1)OPAŽANA STVARNOST

GEOINFORMATIKA je znanost ili nauka koja se bavi spoznajom prostornih i prostorno vremenskih
komponenti stvarnosti koja nas okružje, s ciljem razvijanja osobne (pojedinačne) sposobnosti određivanja,
raspoznavanja i ocjenjivanja jasnih prostornih i prostornovremenskih komponenti na ontološkoj (stvarnoj)
razini.

STVARNOST je prošli sadašnji i budući svijet u kojem živimo, a nastojimo ju razumjeti, objasniti i modelirati.

STVARNOST
– nije deterministička
– slična je skupu realnih brojeva
– ona je beskonačna
MODEL
– deterministički
– sličan je omeđenom skupu realnih brojeva
– konačan

ČOVJEK je ? (beskonačan, konačan)

– fenomen sposobnosti brojenja
– odjeljivanje (razlučivanje) pojedinih
stvarnih događaja
• PITANJE
Kako konačan i prebrojiv model može predstavljati beskonačnu i neprebrojivu stvarnost?
• ODGOVOR

Uvođenjem tri osnovna pojma.

1. OPAŽANA STVARNOST
• slika svijeta dobivena modeliranjem, pojednostavljenjem (generalizacijom)
2. KONCEPCIJSKI MODEL PODATAKA
3. SPECIFIKACIJE
• specifikacije su uvedene u stvarni svijet, a opisuju opažanu stvarnost

percepcija (načini opažanja svijeta) ne uključuje samo ljudska osjetila već se nadopunjava svakim novim
tehnološkim senzorom

2)PODJELA STVARNOSTI NA ELEMENTE

APSTRAKTNI UNIVERZUM
• Podskup je stvarnosti. To su digitalni podaci koji u bazi podataka predstavljaju taj podskup.
• Treba biti dobro definiran kako bi se mogla odrediti potpunost pojedinog skupa podataka.
• Potpunost podataka se određuje usporedbom stvarnih objekata i onih definiranih u apstraktnom univerzumu

ENTITET
• ENTITET je nešto što u stvarnom svijetu postoji i može se identificirati.
• ENTITET je stvaran ili apstraktan predmet ili događaj o kojemu se u informacijskom sustavu prikupljaju
podaci.
• ENTITET je konkretna ili apstraktna posebnost, koncept ili objekt od interesa.
• ENTITET se po svojim obilježjima razlučuje i razlikuje od svoje okoline

MODELI PODATAKA
• Stvarnost (stvarni svijet) se sastoji od kontinuiranih i diskretnih objekata

PODJELA STVARNOSTI (SVIJETA) NA ELEMENTE

OSNOVNI ENTITETI (OBJEKTI) PRIKAZA:
• RELJEF
• VODE
• VEGETACIJA
• NASELJA
• GRANICE
• PROMETNICE

OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA:

• TOČKA (bez dimenzije) - definirana koordinatama
• LINIJA (jedna dimenzija) - definirana s dvije točke
• LINIJSKI SEGMENT (jedna dimenzija) - definirana s više točaka
•POVRŠINA (dvije dimenzije) - definirana linijskim segmentima
- definirana rasterom
• SIGNATURA (SIMBOLI)
• TEKST (PISMO)

3)PODJELA STVARNOSTI NA ELEMENTE

TIPOVI ENTITETA
• Jednoznačno definiraju određeni događaj ili pojavu u klasificiranju, definiranju i opisivanju pojedinog entiteta
• Svakom entitetu pripada barem jedan tip

ATRIBUTI ENTITETA
• Atributi opisuju svojstva entiteta
• Vrijednosti atributa entiteta najbolje se prikazuje u unaprijed zadanoj tablici

RELACIJE MEĐU ENTITETIMA

• Pripadnost (vlasnik, posjednik, granica, kultura, vjera, …)
• U grafičkom smislu presijecanje ili preklapanje pojedinih entiteta ili njihovih dijelova
• Povezanost među entitetima preko istih atributa

OBJEKTI
• OBJEKTI bolje definiraju i opisuju pojedine entitete (klasificiranje entiteta)
• Svaki objekt je u modelu podataka opisan pomoću:
– Tipa
– Atributa
– Relacije
– Geometrije
– Točnosti (kvalitete)

TIPOVI OBJEKTA
• Jednoznačno definiraju određeni događaj ili pojavu u klasificiranju, definiranju i opisivanju pojedinog objekta
• Svakom objektu pripada barem jedan tip

ATRIBUTI OBJEKTA
• Atributi opisuju činjenice i svojstva objekta
• Vrijednosti atributa objekta najbolje se prikazuje u unaprijed zadanoj tablici

RELACIJE IZMEĐU OBJEKATA

Iste su kao i relacije između entiteta
• Pripadnost (vlasnik, posjednik, granica, kultura, vjera, …)
• U grafičkom smislu presijecanje ili preklapanje pojedinih objekata ili njihovih dijelova
• Povezanost među objektima preko istih atributa

