vizualna i audio-vizualna
sredstva. Detalji primjene bie opisani kod pojedinih vjebi.
U mehatronikim vjebama koristie se i dvodimenzionalana: elektrina i montana ema,
nacrti u ortogonalnoj i kosoj projekciji, ispisi programa za rad maketa, udbenici i radni listii ali i
trodimenzionalni: gotovi elementi, makete, modeli, raunarske simulacije i projekcije, servo motori
i izlazne jedinice.
Statika sredstva koja e se koristiti su elektrina i montana ema, ispis raunarskog
programa, tehnika dokumentacija modela u ortogonalnoj i kosoj projekciji, uputstva i preporuke za
izradu, kontrolu i mjerenja.
Dinamika sredstva koja se koriste su video zapisi, vremenski dijagrami, simulacije rada
kroz softverske pakete, film i TV.

17

Mehatronika je sinergija fine mehanike, elektronike i informatike.

110

12.1.
Elektonika i elektrotehnika
Kao svaka druga nauka tako se i elektrotehnika a kasnije i njena kerka elektronika javljaju
dosta kasno ali razvijaju geometrijskom progresijom. Od otkria nove fizike pojave koja se zove
elektrina energija, jako udne energije koja se kree kroz vrsta tijela, gasove i tekuine bez
ostavljanja vidljivih tragova kretanja do nevjerovatnih efekata koje moe ostvariti. Davne 1800-te
godine Italijanski naunik Alesandro Volta 18 napravio je prvi izvor elektrine energije pomou
elektrolitskih elija, zatim Tomasa Edison (1878.) godine koji pronalazi i proizvodi generatore
jednosmjerne struje a potom Nikole Tesle koji otkriva obrtno magnetno polje i gradi generatore
izmjenine struje (1887.). Nakon toga progres i primjena elektrine struje idu u vie pravaca
nevjerovatnom brzinom. Ova pojava se detaljno prouava i prati. Definiu se pavila i zakonitosti a
elektrotehnika postaje nova nauno-tehnika disciplina.
13.
Historijat
Kada je 1904. godine fiziar (John Ambrose) Fleming prouavajui radove koje je (Thomas
Alva) Edison postavio usavravajui elektrine sijalice, nije ni slutio da e se otvoriti jedna od
nauka koja e se najbre razvijati i uvui u sve pore
tehnike i tehnologije. Dodajui unutar staklenog
balona jo jednu elektrodu izoloranu od grijne niti
napravio je prvu elektronsku cijev - diodu19 .
Ovakva elektronska cijev, tzv dioda, proputala je
stuju samo u jednom smjeru pa se kao takva i
poela koristiti za ispravljanje signala kod
jednostavnog prijemnika. Samo tri godine kasnije
Lee De Forest dodaje jo jednu elektrodu i dobija
da ispravljeni signal bude znatno jai tj omogueno
je pojaavanje signala. Ova elektronska cijev
naziva se trioda i otvara nove puteve za razvoj nove
nauno tehnike grane Elektronike. Grade se prvi
ureaji bazirani na ovoj tehnologiji a posebno su
interesantni: prvi radio prenos signala preko
Atlantika (Marconi 1909.) , radiofonijski prenos
koncerta (Lee De Forest 1910.), i 1946. godine,
Slika 2.8.1.1 Elektronska cijev
prvi raunar. Iako prilino neefikasna po pitanju
iskoritenja elektrine energije, velikih dimenzija,
grijanja i drugih slinih nedostataka, elektronske cijevi su i danas u upotrebi.
Otkrie poluprovodnikih kristala kao to je
selen i sl. te eksperimenti na ovom polju dovode do
otkria poluprovodnike diode. Kanadski fiziar
Julius Edgar Lilienfeld je 1924. Godine patentirao
prvi FET tranzistor a grupa naunika, John Bardeen,
William Shockley i Walter Brattain radei na
zajednikom projektu u Bell laboratioriji 1948.
proizvede prvu poluprovodniku triodu nazvanu
tranzistor20. Tranzistor je daleko manjih dimenzija,
manje se grije i moe raditi na puno niim naponima
od elektronske cijevi to u znatnoj mjeri potie
razvoj raznih ureaja koji postaju manji, prenosivi i
daleko efikasniji po pitanju iskoritenja elektrine

Slika 2.8.1.2. Replika prvog tranzistora

18

http://sr.wikipedia.org/wiki/Elektrina_energija
http://bs.wikipedia.org/wiki/Elektronika
20
Transfer +resistor = prenosni otpornik, ime mu je dao John Robinson Pierce inenjer i teoretiar iz oblasti elektroike
19

110

energije. Primjena tranzistora dalje tee u dva osnovna pravca: kao pojaivaki i kao prekidaki
aktivni elementi. Dalji razvoj elektronike i minijaturizacija nastavljaju se kroz integraciju vie
tranzistora i drugih komponenti na zajednikoj osnovi i tako nastaje tzv integralno kolo ili ee
koriteni naziv ip. Paralelno se razvijaju analogna i digitalna elektonika te se vrlo esto
meusobno i prepliu u funkciji i rjeavanju zadataka obrade signala.
Osnovni elementi, podjela, simboli i primjeri primjene
Elementi koji se koriste u elektronici su standardizovani kako po namjeni, oznakama
elemenata, simbolima, dimenzijama i drugim fiziko elektrinim karakteristikama. Sve vea panja
se posveuje i izradi istih u skladu sa fer odnosom prema prirodi. 21 Sve je vie obavezujuih uredbi,
zakona i pravilnika koji definiu oblast proizvodnje elektronskih komponenata i ureaja.
Jedna od osnovnih podjela elektronskih komponenti je na:
aktivne i
pasivne komponente.
U aktivne komponente ubrajamo sve komponente koje mogu vriti aktivno ispravljanje,
pojaavanje i obradu signala. Pasivni elementi su svi ostali elementi koji na odreen nain pomau
u obradi signala bilo direknim ueem ili odreivanjem radne take aktivnih elemenata.
Pa krenimo redom:
14.

Aktivni elementi

14.1.1.1. Elektronske cijevi

Elektronske cijevi su elementi razliitih namjena. Osim za specijalizovane ureaje kao to su
Geiger-Mler broja, rentgenska cijev, katodna cijev TV i monitora koriste se i danas kao
pojaivake komponente u vrhunskim pojaivaima za muzike instrumente, cijevi za signalizaciju
i slino. Elektronske cijevi opte namjene se dijele prema broju mreica i snazi te graninim
frekvencijama na kojim se koriste. U tabeli 2.6.2.1. dat je pregled oznaka evropskih proizvoaa
elektronskih cijevi. Oznake ine slova i brojevi tako da prvo slovo obiljeava napon ili struju
grijanja drugo (i tree slovo ako ga ima) konstrukciju ( broj mreica) a brojevi koji slijede vrstu
podnoja i kataloku oznaku proizvoaa.
Tabela 2.8.2.1.1. Oznake i kodovi elektronskih cijevi

prvo
slovo
A
B
C
D
E
F
G
H
I
K
P
U
V
X
21

struja
napon grijanja
4 V AC
180 mA DC
200 mA AC/DC
1,4 V DC
6,3 V AC/DC
13 V DC
5 V AC
150 mA AC/DC
20 V AC/DC
2 V DC
300 mA AC/DC
100 mA AC/DC
50 mA AC/DC
60 mA AC/DC

A
B
C
D
E
F
H
K
L
M
Q
W
X
Y

znaenje
drugo( i tree) slovo
dioda detekcijska
duodioda detekcijska
trioda
trioda snage
tetroda
pentoda
heksoda ili heptoda
oktoda
pentoda snage
indikatorska cijev
eneoda
ispravljaka dioda punjena plinom
ispravljaka duodioda
ispravljaka dioda

brojane oznake (prva

cifra)
3 cijev sa staklenim
balonom i oktalnim
podnojem (veliko)
5 cijev sa staklenim
balonom i magnoval
podnojem
6 i 7 staklene minijaturne
cijevi
8 i od 180 do 189
staklene minijaturne cijevi
sa devet noica (noval)
9 staklene minijaturne
cijevi sa sedam noica.

Omerovi, M.(2012): Osnove ekoloke pedagogije-metode ekolokog odgoja,Off-set doo, Tuzla

110

Tako e npr oznaka EL84 biti oznaka za snanu pentodu grijanu sa 6,3V i noval podnojem.
Elektronskim cijevima, iako zasluuju jako veliku panju, se neemo baviti u ovom radu
obzirom da se ne preporuuje koritenje za rad sa djecom osnovno kolskog uzrasta. Razlozi su
jednostavni: opasnosti od strujnog udara. Ove lampe rade sa visokim anodnim naponima koji se
kreu od nekoliko stotina do nekoliko hiljada volti.
14.1.1.2. Poluprovodnici
Elektrotehniki materijali mogu biti podijeljeni prema elektrinim osobinama u tri
kategorije: provodnici, poluprovodnici i izolatori. Specifina otpornost, kao osnovna osobina
materijala u elektrinom smislu, kod provodnika iznosi < 10-3 cm i poveava se sa porastom
temperature. Kod poluprovodnika postoji opseg vrijednosti provodnosti10-3< <105 cm , dok kod
izolatora specifina otpornost ima vrijednosti > 105 cm i smanjuje se sa porastom temperature.
Legenda:
slobodni elektroni
procjep (gap)
upljine
preklop (overlap)
Slika 2.8.2.2.1. slojevi kod provodnika, izolatora i poluprovodnika

a) Provodni materijali spadaju u drugu grupu periodnog sistema (Be, Mg, Zn, Cd). U
provodnike prvog reda spadaju metali i njihove legure pri emu se oni mogu svrstati u etiri grupe:
metali velike provodnosti (bakar Cu, aluminijum Al, srebro Ag i zlato Au), metali male provodnosti
(nikl Ni, gvoe Fe, olovo Pb, kalaj Sn, cink Zn, molibden Mo, volfram W, platina Pt), zatim
otporne legure (cekas, kantal, manganin, konstantan), te specijalni provodni materijali.
Kod provodnih materijala koji imaju preklopljenu provodnu i valentnu zonu pod dejstvom,
naprimjer, elektrinog polja elektroni se mogu premjetati na susjedne vie nivoe ostvarujui tako
elektrinu struju u kolu. Zonska struktura provodnika odgovara metalima prve grupe Mendeljejevog
periodnog sistema. Provodni materijali (Cu, Ag, Au, Na, K) imaju unutar valentne zone
nepopunjene oblinje energetske nivoe.
b) Neprovodni materijali su oni kod kojih je valentna zona sasvim popunjena tako elektroni ne
mogu prei na prvi slobodan nivo. Zato su ovi materijali neprovodni pri uobiajenim veliinama
spoljanjeg elektrinog polja. Tek pri znatno veim razlikama potencijala (npr oko 10 kV) ili pri
znatno viim temperaturama moe doi do pobuivanja elektrona sa vrha valentne na dno provodne
zone.
c) Poluprovodnici imaju fizike osobine koje zavise od strukture valentnih ljuski atoma. Kod
poluprovodnika postoji energetski procjep izmeu valentne i provodne zone koji je manji od 3 eV,
dok je taj procjep kod izolatora vei od 3 eV. Najvei procjep ima dijamant Eg = Eo = 5,47 eV a
kod silicijevog karbida procjep iznosi Eg = Eo =3,26 eV.
Osnovni poluprovodniki materijali su silicijum i germanijum. Elementi su prikazani u
Mendeljejevom sistemu elemenata. Sopstveni (intrinsic) poluprovodniki materijal ima kristalnu
reetku koja se sastoji samo od atoma jednog elementa bez primjesa ostalih elemenata.
Kada se sopstvenom (intrinsinom, istom) materijalu dodaju petovalentne donorske primjese
(neistoe) kao to su fosfor P, azot N, arsen As i antimon Sb, dobija se N tip poluprovodnika.
Dodavanjem trovalentnih akceptorskih primjesa, meu koje spadaju bor B, aluminijum Al,
galij Ga i indijum In, nastaje P tip poluprovodnika.
Treba istaknuti da osobine poluprovodnika pokazuje i niz jedinjenja elemenata iz tree i pete
grupe periodnog sistema (GaAs, GaSb, GaP, InSb,InAs) kao i druge kombinacije.
110

14.1.1.3. Diode
Diode su najee dvoslojni
elementi nastali spajanjem s jedne
strane akceptora (P-tip) a s druge strane
donora (N-tip). Prve diode pravljene su
od bakarnog oksida a kasnije i od
kristala selena. Danas se diode rade od
germanija ili silicija a u zavisnosti od
vrste primjese i naina na koji su
dodavane zavisie i njihova primjena.
U tabeli 2.6.2.2. dat je pregled nekih
tipova dioda sa njihovim oznakama
prema
razliitim
modelima
i
standardima. Rade se u Thrue hole i SMT varijanti.

Slika 2.8.2.2.1.1. Nekoliko izvedbi dioda

Tabela 2.8.2.2.1.1. Primjer nekih tipova dioda

Tip

primjeri oznaka

demodulatorska germanijeva dioda

AA121, OA 81

demodulatorska silicijeva dioda

BA591, BAT18

Snane ispravljake diode

AYxx, BYxxx,
PBYxx, 1N4007

Zenner (stabilizatorske) diode

BZX6V1, BZYxx

Varikap diode
PIN diode
Shotky diode

SFH203,BAP1321
1PS10SB82, CPD82X

08F3157

Tunnel (Esaki) dioda

1N3712

foto dioda
LED
Laser dioda

slika

BA102, BB174

Brze prenosno-naponske (varistordiode)

GUNN dioda

elektrini
simbol

MG1015-16
BL-L4802PD
E30A2CS
D6505l

DUODIODA (dvije diode u istom

kuitu sa zajednikom anodom ili
katodom)

MBR2545CT

Bridge ( Gretz-ov spoj) 4 diode u

mosnom spoju

RS407

110

14.1.1.4. Tranzistori.
Tranzistor je poluprovodniki element pronaen
u laboratorijama Bell-a kao sluajan nus proizvod u
istraivanju to kvalitetnije izrade radarskih dioda.
Nastao je kombinacijom dva P i jednog N ili dva N i
jednog P sloja poluprovodnika. U poetku je raen
kao troslojni element dok se danas proizvodi u jako
puno varijanti i vrsta. Osnovni gradbeni materijali su i
ovdje Silicij ili Germanij. U tabeli 2.6.2.3. dat je
pregled nekih od varijanti tranzistora kako po tipu
tako i po oznakama i elektrinim simbolima (manji
broj).

Slika 2.8.2.2.2.1. neke izvedbe tranzistora

Tabela 2.8.2.2.2.1. Primjer nekih tipova tranzistora

Tip
PNP tranzistor (Ga) Si
-bipolarni
NPN tranzistor (Ga) Si bipolarni
Snani PNP tranzistor
Snani NPN tranzistor

primjeri
oznaka
(AC550)
BC212
2N3906

elektrini
simbol

slika

(AC127)
BC107,
2N3904
(AD162)
BD240
(AD161)
2N3055,
BD709

Tranzistor sa efektom
polja (FET) P kanalni BFJ175
(unipolarni)
Tranzistor sa efektom
polja (FET) N kanalni BF245
(unipolarni)
P-kanalni MOSFET (FET IRFP9240
sa izoliranim vratima)
N-kanalni MOSFET

IRFPS43N50K

IGBT (bipolarni tranzistor 10N40F1D

sa izoliranom bazom)
2SH18
PUT
(Programabile
2N6027
unjunction transistor)
Shotky transistor

PZTM1102

Foto tranzistor

BPW14N

110

14.1.1.5. Jo neke varijante poluprovodnikih elemenata

U elektronskim sklopovima osim navedenih, veoma esto se koriste i drugi poluprovodniki
elementi kao to su:
- Dijak: je poluprovodnika elektronska komponenta koja ima namjenu dvosmjerne
okidne diode, a preteno se upotrebljava za generisanje pobudnog impulsa za trijak ili tiristor. Dijak
ne provodi struju sve dok napon ne dostigne probojnu vrijednost, koja obino iznosi oko 30 V.
- Tiristor (SCR): je etvoroslojni element koji pri propusnoj polarizaciji, slino etveroslojnoj
diodi, vodi struju tek ako prikljueni napon ima dovoljno veliku vrijednost odnosno prijelomni
napon koji moe iznositi od nekoliko desetaka volti do preko kilovota. Najvanija osobina tiristora
je mogunost upravljanja vrlo velikim snagama uz utroak malih iznosa snage. Kad tiristor provede,
napon izmeu anode i katode smanji se na vrlo mali iznos koji je reda veliine 1-2 volta, a struja
poprima veliku vrijednost. Stoga se za tiristor kae da ima karakterisiku negativnog otpora. Kad je
tiristor jednom doveden u stanje voenja, nije mu vie potrebna struja upravljake elektrode.
Tiristor e prestati voditi kad struja koja tee kroz njega padne ispod vrijednosti koja se naziva
struja dranja. ee se koristi kao regulator snage kod ureaja koji rade na izmjeninom naponu,
regulator jaine osvjetljenja, broja obratja motora i sl.
- Triak: je dvosmjerni SCR ili tiristor upravljan naponom na gejtu (uopravljivoj elektrodi se
regulie protok struje u oba smjera.
- Optokapler: je foto upravljivi element koji se koriste za beskontaktno upravljanje i
regulaciju u elektronskim kolima. Slue za galvansko razdvajanje upravljakih jedinica od
visokonaponskih sistema i opasnih napona po ljude ili upravljake ureaje.
Tabela 2.8.2.2.3.1. Primjer nekih tipova ostalih poluprovodnika

Dijak

primjeri
oznaka
DR3

Tiristor

TIC106

Trijak

BTA06, TIC206

Tip

Optokapleri

elektrini
simbol

slika

4N28
MOC3063

14.1.1.6. Integralna kola

Integralna kola predstavljaju mnotvo elektronskih komponenata ujedinjenih sa zajednikim ciljem
i funkcijom na zajednikoj ploici. Prvi put su se pojavila 1961. godine a dijele se prema namjeni i
konstrukciji na:
- Analogna
- Digitalna
Prema tehnologiji izrade
mogu se dijeliti na CMOS i
bipolarna, SMD i Thrue hole te
na IC niske, srednje, visoke i
vrlo visoke integracije. Za na
rad su posebno zanimljivi tzv
mikrokontroleri.
Slika 2.8.2.2.4.1. Izgled nekih izvedbi integralnih kola

110

Tabela 2.8.2.2.4.1. Primjer nekih tipova integralnih kola

primjeri
oznaka
TAA741
LM311
STK040,
TDA2030
LM7805
LM78L05

Tip
Operaciono pojaalo i
komparatori
Pojaiva snage
Stabilizatori napona
Tajmeri i multivibratori

NE555
ICL555

Logika kola

SN74xx
CD40xx

Mikrokontroleri,
memorije i procesori

15.

elektrini
simbol

slika

Attiny2313
PIC16F84..

Pasivni elementi:
15.1.1.1. Otpornici

(a)

(b)

Slika 2.8.3.1.1. Neki primjeri fiksnih otpornika (a) Thrue Hole, (b) SMD

Otpornici su elektronski elementi koji slue za regulisanje jaine struje u kolu. Najbrojniji su
pojedinani elementi u elektronskim sklopovima i izrauju se za razliite vrijednosti: otpora, snage,
podruja napona, graninih frekvencija i klasa tanosti. Ne treba smetnuti s uma ni tehnologije
primjene pa i tu imamo otpornike za montau kroz ploicu- Thrue Hole i za jednostrane
tehnologije SMT Surface Mounting Technology, ili kako ih ee nazivaju SMD komponente to
bi preveli kao Surface Mounting Device. Regulaciju struje vre na nain preuzimanja dijela energije
zbog vlastitog otpora a to dalje ima za posljedicu pad napona. Ova pojava opisana je Ohmov-im
Zakonom kojim emo se baviti tokom praktinih vjebi iz elektronike.
Kako se otpornici rade kao u visokoserijskoj i masovnoj proizvodnji to je njihova izrada
potpuno automatizovana. Vrijednosti koje karakteriu otpornik, njegov otpor, vrni napon i klasa
tanosti, najee se obiljeavaju prstenovima razliitih boja. Standardna forma je obiljeravanje sa
etiri prstena za grafitne i pet prestenova za metal-film otpornike. Simbol za fiksni otpornik je
110

prema evropskom standardu pravougaonik

, to simbolizira grafitnu ipku, a prema

amerikom i japanskom nainu obiljeavanja to je cik-cak linija

koja simbolizira

iani otpornik. Na slici 2.6.3.1.2. dat je primjer i nain obiljeavanja otpornika malih snaga i THtehnologije.

110

Ovaj nain se pokazao kao

jako efikasan i prihvatljiv za brzo
obiljeavanje ali i itanje
vrijednosti pa se slian sistem ali
bez boja koristi i za obiljeavanje
SMD otpornika te jo nekih
komponenti. O emu se radi:
Umjesto prstenova piu se
brojevi a njihova pozicija
predstavlja broj prstena. Tako
npr. SMD otpornik na kojem pie
102 se ita kao 1.0.00 to iznosi
1000 ili 1k.
Boja kojom je obojena
podloga
(tijelo
otpornika)
oznaava toplotni koeficijent.
Nije bitan za ovaj rad te ga
neemo ni pojanjavati.
Drugi bitan podatak je snaga
otpornika. Kod otpornika malih
snaga odreena je veliinom
otpornika dok se kod veih snaga
njena vrijednost pie, direktno, na
tijelu
otpornika.
Na
slici
2.6.3.1.3.
dat
je
pregled
standardnih veliina grafitnih
otpornika prema snazi. Na tabeli
nije data vrijednost od 0,1W jer
su jako rijetki u slobodnoj
prodaji. Obzirom da se metal film
ne rade za snage 0,25W to se kod
njih pomjeraju veliine tako da
0,5W metalfilm ima veliinu kao
0,25W grafitni i tako redom.

broj na
poziciji
cifre

boja

dodati broj nula

tolerancija

crna

bez nula

smea

1%

crvena

2%

narandasta

uta

zelena

0,5%

plava

0,25%

ljubiasta

0,1%

siva

bijela

zlatna

pomnoiti sa 0,1

5%

srebrna

pomnoiti sa 0,01

10%

Slika 2.8.3.1.2. Primjer i nain obiljeavanja otpornika

Postoji jo jedan tip otpornika, tzv iani

otpornici. Koriste se za velike snage i vrlo esto imaju
na svom tijelu navuen hladnjak od rebrastog
aluminijuma za odvoenje toplote.
Vrlo esto se ukazuje potreba za korekcijom
otpora u sklopu radi promjene i podeavanja radne
take nekog aktivnog elementa, promjene pojaanja ili
frekventne karakteristike...U ovu svrhu se koriste
otpornici kojima se moe runo podeavati otpor:

Slika 2.8.3.1.3. Pregled snaga prema veliini

grafitnih otpornika

110

- Promjenljivi otpornici ili potenciometri.

