Kolegij: Organizacija

Analiza poslovnog slučaja: Promjena organizacijske strukture

ODGOVORI NA PITANJA:

1. Poduzeće Hrvatska pošta d.d. od osnutka do 2008. godine ima hibridnu organizacijsku
strukturu. Zato što na istoj organizacijskoj razini kombiniraju dva načela raščlanjivanja i
grupiranja zadataka kao i formiranja nižih organizacijskih jedinica zato što pored funkcijskih
organizacijskih jedinica javljaju se i divizijske organizacijske jedinice. Može se vidjeti da se
podjela rada u organizaciji te grupiranje i povezivanje poslova, kao i formiranje organizacijskih
jedinica, obavljaju prema odgovarajućim poslovnim funkcijama. Međutim, također postoje i
divizijske organizacijske jedinice kod kojih je osnovno načelo podjele rada , grupiranja
zadataka i osnivanja organizacijskih jedinica prema različitim geografskim područjima ili
teritoriju na kojem se obavlja ista djelatnost, a pošto Hrvatska pošta djeluje na većem
geografskom području, jasno je zaključiti da će biti prisutno.
2. Problem dosadašnje organizacijske strukture jest potreba većeg broja sposobnih generalnih
menadžera, nadovezujući se na to javlja se problem podjele odgovornosti i nepostojanja
adekvatnog procesa odlučivanja niti inicijative i podrške promjenama zato što dolazi do
spuštanja odgovornosti na niže razine. Kao posljedica funkcijske organizacijske strukture
dolazi do tog otežanog prilagođavanja problemima u poslu, koordinacije poslova.
3. Odluka o promjeni organizacijske strukture javila se kao rezultat negativnih poslovnih
rezultata i nezadovoljstvom zaposlenika i lošom radnom klimom. Kao rezultat toga dolazi do
promjene u ciljevima i strategiji poduzeća. 2008. godine započeta je rekonstrukcija i 2009.
dolazi do promjene u organizacijskoj strukturi poduzeća HP, kako bi se moglo odgovoriti na
nove ciljeve i strategije i omogućilo da se poduzeće diversificira i proširi djelatnost na tri
glavna posla što je logično prouzročilo promjenu u organizacijskoj strukturi te kao takvi to su
bili glavni razlozi rekonstrukcije i promjene organizacijske strukture. Također jedni od razloga
rekonstrukcije i promjene organizacijske strukture su i prije spomenuti novi postavljeni ciljevi
koji su obuhvaćali :“ Podizanje profitabilnosti poslovanja na razinu poštanskih operatera u
EU-u, stabilno poslovanje, liderski položaj na tržištu, neutralizacija utjecaja na onečišćenje
okoliša, ugodno mjesto za rad.“ .Nadalje, bilo je potrebno i strategije evaluirati i rekonstruirati
da prate ciljeve organizacije i zbog toga su nove strategije obuhvatile:“ Razvoj plasmana novih
proizvoda i usluga, veću orijentaciju na korisnike i proaktivnu prodaju, informatizaciju,
standardizaciju poštanskih ureda, optimizaciju troškova i broja zaposlenih, pripremu za
liberalizaciju tržišta poštanskih usluga itd“.
4. U novoj organizacijskoj strukturi možemo prepoznati divizijsku organizacijsku strukturu,
specifičnije predmetnu organizacijsku strukturu. u kojoj se podjela rada te grupiranje srodnih i
sličnih poslova i formiranje nižih organizacijskih jedinica obavlja prema uslugama koje
organizacija pruža kupcima. U ovom primjeru poduzeće pruža razne usluge. Divizija Pošta bavi
se prijevozom, razvrstavanjem i dostavom pismovnih pošiljki. Divizija Mreža obuhvaća poslove
poštanskih, telekomunikacijskih, osiguravajućih usluga te maloprodaju proizvoda i usluga te
također tu se javljaju i razni proizvodi prema kojima se onda dalje divizija Mreže grana.
Pružaju se financijske i nefinancijske usluge. Divizija Ekspres bavi se dostavom paketnih i
pismovnih pošiljci dok divizija Podrške bavi upravljanjem nekretninama i IT infrastrukturom.
Unutarnja organizacijska struktura pojedinih divizija je različita i razlikuje se između svake
pojedine. Organizacijska struktura divizije Pošta, Ekspres i Mreža utemeljeni su na istom
principu podjele rada te grupiranja srodnih i sličnih poslova i formiranja nižih organizacijskih
jedinica. U njihovoj situaciji tu je riječ o hibridnoj organizacijskoj strukturi zato što dolazi do
 javljanja i divizijskih i funkcijskih organizacijskih jedinica na istim organizacijskim razinama.
Dolazi do obavljanja određenih operacija koje se organiziraju na razini organizacije kao
cjeline, a za potrebe svih njezinih divizijskih jedinica. U diviziji Podrška riječ je o funkcijskoj
organizacijskoj strukturi, zato što se podjela rada u organizaciji te grupiranje i povezivanje
poslova, kao i formiranje organizacijskih jedinica, obavljaju prema odgovarajućim poslovnim
funkcijama. Sastoji se od raznih sektora koji obavljaju različite funkcije.
5. Neki od većih nedostataka nove organizacijske strukture poduzeća su velika autonomija
organizacijskih jedinica što uzrokuje otežanu kontrolu s vrha te umrežavanje raznih poslova.
Međutim, neke od pozitivnih aspekata su bliska suradnja svih ljudi koji rade na oblikovanju,
izradi i prodaji proizvoda i usluga, dolazi do poticanja timskog rada i stvaranja sinergije.
Proizvodne jedinice daleko su sposobnije i zbog velike autonomije mogu lakše reagirati na
promjene i bolje im se prilagoditi, što je bilo jedno od velikih nedostataka stare organizacijske
strukture. Također, mogu lakše odgovarati na zahtjeve iz okoline. Kao još jedna prednost
moglo bi se navesti da su sve proizvodne, tj. poslovne aktivnosti proizvodnih jedinica su pod
upravom, kontrolom i rukovođenjem jednog rukovodioca što omogućuje lakšu kontrolu na
nižim razinama ali ne i višim, te na taj se način pogreške i propusti mogu brže i lakše sanirati,
te se stvara jasna slika hijerarhije te se zna tko je odgovoran, još jedan propust stare
organizacijske strukture koji je u novoj organizacijskoj strukturi saniran.