OSNOVNI GRAFIČKI ELEMENTI PRIKAZA OBJEKATA (GEOMETRIJA)

• TOČKA
• LINIJA
• POVRŠINA

KVALITETA PODATAKA
• Grafička točnost
• Održavanje i nadopunjavanje
• Rezolucija/detalji
• Logička povezanost između geometrije i atributa
• Način prikaza (kao kontinuirani ili kao diskretni objekti)
• Potpunost

4)PROSTOR I VRIJEME
PROSTOR je trodimenzionalni kontinuum

PRIKAZIVANJE DIMENZIJA
TOČKA
• Savršena matematička točka je nul-dimenzionalna
• Nema visine, širine (debljine) ni duljine
LINIJA
• LINIJA je jednodimenzionalna crta
• Nema visine ni debljine, ima duljinu
PLOHA
• Dvodimenzionalni lik
• Ima visinu i duljinu
KOCKA
• Kocka je trodimenzionalni lik (tijelo)
• ima visinu, širinu i duljinu

STVARNOST je četverodimenzionalni prostor-vremenski kontinuum

5)PROSTOR I VRIJEME

VRIJEME
• Aristotel prvi definira vrijeme prema prostornoj orijentaciji kao: “Broj (mjeru) kretanja prema onome što je
bilo ranije i što će biti kasnije.”
• Galileo
• Newton
• Einstein
• Minkowski

Sličnost (povezanost) prostora i vremena

• Iskustveno se zna za njihovu povezanost od najranijih dana ljudske povijesti
• 20 stoljeće nam rasvjetljava tu povezanost
• Einstein – teorija relativnosti (1905.)
• Rastojanje između dva događaja prostorno je rastojanje između njih i ovisi o stajalištu s kojeg ih promatramo, a
posebice o našem stanju kretanja
• Za prelaženje određenog rastojanja potrebno je vrijeme
• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja
• Primjer – vlak (tramvaj)
• Ljudskom je duhu svojstveno stvarati (kopirati)
• Promatrajući stvarnost koja ga okružuje on pokušava stvoriti red
• U tom pokušaju da nered (kaos) organizira u red on stvara (kreira) vlastito vrijeme
• Vlastito vrijeme stvara univerzalno vrijeme?
• Nastanak univerzalnog vremena?
• Definicija sekunde?
• Univerzalno vrijeme je povezano s apstraktnim univerzumom.
• Sekunda je trajanje 9 192 631 770 perioda onoga zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih
razina osnovnoga stanja cezija 133.
• Metar je duljina puta koju svijetlost prijeđemu vakuumu za trajanja intervala 1/299 792 458 sekundi
• c = 299 792 458 m/s

6) SLIČNOSTI I RAZLIKE PROSTORA I VREMENA

SVOJSTVA VREMENA
• Smjer vremena je jednoznačan (prema naprijed). Putovanje kroz vrijeme?
• Vrijeme je povezano sa svjetlošću
• Vrijeme i pojave (događaji) u prostoru čine jednu cjelinu tzv. PROSTOR-VRIJEME

PROSTOR-VREMENSKI SVJETLOSNI STOŽAC

• Budućnosni svjetlosni stožac događaja –skup svih događaja na koje bi moglo djelovati ono što se dogodi u P
• Prošlosni svjetlosni stožac – predstavlja niz događaja iz kojih svjetlost može stići do danog
događaja P
• BSS i PSS – dijele prostor-vrijeme u tri područja

Sličnost (povezanost) prostora i vremena

• Prostorni događaji imaju vremensku komponentu
• Za prijelaz s jednog događaja na drugi pored prostornog rastojanja, postoji i vrijeme potrebno da se to
rastojanje prijeđe
• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja
• Prostorni događaji imaju fizikalnu komponentu
• Za prijelaz s jednog događaja na drugi pored prostornog rastojanja, postoji i vrijeme potrebno da se to
rastojanje prijeđe, ali ovisno je o točki promatranja
• Vrijeme je povezano s brzinom kretanja koja je različita za različite točke promatranja

7)RAZLIČITI POGLEDI NA POJAVE U PROSTORU

PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)

• APSOLUTNI (GLOBALNI) PROSTOR – obuhvaća sve pojave na globalnoj (svemirskoj, kozmološkoj) razini
• RELATIVNI (LOKALNI) PROSTOR – pojave koje se odnose na ograničeni dio apsolutnog prostora
• GEOPROSTOR – prostor ograničen na promatranje pojava na Zemlji

• APSOLUTNO (GLOBALNO) VRIJEME – vrijeme kojim bi mogli opisati i obuhvatiti sve pojave na globalnoj
(svemirskoj, kozmološkoj) razini - NE POSTOJI
• RELATIVNO (LOKALNO) VRIJEME – vrijeme kojim bi mogli opisati i obuhvatiti sve pojave u relativnom
prostoru
• CIKLIČKO VRIJEME – vrijeme kojim se opisuju pojave u prostoru koje se ponavljaju u određenim
vremenskim razmacima
• LINEARNO VRIJEME – vrijeme kojim se opisuju pojave u prostoru koje imaju svoj početak ali nemaju kraja