Ova vrsta ima izvedenu
ruicu sa pokretnog dijela
klizaa pomou kojeg se bira
vrijednost otpora u odnosu na
nazivnu vrijednost. Rade se kao
klizni i rotacioni a prema funkciji
promjene otpornosti u zavisnosti
od poloaja klizaa na linearne i
logaritamske. Tako e se,
primjera radi, kao potenciometri
koji slue za regulaciju jaine
zvuka koristiti logaritamski, jer i
samo ljudsko uho ima takvu
funkciju osjetljivosti, a za boju
tona koristie se linearni
potenciometri. Ruica koja slui
za regulaciju pomjeranje
Slika 2.8.3.1.4. Neke od varijanti potenciometara
klizaa kod potenciometara je
izvedena izvan kuita ureaja kako bi se u datom momentu, kad se za to ukae potreba, moglo
vriti korigovanje otpora a samim tim i korekcija funkcije datog ureaja ili signala.
-

Slika 2.8.3.1.5. Audio mikseta na kojoj dominiraju ruice

potenciometara

trimer potenciometri
Za razliku od promjenjivih otpornika,
potenciometara, koji imaju ruicu lijepo
dizajniranu i izvedenu izvan kuita
ureaja
trimer
potenciometri
ili
polupromjenljivi otpornici imaju puno
manji ruicu za iju korekciju je potreban
izvija ili klju. Pomou njih se vri
poetno ili povremeno podeavanje
odreenih stanja ureaja.

Slika 2.8.3.1.6. Neke od varijanti trimer potenciometara

110

- Nelinearni otpornici
To su otpornici koji mijenjaju svoj otpor u zavisnosti od vanjskih uticaja. Paleta ovih otpornika se
stalno poveava a kao takvi koriste se kao razliite vrste senzora il regulatora elektrinih pojava i
signala, opisaemo samo neke koji su interesantni sa aspekta vjebi koje slijede:
a) Foto otpornik (light dependent resistor - LDR) je
otpornik kojemu se u zavisnosti od intenziteta svjetlosti mijenja
otpor. Koristi se kao senzor pojave svjetla ili mraka a sa
pojaavanjem svjetla njegov otpor se smanjuje. Inae
fotootpornik se izrauje od poluvodia sa velikim elektrinim
otporom. Ako svjetlo padne na fotootpornik, sa dovoljno
visokom frekvencijom (granina frekvencija), poluprovodnik e
Slika 2.8.3.1.7. LDR
upiti fotone svjetlosti i izbaciti elektrone, koji stvaraju elektrinu
struju, u zatvorenom strujnom krugu. Materijali od kojih se rade LDR su: kadmij sulfid, olovni
sulfid, indij antimon i germanij-bakar u zavisnosti od posmatranog svjetlosnog spektra.
b) Termistor je temperaturno ovisan otpornik. Postoje dvije vrste, klasificiraju se prema
predznaku njihovog temperaturnog koeficijenta:
o
PTC (engl. Positive Temperature Coefficient) otpornik je otpornik s pozitivnim
temperaturnim koeficijentom. Kako raste temperatura tako se i otpor PTC-a poveava. PTC-i se
esto mogu nai u CRT televizorima u serijskom spoju s demagnetizirajuim namotom gdje se
koriste za osiguravanje kratkotrajnog strujnog udara kroz zavojnicu kada je televizor ukljuen radi
razmagnetisavanja ekrana.
o
NTC (engl. Negative Temperature Coefficient) otpornik je takoer temperaturno
ovisan otpornik, ali s negativnim temperaturnim koeficijentom. Kada se temperatura poveava
otpor NTC-a pada. NTC-i se esto koriste u jednostavnim temperaturnim detektorima i mjernim
instrumentima22.

Slika 2.6.3.1.7 Termistori, a) NTC i b) PTC

o
Metal oksid arester (MOA) ili Varistor je specijalni tip otpornika koji mijenja svoj
otpor s porastom napona, ima vrlo veliki otpor na niskom naponu (ispod okidnog napona) i vrlo
niski otpor na visokim naponima (iznad okidnog napona). Koristi se u sklopovima za
prekonaponsku zatitu. Gotovo pa je obavezan dio svake napojne jedinice osjetljivih ureaja kao to
su raunari, kuna kina, TV isl.

22

http://bs.wikipedia.org/wiki/Otpornik

110

15.1.1.2. Kondenzatori
Kondenzatori kao gomilita elektrine energije
su jako bitan elemenat svih elektrinih i
elektronskih sklopova. Osnovu ine dva paralelna
provodnika odreene povrine meusobno
razdvojeni odreenim dielektrikom (izolatorom).
Od vrste izolatora uveliko e zavisiti karakteristike
kondenzatora a osnovna podjela i ide u tom smjeru.
Slika 2.8.3.2.1. Izgled nekih varijanti kondenzatora
Pored konstrukcije i vrste izolatora vrijednosti koje
odreuju kondenzator i njegovu namjenu su elektrine vrijednosti kapaciteta i radnog (vrnog)
napona. U Tabeli 2.6.3.2.1. dat je pregled nekih varijanti kondenzatora, njihov izgled i simbol.
Tabela 2.8.3.2. 1. Primjer nekih tipova kondenzatora

Tip

primjeri
oznaka

Blok kondenzator Thrue

Hole/SMD

104K

Elektrolitski kondenzator
(polarizovani)

100F/16V

Folijski ( stearin, mica..)

elektrini
simbol

slika

104K

Polupromjenljivi (trimer)
kondenzatori

Promjenljivi kondenzatori

Osnovna jedinica za elektrini kapacitet je 1 Farad. Obzirom da je ovo jako velik kapacitet i
veoma je rijetko u upotrebi koriste se manje jedinice:
- 1 mili Farad [ 1mF = 10-3 F ], (0,001 F )
- 1 mikro Farad [ 1F = 10-6 F ], (0,000 001 F)
- 1 nano Farad [ 1 nF = 10-9 F ], (0,000 000 001 F)
- 1 piko Farad [ 1 pF = 10-12 F ], (0.000 000 000 001 F)
Zahvaljujui osobini da im se otpor mijenja u zavisnosti od frekvencije te da za jednosmjerne
struje imaju beskonano veliki otpor nali su veoma iroku primjenu u elektronici i elektrotehnici.
Slue za razdvajanje jednosmjerne od izmjenine komponente, filtriranje (peglanje) pulsirajuih
napona, zajedno sa otpornicima ili zavojnicama ine oscilatore (titrajne krugove)...Blok
kondenzatori su obino malih kapaciteta koji se kreu od 1 pF do 0,1 F a naponi idu od 50V pa do
nekoliko hilljada volta. Veoma su brzi i koriste se za bokiranje impulsnih smetnji, oscilatorne
krugove i u VF tehnici. Sttearin, micca i drugi folijski kondenzatori zbog komplikovane tehnologije
izrade a samim tim i cijene su prilino skupi te se koriste u NF tehnici, kao bipolarni kondenzotari
za elektrotehniku a kapacitet im se kree od nekoliko piko Farada do nekoliko mikrofarada.
Elektrolitski kondenzatori, kako im samo ime kae, kao izolatore koriste rastvore ili elektrolite.
ime se dobija veoma velik kapacitet ali i veoma nizak radni napon. Imaju veoma iroku primjenu
u ispravljaima kao filteri, NF tehnici za razdvajanje komponenti istosmjerne i izmjenine struje.
Mana im je to se mora strogo voditi rauna o radnom naponu, radnoj temperaturi i polarizaciji jer
110

im prekoraenja skrauju vijek trajanja (isuivanje elektrolita) ili pak stvaraju trenutni proboj
(eksplozija ili napuhavanja). Pojam koji se vezuje za kondenzatore u teorijskoj elektronici je
1

kapacitivni otpor ili reaktancija a rauna se po izrazu: X c 2fC , gdje su: f - frekvencija u Hertzima a C je kapacitet u Faradima.
Obiljeavanje kondenzatora je slino kao i kod otpornika, obiljeavaju se bojama ili brojem u
istom kodnom sistemu s tim to su ovdje obuhvaene obavezne vrijednosti: kapacitet, tolerancija i
radni napon.

broj na
poziciji cifre

boja

dodati broj nula

(faktor)

tolerancija

radni napon

crna

bez nula

20 %

smea

1%

100 V

crvena

2%

250 V

narandasta

2.5 %

uta

zelena

5%

plava

ljubiasta

siva

bijela

10 %

400 V

Slika 2.8.3.2.2. obiljeavanje bojama

Obiljeavanje bojom se koristi uglavnom kod

keramikih kondenzatora zbog malih dimenzija,
ako se koristi obiljeavanje briojem u kodu onda se
radi kao u tabeli samo se ne boji neko vrijednosti
po pozicijama se direktno ispisuju brojem. Npr.
104 znai prepisati prvu i drugu cifru i dodati etiri
nule dobivena vrijednost je u piko Faradima:

110
Slika 2.8.3.2.3. Izgled kondenzatora sa direktnim
ispisom (nekodirano)

10 0000 pF = 100 nF = 0,1 F ako na disku ima i slova kao to su k, j i sl. Onda je to oznaka
tolerancije. Za na rad ti podaci nisu bitni.
Radi li se o kondenzatorima veih kapaciteta i napona i njihova konstrukcija je krupnija te se na
njima ispisuju svi relevantni podaci direktno.
15.1.1.3. Zavojnice
Svojim elektromagnetnim dejstvom (indukcijom) priguuju visokofrekventne struje a u
saradnji sa kondenzatorima koriste se kao filteri, oscilatori i slini sklopovi kod radio ureaja.
Poto su za jednosmjernu struju praktino kratak spoj a za izmjeninu relativno visok otpor to se
koriste i za razdvajanje ove dvije komponente signala.
Zavojnice, slino kao i kondenzatori, se smatraju otpornicima ija vrijednost zavisi od
frekvencije s tim to su zavojnice tj. induktivni otpor u potpunosti suprotan kapacitivnom otporu.
to je frekvencija vea to je
otpor vei a za jednosmjernu
struju su gotovo kratak spoj.
Ova osobina im daje visoku
upotrebnu
vrijednost
u
konstrukcijama
filtera,
oscilatora i uopte radio
tehnike. Induktivni otpor se
X l 2fL pri
rauna kao:
emu
su:
f
frekvencija
a
L induktivitet zavojnice.
Induktivitet zavojnice
zavisi od prenika i duine
zavojnice, broja namotaja i
vrste materijala od kojeg je
izgraena jezgra.
Osnovna
jedinica za induktivitet je
L=[1H]. Ova jedinica je velika
pa se ee koriste manje
jedinice sa prefiksima opisanim
kod kondenzatora. U zavisnosti
od namjene zavojnice se mogu
Slika 2.8.3.3.1. izgled nekih od zavojnica
raditi bez jezgra (tzv.zrane ili
neki drugi materijal koji nema feromagnetne osobine) ili sa nekim jezgrom od feromagnetnih
materijala. Tako da se za niske frekvencije jezgra rade od izoliranih limova a za VF od metalnih
prahova spojenih raznim ljepilima ili epoksidnim smolama. U tabeli 2.6.3.3.1. dat je pregled nekih
varijanti induktora, elektrini simbol i izgled.

110

Tabela 2.8.3.3. 1. Primjer nekih tipova induktiviteta (zavojnica)

Tip

primjeri
oznaka

Thrue
Hole/SMD
induktivitet (zrani)

101

Induktivitet
jezgri

270

na

feritnoj

elektrini
simbol

slika

induktivitet na limenoj
jezgri
Polupromjenljivi (trimer)
induktiviteti

Ako se u osi jedne zavojnice postavi jo jedna ili vie njih ili pak ako se na istom jezgru namota
vie zavojnica onda se dobije transformator. Po definiciji: transformatori su ureaji za podesno
mijenjanje naizmjenine struje i napona. Dijele se prema frekvenciji, snazi i vrsti jezgra na zrane,
otvorene, zatvorene i auto transformatore te transformatori sa fiksnim i promjenljivim prenosnim
odnosom i induktivitetom. N aslici 2.6.3.3.2. prikazan je asortiman razliitih varijanti
transformatora (VF, NF i mrenih).

a)

b)

c)

d)
e)

Slika 2.8.3.3.2. ematski prikaz i nekoliko varijanti transformatora

Na slici 2.6.3.3.2. a dat je ematski prikaz nekih varijanti transformatora pa prvi simbol lijevo
odgovara slikama pod b) transformator sa EI jezgrom od lima i c) torusni transformator takoe od
lima. Drugi simbol predstavlja transforamtor na feritnom jezgru slike pod d). Trei simbol je zrani
trafnsformator, etvrta slika je tzv autotransformator dok peta slika predstavlja promjenljivi
transformator. Na slici pod e) je jedan snani mreni visokonaponski transformator hlaen uljem.
Inae transformatori su najsavreniji ureaji. Ako se dimenzioniu (proraunaju) pravilno njihovi
gubici e biti manji od 1% to je nevjerovatno uzme li se u obzir da je stepen iskoritenja parne
turbine oko 30-33% a benzinskog motora samo 18-20 %.
15.1.1.4. Standardne vrijednosti pasivnih komponenata
Visoko serijska proizvodnja podrazumijeva proizvodnju velikih koliina istih komada. Budemo
li radili svaki otpornik, induktivitet ili kondenzator u bilo kojoj vrijednosti onda bi to bilo jako
skupo i vie se ne bi smatralo visoko serijskom ili masovnom proizvodnjom. Da bi smo uklopili
potrebe u standardne vrijednosti postavljene su tzv serije proizvodnih vrijednosti. Uokvireno u
dozvoljena odstupanja 20 %, 10%, 5 %, 2,5 %, 1 % itd uspostavljaju se vrijednosne serije koje
moraju ispuniti zahtjeve tanosti u okviru tolerancije:

110

Tabela 2.8.3.4.1. pregled serija vrijednosti u zavisnosti od tolerancije

Za klasu tanosti 20 % rade se osnovne serije (prve dvije cifre), serija E 6

10
15
22
33
47
Za klasu tanosti 10 % rade se osnovne serije (prve dvije cifre), serija E 12
10
12
15
18
22
27
33
39
47
56
68
Za klasu tanosti 5 % rade se osnovne serije (prve dvije cifre), serija E 24
10 11 12 13 15 16 18 20 22 24 27 30 33 36 39 43 47 51 56 62 68 75
Za klasu tanosti 1 % rade se osnovne serije (prve tri cifre), serija E 96
10.0
10.2
10.5
10.7
11.0
11.3
11.5
11.8
12.1
12.4
12.7
13.3
13.7
14.0
14.3
14.7
15.0
15.4
15.8
16.2
16.5
16.9
17.8
18.2
18.7
19.1
19.6
20.0
20.5
21.0
21.5
22.1
22.6
23.7
24.3
24.9
25.5
26.1
26.7
27.4
28.0
28.7
29.4
30.1
31.6
32.4
33.2
34.0
34.8
35.7
36.5
37.4
38.3
39.2
40.2
42.2
43.2
44.2
45.3
46.4
47.5
48.7
49.9
51.1
52.3
53.6
56.2
57.6
59.0
60.4
61.9
63.4
64.9
66.5
68.1
69.8
71.5
75.0
76.8
78.7
80.6
82.5
84.5
86.6
88.7
90.9
93.1
95.3

68
82
82 91
13.0
17.4
23.2
30.9
41.2
54.9
73.2
97.6

Otpornici sa dozvoljenim odstupanjem od nazivne mjere (tolerancijom) od 20, 10 i 5 %

obiljeavaju se sa 4 prstena ili SMD sa 3 cifre dok se otpornici ( kondenzatori i induktiviteti takoe)
obiljeavaju sa 5pet prstenova odnosno 4 cifre.
Ovo treba znati kod prorauna te traiti najbliu vrijednost koja odgovara izraunatoj. Kada se
radi o otpornicima za LED onda uzimamo prvu veu vrijednost, na primjer izraunali smo da otpor
treba biti 80 a imamo otpornike sa tolerancijom od 10% ( karbon film sa 4 prstena) trait emo
otpornik od 82 ili izraunali smo vrijednost od 420 uzimamo otpornik od 470 .
15.1.1.5.

Jo neki materijali i komponente koji se koriste u elektronici

- tampane ploice PCB (eng = printing circuit board) slue za mehaniko i elektrino
povezivanje i uvrivanje gradivnih komponenti. Mogu se dijeliti prema slojevima provodnika: na
jednostrane, dvostrane i vieslojne, zatim prema izolatoru na kojem su natampane veze na
pertinaks ( FR-1, FR-2 i FR-3) i vitroplast (FR-4). Pertinaks je vrsta termoplastike nalik na tvrdi
karton (esto ga tako i zovu) i smee je boje, dok je vitroplast proziran i svijetlo zelene do svijetlo
smee boje i daleko boljih perfomansi kako mehanikih tako i elektrikih te se u profesionalnoj
industriji kod visokokvalitetnih ureaja iskljuivo i primjenjuje FR-4. Izrauju se razliitim
postupcima a najkvalitetniji je foto postupak i moe se raditi kao Thrue Hole i SMD te kao
univerzalne ili definisane namjene. Samu tehniku neemo obraivati jer nema znaaj za ovaj rad.

Slika 2.8.3.5.1. PCB a) pertinax, b) vitroplast dvostrani i c) SMD PCB sa zalemljenim komponentama

- Sama tampana ploica se primjenjiuje u elektronici jednokratno bez obzira da li se radi o

univerzalnoj i li joj je namjena definisana elektrinom emom. Njeno razlemljavanje nema puno
smisla. Za ovaj rad su interesantnije podloge koje obezbjeuju ponovnu upotrebu tzv Reuse ploice.
Predstavnik ove grupe su Bread boardi ploice koje obezbjeuju povezivanje komponenti
jednostavnim ubadanjem komponente u leite. Rade se u razliitim veliinama i varijantama. Mi
emo koristiti tzv Half size bread board.

110

1
3
2
a)

b)

c)

Slika 2.8.3.5.2. Primjeri Breadborda a) half size, b) full size i c) Arduino varijanta

Osobine ovih ploica smijenog naziva (eng. Breadboard= daska na kojoj se ree hljeb) su da
linije 1 i 2 meusobno u spoju cijelom duinom ploice i obino slue za prikljuak napajanja (+ ili
pol baterije) rupice koje se nalaze izmeu njih popreno dijele se u dvije grupe tako da je svakih
5 rupica u nizu popreno spojeno meusobno. (Oznaka 3 na slici 2.6.3.5.2.a.)
Na slici 2.8.3.5.3. je nactr breadborda koji e biti upotrijebljen pri obradi vjebi naeg rada.
Ova ploica ima 20 prikljuka za + pol i 20 prikljuka za - pol napajanja te dva puta po 23
spojne linije sa 5 kontakata to je ini veoma upotrebljivom univerzalnom prototip ploicom sa 270
spojnih mjesta.

Slika 2.8.3.5.3. Izgled naeg breadborda

110

15.2.

Primjeri vjebi iz elektronike i elektrotehnike

Serija vjebi koje e biti obraene u ovom radu su pedagoki odabrane vjebe sa jasno
definisanim ciljevima i zadacima te s namjerom uspostave korelacije sa predmetima kao to su
fizika, matematika, tehniki odgoj i informatika. Osnovni cilj je da se definisanim pedagokometodikim postupcima obezbijedi pedagoka spirala koja e obraivati elemente elektrotehnike,
elektronike, mikroelektronike i mehatronike a znanja induktivno prezentovati i od strane uenika
usvajati. Prije obrade pojedinih vjebi uenicima podijeliti radne listove na kojima su iscrtani
simboli elemenata koje emo koristiti, tabele sa uputstvom za itanje boja kod otpornika i
kondenzatora i osnovne jednaine iz elektrotehnike (Ohm-ov Zakon, kirhofova pravila, serijska i
paralelna veza otpormika i kondenzatora). Tokom cjelokupne obrade rada, sve vjebe koje budu
prezentovane baziranu su na jednom jedinom kompletu, nazovimo ga MK-01, koji sadri sledee
elemente:
- Breadbord ........................................................................................... 1 kom
- LED (crvena, uta i zelena) ............................................................po 1 kom
- Tranzistor 2N3904 ...............................................................................3 kom
- Otpornik 330 - 470 ..........................................................................3 kom
- Otornik 12 k .....................................................................................2 kom
- Otpornik 100 k .................................................................................2 kom
- Potenciometar 100k ......................................................................... 1 kom
- Kondenzator blok 100 nF ....................................................................1 kom
- Kondenzator elektrolitski 47 F/10V ................................................. 2 kom
- Dioda 1N4148 .................................................................................... 1 kom
- Fotootpornik (LDR) ........................................................................... 1 kom
- LPT programator ..............................................................................1 kom
- Serijski motor 5V ............................................................................... 1 kom
- Taster .................................................................................................. 2 kom
- Spojni vodovi elastini sa iglicom na zavretku .............................. 10 kom
- Mikrokontroler ATTiny 2313 ..............................................................1 kom
16.
Elektronika, vjeba prva
Ovom vjebom e biti realizovan spoj LE diode u seriju sa otporom, ograniavanje struje i
protraun vrijednosti predotpora.
Poto smo se upoznali sa osnovnim simbolima koji se koriste u elektronici, da preemo na
praktian rad. Naravno, simbola ima jo mnogo ali emo ih mi ukljuivati po potrebi, kako nam
koji bude trebao za odreene vjebe. Ovu vjebu radi pet grupa od po dva uenika (rad u parovima).
Vjebu radi jedan a potom postupak ponavlja drugi uenik.
Zadatak je spojiti LE diodu na izvor, bateriju od 4, 5V koju inae koristimo u veini vjebi.
ta trebamo znati: LE dioda je svjetlosni element koji se napaja strujno, to znai da se
nipoto ne smije spajati direktno na izvor elektrine energije. Dakle, spaja se preko odreenog
predotpora. U naem kompletu imamo 3 LE deiode: crvena, uta i zelena. Sve tri su prenika 5mm
i maksimalne propusne struje od 20 mA. Spojimo jednu po jednu na izvor preko otpornika od 430
Oma da vidimo koliki je pad napona na svakoj od njih.

a)
b)
Slika 2.9.1.1. a) elektrina i b) montana ema

110

EMS = 4, 5V
UD = 1, 94V za utu LED
UD = 1, 85V za crvenu LED
UD = 2, 9V za zelenu LED
Ako je: EMS = UR + UD onda moemo pisati da je UR = EMS - UD a iz istih spoznaja
moemo odrediti minimalne vrijednosti otpornika za struju od 20 mA (Omov zakon):
Za zelenu LED: UR = EMS - UD UR =4, 5V-2,9V UR = 1,6 V Rmin=UR/I
Rmin=1,6V/0,020A Rmin= 80 iz tabele uzimamo 82
Za utu LED: UR = EMS - UD UR =4, 5V-1,94V UR = 2,56V Rmin=UR/I
Rmin= 2,56V/0,020A Rmin= 128 iz tabele uzimamo 150
Za crvenu LED: UR = EMS - UD UR =4, 5V-1,85V UR = 2,65V Rmin=UR/I
Rmin= 2,65V/0,020A Rmin= 132,5 iz tabele uzimamo 150
Ne treba pretjerivati, tako da zbog sigurnosti i to dueg vijeka trajanja, struja kroz diodu ne
treba biti vea od 10 do 15 mA. To se nee primijetiti na intenzitetu svjetla a pogotovo je nebitno za
nae vjebe.
Ishodi koje treba postii ovom vjebom su: uenik treba da nakon ove vjebe sam spoji
jedostavno serijsko kolo sa jednim otporniko i LE diodom, prikljui voltmetar i izmjeri padove
napona na pojedinim elementima kola, primjenom Omovog Zakona izrauna potrebne parametre
struja napon otpor i analizira njihovu meuzavisnost. Da razlikuje LED kao strujni potroa od
sijalica koji su naponski potroai.
17.
Elektronika, vjeba druga
Ova vjeba treba da obradi serijsku vezu dvije ili vie LE dioda. Za ovu vjebu uzeemo LE
diode iste boje. to se tie serijskog spajanja, saberemo sve padove napona i onda regulaciju
vrimo sa ostatkom napona na otporniku. Npr: ako spojimo dvije crvene LED-ice ukupan pad
napona na njima e biti U= 2UD, U = 21,85V U =3,7V.
Dio
napona
koji
treba
kompenzirati
pomou
otpornika
je
UR=4,5V-3,7V odnosno UR=0,8V . Da struja ne bi prela vrijednost od 20 mA, otpornik treba imati
minimalnu vrijednost od R = U / I odnosno R = 0,8 V / 0,02A R = 40 . Iz tabele biramo prvi
vei a to je 47 .

b)
a)
Slika 2.9.2.1. srijski spoj dvije LED i otpornika, a) elektrina i b) montana ema

110

Provjerimo kolika je greka: Ako je poslije oduzimanja napona koji ostaje na serijski spojenim
LE diodama (a njih uvijek treba spajati serijski) na otporniku ostane 0,8V i pri otporu od 40 tee
struja od 20 mA, kolika e struja tei pri otporu od 47 .
Opet koristimo Omov Zakon:
U
I ;
R

0,8V
47

I 17mA : Razlika u struji je neznatna i po pitanju intenziteta svjetlosti

sigurno neprimjetno i za fine optike instrumente a kamoli za ljudsko oko. Ono to emo sigurno
dobiti je znatno dui vijek trajanja LE diode. Budemo li cjepidlaili moe se provjeriti i greka,
ovo se moe traiti od uenika sedmog razreda da izraunaju jer oni u prvom polugoditu rade
procentualni raun iz matematike i izraunavanje procentualne greke iz fizike. Ako je struja manja
100% I1 I 2
za 3 mA to bi znailo da je procentualna greka p
pri emu je
I1
p - procentualna greka, I1 - struja sa otpornikom od 40 , I2 - struja sa otpornikom od 47 .
100% 20 17
300%
p
; p
p 15% Nije malo ali nema bitan uticaj na intenzitet svjetla. Ljudsko
20
20
oko, kao i uho, ima logaritamski senzibilitet i perceptivnost.
elimo li spajati u paralelu vie LE dioda poeljno bi bilo svaku spajati preko vlastitog
otpornika. Ipak, proizvodnja dioda nije tako savren postupak pa bi se paralelnim spajanjem dioda
preko zajednikog otpornika imalo za rezultat nejednak intenzitet svjetla pojedinih dioda ili ak
izostajanje rada pojedinih dioda. Proraun za ovakav spoj ide kao u vjebi prvoj s tim to je
dovoljno izraunati samo jedan otpornik za jednu diodu u jednoj boji. Razliiti otpornici e trebati
ako se radi o paralelnoj vezi vie dioda razliitih boja. Postupak neemo ponavljati, obraen je u
vjebi prvoj.

Slika 2.9.2.2. Paralelno vezivanje LE dioda

A ta je sa snagom?! Gdje ima struje ( i napona) vrie se i rad. Kod otpornika se taj rad
manifestuje zagrijavanjem istog. Pa da i to izraunamo ( jo malo fizike )! Snaga otpornika koji
se koriste u naim vjebama je 0,25W, provjerimo da li e zadovoljiti uslove za spoj iz ove vjebe:
Najvei pad napona je na otporniku koji se spaja sa crvenom LE diodom: P=UI,
P=2,65V 0,017A P = 0,04505 W ili jo bolje, fiziari vole da malo zakomplikuju te tvrde da
je: termika snaga jednaka umnoku kvadrata struje i orpora potroaa. E pa izraunaemo i to:
P = I2 R P = (0,017)2 A 150 P = 0,000289 A150 P = 0,04335 W. Iz navedenog
prorauna vidljivo je da e otpornik biti optereen sa najvie 1/6 svoje snage to znai da se njegovo
zagrijavanje nee osjetiti.
Ishodi koje treba postii ovom vjebom su da uenik zna primijeniti Ohm-ov zakon za dio
elektrinog kola, pravila spajanja LE dioda u serijsku i paralelnu vezu, razlikovati ove dvije veze i
kada e koja verzija biti upotrijebljena. Izraunati snagu potroaa.

110

18.

Elektronika, vjeba trea,

Zadatak ove vjebe je da uvedemo novi aktivni element, tranzistor, i uoimo nain
funkcionisanja tranzistora kao pojaivaa te napraviti zanimljiv sklop pomou kojeg se moe
regulisati jaina kojom svijetli LE dioda. Ureaj se napaja iz depne baterije napona 4,5V otpornici
su R2 = 430 , R1 = 12 k a potenciometar je od 100 k. Transistor je iz kompleta 2N3904, NPN
tipa. Otpornik R2 slui za ogranienje struje kroz LE didodu, a R 1 ograniava struju baze. Da
vidimo ta se deava i kakve su struje u kolu.

b)

a)

Slika 2.9.3.1. a) elektrina i b) montana ema sklopa vjebe tree.

Pri poloaju potenciometra krajnje desno kada je njegova vrijednost 0 oma intenzitet kroz
crvenu
LE
diodu
e
biti
najvei
tj.
kroz
nju
e
tei
struja
I2=(U-UD)/R2 (2,65/430) , morali smo oduzeti pad napona na crvenoj LE didodi od 1,85V to
iznosi 0,0062A ili 6,2 mA. Pad napona kolektor-emiter je zanemarivo mali (0,2V) pa ga i ne
uzimamo u obzir, ovaj put. Struja baze je I1 =(U-UBE)/R2 ovdje se mora uzeti u obzir pad napona na
tranzistoru Baza-Emiter koja iznosi 0,5-0,7V (4,0/12000) to je 0,00033A ili 0,333mA. Nije teko
izraunati koliko je pojaanje tranzistora u ovom sluaju: =I2 /I1 = 18,8. Pojaanja koja se
mogu dobit kod naeg tranzistora idu ak do = 300 to se moe nai u tzv Datasheet-u za ovaj
transistor ili nekoj od uporednih tablica tzv. vademecumi. Tamo emo nai i da je maksimalna struja
kolektor-emiter ICE=0,2A maksimalna snaga PTOT =0,625W maksimalan napon kolektor emiter
UCE=40V
termiki otpor kuita Rt =83C/W. Provjerimo snagu i ostale elemente:
P =UCE I2 =0,2 0,062 P = 0,0124W, ako se temperatura kuita povea za 83C za svaki Wat
snage znai da e se temperatura tranzistora poveati za 1C pri maksimalnoj struji, neprimjetno zar
ne!
Ishodi koje teba postii u ovoj vjebi su sledei: uenik treba da razumije osnovni princip
spoja tranzistra kao pojaivaa, da zna napraviti sklop, izmjeriti karakteristine napone. Uoiti
faktor pojaanja i kako se jako malom promjenom struje baza-emiter moe izazvati velika promjena
struje kolektor-emiter. Argumentovati disipaciju tranzistora i koristiti se radnim tabelama
(datasheet) elektronskih komponenti23.

23

http://www.fairchildsemi.com/ds/2N/2N3904.pdf

110

Slika 2.9.3.2. Izvod iz Datasheet-a za tranzistor 2N3904

110

19.

Elektronika, vjeba etvrta

U ovoj vjebi obradiemo upotrebu senzora. Ovo je nastavak prethodne vjebe gdje e na isti
sklop, uenici zamijeniti fiksni otpornik od 12 k fotoosjetljivim otpornikom tzv. LDR-om.
Predviene su dvije vjebe koje su poznate kao detektor svjetla i detektor mraka. Sama konstrukcija
oba sklopa je slina a zadatak uenika u sutini i jeste da uoe razliku i time shvate logiku
djelovanja sklopa. Foto otpornik ili krae LDR ima tu osobinu da u mraku ima jako veliki otpor. U
zavisnosti od intenziteta svjetla otpor mu se smanjuje. Prva varijanta je da se pojavom svjetla
pojaava (pali LE dioda). Prag ukljuivanja se podeava potenciometrom spojenim u seriju sa LDRom.

b)

a)

Slika 2.9.4.1. Elektrina a) i montana ema detektora svjetla

Mogua je i druga varijanta, da se sa nestankom svjetla upali LED. Ovaj sklop se moe
praktino primijeniti u industriji i domainstvu. Ako se umjesto LED stavi rele moe se automatski
paliti ulina rasvjeta i sl. Kako radi!? Struja I1 tee kroz R1 i LDR, pa e se samim tim javiti i
padovi napona na ovim otpornicima (UR1 i ULDR = UBE) Onog momenta kada pad napona pree
granicu otvaranja tranzistora, LED e se upaliti. elimo li da te promjene ne idu brzo, i da nam se
ne gasi svjetlo pri kratkotrajnim osvjetljavanjima, npr. nailazak automobila, potrebno je uz LDR
dodati kondenzator veeg kapaciteta (dodano iscrtkano na elektrinoj emi).

a)

b)
Slika 2.9.4.2. detektor mraka, elektrina ema a) i montana ema b)

Ishodi koje treba postii ovom vjebom su: uenik reba da zna primijeniti osnovne sklopove
sa senzorima, princip rada jednostavnih senzora i njihova implementacija u sklopovima automatike
i robotike. Konstruisati jednostavniji sklop sa fotosenzorom te analizairati druge aspekte primjene.

110

20.

Elektronika, vjeba peta,

U ovoj vjebi bie obraen tranzistor kao sklopka. Svaki transistor koji ima pojaanje preko
100 moe se koristiti kao prekidaki transistor. Dovoljno je prei prag okidanja i da tranzistor
provede struju kao obian prekida. Naravno da on to radi i bolje, puno je bri i nema varnienja.
Najee se i koriste kao takvi, ili kao pojedinani elementi za ukljuivanje ili iskljuivanje veih
potroaa ?! malom strujom ili kao spoj vie elemenata u tzv multivibratore.
Zadatak ove vjebe je prema elektrinoj i montanoj emi sastaviti sklop kojim emo
upravljati malim serijskim DC motorom. Ako bi smo umjesto DC motora upotrijebili rele mogli
bismo upravljati velikim potroaima kakvi su industrijski mono i trofazni elektromotori, rasvjeta i
sl. A da ne dolazimo u dodir sa, po ljudski ivot, opasnim naponima. To je tzv galvansko odvajanje.
Mala dioda (1N4148) koja je spojena naopako slui da pokupi opasne napone koji se javljaju
elektromagnetnom indukcijom kod induktivnih potroaa, relei, motori..i svi koji imaju zavojnice.
Ovom vjebom emo pokazati da se tranzistor moe dovesti u tzv zasienje veoma malom
strujom. Uzmemo li u obzir da je na bazu dovedi struja preko otpornika od 12 k iz baterije od 4,5
V te da na bazi ostaje oko 0,5 V uz pomo, ranije nauenog, odrediemo jakost te struje.
U b 4,5 0,5 V U b 4V ;
Ib

Ub
4
; In
I b 0,3 mA
R
12000

a)
b)
Slika 2.9.5.1 Tranzistor kao sklopka, a) elektrina i b) montana ema

Ishodi koje treba postii ovom vjebom su sledei: uenik treba da zna napraviti jednostavniji
sklop u kojem e tranzistor raditi kao sklopka, pojavu kontra-elektromotorne sile koja nastaje
elektromagnetnom indukcijom i kako ukloniti njena tetna dejstva. ta je, kako je projektiovati i
kakav je znaaj galvanskog odvajanja u ureajima i sklopovima za upravljanje.
21.

Elektronika, vjeba esta

U ovoj vjebi obradiemo posebnu kombinaciju, sklop sa dva tranzistora tzv tranzistor kao
multivibrator. Vidjeli smo kako rade kao pojedinani elementi, sada emo nauiti kako rade u
parovima. Najee konstrukcije parova tranzistora kao sklopki su tzv multivibratori. Postoje tri
varijante multivibratora to su:
- Bistabilni,
- Monostabilni i
- Astabilni,
110

Pa krenimo redom:
a) Bi-stabil (lat: bi = dvostruk), radi na nain da je tranzistor zakoen (strujno kolo otvoreno
tj. ne tee struja) sve dok ga ne pobudimo vanjskim pozitivnim impulsom kada postaje i ostaje
otkoen, strujno kolo zatvoreno. Ovo se vrlo esto u literaturi naziva i logikom jedinicom. U tom
stanju ostaje sve dok ne pobudimo drugi tranzistor u sklopci tj dovedemo pozitivan impuls na
njegovu bazu. Naravno ovdje govorimo o NPN tranzistorima kakav je 2N3904 u naem sluaju.
Ako bi smo koristili neki PNP tranzistor kakav je npr. 2N3906 onda impulsi koje dovodimo moraju
biti negativni ali i izvor napajanja i LED bi takoe zamijenili polarizaciju ( sve naopako ).
Zadaci ove vjebe su da uenici savladaju osnovna znanja o multivibratorima, uoe
mogunosti primjene, naprave po jedan od svake vrste te shvate razlike izmeu njih. Takoe
nauie da izraunaju tzv RC konstantu i odrede vrijeme trajanja impulsa kod RC kola.

b)

a)

Slika 2.9.6.1 Bistabilni multivibrator, a) elektrina i b) montana ema

b) Monostabilni multivibrator (lat: mono = jedan) karakterie osobina da nakon dovoenja

impulsa (pritiska tastera) tranzistor provede i zatvori strujno kolo te u tom stanju ostaje odreeno
vrijeme a potom se ponovo sam iskljui. Koliko dugo e ostati u vodljivom stanju zavisi od tzv
RC konstante. Izraunavanje je krajnje jednostavno t = 0,7RC. Uzme li se sve veliine kao
osnovne jedinice u SI sistemu, znai kapacitet kondenzatorima u Faradima, otpor u Omima vrijeme
e se dobiti u sekundama. Mi emo koristiti kondenzator od 47 F ( to je 0,000 047 F) i otpornik od
100 k ili 100 000 , vrijeme dranja e biti:
t = 0,7R C; t = 0,70,000 047 100 000 t = 3,3 s
Naravno pravi proraun je neto sloeniji te monostabil prolazi kroz tri stanja ali djeci
osnovnokolskog uzrasta ne smijemo previe komplikovati, smatram da je ovo savim dovoljno.
Prema naem proraunu, kada pritisnemo taster LE dioda e se upaliti i nakon putanja tastera sijati
e jo 3,3 sekunde. Upotrijebimo li vei kondenzator ( ili otpornik) i vrijeme za koje e LED sijati
e se produiti.

a)

b)

Slika 2.9.6.2. Monostabilni multivibrator, a) elektrina i b) montana ema

110

Eksperimentiimo sa razliitim vrijednostima otpornika (krajnji gornji-desni) i elektrolitskog

kondenzatora, da vidimo ta e se desiti. U svrhu eksperimentisanja kola ima pet kompleta MK-01
i u njim su namjerno uvrteni razliiti elektrolitski kondenzatori.
c) Astabilni multivibrator (lat: a = ne) je multivibrator koji ima oba nestabilna stanja odnosno
tranzistor prelazi iz jednog stanja ( vodljivo nevodljivo) periodino bez potrebe dovoenja bilo
kakvih impulsa izvana. Odnos ova dva stanja zavisie od RC konstanti na jednom i drugom
tranzistoru. Ako su upotrijebljene iste vrijednosti R i C na oba tranzistora onda je mogue po istoj
formuli kao u prethodnom sluaju, izraunati periode otvorenog i zatvorenog stanja. Bie jednake.
Sa razliitim vrijednostima moemo odreivati tzv odnos signal-pauza kada e LE dioda da svijetli.
Takoe, ovom sklopu moemo dodati jo jednu LE diodu i one e se paliti i gasiti izmjenino 8kao
uto trepue svjetlo za upozorenje na pjeakim prelazima gdje nema semafora. Dovoljno je
izmeu otpornika od 430 i kolektora tranzistora (vod odvojiti na mjestu obiljeenom sa tanko
X) dodati jo jednu LE diodu, slika 2.7.6.4.

b)

a)

Slika 2.9.6.3. Astabilni multivibrator, a) elektrina i b) montana ema

U ovom sluaju multivibrator se koristi kao migavac, mada se isti sklop moe koristiti kao
metronom (umjesto LED postaviti slualice ili visokoomski zvunik) a sa malim korekcijama
(zamijeniti elektrolitske kondenzatore od 10-100 F bipolarnim kondenzatorima od 10 100nF)
moe se napraviti: biper, zujalica za uenje telegrafija, sirena, tongenerator...

a)

b)

Slika 2.9.6.4. Naizmjenini trepta, a) elektrina i b) montana ema

Ishodi koje treba postii ovim vjebama su: uenik treba da shvati logiku prekidaa kao
tranzistora, kako iskoristiti tranzistorski par kao multivibrator te u primijeniti odreenu varijantu
multivibratora u datim stvarnim ivotnim situacijama, koristiti s eleketrinim i montanim emama.
Nakon prvobitnih uspjeha koje je mehatronika sekcija nae kole postigla, odluili smo svoja
iskustva podijeliti sa drugim kolama i njihovim predstavnicima. Uinili smo to prvo na optinskoj
a potom i na dravnoj smotri. Predstavljena je grupa od etiri vjebe pod nazivom svi nai
odlikai projekti su bazirani na dvije generacije: tranzistorski sklopovi i sklopovi sa integralnim
kolima. Odatle i potie naziv, koristili smo integralna kola NE 555 u razliitim varijantama,
multivibratora.
110

21.1.

Vjebe sa mikrokontrolerima

Dosadanje vjebe su imale za cilj da naprave kvalitetan uvod u elektroniku i mehatroniku te da

uenicima priblie opte pojmove kojima moraju uspjeno vladati kako bi preli na rad sa
mikrokontrolerima i tzv oblast mikroelektronike. Ovaj dio je zahtjevniji i sa uenicima se poinje
raditi prve godine od devetog asa slobodne aktivnosti, to priblino odgovara kalendarski
novembru mjesecu. Prije nego to ponemo obraivati vjebe i vriti praktine konstrukcije
odreenih sklopova potrebno je izvriti teoretski uvod i upoznati uenike sa osnovnim elementima i
terminima sa kojima emo se susretati pri radu sa mikrokontrolerom.
Mikrokontroleri su kompjuteri u jednom ipu, ima sve to i pravi PC raunar samo je sve
umanjeno. Ima svoj centralni procesor, programsku memoriju (Flash) u kojoj se uva program i
varijable koje izraunava neto kao RAM, ROM (dio fle memorije u kojoj se uva firmware i tzv
Fuse bit dio) eksternu memoriju u kojoj se uvaju podaci (EPROM) te ulazno izlazne jedinice a to
su njegovi portovi koji su veoma fleksibilni i softverski programabilni.
U ovom radu je koriten Atmel-ov mikrokontroler Attiny 2313. Zato ba ovaj MCU? Razlog
je jednostavan, ovaj mali kontroler ima jako puno periferija, mogunost ISP-a , interni oscilator...
Na slici 2.8.1. se moe vidjeti unutranja struktura i nain organizacije rada ovog malog genija
(blok dijagram) a na slici 2.8.2 raspored i znaenje izvoda (pinova).

Slika 2.10.1. unutranja struktura i nain organizacije rada MCU ATtiny 2313

110

ATtiny 2313 je veoma popularan 8-bitni mikrokontroler iz Atmelove tvornice mikrokontrolera i

digitalne opreme24. Radi se u tri verzije kuita tzv PDIP kojeg emo mi koristiti, i SOIC i MLF
minijaturna kuita za SMD ureaje koji nas ovaj put ne zanimaju. Spada u grupu RISC kontrolera
odnosno kontroleri sa veoma redukovanim brojem asamblerskih instrukcija to znai da se sav
posao moe odvijati preko 32 8 registara ili 120 ASM naredbi. Radi sa frekvencijom do 20 MHz i
jedina je vrsta koja ima 1 instrukciju po jednom taktu to znai da je sposoban odraditi do 20
miliona instrukcija u jednoj sekundi. Posjeduje 2 kb Flash memorije koja se moe programirati i
brisati do 10 000 puta, 128 b sistemskog EEPROM-a koji se moe pisati i brisati do 100 000 puta te
jo 128 inernog SRAM-a. Jedan 8-bitni timer-counter sa razdvojenim preskaler- komparator
modom rada, jedan 16-bitni timer counter, etiri PWM kanala, ugraen analogni komparator,
programabilni wachdog timer sa vlastitim oscilatorom, univerzalni serijski interfejs i full duplex
USART te mogunost tzv kontrole greke softvera direktnio na ipu i vlastiti unutranji oscilator sa
softverskom kalibracijom.