GEOPROSTOR prema prirodnoj podjeli dijelimo na:

– LITOSFERU
– HIDROSFERU
– BIOSFERU
– ATMOSFERU
– POVRŠINU ZEMLJE

• POVRŠINA ZEMLJE
– KOPNO
– VODENE POVRŠINE
• MORA
• RIJEKE
• JEZERA
• POTOCI

– ATMOSFERSKE ZONE (astronomski položaj Zemlje)

• TOPLA ILI TROPSKA ZONA (φ=0° 00' do ±23° 27')
• DVIJE UMJERENE ZONE (φ= ±23° 27' do ±66° 33')
• DVIJE HLADNE ILI POLARNE ZONE (φ= ±66° 33' do ±90°)
– KLIMATSKE ZONE
– HIDROLOŠKE ZONE
• ARIDNA PODRUČJA
 • SEMIARIDNA PODRUČJA
• SEMIHUMIDNA PODRUČJA
• HUMIDNA PODRUČJA
– VEGETACIJSKE ZONE
– ZONE TALA

Prema drugim podjelama GEOPROSTOR možemo podijeliti na gospodarski, politički, turistički…

-u svakidašnjoj upotrebi za GEOPROSTOR se koriste i sljedeći nazivi:
– područje (industrijsko, poljoprivredno, …)
– zona (uvjetovane klimom Zemlje)
– regija (region, rajon) (gospodarska)
– teritorij (državni, županijski, općinski, …)
– areal (rasprostranjenost biljaka ili životinja)
– površina (katastarska, šumska, poljoprivredna, …)

• ENTITETI
– RELJEF
– VODE
– VEGETACIJA (RASLINSTVO)
– NASELJA
– PROMETNICE
– GRANICE

8)RAZLIČITI POGLEDI NA POJAVE U PROSTORU

PROSTORNE POJAVE (FENOMENI)

• APSOLUTNI (GLOBALNI) PROSTOR
• RELATIVNI (LOKALNI) PROSTOR
• GEOPROSTOR

ENTITETI:

RELJEF- čvrsta površina Zemlje (litosfera) odlikuje se velikim bogatstvom najrazličitijih oblika (geomorfološki
oblici)
-PRIKAZ OBLIKA RELJEFA ZEMLJE
1. IZOHIPSAMA
2. KOTAMA
3. SIGNATURAMA
4. CRTEŽOM
VODE- (hidrosfera) površine na Zemlji koje su trajno i povremeno pokrivene vodom (71 % fizičke površine
Zemlje)
– oceani
– mora
– jezera
– izvori
– rijeke
– potoci
– kanali
-PRIKAZ OBLIKA VODA
1. TLOCRTNIM OBJEKTNIM LINIJAMA
2. TLOCRTNIM OBJEKTNIM TOČKAMA
3. SIGNATUROM
VEGETACIJA (RASLINSTVO)- biljni pokrov (biosfera),oko 500000 biljnih vrsta
– areal (područje rasprostranjenosti neke vrste)
– nalazište (mjesto na kojemu biljke žive)
– stanište (uvjeti života biljki)
VEGETACIJA
– prirodni i trajniji biljni pokrov
• šume (crnogorične i bjelogorične)
• travnjaci (livade i pašnjaci)
– kultivirani trajniji biljni pokrov
• vinogradi
• voćnjaci
– kultivirani promjenjivi biljni pokrov
• ratarske kulture (žitarice, povrtne kulture, industrijsko i krmno bilje)
NASELJA-naselje je antropogeografska teritorijalna jedinica s posebnim imenom
• Objekti naselja (zgrade)
– Stambeni
– Javni
– Industrijski
– Sportski
– Gospodarski
– Komunikacijski
• Ostali objekti naselja
– Parkovi
– Vrtovi
– Voćnjaci
– Vode i vodotoci
– Groblja
– Kulturni i povijesni spomenici
– Spomenici prirode
• Podjela naselja prema sljedećim grupacijama
– Prema funkciji
– Prema fizionomiji (tlocrt, nacrt)
– Prema broju stanovnika
• Funkcije naselja
– Selo (primarne djelatnosti)
– Grad (sekundarne, tercijarne i kvartalne djelatnosti)
– (Mješovito naselje)
– (Centralno naselje (5 redova))
• Tipovi naselja – uvjetovani su nacionalnom posebnošću (osebujnošću), stanju privrednog razvoja i prirodnim
bogatstvima područja
• Tipovi gradova
– Europski ili srednje europski
– Anglo-američki
– Istočno-europski
– Južno-europski
– Latinsko-američki
– Orijentalni
– Indijski
– Istočno-azijski
– afrički
• Grupiranje naselja prema broju stanovnika
– Klase od 1 do 21 … (0-99, 100-199, 200-299, 300-399, …)
PRIKAZ OBLIKA NASELJA
• TLOCRTNIM PRIKAZIMA (MJERILO PRIKAZA)
• PERSPEKTIVNIM PRIKAZIMA (TERESTRIČKI, AVIO FOTGRAMETRIJSKI SNIMCI)
• SATELITSKI PRIKAZ (SATELITSKA FOTOGRAMETRIJA I DALJINSKA ISTRAŽIVANJA
• TLOCRTNIM OBJEKTNIM TOČKAMA
• SIGNATUROM