Slika 2.10.2 Raspored i znaenje izvoda (pinout) ATtiny 2313

Napon na kojem radi je od 1,8 - 5,5 V za verziju V ili 2,7 5,5 V za standard verziju. U
mirnom radu na 1 MHz troi tek 0,23mA dok na tzv Stand by reimu troi manje od 0,1 A. Ovo je
24

http://www.atmel.com/Images/doc2543.pdf

110

jako bitan podatak za industrijske ureaje koji rade na baterijska napajanja u udaljenim senzorskim
i kontrolnim stanicama. Obzirom da uenici ve rade Basic programski jezik u okviru redovne
nastave informatike to emo i mi u ovim vjebama iskoristiti jednu varijantu ovog programa tzv
BASCOM. Smatram da emo upotrebom Bascoma omoguiti nadgradnju znanja i vjetina steenih
na asovima redovne nastave ali i pojaati interes uenika za uenjem ovog programskog jezika jer
e imati priliku da ga upotrijebe kroz praktine zadatke i implementaciju u ureajima te time
otkloniti monotoniju koja vlada kod veeg broja uenika na satima redovne (teoretske) nastave.
Iako ovaj kontroler ima i tzv ISP prikljuak za programiranje (internal serial programming) za
programiranje smo izradili jednostavnog programator koji se prikljuuje na paralelni port. Prvo da
pojasnimo oznake i funkciju pojedinih noica:
VCC prikljuak napajanja napon treba biti stabilisan od 2,7 do maksimalnih 5,5V. Postoje i
drugaije varijante primjer Attiny2313V radi ve od 1,8V.
GND uzemljenje ili minus pol napajanja.
Port A (PA2..PA0) Port A je 3-bitni bi-direkcionalni I/O port to znai da moe biti i ulazni i izlazni
sa vlastitim pull-up otpornicima (otpornici koji vuku prema + napajanja) ovaj otpor se moe
softverski iskljuiti.
Kada radi kao izlaz onda moe imati stanja 0 i 1 tj. Spajati potroae prema GND i prema VCC pa
se esto u literaturi pominje termin 3 stejt (ulaz, izlaz prema masi i izlaz prema+). Portovi PA0 i
PA1 se koriste i kao ulaz preciznog kloka, kada elimo stabilnost rada kontrolisati vanjskim kvarc
kristalom. Pin PA2 se ee koristi kao vanjski reset ime se prisilno moe natjerati MCU da
pone izvravanje programskog koda od poetka.
Port B (PB7..PB0) Port B je 8-bitni bidirekcionalni port. Jedini je kompletan port koji ima svih
osam pinova koji se mogu definisati kao ulazni, izlazni ili za posebne namjene. Tako PB0 i PB1
mogu sluiti kao analogni ulazi i komparatori te za eksterne interupt-e (prekide) portovi PB5, 6 i 7
se koriste za programiranje a njihov poloaj zajedno sa VCC izvodom su presudili da vjebe radimo
sa ovim MCU. Primjera radi daleko vei i jai kontroler kao to je ATmega 8 je tri puta jeftiniji ali
je nezgodan raspored pinova za napajanje i programiranje te za nau malu ploicu, breadbord nije
prihvatljiv.
Port D (PD6..PD0) Port D je 7-bitni takoe bidirekcionalni tristejt a sve ostalo je kao i kod ostalih
portova, bar to se tie nas i naih vjebi. Poto mu nedostaje jedan izlaz esto ga nazivaju
krnjiport. Mi emo ga uglavnom koristiti kao ulazno izlazni port.
RESET pin slui za vraanje programa na poetak dovoljno ga je nakratko spojiti prema GND.
Tokom rada procesora obavezno je vezati pull-up otpornik reda 5-10k prema + polu. Taj otpornik
smo ugradili u programator i uvijek je prisutan kao i mali blok kondenzator od 100 nF izmeu Vcc i
GND a koji spreava prodor smetnji iz napajanja. Ovaj pin se moe koristiti kao ulazno izlazni pin
u grupi porta A kao PA2, mada se ne preporuuje jer prebacivanjem funkcije sa reseta na port gubi
se mogunost serijskog programiranja no to za sada nije tema ove prie.
XTAL1 invertovani ulaz vanjskog oscilatora (kvarc ili eksterni RC). Ovaj pin se moe iskoristiti i
kao dio porta A, tanije PA0.
XTAL2 invertovani izlaz za oscilator ili prikljuak kvarca, ali i dio porta A tanije PA1.
Inae ATtiny2313 je integralno kolo koje radi na tzv low power reimu to znai mala potronja
struje i jako mali napon, ( detalje moete nai na zvaninoj stranici podrke tzv. dejtitu). Struktura
je bazirana na AVR konceptu kojeg su osmislili studenti Norvekog instituta zatehnologiju, kasnije
nazvanog Atmel Norway. Memorija atmela bazirana je na Harwardskom konceptu to znai da
imaju odvojene sabirnice za programske i podatkovne tokove. Ovim je postignuta vea brzina.
Raeno je u CMOS 8-bit tehnologiji baziranoj na AVR arhitekturi proirenog RISC (RISC je
princip koji se koristi u programiranju to znai da ima mali broj naredbi koje se upotrebljavaju u
programiranju. Ovo integralno kolo kada radi sa internim oscilatorom radi na frekvenciji (tzv klok)
od 1 MHz i pri tome njegov procesor izvrava milion instrukcija u sekundi ( 1MIPS) a ako ga
110

prikljuimo na vanjski oscilator ili kvarc moe postii brzinu i do 20MHz. Tada procesor radi sa
punih 20MHz to ga ini znatno brim u odnosu na neke druge kontrolere ove klase, primjera radi
Majkroipovi kontroleri rade sa etvrtinom takta to znai da e njihov procesor sa 4MHz imati
1MIPS. U Ovoj arhitekturi se koriste etiri tipa memorija a to su:

Podatkovna memorija: registri, I/O registri, i SRAM (128b)

Programska flash memorija (2kB)

EEPROM

Fuse bits

(128b)

Ono to treba imati na umu je da se razliiti tipovi memorije nalazi se na razliitim adresama
unutar ipa tako da adresa 0 u podatkovnom dijelu nije ista kao programska 0, tj ni softverski niti
hardverski reset ne garantuju da e program startovati od poetka. To se apsolutno sigurno moe
postii samo iskljuivanjem i ponovnim ukljuivanjem napajanja na ipu.
to se tie registara i naredbi koje se koriste kao vlastiti set instrukcija njih potraite na
Atmelovoj stranici. Iako su jako bitni ima toga puno tako da ne bih elio da se izgubimo u masi
informacija, pozabaviemo se onim to nam trenutno treba pa u ih pojanjavati kroz praktine
primjere.

110

Slika 2.10.3. Elektrina ema programatora

Kao to smo ve rekli, mikrokontroler je raunar u jednom ipu, ima sve to i pravi raunar ali
manje i sporije, to znai da ima svoj ulazni dio, izlazni dio, procesor, RAM, ROM (EPROM)...
Radie ono to mu naredimo a ne ono to mi mislimo da e raditi ili elimo. Prema tome moramo
biti jako precizni u svojim eljama. Bilo koji program da radimo pravila programiranja
(i algoritma) se moraju potovati.
Postoji jako puno programa u kojim se mogu programirati MCU i svaki programski jezik se
moe koristiti za programiranje mikrokontrolera. Zato smo onda uzeli ba ovaj BASCOM. Jedan
od razloga je to mu je osnova basic (BASic + COMpiler) a njega ve uimo i koristimo u osnovnoj
koli...
Pa da krenemo sa praktinim radom, a teoriji emo se vraati po potrebi.
Da bi kontroleru mogli narediti ta da radi moramo nai put do njegovog uha. To se ostvaruje
uz pomo programera (interfejsa). Zvui mono ali je to u stvari jako jednostavan ureaj kojeg
emo sami napraviti. Od elemenata trebae nam jedan muki konektor za LPT (konektor i kabal od
starog tampaa) pet otpornika i jedan kondenzator (ovaj zadnji se moe izbjei ali bolje radi s njim
pa neka ga..) Odluili smo se za ovaj programator jer je to tzv ISP (in system programming) to
znai da ne treba vaditi ip iz protoborda nego smo samo prilagodili izlaze da se direktno utaknu
u plocicu i praktino moemo programirati ip u hodu. Ovo se pokazalo jako praktinim jer nije ba
jednostavno izvaditi ip sa 20 noica iz protoborda ili podnoja.
Program koji koristimo za programiranje je ve ranije navedeni bascom i demo verziju
moemo skinuti sa oficijelne stranice Micro code system electronicsa, MCS electronic i uvijek
skidajte poslednju verziju. Adresa je http://www.mcselec.com/ zatim idite na download te bascom
za AVR. Instalacija programa je krajnje jednostavna. Nakon instalacije pokrenite program i dobiete
sledei prozor.

110

Slika 2.10.4. Izgled osnovnog prozora Bascom-a

Ako nakon instalacije program ne bude htio startovati provjerite da li imate administratorski
pristup raunaru i jo jedna mala kvakica windowsi ne dozvoljavaju aplikativnom softveru
pristup hardveru pa e vam kod nekih verzija trebati da fajl dlportio.dll prekopirate u
folder ../windows/system32
Prvo to treba podesiti je programer to inimo iz menija Options. odaberite Sample
electronics programmer kao na slici, potom u istom prozoru na prvom tabu kompiler odaberite ip
koji e se koristiti. Naravno dok ovo radite poeljno je da programer i ip budu prikljueni kako bi
ih softver prepoznao. Potvrdite sa Ok i vratiete se u glavni prozor Bascom-a.

Slika 2.10.5. Podeavanje ipa i programatora

110

Pred vama je radna povrina u koju e te pisati kod a nije zgoreg da u dio prozora desno gdje je
okvir Chip pinout prijavite va ip. Prijava se vri na nain da u meniju Option odaberete prvu
opciju Compiler te chip. Na padajuem meniju poslednjeg prozora izaberete polje attiny2313.dat a
potom kliknete na prekida Add the code. Dio koda e biti automatski upisan u okvir za pisanje
koda (na radnu povrinu) a u desnom prozoru e biti slika chipa sa izvodima. Dovoenjem
pokazivaa mia na neku od noica na slici bie ispisane uloge tog pina (noice).

Slika 2.10. 6. Izgled prozora za prijavu kontrolera i upis postavki u kod

22.

Mikrokontroler, vjeba prva

Ciljevi i zadaci ove vjebe su nauiti kako se pravilno prikljuuje programator, podeavaju
osnovni parametri ipa, elementi programskog jezika i sklapanje ureaja prema elektrinoj i
montanoj emi.
Poto smo izvrili sve pripreme, da krenemo sa prvim programom: Neka to bude program
koji e upaliti LE diodu na portu B. U ovim vjebama emo za montau koristiti malu protobord
ploicu zbog jednostavnosti i brzine izrade vjebi a nije nam potrebna ni lemilica . Svi elementi
koji e biti koriteni kroz ovaj tutorijal smo kompletirali kao kolski komplet kojeg smo nazvali
MK 01. te pripremili 5 istovjetnih prijeraka za rad u grupama.

110

a)
b)
Slika 2.10.1.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa

Poto se izvri spajanje elemenata prema elektrinoj i/ili montanoj emi pristupa se pisanju
programa. Naravno, podrazumijeva se da smo programator prikljuili na LPT port raunara na
kojem je instaliran BASCOM, da je isti pokrenut i da je baterija od 4,5 V prikljuena pravilno
krokodil tipaljkama na programator. Pa krenimo sa pisanjem prvog koda:
Config PORTB = Output
PORTB = 0
PORTB = 1
End
Da vidimo ta se deava pri pokretanju ovog koda i kako ga upisati u ip:
I linija:
konfiguracija cijelog porta B kao izlaznog.
II linija:
postavlja sve izlaze (pinove ili noice) porta b na logiku nulu tj. spaja ih s
masom. Da smo diodu spojili prema + polu napajanja umjesto prema masi (-) sada bi ona bila
ukljuena.
III linija:
prebacuje sve noice porta b na logiko 1 tj spaja ih na + pol napajanja (pali
LE diodu)
IV linija:
kraj programa ( to ve znamo iz Qbasica )
Da bi upisali program u ip treba ga prvo kompajlirati (iskoristiti mogunosti druge polovice
naziva BASCOM ) to se radi na prekidau 1 (kompile program ili F7).
1

Slika 2.10.1.2. Izgled prozora sa upisanim kdom i preicama za kompajliranje programa

110

Nakon kompajliranja otvara se novi prozor za programiranje. U sluaju da je drugaije

konfigurisan kompajler trebae kliknuti na prekida 2 (program chip ili F4)
3 4

Slika 2.10.1.3. izgled mainskog jezika koji e biti upisan u ip i prekidai za brisanje i programiranje ipa

U ovom prozoru (slika 2.10.1.3.) vidjet e se kako izgleda kod naeg programa u mainskom
jeziku tzv. heksadecimalni kod.
Sledee to je poeljno za odraditi je obrisati sadraj ipa. Ovo radimo iz predostronosti, ako
je ve neto ranije upisivano u ip a taj program je bio dui od naega onda e ostati dio koda i
moe praviti problem. To emo odraditi na prekidau 3 - erase chip (flash rom i Eprom) i poslednje
to treba uraditi je klik na prekida 4 Auto program chip. Nakon to smo upisali program u ip on
e i uraditi svoj zadatak - upalie led diodu. Poto ovaj mali Atmel (tako mu je ime tiny) ima
interni oscilator to je mogu i direktan rad sa vremenskim funkcijama i konstantama. Kasnije emo
se upoznati sa interaptima (prekidima) no poto smo na poetku uzeti emo jednostavniju funkciju
(Wait kojeg li apsurda, narediemo kontroleru da eka iako on to nikad ne radi ). Ako poslije
naredbe Wait napiemo broj npr. " Wait 1 " dobiemo pauzu od 1 sekunde. to se tie tanosti ne
drite me za rije jer ip nije kalibrisan pa ova sekunda moe da se odui i do minuta. Za precizan
rad ide ili kalibracija ili koritenje vanjskog kvarcnog kristala. Osim naredebe Wait broj postoje i
druge Waitms broj u milisekundama i Witus broj u mikrosekundama. Hajde sada da malo
modifikujemo ovaj program tako da se LE dioda ne ukljui odmah po ukljuenju napajanja na ip
nego da to ukljuenje odgodi za 1 sekundu.
Config PORTB = Output
PORTB = 0
Wait 1
PORTB = 1
End
Nakon pisanja koda slijedi uobiajena procedura, kompajliranje a potom i upis programa u ip.
Sada piemo program koji e ukljuiti LE diodu na portu b jednu sekundu nakon ukljuivanja te
dri ukljueno jednu sekundu a onda je opet gasi. Ni za ovaj projekat ne treba mijenjati hardver
sklop radi po istoj shemi, samo emo promijeniti program. Ako vam je period ukljuenja LE diode
prevelik i daleko od 1 sekunde, pokuajte eksperimentisati sa razliitim vrijednostima Waitms od 1
pa do 1000. Ne bojte se za ip on se moe programirati do milion puta. Programska memorija u
njemu je flash memorija kao i ona u vaem USB stiku.

110

I varijanta

II varijanta

Config Portb = Output

PORTB = 0
Wait 1
PORTB = 1
Wait 1
PORTB = 0

Config Portb = Output

PORTB = 0
Waitms 100
PORTB = 1
Waitms 100
PORTB = 0

Hajde sada da primijenimo neto to smo nauili na asu informatike. Da vidimo kako emo
natjerati ip da 10 puta upali i ugasi LE diodu.
Upotrijebiemo petlju FOR..NEXT, onu istu s kojom smo petljali one silne zadatke na satima
redovne nastave. Sintaksa je ista, jedina razlika je to u Qbasicu nismo morali dimenzionirati
varijable a ovdje to ipak treba jer ovaj ip ima samo 2kb programske memorije i 128 bajta Eproma
tako da je dimenzija tipa variant koja je podrazumijevajua u qbasicu, prevelika. Zauzela bi 16 bajta
u startu plus dodatni bajt za svaki karakter .
Dim A As Byte
'dozvoljava upotrebu brojeva do 256
Config Portb = Output
FOR A = 1 TO 10
PORTB = 0
Waitms 100
PORTB = 1
Waitms 100
NEXT A
End
ta uiniti da nam LE dioda bljeska dok ne pregori tj. vjeno ? Pa napraviemo
beskonanu petlju. Taj problem moemo rijeiti na vie naina, Pomou naredbe goto, while, do, ili
ak resetom varijable u FOR..NEXT petlji.
Pa da krenemo:
1.varijanta
Dim A As Byte
Config Portb = Output
FOR A = 1 TO 10
PORTB = 0
Waitms 100
PORTB = 1
Waitms 100
A = 1 'ovdje smo resetovali
NEXT A
Portb = 0
End

vrijednost varijable

2.varijanta
Config Portb = Output
DO
PORTB = 0
Waitms 100
PORTB = 1
Waitms 100
Loop 'petlja nije ograniena
Portb = 0
End
110

3.varijanta
Config Portb = Output
Pocetak:
PORTB = 0
Waitms 100
PORTB = 1
Waitms 100
Goto pocetak
'petlja sa bezuslovnim skokom
Portb = 0
End
Ishodi koje treba postii ovom vjebom su: uenik treba da samostalno, uz pomo elektrine i
montane eme napravi sklop za ovu vjebu, pravilno prikljui programator na raunar i napajanje
sklopa iz pljosnate baterije napona 4,5 Volta, napie i kompajlira program te ga upie u kontroler.
Da razlikuje BASCOM-ov kod od mainskog Hex koda, pravilno imenovanje portova i njihov
poloaj na ipu te upotrebu naredbi wait, goto, end, direkciju portova i jednostavnije imenovanje
varijabli i funkcija u BASCOM-u.
23.

Mikrokontroler, vjeba druga

Do sada smo ukljuivali cio port b, to ba nije najsretnije rjeenje za ovakve postupke ali
vratiemo se ovome neto kasnije i vidjeti ta se u stvari deava ovakvim imenovanjem. Pokuajmo
iskoristiti mogunost kontrole pojedinanih pinova porta b. Svaki pin je mogue zasebno
konfigurisati da bude ulazni izlazni i kakva e stanja biti na njemu. Do sada to nismo radili da ne bi
komplikovali kod. Prvo emo vidjeti kako se mijenjaju izlazna stanja na pojedinim pinovima a
poslije emo se baviti i ulazima. Zadati stanje 0 ili 1 na pinu setovanom kao izlazni je jednostavno
upotrijebimo njegovo ime koje dobija kao lan niza tj. Portb.0 je prvi pin a portb.7 je poslednji
(osmi) pin ovog porta to znai mijenjamo stanja na pojedinim noicama, sada emo upotrijebiti
dvije LE diode na istom portu ali na razliitim pinovima, portb.0 ili pin 12 i portb.1 ili pin 13. E
sada treba malo modifikovati hardver.
Ciljevi i zadaci ove vjebe su: da uenik naui kako upravljati dijelovima odreenog porta i
nezavisna kontrola svakog pina.
Ishodi koje treba postii su: uenik treba da zna sklopiti ureaj na breadboard-u prema datoj
elektrinoj i montanoj emi, da razumije ulogu pojedinih elemenata kako sklopa tako i kda, da
zna primijeniti i modifikovati sklop i kod na razliite varijante upotrebe u razliitim situacijama.

a)
b)
Slika 2.10.2.1. Upravljanje dvjema LED, a) elektrina i b) montana ema

110

110

Program koji emo napisti u ovoj vjebi e naizmjenino paliti i gasiti ove dvije LE diode:
Dim A As Byte
Config Portb = Output
Do
Portb.0 = 0
Portb.1 = 1
Waitms 100
Portb.0 = 1
Portb.1 = 0
Waitms 100
Loop Until A = 1
End
Sada se otvara niz pitanja i varijanti koje bi smo mogli upotrijebiti sa ovim hardverom, primjer
koji bi uenici sami trebali napisati je kako napraviti policajski trepta koji tri puta brzo pali (i gasi)
jednu LE diodu a potom tri puta brzo pali drugu LED.
24.

Mikrokontroleri, vjeba trea

Ako smo ve uspjeli na istom portu paliti i gasiti dvije diode na razliitim pinovima, a ima ih 8,
zato ne bismo pokuali paliti i gasiti 3 LE diode pa napravili semafor.

a)
b)
Slika 2.10.3.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa za vjebu treu

Napiimo odgovarajui kod, s tim da sada moramo voditi rauna da je strogo odreena boja
LED-ice i broj porta. Nije svejedno da li sija crveno ili zeleno svjetlo na semaforu!! Prema naoj
emi crvena je na portb.0 , uta na portb.1 i zelena je na portb.2.
Config portb = output
Portb = 0
Semafor:
Pinb.0 = 1
'svijetli crvena
Pinb.1 = 0
Pinb.2 = 0
Wait 5
Pinb.0 = 0
Pinb.1 = 1
'svijetli uta
Pinb.2 = 0
Wait 5
Pinb.0 = 0
Pinb.1 = 0
Pinb.2 = 1
'svijetli zelena
Wait 5
Goto semafor
End

Semafor ne radi ba ovako kako smo to mi programirali, treba ipak malo doraditi program.
Pravilo je da prije ukljuivanja zelenog svjetla ne sija samo uta nego uta i crvena a da poslije
zelenog dolazi samo uto svjetlo. Hajde da to ispravimo!?
Config portb
Portb = 0
Semafor:
Portb.0
Portb.1
Portb.2
Wait 5
Portb.0
Portb.1
Portb.2
Wait 5
Portb.0
Portb.1
Portb.2
Wait 5
Portb.0
Portb.1
Portb.2
Wait 5
Goto semafor
End

= output
= 1
= 0
= 0

'svijetli crvena

= 1
= 1
= 0

'svijetli crvena
'svijetli uta

= 0
= 0
= 1
= 0
= 1
= 0

'svijetli zelena

'svijetli uta

E ovo ve lii na semafor! Pogledajmo sada malo strukturu naredbe portb.x=0 (ili 1);
ako je x broj od 0 do 7 i na pinovima se nalaze nule ili jedinice onda se ovi nizovi mogu posmatrati
kao binarni brojevi. Hajde da sad dio po dio ralanimo posmatrajui logiku paljenja i gaenja
svjetala na semaforu.
Prva kombinacija
Portb.0 = 1'svijetli crvena,crvena LED je spojena na portb.0 i njegova vrijednost je 1
Portb.1 = 0
uta LED je spojena na portb.1 i njegova vrijednost je 0
Portb.2 = 0
zelena LED je spojena na portb.2 i njegova vrijednost je 0.

portb.0

portb.1

portb.2

portb.3

portb.4

portb.5

portb.6

portb.7

Ostale pinove portb za sada ne koristimo pa su i njihove vrijednosti 0. ematski to bi izgledalo

ovako:
Ovo bismo mogli napisati i kao binarnu vrijednost porta b
0
0
0
0
0
0
0
1
portb=%00000001
ili direktno u decimalnom obliku
portb = 1
Pa zar ovo nismo uili u osmom razredu?!

Druga kombinacija

portb.3

portb.2

portb.1

portb.0

portb.6

'svijetli uta

portb.4

'svijetli crvena

portb.5

portb.7

Portb.0 = 1
Portb.1 = 1
Portb.2 = 0

Kao binarna vrijednost porta b ovo bi se moglo napisati:

portb=%00000011
ili direktno u decimalnom obliku, to mi znamo izraunati
portb = 3
Trea kombinacija

Portb.0 = 0
Portb.1 = 0
Portb.2 = 1
0

portb.7

portb.6

portb.5

portb.4

portb.3

portb.2

portb.1

portb.0

'svijetli zelena

Kao binarna vrijednost porta b ovo bi se moglo napisati:

portb=%00000100
ili u decimalnom obliku
portb = 4
etvrta kombinacija

Portb.0 = 0
Portb.1 = 1
Portb.2 = 0
0

portb.7

portb.6

portb.5

portb.4

portb.3

portb.2

portb.1

portb.0

'svijetli uta

binarna vrijednost porta b bi se sada moglo napisati kao:

portb=%00000010
ili u decimalnom obliku:
portb = 2

Ako bi smo napisali program za semafor uz upotrebu gore nauenog onda bi taj program bio
puno pregledniji i krai. Evo kako bi izgledao sa binarnim brojevima:
Config portb = output
Portb = 0
Semafor:
Portb = %00000001
Wait 5
Portb = %00000011
Wait 5
Portb = %00000100
Wait 5
Portb = %00000010
Wait 5
Goto semafor
End

'svijetli crvena
'svijetle crvena i zuta
'svijetli zelena
'svijetli samo zuta

Ili jo jednostavnije sa decimalnim:

Config portb
Portb = 0
Semafor:
Portb =
Wait 5
Portb =
Wait 5
Portb =
Wait 5
Portb =
Wait 5
Goto semafor
End

= output
1 'svijetli crvena
3 'svijetle crvena i zuta
4 'svijetli zelena
2 'svijetli samo zuta

Nadam se da je ovo jasno i da nije problem ukljuiti svih osam led dioda na port b i praviti
razliite kombinacije paljenja i gaenja i da ve imate predstavu kako se to radi (primjer
novoodinja jelka, tree svjetlo ili sl.)
25.
Mikrokontroleri, vjeba etvrta
Ako smo apsolvirali primjere upotrebe portova kao izlaza hajde da sada pokuamo napraviti
kombinaciju sa ulazima. Da bi ovo odradili kako valja zamislimo sledeu situaciju: Ako se na neki
pin dovede logika jedinica ( napon od + 5V) neka se upali zelena lampica a ako je na tom pinu
logika nula ( 0V) neka sija crvena lampica. Za ovu vjebu sklopimo ureaj prema sledeoj
elektrinoj emi:

a)
b)
Slika 2.10.4.1. Elektrina a) i montana b) ema za vjebu etvrtu

Kd koji treba napisati za ovu vjebu je sledei:

Config Portb = Output
Config Pind.0 = Input
Pocetak:
If Pind.0 = 1 Then
Portb.0 = 0
'crvena
Portb.1 = 1
'zelena
else
Portb.0 = 1
'crvena
Portb.1 = 0
'zelena
End If
Goto Pocetak
End

ugasena
upaljena
upaljena
ugasena

ili jednostavnije:
Config Portb = Output
Config Pind.0 = Input
Pocetak:
If Pind.0 = 1 Then
Portb = 2
else
Portb = 1
End If
Goto Pocetak
End
26.

Mikrokontroleri, vjeba peta

Ako emo raditi dui program, a radi preglednosti istog, jednostavan nain je umjesto naziva
portova ili pinova koristiti zamjenske oznake. To je tzv upotreba aliasa. Tako emo u sledeem
primjeru umjesto oznaka pind.0 koji je setovan kao ulazni koristiti simbol taster a umjesto portb.0
crvena i portb.1 zelena. Pa da vidimo kako ce izgledati prilagoeni program. Hardver u ovoj vjebi
neemo mijenjati.
Config Portb = Output
Config Pind.0 = Input
taster Alias Pind.0
crvena Alias Portb.0
zelena Alias Portb.1
Pocetak:
If taster = 1 Then
crvena = 0
'crvena
zelena = 1
'zelena
else
crvena = 1
'crvena
zelena = 0
'zelena
End If
Goto Pocetak
End

ugasena
upaljena
upaljena
ugasena

Mogue su razliite varijante zamjenskih simbola ili oznaka. Tako umjesto 0 i 1 moemo
pisati radi neradi. Istina gramatiki je pogreno to sam spojio rjecu ne ali moramo imati na umu
da imena trebaju biti jedna rije i ne dua od osam slova . ). Moda da iskoristimo neku varijantu
kao upaljeno ugaseno. Ovo je takozvano uvoenje konstanti u program. Pa da vidimo kako e to
izgledati.
Config Portb = Output
Config Pind.0 = Input
Const upaljeno = 1
Const ugaseno = 0
taster Alias Pind.0
crvena Alias Portb.0
zelena Alias Portb.1
Pocetak:
If taster = 1 Then
crvena = ugaseno
zelena = upaljeno

'crvena ugasena
'zelena upaljena

else
crvena = upaljeno
'crvena upaljena
zelena = ugaseno
'zelena ugasena
End If
Goto Pocetak
End
Nakon ovih izmjena program vie lii na pseudo kod nego na bejzik kod. Mora se priznati
da je daleko laki za shvatanje ta se deava u kom dijelu programa. Evo da zamijenimo i taster =1
sa upaljeno
Config Portb = Output
Config Pind.0 = Input
Const upaljeno = 1
Const ugaseno = 0
taster Alias Pind.0
crvena Alias Portb.0
zelena Alias Portb.1
Pocetak:
If taster = upaljeno Then
crvena = ugaseno
'crvena
zelena = upaljeno
'zelena
else
crvena = upaljeno
'crvena
zelena = ugaseno
'zelena
End If
Goto Pocetak
End
27.

ugasena
upaljena
upaljena
ugasena

Mikrokontroleri, vjeba esta

Do sada smo upravljali paljenjem i gaenjem LE dioda hajde da pokuamo smanjiti ili
pojaati intenzitet svjetla kojeg daju. Ovo moemo uraditi na vie naina, jedan od njih je tzv PWM
ili pulsno irinska modulacija (eng: pulse width modulation) a dobija se brzim paljenjem i gaenjem
LE diode. Iako su jako brze moe pratiti promjene i do 1 000 000 paljenja i gaenja u sekundi ipak
ljudsko oko to ne primjeuje nego samo kao jae ili slabije svjetlo. Evo kako izgleda signal kojeg
emo propustiti kroz LED.

Slika 2.10.6.1. Dijagram karakteristinih PWM signala

Prema tvornikim podacima (datasheet-dejtt) ovaj ip ima direktnu funkciju PWM na liniji
portb.2 do portb.4 Ta tzv PWM se kontroliew preko vanjskih interapta i tajmera pa emo joj se
vratiti neto kasnije, sada e biti dovoljno da upotrijebimo obino brzo paljenje i gaenje LE dioda.
Oko je tromo pa e se to manifestovati kao slabiji intenzitet svjetla a ne treptanje LED.
Upotrijebiemo isti sklop s tim da kad je taster ukljuen da se intenzitet svjetlosti kod obje LE
diode pojaa sa 50% na 100%. To e se ostvariti tako to emo diode drati odreeno vrijeme
(kratko da oko ne primijeti treptaj) ukljuene a potom isto toliko vrijeme iskljuene. Kad taster
bude ukljuen onda e diode biti stalno ukljuene. Znai da i dalje ne mijenjamo hardver.
Config Portb = Output
Config Pind.0 = Input
Const upaljeno = 1
Const ugaseno = 0
taster Alias Pind.0
crvena Alias Portb.0
zelena Alias Portb.1
Pocetak:
If Taster = Upaljeno Then
Waitus 3
Crvena = Upaljeno
'crvena
Zelena = Upaljeno
'zelena
Waitus 3
Zelena = Ugaseno
'zelena
Crvena = Ugaseno
'zelena
else
Crvena = Upaljeno
'crvena
Zelena = Upaljeno
'zelena
End If
Goto Pocetak
End
28.

upaljena
upaljena
ugasena
ugasena
upaljena
upaljena

Mikrokontroleri, vjeba sedma

Ono to je jako bitno u elektronici ( bolje rei mehatronici) je da imamo pouzdan i

kontrolisan signal i uopte nije bitan njegov nivo. Drei se tog pravila sada emo umjesto
regulisanja LE dioda pokuati da upravljamo malim motorom. Za ovu vjebu promijenit emo
hardver tako to emo dodati jedan tranzistor u prekidakom spoju. Dioda D1 je obavezna da
(pokupi) nepoeljan napon koji nastaje elektromagnetnom indukcijom usled iskljuivanja napona
na elektromotoru. O tome smo ve imali rijei kod vjebi iz elektronike. Evo kako trebaju izgledati
elektrina i montana ema ureaja sklopljana na protobordu.

a)
b)
Slika 2.10.7.1. elektrina a) i montana b) ema sklopa za sedmu vjebu

Config Portb = Output

Config Pind.0 = Input
Const upaljeno = 1
Const ugaseno = 0
taster Alias Pind.0
motor Alias Portb.0
Pocetak:
If Taster = Upaljeno Then
Waitus 3
motor = Upaljeno
'pola snage
Waitus 3
motor = Ugaseno
else
motor = Upaljeno
puna brzina
End If
Goto Pocetak
End
29.
Mikrokontroleri, vjeba osma
Polako ulazimo u oblast mehatronike, sada emo pokuati da pomou svjetlosnih dogaanja
izazovemo mehaniko kretanje (pokretanje elektromotora).
Za ovu vjebu emo dodati
fotootpornik LDR. Fotootpornik nam je poznat iz vjebi elektronike.

a)

b)

Slika 2.10.8.1. elektrina a) i montana b) ema sklopa za vjebu osmu

Vidimo da je fotootpornik spojen umjesto tastera, sve ostalo je isto kao u prethodnoj shemi, to
znai da se ovdje obian prekida zamijenio elektronskim prekidakim elementom. U ovoj emi je
to foto, ali se na isti nain mogu upotrijebiti i drugi kao to su: magnetni ( hall senzor), zvuni,
kontaktni...
- softverska podrka
Config Portb = Output
Config Pind.0 = Input
Const Upaljeno = 1
Const Ugaseno = 0
Taster Alias Pind.0
Motor Alias Portb.0
Pocetak:
If Taster = 1 Then
Motor = Ugaseno
Else
Motor = Upaljeno
End If
Goto Pocetak
End

30.

Mikrokontroleri, vjeba deveta

Smatrajui da je PWM jako primjenljiva metoda regulacije struje i napona koja ima veoma
veliki procenat iskoritenja energije, do 98 %, to smo uradili projekat na ovu temu i predstavili ga
na optinskoj i dravnoj smotri nauno-tehnikog stvaralatva mladih BiH. Na PWM za
jednosmjernu struju je zauzeo prvo mjesto na smotri u Zenici 2010. godine. Ovdje je koriten PICov mikrokontroler 16F84 i MOSFE tranzistor BUZ11. Projekat je baziran na vjebi estoj.

Slika 2.10.9.1. Elektrina ema dimera za jednosmjernu struju

Ovaj dimmer je objavljen na portalu za elektroniku www.elektronika.ba a potom i na jo

nekoliko svjetskoh portala iste namjene. Cd je pisan u PICbasicu, koji je jako slian bascom-u.
'****************************************************************
'* Name
: dimer2.BAS
*
'* Author : [niho]
*
'* Notice : Copyright (c) 2009 [niho] *
'*
: All Rights Reserved
*
'* Date
: 21.01.2010
*
'* Version : 1.2
*
'* Notes
:
*
'*
:
*
'****************************************************************
@
DEVICE
pic16f84a,XT_OSC,WDT_OFF,PROTECT_OFF
'definicija
konfiguracije
DEFINE OSC 4
'definicija oscilatora
i VAR BYTE
'postavka prvog brojaca (varijable)
sstu var bit
'staro stanje pojacaj
nstu var bit
'novo stanje pojacaj
sstd var bit
'staro stanje smanji
nstd var bit
'novo stanje smanji
i=5
trisa=24
trisb=0
portb=137
SYMBOL LED=portb.0
'postavka simbola zamjene pinova
SYMBOL taster1=porta.4
symbol taster2=porta.3
OUTPUT LED

INPUT TASTER1
input taster2
sstu = taster1
sstd = taster2
pocetak:
nstu = taster1
nstd = taster2
high led
pause i
low led
pause 9-i
if nstu < sstu then
i=i+1
gosub broj
endif
if nstd < sstd then
i=i-1
gosub broj
endif
if i>9 then i=9
if i<0 then i=0
sstu = nstu
sstd = nstd
goto pocetak
broj:
select case i
case 0
portb=17
case 1
portb=125
case 2
portb=35
case 3
portb=41
case 4
portb=77
case 5
portb=137
case 6
portb=129
case 7
portb=61
case 8
portb=1
case 9
portb=9
end select
return
end

'postavke ulaza-pojacavanje int.svjetla

'smanjivanje intenziteta svjetla
'radni potprogram

'pojacavanje svjetla

'smanjivanje svjetla
'ogranicenje pauze

lvl 1.

SIGNAL
PAUZA

lvl 2.

SIGNAL
PAUZA

lvl ...

' kraj

Regulacija se vri u deset nivoa a poloaj je ispisan na 7-segmentnom LED display-u.

31.

Mikrokontroleri, vjeba deseta

Iste godine predstavili smo i projekat-rjeenje raskrsnica sa etiri semafora za regulaciju

moto i pjeakog saobraaja. I ovaj projekat je zauzeo prvo mjesto na dravnoj smotri u kategoriji
automatika i robotika. Projekat je baziran na vjebi treoj s tim to smo proirili broj izlaza.

Slika 2.10.10.1. elektrina ema sklopa za regulaciju saobraaja

Izgled gotove makete dat je na slici 2.10.10.2.

Slika 2.10.10.2. izgled gotove makete

Kod za ovaj projekat je sledei:

'******************************************************************
'* Name
: SEMAFOR_novi.BAS
*
'* Author : Nijad Salihovi
'* Date
: 13.02.2010
'* Version : 2.01
'* Notes
:Semafor koji simulira sve elemente "pravog" semafora
'******************************************************************
@ DEVICE pic16f84a,XT_OSC,WDT_OFF,PROTECT_OFF 'definicija konfiguracije
DEFINE OSC 4 'definicija oscilatora
a VAR BYTE
b VAR BYTE
input porta.3
pocetak:
if porta.3 = 0 then goto blink
trisb = 0
portb =%11111111
low portb.0
'crvena1
low portb.6
'zelena2
low portb.3
'pjesak 1
pause 5000
high portb.3
'pjesak 1
for a=1 to 4
toggle portb.6
'zelena2
pause 500
next a
a=1
high portb.6
low portb.1
'zuta1
low portb.5
'zuta2
pause 3000
high portb.0
'crvena1
high portb.1
'zuta1
high portb.5
'zuta2
low portb.4
'crvena2
low portb.2
'zelena1
low portb.7
'pjesak2
pause 5000
high portb.7
'pjesak2
for b=1 to 4
toggle portb.2
'zelena1
pause 500
next b
b=1
high portb.2
'zelena1
low portb.5
'zuta2
low portb.1
'zuta1
pause 3000
goto pocetak
blink:
portb =%11111111
input portb.7
'iskljuci pjesacke semafore
input portb.3
'iskljuci pjesacke semafore
low portb.1
'ukljuciti zuta svjetla
low portb.5
'ukljuciti zuta svjetla
pause 500
high portb.1
'iskljuciti zuta svjetla
high portb.5
'iskljuciti zuta svjetla
pause 500
goto pocetak
END

*
*
*
*

32.

Mikrokontroleri, vjeba jedanaesta

Dravna smotra u Velikoj Kladui odrana je kolske 2010/11. godine i donijela nam je nova
priznanja. Na IR dimmer i pokretna traka sa brojaem proizvoda su okitile nau kolu sa dva nova
priznanja a mentorski rad u kojem se koristi Visual basic za kontrolu izlaznog porta je osvojio drugo
mjesto u oblasti unapreenja nastavnog procesa. Predstaviemo pokretnu traku sa brojaem
proizvoda. Sklop se sastoji iz dva dijela, upravljakog dijela za kontrolu i brojanje i izvrnog dijela
za pokretanje motora Princip rada je baziran na vjebi mikrokontroleri, broj osam. Razlika je u
upotrebi fototranzistora kojeg smo izvadili iz pokvarenog PC mia umjesto LDR otpornika i
koriten je PIC-ov 16F84 mikrookontroler:

b)

a)
Slika 2.10.11.1 Upravljaki a) i pogonski dio sklopa b)

33.

Mikrokontroleri, vjeba dvanaesta

Ciljevi i zadaci ove vjebe su da se uenici upoznaju sa tzv 7 segmentnim LED displejima.
Ovaj dio je naknadno uvrten u komlet MK-01 i ima poseban znaaj za mehatroniku. Naueno smo
primijenili u vjebi koju smo prezentovali i u okviru zajednikog projekta grupe vjebi ali i kao
pojedinanu primijenjenu: projekat (mikrokontroleri, vjeba jedanaesta) U ovom primjeru ispisuju
se brojevi od 0-9 sa zadrkom od 1 sekunde..

a)

b)

Slika 2.10.12.1. Elektrina a) i montana ema b) sklopa za vjebu dvanaestu

Kd za ovu vjebu je:

Config Portb = Output
Dim A As Byte
Portb = 255
Pocetak:
Portb = 1
'0
Wait 1
Portb = 103
'1
Wait 1
Portb = 18
'2

Wait 1
Portb = 66
'3
Wait 1
Portb = 100
'4
Wait 1
Portb = 72
'5
Wait 1
Portb = 8
'6
Wait 1
Portb = 99
'7
Wait 1
Portb = 0
'8
Wait 1
Portb = 64
'9
Wait 1
Goto Pocetak
End
Ishodi koje treba postii su: uenik treba da zna samostalno spojiti sklop prema montanoj i
elektrinoj emi na breadboardu te uoiti konstrukciju i princip rada sedam segmentnog LED
displeja te kako ga pogoniti pomou mikrokontrolera tj napisati odgovarajui kd.
34.

Mikrokontroleri, vjeba trinaesta

Ova vjeba ima za cilj da upozna uenike sa LCD displejem i njegovim upravljanjem, tj
ispis jednostavnijeg teksta na serijski LCD 16 2 karaktera.

b)
a)
Slika 2.10.13.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa za vjebu trinaestu

Ovje se ispisuje tzv skrolujui tekst a kod za ovu vjebu je sledei:

Config Lcdpin = Pin, Db4 = Portb.0, Db5 = Portb.1, Db6 =
Portb.2,_ Db7 = Portb.3, E = Portb.4, Rs = Portb.5
Config lcdmode = PORT
Dim A As Byte
Config Lcd = 16 * 2
'configurisemo lcd displej
prikazi:
Cls
'obrisi sadrzaj LCD -a
Lcd "Dobrodosli "
'ispis u gornjoj liniji LCD-a
Wait 1
Lowerline
'prebaci se u donju liniju
Wait 1
Lcd "JU IX OS Maoca"
'ispisi tekst
Wait 1
Shiftlcd Right
'skroluj ekran udesno
Wait 1
goto prikazi

end
Ishodi koje treba postii ovom vjebom su: uenik treba da sna spojiti elemente sklopa
prema elektrinoj i montanoj emi, da zna kako se moe pokrenuti ispis na LCD displeju i da
razlikuje nain serijskog spisa LCD od paralelnog ispisa LED displeja, da razlikuje razliite oblike
upravljanja, port i bus te odreivanje pozicije ui sadraja ispisa. Ova vjeba je prezentovana osim
kao skup odabranih vjebi na dravnoj smotri u Velikoj Kladui, primijenjena je i kroz mentorski
rad, laboratorijski ispravlja sa panel metrom, na dravnom takmienju ove godine gdje je
osvojila drugo mjesto.
35.

Mikrokontroleri, vjeba etrnaesta

Cilj ove vjebe je nauiti jo neke naprednee funkcije viestrukog izbora selet case
prikazati ih na LED displeju i manifestovati kao odreenu aktivnost. Mi smo ovdje uzeli pokretanje
dvostruke LE diode sa razliitim opcijama.

a)
b)
Slika 2.10.14.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa za mikrokontroleri, vjeba etrnaestu

Slijedi kd programa za vjebu mikrokontroleri, etrnaesta:

Config Portb = Output
Config Portd.2 = Output
Config Portd.3 = Output
Config Portd.5 = Input
Config Portd.4 = Input
Portd.5 = 1
Portd.4 = 1
Led1 Alias Portd.3
Led2 Alias Portd.2
Taster1 Alias Portd.5
Taster2 Alias Portd.4
Dim A As Byte
Dim B As Byte
A = 5
Config Debounce = 20
Do
Debounce Pind.4 , 0 , Radni1 , Sub
Debounce Pind.5 , 0 , Radni2 , Sub
Select Case A
Case 0
Portb = 1
Led1 = 0
Led2 = 0
Case 1

Portb = 103
Led1 = 1
Led2 = 0
Case 2
Portb = 18
Led1 = 0
Led2 = 1
Case 3
Portb = 66
Led1 = 1
Led2 = 1
Case 4
Portb = 100
Led1 = 0
Led2 = 1
Waitms 100
Toggle Led1
Toggle Led2
Waitms 100
Case 5
Portb = 72
Led1 = 1
Led2 = 1
Waitms 100
Toggle Led1
Toggle Led2
Waitms 100
Case 6
Portb = 8
Led1 = 0
Led2 = 1
Waitms 100
Toggle Led1
Waitms 200
Toggle Led2
Case 7
Portb = 99
Led1 = 0
Led2 = 1
For B = 1 To 4
Toggle Led1
Waitms 100
Next B
For B = 1 To 4
Toggle Led2
Waitms 100
Next B
Case 8
Portb = 0
Led1 = 1
Led2 = 0
For B = 1 To 3
Toggle Led1
Waitms 100

Next B
Case 9
Portb = 64
Led1 = 0
Led2 = 1
For B = 1 To 3
Toggle Led2
W0 aitms 100
Next B
End Select
Loop
Radni1:
Incr A
If A > 9 Then A = 9
Return
Radni2:
Decr A
If A < 1 Then A = 0
Return
End
Ishodi koje treba postii su: uenik treba da zna samostalno spojiti elemente sklope prema
elektrinoj i montanoj emi, napisati odgovarajui kod, da razumije znaenje pojedinih linija koda
i da ih zna modifikovati i prilagoditi odreenim potrebama.
36.

Mikrokontroleri, vjeba petnaesta

Zadaci i ciljevi ove vjebe su upravljanje jednom vrstom motora koji su neizbjeni u
automatima i tzv numerikim i kompjuterski kontrolisanim mainama (CNC) a sastavni su dio i
raunarskih periferija to su tzv. STEP motori. Karakterie ih velika preciznost pokreta, visoka
efikasnost i veliki obrtnio momenti bez reduktora. Upotrijebiemo unipolarni step motor izvaen iz
starog ink jet tampaa. Radnim napon mu je 24V i ima korak od 7,5. Iako predvien za rad na
25V mi emo gapokretati bez problema naponom od svega 4,5 V.
Pa krenimo redom:

a)
b)
Slika 2.10.15.1. a) Elektrina i b) montana ema za skol mehatronika, vjeba petnaesta

Za ovu vjebu kd je sledei:

Dim A As Byte
Dim B As Byte
Config Portb = Output
Config Pind.5 = Input
Config Pind.4 = Input

Pind.5 = 1
Pind.4 = 1
Portb = 0
Config Debounce = 10
A = 10
Do
If Pind.4 = 0 Then Goto Lijevo
If Pind.5 = 0 Then Goto Desno
Loop
Desno:
Portb = 0
Do
Debounce Pind.4 , 0 , Radni1 , Sub
Debounce Pind.5 , 0 , Radni2 , Sub
For B = 0 To 3
Waitms A
Portb = 2 ^ B
Waitms A
Next B
Loop
Lijevo:
Portb = 0
Do
Debounce Pind.4 , 0 , Radni1 , Sub
Debounce Pind.5 , 0 , Radni2 , Sub
B = 8
While B > 0
Waitms A
Portb = B
B = B / 2
Waitms A
Wend
Loop
Radni1:
A = A + 2
Return
Radni2:
A = A - 2
Return
End
Ishodi koje treba postii za ovu vjebu su: Uenik treba da zna spojiti elemente po elektrinoj
i montanoj emi, da razlikuje setovanje rotacije motora za desni i lijevi smjer, uoi logiku binarnih
brojeva koji se ovdje koriste, kako otkloniti iskrenje tastera softverskim putem te primijeniti
program i sklop u realnim situacijama.

36.1.
37. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA
37.1.