PROMETNICE objekti ili uređaji koji služe prometu, tj. promjeni mjesta (lokacije) osoba, dobara, vijesti
(informacije) i energije
• Promet se može odvijati
– Kopnom (kopneni putovi)
– Vodom (vodeni i morski putovi)
– Zrakom (zračni putovi ili koridori
• Kopneni putovi
– Ceste
 – Auto ceste
– Željezničke ili tramvajske pruge
– Uspinjače
– Žičare
• Prometni kopneni objekti – olakšavaju svladavanje prirodnih prepreka
– Tuneli
– Nasipi
– Usjeci
– Potporni zidovi
– Mostovi
• Prometni objekti za vodeni promet
– Luke
– Gatovi
– Znakovi za sigurnost plovidbe
• Prometni objekti za zračni promet
– Zračne luke ili aerodromi
– Sletne (uzletne) staze
– Uređaji za navođenje aviona (letjelica)
• Objekti i uređaji za prijenos vijesti (informacija)
– Žičani ili bežični vodovi
– Odašiljači
– Repetitori
– Releji
– prijamnici
• Objekti i uređaji za prijenos energije
– Dalekovodi
– Plinovodi
– Naftovodi
– Pomične trake
PRIKAZ OBLIKA PROMETNICA
• TLOCRTNIM PRIKAZIMA (MJERILO PRIKAZA)
• NACRTNIM PRIKAZIMA
• UZDUŽNIM I POPREČNIM PRESJEKOM
• SIGNATUROM
GRANICE- zamišljna ili stvarna linija koja dijeli dva objekta (prirodna, gospodarska, politička i dr.)
– Prirodne (prirodne linije koje razdvajaju različite objekte)
– Umjetne (definirane od strane čovjeka)
PRIKAZ OBLIKA GRANICA
TLOCRTNIM LINIJSKIM PRIKAZIMA
–Tanje ili deblje linije
–Pune ili isprekidane linije
–Točkaste linije
–Kombinirane linije

10)MJERILO GEOPROSTORA

OPAŽANA STVARNOST
• slika svijeta dobivena modeliranjem, pojednostavljenjem (generalizacijom)
• specifikacije su uvedene u stvarni svijet, a opisuju opažanu stvarnost
• percepcija (načini opažanja svijeta) ne uključuje samo ljudska osjetila već se nadopunjava svakim novim
tehnološkim senzorom

• MODEL (geoprostora) – umanjen, generaliziran (pojednostavljen), uvjetno deformiran i objašnjen (pojašnjen)

prikaz opažane stvarnosti
• PROSTORNA ODREĐENOST – jednoznačna određenost položaja, oblika i veličine prostornih
objekata, te uzajamnih odnosa među njima određuje MJERILO GEOPROSTORA

MJERILO GEOPROSTORA - TO JE ODNOS ELEMENATA PRIKAZA I ISTIH ELEMENATA

STVARNOSTI
RAZLIČITI OBLICI PRIKAZA MJERILA GEOPROSTORA
• numerički(mjerilo)
– nominalne skale (uključuje numeričke i kvalitativne atribute)
– ordinalne (pri definiranju poretka)
– intervalne (Celzijeva skala)
– odnosne (Kelvinova skala)
• grafički
• tekstom

• PRIMJER ZA DULJINE
duljina na prikazu : Duljina u stvarnosti = 1 : u
u – faktor umanjenosti
dp : Ds = 1 : u
Ds = dp*u
dp = Ds : u

• PRIMJER ZA POVRŠINE
površina na prikazu : Površina u stvarnosti = 1 : u2
u – faktor umanjenosti
pp : Ps = 1 : u2
Ps = pp* u2
pp = Ps : u2

VAŽNOST MJERILA
• mjerilo omogućuje mjerljivost prikaza
• jednoznačno određuje položaj objekata
• jednoznačno određuje oblik i veličinu prostornih objekata
• jednoznačno određuje uzajamne odnose među objektima

11)POLOŽAJ OBJEKTA OPISAN ATRIBUTOM

ATRIBUTI OBJEKTA
• ATRIBUT je svojstvo pojave (objekta) stvarnog svijeta u bazi podataka.
• ATRIBUT je činjenica o nekom mjestu, skupu mjesta ili objektu na površini Zemlje. To su mjerenja,
zapažanja i činjenice koji tu pojavu (objekt) bitno i jednoznačno definiraju i određuju.