Predmet istraivanja

Vannastavne aktivnosti koje se izvode u koli, imaju za cilj poveanje znanja i vjetina kod
uenika. Izvode se kroz organizovanje kruoka i sekcija, projektnih aktivnosti uenika i aktivnosti
lokalne zajednice u kojoj kola radi. Vannastavne aktivnosti se organizuju tako da zadovolje potrebe
uenika aktiviranjem u oblastima koje su za njih znaajne i vane. Zadatak kole je da aktivno
motivie uenike da uzmu uee u razliitim vannastavnim aktivnostima. Vannastavne aktivnosti
iz svih oblasti, veoma su efikasno sredstvo socijalizacije linosti, te aktivan faktor u procesu
uspjene drutvene interakcije u procesu socijalnog razvoja djece. One e kod uenika razviti
socijalne kompetencije kao to su: solidarnost, saradnja, tolerancija, principijelnost, kultura dijaloga
i mnoge druge. Neke od kljunih kompetencija socijalnog razvoja, podrazumijevaju sposobnost
rada u timu, sposobnost razmjene ideja i miljenja, sposobnost pregovaranja i niz drugih socijalnih
vjetina.
Ovim istraivanjem emo saznati koliki je uticaj nastavnih sredstava na rad vannastavnih aktivnosti
tehnikog odgoja i inforamtike, da li je to nepremostiv problem obzirom na stanje opte recesije i
smanjenih ulaganja u sve vidove obrazovanja ali i kakvo je miljenje direktora, nastavnika i
uenika o sekcijama iz oblasti tehnikog odgoja i informatike.
37.2.

Cilj istraivanja

Cilj ovog istraivanja je predstaviti znaaj nastavnih sredstava na rad vannastavnih aktivnosti
tehnikog odgoja i informatike. Neophodno je da kola bude zajednica koja ui i u kojoj se ui,
zajednica u kojoj svi ue jedni od drugih.
37.3.

Zadaci istraivanja

U skladu sa postavljenim predmetom i ciljem istraivanja, definisani su sljedei zadaci:

a) Utvrditi na koji nain je regulisana organizacija nabavke nastavnih sredstava za rad
vannastavnih aktivnosti Zakonom o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama Brko
distrikta.
b) Utvrditi naine kako pojedini direktori, doivljavaju vannastavne aktivnosti i uticaj
nastavnih sredstava na rad vannastavnih aktivnosti tehnikog odgoja i informatike.
c) Utvrditi naine kako pojedini nastavnici koji vode sekcije iz oblasti tehnikog odgoja i
informatike, doivljavaju vannastavne aktivnosti i uticaj nastavnih sredstava na rad ove vrste
vannastavnih aktivnosti.
d) Utvrditi naine kako pojedini uenici koji pohaaju sekcije iz oblasti tehnikog odgoja i
informatike, doivljavaju vannastavne aktivnosti i uticaj nastavnih sredstava na rad
vannastavnih aktivnosti ove vrste.
37.4.

Glavna hipoteza

Moe se rei da pojave predstavljaju pojmove iji meusobni odnosi konstituiu hipoteze koje
podlijeu utvrivanju istinitosti u ivotnom iskustvu pred injenicama. Kljuni oblici odnosa meu
pojavama funkcionalni i kauzalni izraavaju opte zakonitosti, do kojih se teko dolazi i, uglavnom,
otkrivaju se posebne uslovljene pravilnosti. Spoj teorijskog i empirijskog, bez nadmoi jednog ili
drugog, omoguava konstituisanje optih stavova iz pojedinanih sluajeva. Pritom, nauka se ne
ograniava samo na postojee, nego i na mogue injenice, jer injenice plus mogunosti sadrane u
njima ili njihovoj organizaciji zajedno ine stvarnost. (unji, 1999)

Polazei od predmeta, zadataka i ciljeva istraivanja, logikih postavki i metoda koje e se

koristiti za analizu podataka postavljena je sljedea hipoteza:
Pretpostavlja se da nastavna sredstva imaju veliki uticaj na rad vannastavnih aktivnosti
tehnikog odgoja i informatike.
38.

Podhipoteze:

H1: Pretpostavlja se da je organizacija nabavke i strukture materijalnih sredstava za

vannastavne aktivnosti, regulisana Zakonom o osnovnom obrazovanju u osnovnim i srednjim
kolama Brko distrikta.
H2: U koli se realizuju nabavke materijalnih sredstava za vannastavne aktivnosti prema
odluci rukovodnih i upravnih organa kole.
H3: Pretpostavlja se da je snabdjevenost kola nastavnim sredstvima za rad vannastavnih
aktivnosti veoma dobra.
38.1.
39.

Metode istraivanja
Metoda teorijske analize

Metoda teorijske analize/method of theoretical analysis/ - jedna je od metoda pedagokog

istraivanja koja se slui preteno dedukcijom kao logiko metodolokim postupkom u pedagokom
istraivanju. (Potkonjak, imlea, 1989)
Metoda teorijske analize omoguava analizu pedagoke teorije, pojmova, zakona i principa,
te omoguava obogaivanje naunog saznanja iz oblasti pedagogije.
Metoda teorijske analize e posluiti u stvaranju teorijske osnove istraivanja, zatim pri
utvrivanju cilja, zadataka i hipoteza.
U ovom istraivanju, metodom teorijske analize smo se koristili kod uvida u Godinji
program rada kole, zakonskih i podzakonskih akata, evidencije o radu vannastavnih aktivnosti,
razliitih tekstova te njihovog analiziranja i vaenja saetih dijelova sadraja teksta.
40.

Deskriptivno-analitika metoda

Deskripcija shvaena kao nauna metoda obuhvaa uz prikupljanje, obradu i prezentaciju

podataka jo i njihovu interpretaciju, izvoenje zakljuaka u raznim pravcima, i ukazuje na nain
kako bi se na osnovu tih rezultata moglo ili trebalo usavriti vaspitno- obrazovnu praksu.
(Mui, 1986)
Deskriptivno-analitikom metodom e se analizirati procjena uticaja nastavnih sredstava na rad
vannastavnih aktivnosti/sekcija iz oblasti tehnikog odgoja i informatike.
Ovom metodom emo opisati uticaj i naine obezbjeivanja potrebnih nastavnih sredstava na
rad vannastavnih aktivnosti tehnikog odgoja i informatike.
41.

Metoda reprezentativnog uzorka

Ovom metodom se vri anketiranje i analiza podataka dobivenih od relevantnih faktora

ukljuenih u aktivnosti definisanje ciljevima i zadacima istraivanja.

42.

Servej istraivaka metoda

Za razliku od prouavanja literature, komparativnih studija koje porede ve postojee nalaze

istraivanja, za razliku od analize teoretskih radova, servej je specifian i vrlo rairen
neeksperimentalni pristup. Neki autori ga nazivaju servej-metod. Radi se o snimanju postojeeg
stanja u praksi, o odnosima u drutvu, o trendovima u djelovanju postojeih pojava i slino. Servej
dubinski snima i ukrta varijable te otkriva odnose koji nisu sami po sebi vidljivi ili mjeri vidljive
pojave i odnose. Kao deskriptivni metod, servej tretira:
- uslove ili odnose koji ve postoje,
- praksu koja preovladava ili neki specifini aspekt prakse,
- uvjerenja, stanovita ili stavove ljudi,
- procese koji su u toku,
- efekte koji su prepoznatljivi u uincima. (Suzi, 2005)
Ovom metodom je mogue sakupljati injenice koje se odnose na predmet istraivanja,
zatim stavove i miljenja koje je mogue analizirati i kojim se mogu sintetizovati rezultati.
Servej istraivakom metodom e se dobiti uvid u stavove i miljenja direktora, nastavnika i
uenika o uticaju i znaaju nastavnih sredstava na rad vannastavnih aktivnosti iz oblasti tehnikog
odgoja i informatike.
43.

Metode za analizu podataka

Podaci koji se dobiju deskriptivnom statistikom, predstavit e se tabelarno i grafiki, kako bi

se iz njih izvukle bitne informacije o predmetu istraivanja. U deskriptivnom dijelu, izvedeni
zakljuci odnosit e se na konkretne empirijske karakteristike podataka, tj. na: frekvencije,
procente, aritmetiku sredinu i standardnu devijaciju. Znai, verifikovat e se postavljena glavna
hipoteza i podhipoteze i izvesti procjene i zakljuci u vezi postavljenog cilja istraivanja.
Kreirat e se indexni skorovi da bi se mogli grupisati ajtemi koji mjere iste karakteristike, te da
bi se formirala jedna zajednika varijabla. Indexni skorovi se, takoe, kreiraju i kako bi se mogli
poduzeti statistiki postupci kao to je aritmetika sredina i analiza standardne devijacije.
Za obradu podataka i grafiko predstavljanje rezultata koristie se MS Office Excell 2007.
43.1.
44.

Tehnike prikupljanja podataka

Anketiranje

Anketiranje je postupak kojim se na temelju anketnog upitnika istrauju i prikupljaju podaci,

informacije, stavovi i miljenja o predmetu istraivanja. (eki, 1999)
Anketirat emo direktore kole, nastavnike koji vode vannastavne aktivnosti/sekcije i
uenike koji pohaaju sekcije tehnikog odgoja i informatike. Anketiranje izvreno u periodu aprilmaj 2013. godine.

45.

Rad na pedagokoj dokumentaciji

Pedagokom dokumentacijom naziva se skup sauvanih podataka koji su u vezi s

problemima odgoja. Zapravo i nema pedagokog istraivanja u kojem se ne bi javljala analiza
pedagokih dokumenata. Rije je o dokumentima koje su ranije izradile druge osobe, a istraiva ih
prouava i iz njih izvlai zakljuke. Rad na dokumentima koji predstavljaju meu proizvod
razmatra se prilikom obrade odgovarajuih postupaka pedagokog istraivanja u kojima se oni
dobivaju, kao i prilikom prikaza statistikih metoda njihove obrade. (Mui, 1973)
45.1.
46.

Instrumenti istraivanja
Anketni upitnik

Anketa je u pedagokom istraivanju postupak kojim se ispitanicima postavljaju pitanja u vezi

sa injenicama od naunog interesa za pedagogiju a koje su poznate ispitanicima, ili pitanja u vezi s
miljenjima ispitanika. (Mui, 1973)
Anketni upitnik se moe koristiti u istraivake svrhe prilikom ega se prikupljaju i sreuju
podaci kojima se rjeava odreeni problem.
U ovom istraivanju bit e primjenjeno anketiranje prilikom upotrebe instrumenta koji je
konstruiran za ovo istraivanje
- Anketni upitnik za direktore osnovnih kola Brko distrikta. Upitnik je sainjen od pitanja i
ajtema (skala sudova) sa trostepenom Likertovom skalom, na osnovu kojih direktori procjenjuju
uticaj nastavnih sredstava na rad vannastavnih aktivnosti/sekcija tehnikog odgoja i informatike.
Upitnik ima 14 estica, a procjena se vri na skali od 1 do 3.
- Anketni upitnik za nastavnike koji vode neku od sekcija iz oblasti tehnikog odgoja i
informatike. Upitnik je sainjen od pitanja i ajtema (skala sudova) sa trostepenom Likertovom
skalom, na osnovu kojih nastavnici procjenjuju uticaj nastavnih sredstava na rad vannastavnih
aktivnosti/sekcija tehnikog odgoja i informatike. Ovaj upitnik ima 20 estica a procjena se vri
skalom od 1 do 3.
- Anketni upitnik za uenike koji pohaaju neku od vannastavnih aktivnosti tehnikog odgoja i
informatike. Upitnik je sainjen od pitanja i ajtema (skala sudova) sa trostepenom Likertovom
skalom, na osnovu kojih uenici procjenjuju uticaj nastavnih sredstava na rad vannastavnih
aktivnosti/sekcija tehnikog odgoja i informatike. Upitnik za uenike sainjen je od 14 estica a
procjena se vri skalom od 1 do 3.
47.

Evidencioni list pri analizi pedagoke dokumentacije

Kako bi se dokumenti, koji slue kao izvori u obradi neke teme, to potpunije i adekvatnije
koristili, ak i onda kad nisu pri ruci, o njima se sainjavaju biljeke.
Evidencioni list e se koristiti kao instrument prilikom analize uvida u to koje su vannastavne
aktivnosti/sekcije iz oblasti tehnikog odgoja i informatike dostupne djeci u JU IX osnovna kola
Maoa, Brko distrikt. Takoe e se koristiti i prilikom uvida u sveske evidencije pojedine
vannastavne aktivnosti/sekcije.
47.1.

Uzorak istraivanja

Uzorak u istraivanju je tzv reprezentativni, to znai da su ukljueni subjekti koji su prema

hipotezi istraivanja kljuni u realizaciji vannastavnih aktivnosti tehnikog odgoja i informatike a to
su direktori kola, nastavnici koji izvode neku od vannastavnih aktivnosti tehnikog odgoja i
informatilke i uenici koji pohaaju navedene sekcije. Anketiranjem je obuhvaeno 11 direktora
osnovnih kola, 9 nastavnika/voa vannastavnih aktivnosti/sekcija i 30 uenika koji pohaaju neku
od sekcija tehnikog odgoja i informatike. Istraivanje raeno tokom aprila i maja mjeseca 2013.

48. REZULTATI ISTRAIVANJA I DISKUSIJA

48.1.
Rezultati anketiranja direktora
Tabela 4.1.1. Pregled rezultata ankete za direktore

r.b.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14

1
2
1
1
1
3
1
1
1
1
3
2
3
3
3

2
2
1
1
2
3
2
1
1
1
3
3
1
3
2

pitanja za direktore:
3 4 5 6 7 8
2 2 2 2 2 1
2 1 2 1 1 2
2 2 1 1 1 2
1 1 1 1 1 1
3 3 3 3 3 3
3 3 3 2 2 3
1 1 1 1 1 1
1 2 1 1 2 1
1 2 1 1 1 1
2 2 2 1 2 2
2 1 2 1 1 2
3 2 2 3 2 2
3 3 3 3 3 2
3 3 3 3 3 2

9 10 11
2 2 1
1 1 2
1 2 2
1 1 1
3 3 3
2 3 3
1 1 1
1 1 1
1 1 1
3 2 2
2 1 2
1 2 3
3 3 3
3 3 3

slaem djelimino
se
se slaem
2
9
7
4
6
5
10
1
0
0
1
4
11
0
9
2
10
1
1
7
4
6
2
5
0
1
0
2

ne
slaem provjera
se
0
11
0
11
0
11
0
11
11
11
6
11
0
11
0
11
0
11
3
11
1
11
4
11
10
11
9
11

Grafikon 4.1.1. Nastavna sredstva imaju presudnu ulogu na kvalitet izvoenja sekcija.

Grafikon 4.1.2. Za sekcije koje ostvaruju dobre rezultate na takmienjima direktor mora nai nain da
obezbijedi potreban materijal.

Grafikon 4.1.3. Sekcije su veoma bitne za uenike jer blie odreuju polja interesovanja i obino su to
njihova budua zanimanja.

Grafikon 4.1.4. Uenicima i nastavnicima treba omoguiti da rade ono to najbolje znaju.

Grafikon 4.1.5. Osnovna briga direktora kole treba biti realizacija redovne nastave a vannastavne
aktivnosti su sporedna stvar i nisu predmet mog zanimanja.

Grafikon 4.1.6. Direktor treba biti i sam spreman finansijski podrati (platiti iz svog depa) materijal koji
treba za neku sekciju ako ne postoji drugi nain da se nabavi.

Grafikon 4.1.7. Vannastavne aktivnosti su bitan faktor kvalitetne organizacije slobodnog vremena.

Grafikon 4.1.8. Tehnologija se razvija vrtoglavom brzinom i samo drutvo koje ulae u tehniko opismenjavanje
djece i omladine moe pratiti svjetske trendove.

Grafikon 4.1.9. Nae drutvo nedovoljno ulae u tehniku i tehnoloku edukaciju.

Grafikon 4.1.10. Dobrom nastavniku nedostatak materijalnih sredstava nije prepreka za postizanje visokih
rezultata u radu tehnikih i informatikih vannastavnih aktivnosti.

Grafikon 4.1.11. Najbolje rezultate u vannastavnim aktivnostima ova (Vaa) kola je postigla u oblasti
tehnikog odgoja i informatike.

Grafikon 4.1.12. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i informatike vannastavne aktivnosti jer je
to prezahtjevno i skupo.

Grafikon 4.1.13. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i informatike vannastavne aktivnosti jer
nemamo kvalitetan nastavni kadar.

Grafikon 4.1.14. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i informatike vannastavne aktivnosti jer
ne postoji znaajniji interes uenika.

49.

Analiza rezultata ankete direktora

Analizom rezultata mogue je uoiti da veina direktora osnovnih kola u Brko distriktu
smatra kako, za rad vannastavnih aktivnosti tehnikog odgoja i informatike, nastavna sredstva
nemaju presudnu ulogu ali ih ne smatraju ni beznaajnim. Veina njih, ak 7 od 11 smatra veoma
vanim, i ako je u pitanju uspjeh kole na takmienjima, osjea obavezu da se treba dodatno
angaovati kako bi se obezbijedila nastavna sredstva za to bolji rezultat ali veina njih ipak nije
spremna finansirati projekte vlastitim sredstvima ma o kolikim se iznosima radilo. Svi direktori su
se pozitivno izrazili po pitanju polja interesovanja djece za vannastavne aktivnosti te da bi im ona
mogla biti opredjeljenje za profesionalnu orijentaciju. Posebno je evidentno da su svi jednoglasni i
kategorini kada je u pitanju konstatacija da ih ne treba zanimati vannastavna aktivnost, svi su
odbili tezu da to ne treba da ih zanima. Pozitivno je i to to njih 10 podrava u potpunosti a jedan
djelimino tezu da i djeci i nastavnicima treba obezbijediti da rade ono to najbolje znaju. Svi
direktori jednoglasno prihvataju tezu da su vannastavne aktivnosti bitan faktor kvalitetne
organizacije slobodnog vremena i da se tehnologija razvija vrtoglavom brzinom te da se mora
ulagati u tehniko opismenjavanje omladine ali da drutvo, naalost, ne ulae dovoljno u ovu
svrhu. Pitanja 11 i 12 su u reciprocitetu i iz njih se moe zakljuiti da kole koje postiu najbolje
rezultate, njih 4, najvie i ulae u nastavna sredstva iako su skupa i prezahtjevna. U konanici
vidljivo je da direktori imaju povjerenje u svoj nastavni kadar, dajui najvie negativnih odgovora
na 13 pitanje te se takoe ne slau s tim da ne postoji interes uenika za sekcije tehnikog odgoja i
informatike. Ako bi smo prestruktuirali rezultate ankete tako to emo napraviti inverziju na
pitanjima broj 5, 12, 13 i 14. dobiemo skalu srednjih vrijednosti:
Grafikon 4.1.1.1. Zbirno stanje i skala srednjih vrijednosti ankete direktora

Zbirno uzevi prema odgovorima odnosi su sledei: 95:47:12

Grafikon 4.1.1.2 dijagram frekvencije odgovora ankete direktora

49.1.

Reuzultati anketiranja nastavnika

Tabela 4.2.1. Rezultati ankete za nastavnike

rb
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

1
1
3
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
1
1
1
1
2
2

Pitanja za nastavnike:
2 3
4 5
6
1 2
1 2
1
2 3
2 3
2
3 2
1 1
2
1 2
1 1
1
3 1
1 1
1
2 1
1 1
1
1 2
1 1
1
2 2
1 1
1
1 1
1 1
1
1 1
1 1
1
1 1
1 1
2
1 1
3 1
1
2 2
2 1
1
1 1
1 1
1
1 2
1 1
1
1 1
1 2
2
1 1
1 1
2
1 1
2 1
1
2 2
1 2
2
3 2
2 3
3

7
1
3
1
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
2
1
2
2
1

8
1
3
1
2
1
2
1
2
2
2
1
1
1
2
2
2
2
3
2
3

9
1
1
1
1
1
2
2
2
2
1
1
1
1
1
1
2
2
1
2
3

slaem se
u potpunosti
7
1
6
6
8
6
7
5
7
8
8
8
5
8
7
4
6
6
1
1

djelimino
se slaem
2
3
2
3
0
3
2
4
2
1
1
0
4
1
2
5
3
2
8
3

Grafikon 4.2.1. Nastavna sredstva imaju presudnu ulogu na kvalitet izvoenja sekcija.

Grafikon 4.2.2. kola u kojoj radim mi obezbjeuje sva potrebna nastavna sredstva za rad sekcija.

uopte se
ne slaem
0
5
1
0
1
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
0
1
0
5

Grafikon 4.2.3. Na poetku godine treba obezbijediti potrebna nastavna sredstva u protivnom sekcija ne treba
ni poinjati sa radom.

Grafikon 4.2.4. Ako kola nema potrebnih nastavnih sredstava treba pokuati nai alternativna nastavna
sredstva za planiranu sekciju.

Grafikon 4.2.5. Dobro osmiljen nastavni plan i program sekcije ukljuuje i planiranje nabavke potrebnih
sredstava.

Grafikon 4.2.6. Univerzalna nastavna sredstva, sredstva kojima se moe pokriti vie razliitih oblasti, su
prihvatljivija za trenutnu ekonomsku situaciju.

Grafikon 4.2.7. Nabavke univerzalnih setova (konstruktorske kutije, robo-kompleti, kompleti za elektroniku i sl.)
su, dugorono gledano, bolje rjeenje od kompleta za pojedinane modele, makete isl. s
ekonomskog aspekta.

Grafikon 4.2.8. Nastavniku voditelju sekcije je lake raditi sa univerzalnim setovima nego sa kompletima
jednostruke namjene.

Grafikon 4.2.9. Djeca rado koriste univerzalne setove u kojima mogu povezati vie nauno-tehnikih oblasti.

Grafikon 4.2.10. Trebalo bi to ee organizovati seminare za nastavnike po pitanju upotrebe novih

tehnologija i metoda rada sekcija.

Grafikon 4.2.11. Na sekcijama puno vie dolazi do izraaja kreativnost uenika i timski rad nego na satima
redovne nastave.

Grafikon 4.2.12. Nastavnik treba da bira sekciju iz oblasti u kojoj je ekspert a ne da je radi formalno radi
ispune fonda sati.

Grafikon 4.2.13. Program rada sekcija treba da odraava elje i mogunosti uenika.

Grafikon 4.2.14. Nastavnici trebaju meusobno razmjenjivati iskustva ali i nastavna sredstva.

50.

Analiza rezultata ankete nastavnika

Da nastavna sredstva imaju veoma velik znaaj za rad sekcija slae se veina anketiranih
nastavnika njih 7 od devet se potpuno slae dok se djelimino slau dva nastavnika. Veina
ispitanika smatra da im kola ne obezbjeuje potrebna nastavna sredstva u dovoljnim koliinama i
tu je samo jedan nastavnik zadovoljan. Veina nastavnika smatra da bi kola na poetku kolske
godine, unaprijed, trebala obezbijediti potrebam materijal ili pokuati nai sredstva koja bi mogla
zamijeniti planirana iako postupak planiranja treba obuhvatiti i plan nabavke i potreba nastavnih
sredstava.Veina nastavnika bi rado prihvatila gotove komplete nastavnih sredstava univerzalne
namjene kako zbog efikasnosti tako i zbog miljenja da djeca radije rade sa ovakvim kompletima.
Oita je zainteresovanost nastavnika za organizovanje seminara na teme koje se dotiu praktinog
rada iz razliitih oblasti prihvatljivih za vannastavne aktivnosti. Same sekcije su, po miljenju
nastavnika, veoma korisne jer kreativnost uenika dolazi daleko vie do izraaja nego na satima
redovne nastave. I uenici i nastavnici bi trebali birati sekcije iz oblasti koje im lee i gdje mogu
dati maksimum. Rado bi razmjenjivali iskustva ali i nastavna sredstva. Preovladava miljenje da
drutvo ne ulae dovoljno u razvoj tehnikih disciplina te da rezultati koji se mogu oekivati na
smotrama i takmienjima direktno zavise od nastavnih sredstava kojima kole raspolau. Miljenja
nastavnika su u smjeru da nastavnik moe donekle nadomjestiti nedostatak nastavnih sredstava ali
da ne treba pretjerivati. Ako moraju, nastavnici e, nerado, prihvatiti da vode i neke druge sekcije
koje nemaju veze sa nastavom tehnikog odgoja i informatike.
Grafikon 4.2.1.1. dijagram zbirnog stanja ankete nastavnika

50.1.