• ATRIBUTI OBJEKTA trebaju:

– Jednoznačno definirati (identificirati) objekt
– Svrstati svaki objekt unutar pogodnog klasifikacijskog sustava
– Odrediti položaj svakog objekta upotrebljavajući odgovarajući koordinatni sustav
– Osigurati metapodatke koji se odnose na:
• Metode prikupljanja i pohranjivanja podataka
• Potpunost s kojom je određeni skup objekata prikazan u bazi podataka
• Razinu podudarnosti određenog skupa objekata s određenim topološkim svojstvima
• Kvalitetu klasifikacijskih podataka o objektu
• Kvalitetu položajnih podataka o objektu

• ATRIBUTI OBJEKTA se najčešće prikazuju u obliku tablice atributa za određene vrste objekata

• ATRIBUTI OBJEKTA su u prostornoj bazi podataka po definiciji povezani uz neku točku, liniju ili površinu.
• Postupak određivanja odnosa atributa (povezanosti) s geometrijom točke, linije ili površine može biti
jednostavan, složen ili u određenim slučajevima nepoznat (Toblerov zakon).

TOBLEROV ZAKON “Sve pojave u stvarnosti međusobno su povezane, ali one pojave koje su bliže, povezane
su više od onih koje su udaljenije”
OPREZ!!! Nisu sve pojave i objekti glede atributa geometrije logično povezani

• POLOŽAJ OBJEKTA možemo opisati (definirati) sljedećim sustavima:

 – Trodimenzionalni koordinatni sustav
– Dvodimenzionalni kutni koordinatni sustav (geografska širina i duljina, (visina))
– Dvodimenzionalni pravokutni koordinatni sustav (X, Y, (Z))

12)POLOŽAJ OBJEKATA, REFERENTNE PLOHE, KOORDINATNI SUSTAVI

POLOŽAJ OBJEKTA:
-metrička određenost:
-koordinate u ravnini + “visina”
-geografske koordinate + visina
-udaljenost i smjerni kut + visina
-nominalna određenost
-naziv
-adresa
-opis

OBLIK ZEMLJINE POVRŠINE:

-fizička površina Zemlje
-referentne plohe-plohe na kojima se svode geodetska mjerenja i na kojima se ona obrađuju
-geoid
– nivoploha potencijala vanjskog polja sile teže koja najbolje aproksimira srednju razinu mora
– referentna ploha za određivanje razlike gravitacijskog potencijala ili visina
-elipsoid
-rotacijski elipsoid
– nastaje rotacijom elipse oko male osi
– referentna ploha za položajna određivanja
-zemljina sfera
– ploha Zemljine kugle
– polumjer se može odrediti na razne načine, npr. da sfera ima jednaku površinu kao i elipsoid
-ravnina

ZEMLJIN ELIPSOID:
LOKALNI ILI NAJPRIKLADNIJI ZEMLJIN ELIPSOID
-po dimenzijama, obliku i orijentaciji najbolje predstavlja dio Zemljine površine
-na danom području ploha geoida minimalno odstupa od plohe elipsoida
-mala os elipsoida leži “paralelno” srednjem položaju osi rotacije Zemlje (srednji položaj za određenu epohu)
GLOBALNI ILI OPĆI
-najbolje predstavlja Zemlju u cjelini
u prostoru je apsolutno orijentiran, tj. njegova ravnina ekvatora se podudara s ravninom ekvatora Zemlje, a mala
os sa srednjim položajem osi rotacije Zemlje (srednji položaj za određenu epohu)

GRS80(Geodetic Reference System 1980)

-za službena geodetska i kartografska računanja u Republici Hrvatskoj (Odluka Vlade RH od 4.8.2004.)

Besselov elipsoid 1841

-ranije za službena geodetska i kartografska računanja u Republici Hrvatskoj
-orijentiran i smješten u tijelu Zemlje po fundamentalnoj (polaznoj) točki Hermannskögel austrijske triangulacije
čije su koordinate određene astronomskim metodama
KOORDINATNI SUSTAVI
-koordinate (lat. co- – zajedno i ordinatus – uređeni, definirani) su brojevi čijim zadavanjem se definira položaj
točke na pravcu, u ravnini, na plohi ili u prostoru.
-kartezijev pravokutni koordinatni sustav u ravnini
-kartezijev pravokutni koordinatni sustav u prostoru
-polarni koordinatni sustav u ravnini
-sferni (prostorni polarni) koordinatni sustav

Geografske koordinate na sferi

-geografska širina (kut koji zatvara normala neke točke M na Zemljinoj sferi s ekvatorskom ravninom)
-geografska duljina (kut između meridijana koji prolazi nekom točkom M i nultog meridijana)
-meridijani ili podnevnice – polukružnice na Zemljinoj sferi koje spajaju Sjeverni (točka s koordinatama
(0,0,R)) i Južni (točka s koordinatama (0,0,-R)) pol
-paralela ili usporednica – kružnica na kojoj leže sve točke na sferi koje imaju istu geografsku širinu
-ekvator ili polutar – kružnica na sferi koja je jednako udaljena od polova