Rezultati anketiranja uenika

Tabela 4.3.1. Pregled rezultata ankete za uenike

Pitanja za uenike:

DA

NE

r.b. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
1 2 2 2 2 2 2 2 2 2

29

2 1 1 1 1 1 1 1 1 1

30

3 1 2 2 2 2 2 2 1 2

27

4 1 1 2 1 2 1 1 1 2

15

15

5 1 1 1 1 1 1 1 1 1

28

6 2 2 2 2 2 2 2 1 2

22

7 2 2 1 1 1 1 1 1 2

18

12

8 1 1 1 1 2 1 1 2 1

18

12

9 1 1 1 1 1 1 1 1 1

30

10 1 1 1 1 1 1 1 1 1

27

11 1 1 1 1 1 1 1 1 1

30

12 1 1 2 1 2 1 2 2 2

19

11

13 1 1 1 2 1 2 2 2 1

23

14 1 1 1 1 1 1 1 1 1

28

92

Grafikon 4.3.1. Na ovu sekciju sam se upisao zato to su se u nju upisali moji drugovi.

Grafikon 4.3.2. Na ovu sekciju sam se upisao zato to volim da radim to to se radi na ovoj sekciji.

Grafikon 4.3.3. Na sekciju sam se upisao zato to u dobiti bolje ocjene iz tehnikog i informatike.

Grafikon 4.3.4. Na sekciju sam se upisao zato to u ii na takmienja.

Grafikon 4.3.5. Za svaki sat sekcije smo imali pripremljen materijal za projekat koji trebamo raditi.

Grafikon 4.3.6. Nikada se nije desilo da smo morali ostaviti nezavren projekat zato to nismo imali sav
potreban materijal.

Grafikon 4.3.7. Deavalo se da nastavnik ode i sam kupi materijal koji nam je trebao za zapoeti projekat.

Grafikon 4.3.8. Projekat koj nismo uspjeli zavriti zato to nismo imali materijal smo kasnije zavravali kada
dobijemo potrebne dijelove.

Grafikon 4.3.9. Jako se radujem kada uspijem zavriti ono to sam zapoo (prijemnik, maketa, migavac,
program..)

Grafikon 4.3.10. Volim da radim sa kompletima za sklapanje koje poslije moemo rasklopiti i ponovo sklopiti
neto drugo.

Grafikon 4.3.11. Jako se radujem kad pobijedim na nekom takmienju.

Grafikon 4.3.12. Ako neto ne zavrim na sekciji, ponio bih to kui da zavrim, ako bi mi nastavnik dozvolio.

Grafikon 4.3.13. Volim da itam i gledam na internetu, televiziji i novinama oblasti koje radimo na sekciji.

Grafikon 4.3.14. Kada nam projekat ne bi uspio (ureaj koji smo pravili ili program koji smo pisali ne radi) bili
smo tuni i pokuavali smo ga popraviti po svaku cijenu.

51.
Analiza rezultata anketire uenika
Analiziranjem anketnih listia koje su popunjavali uenici koji pohaaju neku od sekcija iz
oblasti tehnikog odgoja i informatike, stie se dojam da velika veina njih pohaa ove sekcije zato
to voli da radi praktine radove iz datih oblasti, samo jedan uenik je doao zato to sekciju
pohaaju i njegovi drugovi. Njih 10% je tu jer smatraju da e dobiti bolje ocjene iz ppredmeta
tehnikog odgoja i informatike a pola njih je doveo sportski duh jer oekuju da e se takmiiti u
znanjima i vjetinama iz oblasti nauno tehnikog stvaralatva. Uglavnom su imali potrebne
materijale za rad a za one projekte za koje nisu imali potreban materijal, ostavljali bi ih te bi
nastavili raditi po nabavci nastavnih sredstava. Uenici su primijetili da sami nstavnici, vrlo esto,
nabavljaju potrebne materijale. Kako su i nastavnici primijetili, uenici ovdje potvruju da radije
rade sa univerzalnim kompletima a svi su oduevljeni kada uspiju zavriti posao i pobijede na
takmienjima. Rado bi nastavili raditi na projektu i kod kue, rado se informiu i pretrauju internet
gledaju TV emisije i sl., a koje su vezane za teme koje obrauju na sekcijama. Pokazuju i upornost
i istrajnost da po svaku cijenu zavre projekat te da nau i otklone uzroke eventualnih neuspjeha.
Grafikon 4.3.1.1. prikazuje funkciju saglasnosti sa postavljenim pitanjima u anketnim
listiima. Pitanja 1, 3, i 6 su inverzna.
Grafikon 4.3.1.1. dijagram frekvencije odgovora

52. ZAKLJUAK
Polazei od osnovne hipoteze da nastavna sredstva imaju veliki uticaj na rad vannastavnih
aktivnosti tehnikog odgoja i informatike, rezultata koji su dobiveni istraivanjem te integralno
postavljeni kao elementi anketa nastavnika koji vode sekcije tehnikog odgoja i informatike i
direktora osnovnih kola, moe se smatrati da je glavna hipoteza potvrena u veem dijelu. Naravno
daleko je jaa afirmativna strana koju predstavljaju nastavnici, direktori se tek djelimino slau.
Ovo i ne udi ako se uzme u obzir da je sistem nabavki u kolama Brko distrikta centralizovan i da
se nabavke sredstava vre preko posebnog Odjela vlade. Zahtjevi za nabavku nastavnih sredstava se
alju slubi optih poslova Odjeljenja za obrazovanje koje dalje vri nabavku preko Odjela za
nabavke. Procedure su jako spore i trebaju puno vremena do realizacije. Vrlo esto se radi o
tenderskim postupcima i za vrlo male novane vrijednosti tako da cijela procedura zna trajati od
nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Tek posljednjih par godina kole su dobile mogunost da se
direktno obrate odreenim organizacijama za nabavku koje su prole predtendersku proceduru ili da
izvre pribavljanje ponuda od bar tri ponuaa i kao takve poalju prijedlog resornom Odjelu koje
po skraenom postupku moe, a i ne mora, prihvatiti prijedlog kole. Prema Zakonu o obrazovanju
u osnovnim i srednjim kolamaBrko distrikta regulisana je oblast materijalne opremljenosti kola
tzv Pedagokim standardima (prilog 4.1.), ali su tu definsani samo minimalni uslovi koje kola
mora ispunjavati da bi uopte mogla da radi. Nije beskorisno jer se veina stvari iz redovne opreme
kole moe koristiti, i koristi, na satima vannastavnih aktivnosti, a prva podhipoteza je djelimino
potvrena. Kako uvijek ima prostora za sposobnog rukovodioca da iznae sredstva za djelatnosti
koje smatra bitnim za pozitivnu prezentaciju kole u drutvenoj sredini to je i druga podhipoteza
potvrena (pitanje dva iz anketnog upitnika za direktore). to se tie tree podhipoteze njena
potvrenost varira od kole do kole i uveliko zavisi od sposobnosti menadmenta kole, samih
nastavnika i volje drutvene sredine za saradnju u ovoj oblasti.
Da ne mora uvijek biti po onoj narodnoj koliko para toliko muzike pokuali smo dokazati i
ovim radom. Prezentovan je samo manji dio vjebi koje praktikujemo na mehatronikoj sekciji JU
IX osnovne kole Maoa, Brko distrikta. Sve vjebe se izvode, a ima ih ezdesetak, na pet
kompleta MK-01, koje smo pomenuli u teorijskom uvodu, i ija je cijena kompletiranja manja od
20 KM po kompletu. Dopune se vre svake godine komponentama koje ne optereuju budet kole
vie od 5 KM po kompletu a i uinak upotrebe kolske opreme je povean. Koristimo raunare koji
su instalirani u kabinetima informatike i koriste se za redovnu nastavu, na njima piemo programe i
pomou njih programiramo kontrolere u naim kompletima.

53. LITERATURA
Ajanovi, D., Stevanovi, M. (2004). Metodika vannastavnih aktivnosti uenika. Pedagoki
fakultet: Zenica.
Arbuni, A. (1998). Interesi djece za slobodne aktivnosti. Napredak: Zagreb.
Brankovi, J. (2011). Strategija razvoja znanosti u Federaciji Bosne i Hercegovine za razdoblje
2011. 2021. godina (nacrt). Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti: Mostar.
Brankovi, D. Mandi, D. (2003). Metodika informatikog obrazovanja sa osnovima
informatike. Medaiagraf: Banja Luka.
Bumber, . i dr. (2001). Problemi i potrebe mladih. Prikaz rezultata dobivenih provoenjem fokus
grupa. (Suvremena pitanja sv. II, broj 4). Matica hrvatska: Mostar.
eki, . (1999)- Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela. Fakultet za
saobraaj i komunikacije: Sarajevo.
Fejzi, N. urkovi, B. (2011.). Kvaliteta u visokom obrazovanju razliiti koncepti, europski
model i primjena u Bosni i Hercegovini. (Proc. kvalitet 5, str. 1. 6.) Kvalitet : Neum.
Filipovi, N. (1980). Vannastavna aktivnost uenika. IGKRO Svjetlost : Sarajevo.
Goleman, D. (2012). Emocionalna inteligencija. Zato je vanija od kvocijenta inteligencije.
Mozaik knjiga: Zagreb.
Greene, B. (1996). Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih kola. Alinea: Zagreb.
Halvadija, L. (2006). Analiza strukture i frekvencija provoenja slobodnog vremena
osnovnokolaca. Didaktiki putokazi broj 41. Dom tampe: Zenica.
Herceg, N., Tomi, Z., urkovi, B. (2012). Poloaj znanosti u Bosni i Hercegovini. (Suvremena
pitanja br. 13. Str. 41-53). Matica hrvatska: Mostar.
Iliin, V. (1986). Slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti. (Kultura radnike omladine. str. 69- 115).
Centar drutvenih djelatnosti SSO hrvatske: Zagreb.
Jankovi, P. (2002). Vannastavne aktivnosti i ueniko stvaralatvo. Uiteljski fakultet: Sombor.
Jankovi, V. (1967). Slobodno vrijeme u suvremenoj pedagokoj teoriji i praksi. Pedagokoknjievni zbor: Zagreb.
Korjeni, E. (2012). Vannastavne tehnike aktivnosti su kvalitetna nadgradnja redovnoj nastavi.
(Mladi tehniar br. 147, str. 7. i 8). UNTOM: Sarajevo.
Leburi, A. - Relja, R. (1999). Kultura i zabava mladih u slobodnom vremenu. (Napredak 140 (2):
str. 175- 184). Hrvatski pedagoko-knjievni zbor: Zagreb .
Mandi, D. (2001). Informaciona tehnologija u obrazovanju. Filozofski fakultet :Istono Sarajevo.
Mandi, D. (2003). Didaktiko-informatike inovacije u nastavi. Mediagraf: Beograd.
Marinovi-Bobinac, A. (2003.). Mladi uoi treeg milenija. (Revija za socijalnu politiku br. 10- 1,
str. 104).Institut za drutvena istraivanja: Zagreb.
Metzger, B. (1983). Radio prirunik za amatere i tehniare. Tehnika knjiga: Beograd.
Milanovi, V. (2009). PC interfejsi. EHO: Ni.

Miles, S. ( 2000). Victims of Risk? Young People and the Construction of Lifestyles. Ashgate
Publishing Company: Ashgate.
Mui, V. (1986). Metodologija pedagokog istraivanja. Svjetlost: Sarajevo.
Omerovi, M. (2012). Osnove ekoloke pedagogije-metode ekolokog odgoja. Off-set doo: Tuzla.
Poli, R. (2003). Odgoj i dokolica. (Metodiki ogledi br. 18). Uiteljska akademija: Zagreb.
Poljak, V. (1980). Didaktika. kolska knjiga: Zagreb.
Potkonjak, N. imlea, P. (1989). Pedagoka enciklopedija 2. Zavod za udbenike i nastavna
sredstva: Beograd.
Risti, D. (2004). Viegodinje potiskivanje Tehnikog obrazovanja iz kolskih programa je
izmaklo kontroli. ( Pedagoka stvarnost br. 3-4, str. 291 i 292.) Tehniki fakultet: aak.
Skledar, N. (2001). ovjek i kultura. Societas - Matica hrvatske Zaprei: Zagreb.
Stanii, S. (2005). Uloga i kompetencija kolskih pedagoga. (Pedagogijska istraivanja, 1. Str. 3548). Filozofski fakultet: Split.
Suzi, N. (2005). Pedagogija za XXI vijek. TT-Centar: Banja Luka.
unji, . (1999). Kritike socioloke metode. Gradina: Ni.
Tomi, R. i Osmi, I. (2006). Didaktika. Denfas: Tuzla.
Vasilj, M. i Muanovi, L. (2012). Slobodno vrijeme i mladi u riziku ovisnosti. (Suvremena
pitanja. asopis za prosvjetu i kulturu br. 13- str. 55-69.)Matica Hrvatska: Mostar
Verle, M. (2008). PIC mikrokontroleri. Mikroelektronika Bigraf: Beograd.
Vidulin-Orbani, S. (2008). Fenomen slobodnog vremena u postmodernom drutvu. (Metodiki
obzori 3 str. 19). Sveuilite Jurja Dobrile: Pula.
Vukasovi, A. (1995), Pedagogija. Hrvatski Katoliki zbor Mi: Zagreb.
Zakon o obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama Brko Distrikta
Thea Sixx. (2013) Erich Fromm-Zdravo drutvo. Preuzeto sa http://bs.scribd.com/doc/75874660/.
20. maja 2013.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Elektronika. Preuzeto 20. maja 2013.
http://en.wikipedia.org/wiki/Restriction_of_Hazardous_Substances_Directive. Preuzeto 10. maja 2013.
http://hr.wikipedia.org/wiki/David_Riesman. Preuzeto 10 maja 2013.
Fairchild team (2011). Datasheet of 2N3904. preuzeto sa http://www.fairchildsemi.com. 15. juna 2013.
Filipovi, M. (2003). Understanding Electronics Components. Preuzeto sa http://www.mikroe.com.
12. maja 2013.
http://www.atmel.com/images/doc2543.pdf . Data sheet za Attiny 2313. Preuzeto 20. 09. 2013.
Zaimovi-Dafi, V. (2013). Znaaj vannastavnih aktivnosti u socijalnom razvoju djece starijeg
osnovnokolskog uzrasta. Preuzeto sa http://www.scribd.com/doc/123490841. 15. juna 2013.

54. SPISAK PRILOGA

7.1. Izvod iz pedagokih standarda,
7.2. Izvod iz Godinjeg programa rada kole
7.3. Anketni list za uenike koji pohaaju neku od sekcija tehnikog odgoja i informatike,
7.4. Anketni list za direktore osnovnih kola,
7.5. Anketni list za nastavnike koji vode neku d sekcija iz oblasti tehnikog odgoja i
informatike,
7.6. Evidentni list ostvarenih rezultata na smotrama nauno tehnikog stvaralatva,
7.7. Spisak tabela, slika i grafikona

54.1.

Izvod iz pedagokih standarda

Na osnovu lana 52 i 53. Statuta Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik
Brko Distrikta BiH, broj 17/08) i lana 11. Stav (2) Zakona o Vladi Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH, brojevi: 19/07, 36/07, 38/07, 2/08, 17/08, i
23/08), a na prijedlog Pedagolke institucije, broj:05-07-000614/10 od 4.5.2010. godine Vlada Brk
Distrikta BiH na 52. Redovnoj sjednici, odranoj 25. 05. 2010. godine donosi Odluklu o usvajanju
pedagokih standarda i normativa za osnovno obrazovanje u Brko Distriktu Bosna i Hercegovine
Uvod.. Pedagoki standardi doprinose: brem inoviranju cjelokupnog odgojno obrazovnog
procesa u skladu sa zahtjevima savremene pedagoke prakse i nauno tehnikog dostignua.
Stvaranju povoljnih uslova za slobodno, stvaralako ispoljavanje uenika i jaanje njihovog psihosocijalnog razvoja
Pedagokim standardima utvruju se zajedniki kriteriji za... slobodne aktivnosti uenika.
Poglavlje IX definie slobodne aktivnosti uenika:
S ciljem podsticanja i razvijanja interesa uenika za proirenje znanja i razvoj stvaralakih
sposobnosti, dostignua u nauci, tehnici, umjetnosti, razvijanja radnih navika, line odgovornosti,
smisla za kolektivni rad, u koli se organizuju slobodne aktivnosti uenika. kolske slobodne
aktivnosti su po svom znaaju izjednaene sa satima nastave.
Slobodne aktivnosti, u saradnji sa uenicima te drutvenim i drutveno-politikim organizacijama u
drutvenoj sredini, kola planira godinjim planom rada, vodei rauna o masovnosti, sadrajima i
ravnomjernoj zastupljenosti uenika u svim vidovima slobodno odabranih aktivnosti.
kolske slobodne aktivnosti, zavisno od obima kole, zainteresovanosti uenika, drutvenih i
kulturnih prilika sredine, kola organizuje samostalno, vodei rauna o sledeim podrujima:
Kultura i umjetnost (dramska, horska, muzika, likovna, literarna, recitatorska, folklorna,
baletna idr.),
Privredna aktivnost zadrugarstvo (bibliotekarska, trgovinska, ratarska, povrtlarska,
peradarska, voarstvo, stoarstvo itd.),
Tehnika i tehnologija (sekcije i klubovi mladih tehniara, radioamatera, fotoamatera,
modelara, saobraajaca itd.),
Dopuna proirivanja znanja stvaralatva (sekcije matematiara, fiziara, biologa, hemiara,
historiara, sekcije stranih jezika, lingvista, sekcije za ostale nastavne predmete i oblasti),
Tjelesni i zdravstveni odgoj (drutvo za tjelesnu kulturu, male olimpijske igre, sportske
sekcije, atletika, gimnastika, ritmika, karate, sportsko streljatvo itd.),
Ouvanje prirodnog okolia (sekcije i klubovi malih prirodnjaka, izviaa, planinara itd.).
Godinjim planom rada kole definiu se svi oblici, naini i rasporedi rada. Odreuju se i druga
znaajna pitanja koja imaju uticaj na rad i nesmetano ispunjavanje slobodnih uenikih aktivnosti.
U skladu sa opim ciljevima i zadacima, kola planira sve oblike i sve sadraje, prati realizaciju i o
slobodnim aktivnostima vodi pedagoku i drugu dokumentaciju.

54.2.

Izvod iz Godinjeg programa rad kole

Stavka 12 podruja rad slobodnih aktivnosti: Nauno predmetno podruje

Red
Broj
Broj
God.
Zadueni
Naziv sekcije
Sedm. sati
br.
uenika grupa
sati
nastavnici
1. Mehatronika
20
2
2
70 Nijad Salihovi
2. Saobraajna sekcija
10
1
2
70 ibonji Mirza i
Nuki Samir
3. Maketarska sekcija
10
1
1
35 Nuki Samir
4. Modelarska sekcija
20
2
2
70 Dori Elvis, Toski
Samir
5. Informatika sekcija
20
2
2
70 Nijad Salihovi i
Elvis Dori

54.3.

Anketni list za uenike

Pitanja za uenike koji pohaaju neku od tehnikih i/ili informatikih sekcija:

Molim Vas da iskreno odgovorite na sledea pitanja upisivanjem znaka x u koloni ispod jednog od
ponuenih odgovora. Anketa je anonimna a rezultati e se koristiti kao dio istraivakog rada i u
druge svrhe se nee upotrijebiti. Pod pojmom sekcije podrazumijevaju se vannastavne aktivnosti
tehnikog odgoja i informatike u osnovnim kolama.
Pitanja
1. Na ovu sekciju sam se upisao zato to su se u nju upisali moji drugovi.
2. Na ovu sekciju sam se upisao zato to volim da radim to to se radi na ovoj
sekciji.
3. Na sekciju sam se upisao zato to u dobiti bolje ocjene iz tehnikog i
informatike.
4. Na sekciju sam se upisao zato to u ii na takmienja.
5. Za svaki sat sekcije smo imali pripremljen materijal za projekat koji
trebamo raditi.
6. Nikada se nije desilo da smo morali ostaviti nezavren projekat zato to
nismo imali sav potreban materijal.
7. Deavalo se da nastavnik ode i sam kupi materijal koji nam je trebao za
zapoeti projekat.
8. Projekat koj nismo uspjeli zavriti zato to nismo imali materijal smo
kasnije zavravali kada dobijemo potrebne dijelove.
9. Jako se radujem kada uspijem zavriti ono to sam zapoo (prijemnik,
maketa, migavac, program..)
10. Volim da radim sa kompletima za sklapanje koje poslije moemo rasklopiti
i ponovo sklopiti neto drugo.
11. Jako se radujem kad pobijedim na nekom takmienju.
12. Ako neto ne zavrim na sekciji, ponio bih to kui da zavrim, ako bi mi
nastavnik dozvolio.
13. Volim da itam i gledam na internetu, televiziji i novinama oblasti koje
radimo na sekciji.
14. Kada nam projekat ne bi uspio (ureaj koji smo pravili ili program koji smo
pisali ne radi ) bili smo tuni i pokuavali smo ga popraviti po svaku cijenu.
Hvala Vam to ste odvojili svoje vrijeme i pomogli u istraivanju!

DA

NE

54.4.