Geografske koordinate na elipsoidu

-geografska širina (kut koji zatvara normala neke točke M na elipsoidu s ekvatorskom ravninom)
-geografska duljina (kut između meridijana koji prolazi nekom točkom M i nultog meridijana)
-meridijani ili podnevnice – poluelipse na elipsoidu koje spajaju Sjeverni (točka s koordinatama (0,0,b))
i Južni (točka s koordinatama (0,0,-b)) pol
-paralela ili usporednica – kružnica na kojoj leže sve točke na elipsoidu koje imaju istu geografsku širinu
-ekvator ili polutar – kružnica na elipsoidu koja je jednako udaljena od polova

13)TRANSFORMACIJE KOORDINATA;KARTOGRAFSKE PROJEKCIJE

-transformacije koordinata - matematička konverzija iz jednog koordinatnog sustava u drugi

-temeljne transformacije
– translacija
– rotacija
– promjena mjerila

-redoslijed izvođenja transformacija-u izvođenju kompozije transformacijavažan je redoslijed

KARTOGRAFSKE PROJEKCIJE
– matematički postupci koji omogućuju preslikavanja zakrivljene plohe (sfere ili rotacijskog
elipsoida) Zemlje i drugih nebeskih tijela u ravninu
– teorija kartografskih projekcija često se naziva matematičkom kartografijom
– cilj izučavanja kartografskih projekcija je stvaranje matematičke osnove za izradu karata i rješavanje teorijskih
i praktičnih zadataka u kartografiji, geodeziji, geografiji, astronomiji, navigaciji i ostalim srodnim znanostima
- zadatak kartografskog preslikavanja je ustanoviti ovisnost između koordinata točaka na Zemljinom elipsoidu ili
sferi i koordinata njihovih slika u projekciji.

– na plohi elipsoida ili sfere točke su određene presjekom meridijana i paralela

– osnovna kartografska mreža = slika mreže meridijana i paralela u ravnini projekcije
– normalna mreža = osnovna kartografska mreža čiji je oblik u promatranoj kartografskoj projekciji
najjednostavniji
– prema obliku normalne mreže uobičajena je podjela na konusne, cilindrične, azimutalne, ...

– slika u ravnini može se ponekad savinuti u plohu valjka, odnosno stošca pa govorimo o cilindričnoj odnosno
konusnoj projekciji

- upotrebljavaju se za prikazivanje jednog dijela ili čitave Zemljine plohe uz što je moguće manje
deformacije (što je manje područje koje se prikazuje, to se očekuju manje deformacije)

Podjela kartografskih projekcija prema vrstama deformacija

– konformne ili istokutne (čuvaju kutove)
– ekvivalentne ili istopovršinske (očuvana je jednakost (ili konstantan odnos) površina odgovarajućih figura na
elipsoidu i u projekciji)
– ekvidistantne ili istodužinske (čuvaju duljine u određenom smjeru)
– uvjetne

“geodetska projekcija”- projekcije za potrebe državne izmjere i

izradu službenih topografskih karata

-projekcijski koord. sustav RH za područje katastra i detaljne državne topografske kartografije:

· koord. sustav poprečne Mercatorove (Gauss-Krügerove) projekcije sa srednjim meridijanom
16°30‘ i linearnim mjerilom na srednjem meridijanu0,9999
-projekcijski koord. sustav RH za područje pregledne državne kartografije:
· koord. sustav uspravne Lambertove konformne konusne projekcije sa standardnim paralelama 43°05‘ i 45°55‘

-za potrebe Oružanih snaga RH:

· koord. sustav univerzalne poprečne Mercatorove projekcije (Universal Transverse
Mercator – UTM)

14) MODELIRANJE GEOPROSTORNIH PODATAKA;TEMELJNI NAČINI

PRIKAZA GEOPROSTORNIH PODATAKA;APSOLUTNA I RELATIVNA
MJERENJA;SMJER I ORIJENTACIJA

Modeliranje podataka –Pogled utemeljen na objektu i “polju”

ŠTO JE MODEL PODATAKA?
-može se smatrati apstrakcijom dijela stvarnosti koja sadrži objekte relevantne za određenu primjenu (projekt)
Opisuje:
− posebni skup geoprostornih objekata
− njihove atribute
− veze među objektima
− model podataka treba biti neovisan od računalu
-model podataka može se definirati kao: skup smjernica za prikaz logičke organizacije podataka u bazi podataka

Što je modeliranje podataka?

· proces apstrakcije stvarnosti za prikaz u geoinformacijskom ili nekom drugom informacijskom sustavu

Što je apstrakcija?
Apstrakcija je proces izdvajanja značajnih svojstava (fenomena)

Što je informacijski sustav?

Informacijski sustav je sustav za obradu informacija

MODELIRANJE PROSTORNIH PODATAKA – problemi

• Kako prikazati prostorne objekte kao što su planine, prometnice, zgrade?
• Kako prikazati temperaturu, oborine, kulture?
• Kako zorno prikazati događaje ili procese, npr. odrone zemlje ili lavine?

KONCEPTUALNI MODELI GEOPROSTORNIH INFORMACIJA

Dva različita pristupa (pogleda):
– Utemeljen na objektu : prazni prostor s “razbacanim” objektima (npr. jezera, zgrade, prometnice, parcele)
– Utemeljen na “polju” : geoprostorni entitet koji je “promjenljiv” u geoprostoru (npr. visina,
temperatura)
glavni nositelji geoprostornih informacija

PRISTUP UTEMELJEN NA OBJEKTU

-modeli utemeljeni na objektu naglašavaju izdvojene fenomene koji se promatraju izolirano
ili kroz odnos s drugim fenomenima
-uporaba točaka, linija ili područja za prikaz diskretnih entiteta
-određen položaj, dimenzije
-prikaz objekata je pojednostavljenje ili aproksimacija fenomena koji se mijenjaju s vremenom

PRISTUP UTEMELJEN NA “POLJU”

-geoprostorni fenomen koji postoji bilo gdje – kontinuirana raspodjela (površina terena, oborine,
temperatura, gustoća naseljenosti, gustoća prometa)
-stvarnost se može opisati ograničenim brojem varijabli mjerljivih u bilo kojoj točki Zemljine površine (npr.
visina terena, broj ljudi na jedinicu površine, broj vozila u prometnoj mreži)
-izmjerene vrijednosti su funkcije položaja
-“polja” se razlikuju po tome što se i kako se mijenja (npr. ravničarski i brdoviti teren, slabo i gusto naseljena
područja)
Temeljni načini prikaza geoprostornih podataka
-temeljni načini prikaza geoprostornih podataka
· VEKTORSKI
· RASTERSKI

VEKTORSKI NAČIN PRIKAZA GEOPROSTORNIH PODATAKA

-utemeljen na vektorima
-točka osnovni element prikaza
-objekti se kreiraju spajanjem točaka pravcima (ponekad se točke spajaju kružnim lukovima)
-područja se definiraju skupovima linija (sinonim poligon jer se točke spajaju pravcima)

RASTERSKI NAČIN PRIKAZA GEOPROSTORNIH PODATAKA

-geoprostor je podijeljen u ćelije mreže koja je obično kvadratna
-ćelije se ponekad nazivaju pikselima (engl. picture elements)
-veličina ćelije određuje rezoluciju rastera
-svakoj ćeliji pridružena je vrijednost atributa

Vektorski model podataka:

• položaj je definiran Kartezijevim koordinatama
• vrijednost atributa se najčešće dodjeljuje preko identifikacijskog broja objekta u tablici
• najbolje za diskretne fenomene (npr. granice parcela, zgrade, administrativne granice, prometnice)

Rasterski model podataka:

• položaj je definiran ćelijom mreže (redak, stupac)
• vrijednost atributa se prikazuje kao vrijednost ćelije
• najbolje za kontinuirane fenomene (npr. teren, temperatura, tipovi tala)

Apsolutna i relativna mjerenja

POLOŽAJ OBJEKTA:
-apsolutan
• u nekom koordinatnom sustavu
-relativan
• u odnosu na neki objekt

MJERENJA:
-apsolutna
• u nekom koordinatnom sustavu
-relativna
• u odnosu na neki objekt

Određivanje udaljenosti u koordinatnom sustavu na sferi: najkraća udaljenost uzmeđu dviju točaka na
Zemljinoj sferi određuje se pomoću velike kružnice koja prolazi kroz te točke

Smjer i orijentacija
smjer = pravac, cilj kretanja ili neke druge radnje (Anić 1994)
orijentacija = položaj prema nekoj točki u prostoru, usmjerenost, smjer prema željenom cilju (Anić 1994)

ORIJENTACIJA
- dovođenje određenih smjerova u ravnini ili u prostoru u odnos jedne prema drugima.
- u užem smislu, određivanje smjera sjevera ili smjera osi nekog koordinatnog sustava.