Anketni list za direktore osnovnih kola

Pitanja za direktore osnovnih kola:

Molim Vas da iskreno odgovorite na sledea pitanja upisivanjem znaka x u koloni ispod jednog od
ponuenih odgovora. Anketa je anonimna a rezultati e se koristiti kao dio istraivakog rada i u
druge svrhe se nee upotrijebiti. Pod pojmom sekcije podrazumijevaju se vannastavne aktivnosti
tehnikog odgoja i informatike u osnovnim kolama.
Pitanja
1. Nastavna sredstva imaju presudnu ulogu na kvalitet izvoenja
sekcija.
2. Za sekcije koje ostvaruju dobre rezultate na takmienjima
direktor mora nai nain da obezbijedi potreban materijal.
3. Sekcije su veoma bitne za uenike jer blie odreuju polja
interesovanja i obino su to njihova budua zanimanja.
4. Uenicima i nastavnicima treba omoguiti da rade ono to
najbolje znaju.
5. Osnovna briga direktora kole treba biti realizacija redovne
nastave a vannastavne aktivnosti su sporedna stvar i nisu predmet
mog zanimanja.
6. Direktor treba biti i sam spreman finansijski podrati (platiti iz
svog depa) materijal koji treba za neku sekciju ako ne postoji
drugi nain da se nabavi.
7. Vannastavne aktivnosti su bitan faktor kvalitetne organizacije
slobodnog vremena.
8. Tehnologija se razvija vrtoglavom brzinom i samo drutvo koje
ulae u tehniko opismenjavanje djece i omladine moe pratiti
svjetske trendove.
9. Nae drutvo nedovoljno ulae u tehniku i tehnoloku edukaciju.
10. Dobrom nastavniku nedostatak materijalnih sredstava nije
prepreka za postizanje visokih rezultata u radu tehnikih i
informatikih vannastavnih aktivnosti.
11. Najbolje rezultate u vannastavnim aktivnostima ova (Vaa) kola
je postigla u oblasti tehnikog odgoja i informatike.
12. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i informatike
vannastavne aktivnosti jer je to prezahtjevno i skupo.
13. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i informatike
vannastavne aktivnosti jer nemamo kvalitetan nastavni kadar.
14. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i informatike
vannastavne aktivnosti jer ne postoji znaajniji interes uenika.
Hvala Vam to ste odvojili svoje vrijeme i pomogli u istraivanju!

Slaem se

djelimino Ne slaem
se slaem
se

54.5.
Anketni list za nastavnike koji vode neku od sekcija tehnikog odgoja i
informatike
Pitanja za nastavnike koji vode vannastavne aktivnosti vezane za tehniki odgoj i informatiku:
Molim Vas da iskreno odgovorite na sledea pitanja upisivanjem znaka x u koloni ispod jednog od
ponuenih odgovora. Anketa je anonimna a rezultati e se koristiti kao dio istraivakog rada i u druge svrhe
se nee upotrijebiti. Pod pojmom sekcije podrazumijevaju se vannastavne aktivnosti tehnikog odgoja i
informatike u osnovnim kolama.
Slaen uglauopte
se u vnom
Pitanja
se ne
potpuse
slaem
nosti slaem
1. Nastavna sredstva imaju presudnu ulogu na kvalitet izvoenja
sekcija.
2. kola u kojoj radim mi obezbjeuje sva potrebna nastavna
sredstva za rad sekcija.
3. Na poetku godine treba obezbijediti potrebna nastavna sredstva
u protivnom sekcija ne treba ni poinjati sa radom.
4. Ako kola nema potrebnih nastavnih sredstava treba pokuati nai
alternativna nastavna sredstva za planiranu sekciju.
5. Dobro osmiljan nastavni plan i program sekcije ukljuuje i
planiranje nabavke potrebnih sredstava.
6. Univerzalna nastavna sredstva, sredstva kojima se moe pokriti
vie razliitih oblasti, su prihvatljivija za trenutnu ekonomsku
situaciju.
7. Nabavke univerzalnih setova (konstruktorske kutije, robokompleti, kompleti za elektroniku i sl.) su, dugorono gledano,
bolje rjeenje od kompleta za pojedinane modele, makete isl. s
ekonomskog aspekta.
8. Nastavniku voditelju sekcije je lake raditi sa univerzalnim
setovima nego sa kompletima jednostruke namjene.
9. Djeca rado koriste univerzalne setove u kojima mogu povezati
vie nauno-tehnikih oblasti.
10. Trebalo bi to ee organizovati seminare za nastavnike po
pitanju upotrebe novih tehnologija i metoda rada sekcija.
11. Na sekcijama puno vie dolazi do izraaja kreativnost uenika i
timski rad nego na satima redovne nastave.
12. Nastavnik treba da bira sekciju iz oblasti u kojoj je ekspert a ne da
je radi formalno radi ispune fonda sati
13. Program rada sekcija treba da odraava elje i mogunosti
uenika.
14. Nastavnici trebaju meusobno razmjenjivati iskustva ali i
nastavna sredstva.
15. Nastavna sredstva koja se ne koriste u Vaoj koli treba dati
(razmijeniti, pokloniti..) koli koja e ih upotrijebiti jer e ionakao
vrlo brzo zastarjeti.
16. Vrlo esto nastavnik sam nabavlja potrebna nastavna sredstva.
17. Tehnike discipline i zanimanja su zapostavljeni u drutvu pa je i
nabavka potrebnih nastavnih sredstava jako slaba.
18. Rezultati koje ostvaruju sekcije na smotrama i takmienjima
direktno zavise od raspoloivih nastavnih sredstava.
19. Nastavnik vlastitom kreativnou moe nadomjestiti nedostatak
nastavnih sredstava.
20. Radije vodim neke druge sekcije jer za ove nemam nastavnih
sredstava.
Hvala Vam to ste odvojili svoje vrijeme i pomogli u istraivanju!

54.6.
J.U. IX O Maoa, evidentni list ostvarenih rezultata na dravnim
smotrama nauno-tehnikog stvaralatva
r.b.

kolska
godina

PlasNaziv sekcije
man

1.

2009/10.

Mehatronika

2.

2009/10.

Mehatronika

3.

2009/10.

Mehatronika

4.

2009/10.

Mehatronika

5.

2010/11.

6.

2010/11.

7.

2010/11.

8.

2010/11.

9.

2010/11.

10.

2010/11.

11.

2010/11

12.

2011/12.

13.

2011/12.

14.

2011/12.

Mentorski rad

15.
16.
17.
18.

2011/12.
2011/12.
2012/13.
2012/13.

2
3
1
1

Modelarska
Maketarska
Informatika

19.

2012/13.

Mehatronika

20.

2012/13.

Maketarska i
mehatronika

21.
22.

2012/13.
2012/13.

1
2

modelarska
Mentorski rad

23.

2012/13.

Mehatronika

24.

2012/13.

Maketarska i
mehatronika

25.

2012/13.

Maketarska i
mehatronika

Naziv rada, oblast

Semafor, automatika i
robotika
Kviz, reutilizacija
Dimmer, energetika i
elektrotehnika
Sabilisani ispravlja sa
regulacijom napona

Uenik

Mentor

Adnan Mujkanovi

Nijad Salihovi

Mei Enis

Nijad Salihovi

Adnan Imamovi

Nijad Salihovi

Adna Mujkanovi, Adnan

Imamovi, Enis Mei i
Adnan Mujkanovi

Nijad Salihovi

Mehatronika

Odabrane vjebe, rad iz

Amela Karamuji
nastave 9.razred
Stambeno-poslovni kompleks,
Maketarska
Merisa Mei
arhitektura budunosti
Fatima Kastrati, Lejla Deli,
Maketarska
Dizalica, praktian rad
Adnan Kamenjaevi, Haris
Bei, Ahmed Fazlovi
Takmiarski model
Modelarska
Eldar Sinanovi
automobila
Mentorski rad LPT kontroler unapreenje
nastave
Pokretna traka sa brojaem,
Mehatronika
Fatima Mei
automatika i robotika
Modelarska
RC model automobila
Admir Avdi
Solarna elektrana, energetika i
Maketarska
Ahmed Fazlovi
elektrotehnika
Kviz, elektronika i
Mehatronika
Adnan Fazli
telekomunikacije
SCR,TRC tester

RC model automobila
Adnan abanovi
SPK, arhitektura budunosti Emir Ljuca
najbolji mentori mladih tehniara
Primjena raunara u tehnici Dino Mujkanovi
Elektronika i
telekomunikacije, odabrane Dino Mujkanovi
vjebe
Dizalica upravljana
Lejla Deli i Adnan
raunarom, automatika i
Mujkanovi
robotika
Maketa motornih vozila
Almir Bei
Laboratorijski ispravlja
Merisa Karamuji, Azra
Primopredajnik, praktian rad Dedi, Kemal Babaji, Mirza
Fazli i Adnan Imamovi
Lejla Deli, Samir
SPK, arhitektura budunosti Mujkanovi i Mahir
Numanovi
Vjetroelektrana, energetika i
Tabakovi Muhamed
elektrotehnika

Nijad Salihovi
Samir Nuki
Nijad Salihovi
Samir Nuki i
Nijad Salihovi
Elvis Dori
Nijad Salihovi
Nijad Salihovi
Elvis Dori
Samir Nuki
Nijad Salihovi
Nijad Salihovi
Elvis Dori
Samir Nuki
Nijad Salihovi
Samir Nuki
Nijad Salihovi
Samir Nuki i
Nijad Salihovi
Elvis Dori
Nijad Salihovi
Nijad Salihovi
Samir Nuki
Nijad Salihovi
Elvis Dori
Nijad Salihovi
Samir Nuki
Elvis Dori

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

54.7.
Spisak tabela:
Tabela 2.8.2.1.1. Oznake i kodovi elektronskih cijevi ............................................... 26
Tabela 2.8.2.2.1.1. Primjer nekih tipova dioda ........................................................... 28
Tabela 2.8.2.2.2.1. Primjer nekih tipova tranzistora ....................................................29
Tabela 2.8.2.2.3.1. Primjer nekih tipova ostalih poluprovodnika ............................... 30
Tabela 2.8.2.2.4.1. Primjer nekih tipova integralnih kola .......................................... 31
Tabela 2.8.3.2. 1. Primjer nekih tipova kondenzatora .................................................35
Tabela 2.8.3.3. 1. Primjer nekih tipova induktiviteta (zavojnica) ..............................38
Tabela 2.8.3.4.1. Pregled serija vrijednosti u zavisnosti od tolerancije .......................39
Tabela 4.1.1. Pregled rezultata ankete za direktore ......................................................82
Tabela 4.2.1. Rezultati ankete za nastavnike ............................................................... 87
Tabela 4.3.1. Pregled rezultata ankete za uenike ....................................................... 92
54.8.

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.

Spisak slika

slika 2.5.1.1. Oblikovanje slobodnog vremena u SFRJ .............................................. 16

Slika 2.5.3.1. Radionica za obradu drveta u osnovnoj skoli Aretta, Lillehamer ..... 18
Slika 2.5.3.2. Primjerci djeijih runih radova, O Aretta, Lillehamer, Norveka ..... 18
Slika 2.8.1.1 Elektronska cijev .................................................................................... 25
Slika 2.8.1.2. Replika prvog tranzistora ...................................................................... 25
Slika 2.8.2.2.1. Slojevi kod provodnika, izolatora i poluprovodnika .......................... 27
Slika 2.8.2.2.1.1. Nekoliko izvedbi dioda ................................................................... 28
Slika 2.8.2.2.2.1. Neke izvedbe tranzistora ................................................................. 29
Slika 2.8.2.2.4.1. Izgled nekih izvedbi integralnih kola ............................................. 30
Slika 2.8.3.1.1. Neki primjeri fiksnih otpornika (a) Thrue Hole, (b) SMD ...............31
Slika 2.8.3.1.2. Primjer i nain obiljeavanja otpornika ............................................. 32
Slika 2.8.3.1.3. Pregled snaga prema veliini grafitnih otpornika ...............................32
Slika 2.8.3.1.4. Neke od varijanti potenciometara ...................................................... 33
Slika 2.8.3.1.5. Audio mikseta na kojoj dominiraju ruice potenciometara .............. 33
Slika 2.8.3.1.6. Neke od varijanti trimer potenciometara ........................................... 33
Slika 2.8.3.1.7. LDR .................................................................................................... 34
Slika 2.6.3.1.7 Termistori, a) NTC i b) PTC ............................................................... 34
Slika 2.8.3.2.1. Izgled nekih varijanti kondenzatora ................................................... 35
Slika 2.8.3.2.2. Obiljeavanje bojama ......................................................................... 36
Slika 2.8.3.2.3. Izgled kondenzatora sa direktnim ispisom (nekodirano .................... 37
Slika 2.8.3.3.1. Izgled nekih od zavojnica .................................................................. 37
Slika 2.8.3.3.2. ematski prikaz i nekoliko varijanti transformatora .......................... 38
Slika 2.8.3.5.1. PCB a) pertinax, b) vitroplast dvostrani i
c) SMD PCB sa zalemljenim komponentama .............................................................39
Slika 2.8.3.5.2. Primjeri Breadborda a) half size, b) full size i c) Arduino .................40
Slika 2.8.3.5.3. Izgled naeg breadborda ......................................................................40
Slika 2.9.1.1. a) Elektrina i b) montana ema ...........................................................41
Slika 2.9.2.1. Serijski spoj dvije LED i otpornika, a) elektrina i b) montana ema 42
Slika 2.9.2.2. Paralelno vezivanje LE dioda ............................................................... 43
Slika 2.9.3.1. a) Elektrina i b) montana ema sklopa vjebe tree ......................... 44
Slika 2.9.3.2. Izvod iz Datasheet-a za tranzistor 2N3904 ........................................... 45
Slika 2.9.4.1. Elektrina a) i montana ema detektora svjetla ................................... 46
Slika 2.9.4.2. Detektor mraka, elektrina ema a) i montana ema b) ...................... 46
Slika 2.9.5.1 Tranzistor kao sklopka, a) elektrina i b) montana ema ..................... 47
Slika 2.9.6.1 Bistabilni multivibrator, a) elektrina i b) montana ema .................... 48
Slika 2.9.6.2. Monostabilni multivibrator, a) elektrina i b) montana ema ............. 48
Slika 2.9.6.3. Astabilni multivibrator, a) elektrina i b) montana ema .....................49

37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.

Slika 2.9.6.4. Naizmjenini trepta, a) elektrina i b) montana ema ....................... 49

Slika 2.10.1. Unutranja struktura i nain organizacije rada MCU ATtiny 2313 ........ 50
Slika 2.10.2 Raspored i znaenje izvoda (pinout) ATtiny 2313 .................................. 49
Slika 2.10.3. Elektrina ema programatora ............................................................... 53
Slika 2.10.4. Izgled osnovnog prozora Bascom-a ....................................................... 54
Slika 2.10.5. Podeavanje ipa i programatora ........................................................... 54
Slika 2.10. 6. Izgled prozora za prijavu kontrolera i upis postavki u kod ................... 55
Slika 2.10.1.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa ............................................ 56
Slika 2.10.1.2. Izgled prozora sa upisanim kdom i preicama
za kompajliranje programa .......................................................................................... 56
Slika 2.10.1.3. Izgled mainskog jezika koji e biti upisan u ip i prekidai za
brisanje i programiranje ipa ........................................................................................57
Slika 2.10.2.1. Upravljanje dvjema LED, a) elektrina i b) montana ema .............. 59
Slika 2.10.3.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa za vjebu treu ................... 60
Slika 2.10.4.1. Elektrina a) i montana b) ema za vjebu etvrtu ............................ 63
Slika 2.10.6.1. Dijagram karakteristinih PWM signala ..............................................65
Slika 2.10.7.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa za sedmu vjebu ................. 66
Slika 2.10.8.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa za vjebu osmu ................... 67
Slika 2.10.9.1. Elektrina ema dimera za jednosmjernu struju ................................. 68
Slika 2.10.10.1. Elektrina ema sklopa za regulaciju saobraaja .............................. 70
Slika 2.10.10.2. Izgled gotove makete ........................................................................ 70
Slika 2.10.11.1 Upravljaki a) i pogonski dio sklopa b) ............................................. 70
Slika 2.10.12.1. Elektrina a) i montana ema b) sklopa za vjebu dvanaestu ......... 72
Slika 2.10.13.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa za vjebu trinaestu .......... 73
Slika 2.10.14.1. Elektrina a) i montana b) ema sklopa za mikrokontroleri,
vjeba etrnaestu ........................................................................................................ 74
Slika 2.10.15.1. a)Elektrina i b) montana ema za sklop mehatronika,
vjeba petnaesta ............................................................................................................76
54.9.

Spisak dijagrama

1. Grafikon 4.1.1. Nastavna sredstva imaju presudnu ulogu na

kvalitet izvoenja sekcija. ............................................................................................82
2. Grafikon 4.1.2. Za sekcije koje ostvaruju dobre rezultate na takmienjima
direktor mora nai nain da obezbijedi potreban materijal. ........................................82
3. Grafikon 4.1.3. Sekcije su veoma bitne za uenike jer blie odreuju polja
interesovanja i obino su to njihova budua zanimanja. ............................................. 83
4. Grafikon 4.1.4. Uenicima i nastavnicima treba omoguiti da rade
ono to najbolje znaju. ................................................................................................. 83
5. Grafikon 4.1.5. Osnovna briga direktora kole treba biti realizacija redovne nastave
a vannastavne aktivnosti su sporedna stvar i nisu predmet mog zanimanja. .............. 83
6. Grafikon 4.1.6. Direktor treba biti i sam spreman finansijski podrati (platiti iz svog
depa) materijal koji treba za neku sekciju ako ne postoji drugi nain da se nabavi. . 83
7. Grafikon 4.1.7. Vannastavne aktivnosti su bitan faktor kvalitetne
organizacije slobodnog vremena. .................................................................................84
8. Grafikon 4.1.8. Tehnologija se razvija vrtoglavom brzinom i samo drutvo koje
ulae u tehniko opismenjavanje djece i omladine moe pratiti svjetske trendove..... 84
9. Grafikon 4.1.9. Nae drutvo nedovoljno ulae u tehniku i tehnoloku edukaciju. ...84
10. Grafikon 4.1.10. Dobrom nastavniku nedostatak materijalnih sredstava
nije prepreka za postizanje visokih rezultata u radu tehnikih i informatikih
vannastavnih aktivnosti. ...............................................................................................84
11. Grafikon 4.1.11. Najbolje rezultate u vannastavnim aktivnostima ova (Vaa)
kola je postigla u oblasti tehnikog odgoja i informatike. ......................................... 85

12. Grafikon 4.1.12. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i

informatike vannastavne aktivnosti jer je to prezahtjevno i skupo. .......................... 85
13. Grafikon 4.1.13. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i informatike
vannastavne aktivnosti jer nemamo kvalitetan nastavni kadar. .................................. 85
14. Grafikon 4.1.14. Ova kola (u kojoj rukovodite) ne ulae u tehnike i informatike
vannastavne aktivnosti jer ne postoji znaajniji interes uenika. ............................... 85
15. Grafikon 4.1.1.1. zbirno stanje i skala srednjih vrijednosti ankete direktora ...............86
16. Grafikon 4.1.1.2 dijagram frekvencije odgovora ankete direktora ............................ 86
17. Grafikon 4.2.1. Nastavna sredstva imaju presudnu ulogu na
kvalitet izvoenja sekcija. ........................................................................................... 87
18. Grafikon 4.2.2. kola u kojoj radim mi obezbjeuje sva potrebna
nastavna sredstva za rad sekcija. ..................................................................................87
19. Grafikon 4.2.3. Na poetku godine treba obezbijediti potrebna nastavna
sredstva u protivnom sekcija ne treba ni poinjati sa radom. ..................................... 88
20. Grafikon 4.2.4. Ako kola nema potrebnih nastavnih sredstava treba
pokuati nai alternativna nastavna sredstva za planiranu sekciju. ............................. 88
21. Grafikon 4.2.5. Dobro osmiljen nastavni plan i program sekcije ukljuuje
i planiranje nabavke potrebnih sredstava. ................................................................... 88
22. Grafikon 4.2.6. Univerzalna nastavna sredstva, sredstva kojima se moe pokriti
vie razliitih oblasti, su prihvatljivija za trenutnu ekonomsku situaciju. ...................89
23. Grafikon 4.2.7. Nabavke univerzalnih setova (konstruktorske kutije, robo-kompleti,
kompleti za elektroniku i sl.) su, dugorono gledano, bolje rjeenje od kompleta za
pojedinane modele, makete isl. s ekonomskog aspekta. ...........................................89
24. Grafikon 4.2.8. Nastavniku voditelju sekcije je lake raditi sa univerzalnim
setovima nego sa kompletima jednostruke namjene. ...................................................89
25. Grafikon 4.2.9. Djeca rado koriste univerzalne setove u kojima mogu povezati
vie nauno-tehnikih oblasti. ......................................................................................89
26. Grafikon 4.2.10. Trebalo bi to ee organizovati seminare za nastavnike
po pitanju upotrebe novih tehnologija i metoda rada sekcija. ......................................89
27. Grafikon 4.2.11. Na sekcijama puno vie dolazi do izraaja kreativnost
uenika i timski rad nego na satima redovne nastave. ................................................90
28. Grafikon 4.2.12. Nastavnik treba da bira sekciju iz oblasti u kojoj je
ekspert a ne da je radi formalno radi ispune fonda sati. ..............................................90
29. Grafikon 4.2.13. Program rada sekcija treba da odraava elje
i mogunosti uenika. ...................................................................................................90
30. Grafikon 4.2.14. Nastavnici trebaju meusobno razmjenjivati iskustva
ali i nastavna sredstva. ................................................................................................. 90
31. Grafikon 4.2.1.1. dijagram zbirnog stanja ankete nastavnika ......................................91
32. Grafikon 4.3.1. Na ovu sekciju sam se upisao zato to su se
u nju upisali moji drugovi. .......................................................................................... 93
33. Grafikon 4.3.2. Na ovu sekciju sam se upisao zato to volim da
radim to to se radi na ovoj sekciji. ............................................................................. 93
34. Grafikon 4.3.3. Na sekciju sam se upisao zato to u dobiti bolje
ocjene iz tehnikog i informatike. ................................................................................93
35. Grafikon 4.3.4. Na sekciju sam se upisao zato to u ii na takmienja. .................... 93
36. Grafikon 4.3.5. Za svaki sat sekcije smo imali pripremljen materijal za
projekat koji trebamo raditi. ........................................................................................ 94
37. Grafikon 4.3.6. Nikada se nije desilo da smo morali ostaviti nezavren
projekat zato to nismo imali sav potreban materijal. ..................................................94
38. Grafikon 4.3.7. Deavalo se da nastavnik ode i sam kupi materijal
koji nam je trebao za zapoeti projekat. ...................................................................... 94
39. Grafikon 4.3.8. Projekat koj nismo uspjeli zavriti zato to nismo imali
materijal smo kasnije zavravali kada dobijemo potrebne dijelove. ........................... 94

40. Grafikon 4.3.9. Jako se radujem kada uspijem zavriti ono to sam zapoeo
(prijemnik, maketa, migavac, program..) .................................................................... 95
41. Grafikon 4.3.10. Volim da radim sa kompletima za sklapanje koje poslije
moemo rasklopiti i ponovo sklopiti neto drugo. ...................................................... 95
42. Grafikon 4.3.11. Jako se radujem kad pobijedim na nekom takmienju. ................... 95
43. Grafikon 4.3.12. Ako neto ne zavrim na sekciji, ponio bih to kui da
zavrim, ako bi mi nastavnik dozvolio. ....................................................................... 95
44. Grafikon 4.3.13. Volim da itam i gledam na internetu, televiziji i
novinama, oblasti koje radimo na sekciji. ................................................................... 96
45. Grafikon 4.3.14. Kada nam projekat ne bi uspio (ureaj koji smo pravili
ili program koji smo pisali ne radi) bili smo tuni i pokuavali smo ga
popraviti po svaku cijenu. ........................................................................................... 96
46. Grafikon 4.3.1.1. Dijagram frekvencije odgovora ..................................................... 96