GEODETSKI AZIMUT:
-kut između ravnine meridijana u točki promatranja i ravnine koja prolazi normalom na referentni elipsoid u
točki promatranja i zadanim smjerom

SMJERNI KUT:
-kut u ravnini projekcije između paralele s apscisnom osi (os x) u zadanoj točki i pravca prema nekoj drugoj
točki
-mjeri se od sjevernog dijela paralele u smjeru kretanja kazaljke na satu.
15)PROSTORNE VEZE (ODNOSI) MEĐU OBJEKTIMA;NEKI POJMOVI I
DEFINICIJE IZ TEORIJE GRAFOVA;OSNOVE TEORIJE SKUPOVA
PROSTORNE VEZE (ODNOSI) MEĐU OBJEKTIMA
-bliskost (blizina) objekata (engl. proximity)
• udaljenosti objekata
-povezanost objekata (engl. connectivity)
• objekti se spajaju
-graničenje, odn. susjedstvo (engl. adjacency)
• objekti dijele neku zajedničku granicu
-sadržavanje (engl. containment)
• objekt unutar objekta ili se preklapaju

-bliskost, povezanost, graničenje (susjedstvo) i sadržavanje objekata u GIS-u se izražavaju kao odnosi među
čvorovima, lukovima i poligonima.
-temelji za izražavanje odnosateorija grafova

GIS
-prvo i najvažnije je da je GIS informacijski sustav.
-informacijski sustav je skup postupaka izvršenih nad skupom podataka kojima se dobiva informacija
pogodna za donošenje odluka
-svrha GIS-a: poboljšati donošenje odluka pri upravljanju nekim prostornim aktivnostima

“Sustav za prikupljanje, spremanje, provjeru, integraciju, upravljanje, analiziranje i prikaz podataka koji su
prostorno povezani sa Zemljom. U taj sustav obično je uključena baza prostornih podataka i odgovarajući
programi.“

– GIS obrađuje PROSTORNE podatke

-informacije povezane s prostornim položajem
– GIS povezuje aktivnosti koje su prostorno povezane

Teorija grafova
– matematička disciplina iz područja kombinatorike i diskretne matematike koja se bavi proučavanjem grafova

Graf je definiran s dva odvojena skupa:

– skupom čvorova N = {n1, n2, n3, n4, ..., nN }
– skupom grana, lukova E = {e1, e2, e3, e4, ..., eE }
i s pripadnim odnosima među njima.
-graf se prikazuje točkama za čvorove i linijama između točaka (lukovima) kao prikazom incidentnih odnosa

susjedni čvorovi = dva čvora incidentna s nekom granom

susjedne grane = dvije grane sa zajedničkim čvorom
petlja = grana s jednim vrhom

jednostavan graf = graf koji nema petlji ni dvije grane koje spajaju isti par čvorova
multigraf = graf koji nije jednostavan

usmjereni graf (digraf) = graf kojemu je svaka grana orijentirana

težinski graf = graf u kojem je svakoj grani pridružen realan broj – težina grane w(e)

planaran (ravninski) graf = graf koji se može nacrtati u ravnini tako da se grane sijeku samo u čvorovima
-ravninski graf dijeli ravninu na područja koja se zovu strane grafa

Teorija skupova
-skup = intuitivno, definirana zbirka objekata
-objekti od kojih se skup sastoji nazivaju se elementi ili članovi skupa.
-prazni skup = skup bez ijednog elementa
-podskup
-unija
-presjek
-disjunktivni skupovi
-jednaki skupovi
-pravi skupovi
-razlika skupova
-simetrična razlika
-komplement skupa

16)TOPOLOGIJA;BOOLEOVI OPERATORI;KOMBINACIJA (PREKRIVANJE)

PODATAKA ILI TOPOLOGIJA

Topologija
- dio matematike koji proučava ona svojstva geometrijskih likova koja su nepromjenjiva pri neprekidnim
deformacijama
- topološki odnosi, kao što su povezanost, susjedstvo i relativni položaji, tj. prostorni odnosi među objektima, u
GIS-u se obično izražavaju kao odnosi među čvorovima, lukovima i poligonima.
- teorija grafova

čvor = presjecišna točka u kojoj se susreću dva ili više lukova (linija, grana)
-pravi čvor– susreću 3 ili više lukova (linija, grana)
-pseudo-čvor– susreću 2 luka (linije, grane)
luk, linija, grana = linija opisana uređenim nizom točaka
-dva ili više lukova povezuju se čvorovima, a nekoliko lukova može biti povezano zajedno u petlju da
oblikuju područje ili poligon.
poligon = dio ravnine omeđen konačnim brojem dužina – stranica poligona

S topologijom, svaki objekt:

– “zna” gdje je
– “zna” što je okolo
– raspoznaje prostorne veze (odnose) s drugim objektima
– “zna” kako stići od jedne do druge lokacije
– “razumije” okolinu

-topologija opisuje povezanost lukova i čvorova

Booleovi operatori i kombinacija (prekrivanje) podataka ili topologija

KOMBINACIJA ILI PREKRIVANJE
-Kombinacijom ili prekrivanjem dvaju ili više skupova podataka ili topologija možemo dobiti jedan novi
(željeni) skup podataka ili topologiju.
Tri tipa osnovne kombinacije:
– Točke u poligonu
– Linije u poligonu
– Poligon na poligonu (prekrivanje poligona)

KORIDOR
– služe definiranju prostorne blizine
– sastoje se od jednog ili više poligona unaprijed određene širine oko točaka, linija ili područja
– stvaranje koridora samo po sebi nije analiza, ali dobiveni novi poligoni mogu se upotrijebiti u analizi