Destinacijski menadzment

- Teorija sustava
o Od pocetka 16. Do pocetka 20. St. Dominantan pristup znanstvenom istrazivanju bio
je analiticki pristup
o Primjena logicke metode indukcije
o Uzrocno posljedicne veze izmedu dijelova promatranog fenomena
o Einstein I teorijska istrazivanja u podrucju fizike pocetkom 20.st uvode metodu
dedukcije
o Objasnjenje pojava nacelima interakcije
o To novo poimanje medusobnih odnose medu pojavama te izmedu dijelova I cijeline,
temelj je teorije sustava
o Porijeklo teorije sustava – interdisciplinarno znanstveno podrucje
o Proucava prirodu slozenih sustava u prirodi, drustvu I znanosti
o Zacetnik je ludwig von bertalanffy - “general systems theory” 1937
- Kibernetika
o Bavi se proucavanjem povratnih veza I srodnih koncepata kao sto su komunikacija I
kontrola u zivim organizmima, strojevima I organizacijama
o Norbert wiener 1946. “kibernetika”
o Prema bertalanffyju kibernetika je zapravo dio opce teorije sustava jer se bavi
jednim njenim segmentom, a to su kontrolni mehanizmi I povratne informacije
o Kibernetika izucava I definira procese I funkcije sustava
o Kljucni pojmovi su ucenje, spoznaja, prilagodba, drustvena kontrola, komunikacija,
efikasnost, efektivnost, meduovisnost, medupovezanost
o Za ostvarivanje svojih ciljeva se oslanja na nekoliko teorijskih koncepata
 Teorija komunikacija
 Teorija algoritama
 Teorija odlucivanja
 Teorija sustava
 Teorija povratne veze
- Primjena opce teorije sustava
o Teorija zivih sustava – james grier miller 1978. Pise opcu teoriju zivih sustava – od
jednostavnih stanica do organizama, drzava ili zajednica
- Organizacijska teorija
o Preteca teorije sustava
o Aleksandar bogdanov pocetkom 20.st utemeljio tektologiju, znanstvenu disciplinu
kojom je nastoja objediniti sve drustvene, prirodne I humanisticke znanosti, tragajuci
za organizacijskim nacelima koja su imanentna svakom sustavu
- 60ih god teorija sustava sve se vise primjenjuje u kompjuterskim I informacijskim
tehnologijama
- Teorija sustava se koncem 80ih sve vise koristi u sociologiji
- Sistemska psihologija bavi se ponasanjem grupa
- Sistem dinamika javlja se kasnih 50ih
- Uz pomoc sistem dinamike razumijeva se dinamicno ponasanje kompleksnih sustava
- U novije vrijeme chaos and complexity theory, zajednicki poznate kao nelinearna dinamika ili
teorija dinamickih sustava, pruzaju matematicki okvir za razmisljanje o promjenama tijekom
vremena
- Teorija kaosa trazi razumijevanje jednostavnih sustava koji se mogu promijeniti na
iznenadan, neocekivan ili nepravilan nacin
- Sustav podrazumijeva skup meduovisnih, povezanih dijelova ili elemenata koji zajedno cine
neku logicku ili funkcionalnu cijelinu, a cijim se medusobnim djelovanjem postizu temeljni
ciljevi funkcioniranja sustava
- Da bi nesto bilo sustav, mora imati I osnovne znacajke sustava, a to su:
o Elementi – stvarni ili apstraktni dijelovi sustava
o Struktura – skup veza I odnosa u sustavu
o Funkcija – svrha postojanja sustava, ulogu koju sustav ima u svojoj okolini
- Funkcija sustava se moze dobro raspoznati I tocno utvrditi samo ako se sustav promatra
zajedno sa svojim okruzenjem
- Sustavi mogu biti prirodni, tehnicki I drustveni
- Takoder se mogu dijeliti I prema
o Obliku postojanja (realni-materijalni I apstraktni-formalni)
o Aktivnosti (aktivni I pasivni)
o Ponasanju (deterministicki I stohasticki)
o Stabilnosti (stabilni, labilni I indiferentni)
o Nacinu organiziranja (samoorganizirani, organizirani izvana, kombinirani)
o Nacinu upravljanja (samoregulirajuci I regulirajuci)
o Unutrasnjim odnosima (mehanicki, organski)
o Stupnju otvorenosti (otvoreni I zatvoreni)
o Kompleksnosti (jednostavni I slozeni)
- Svojstva sustava
o Samostalnost elemenata od kojih je sastavljen
o Povezanost svih elemenata
o Sustav funkcionira prema svrsi ili cilju kojeg ostvaruje
o Sustav se promatra u odredenim granicama, bilo da se radi o otvorenom ili
zatvorenom sustavu
o Tezi ravnotezi
o Promjene na 1 elementu izazivaju promjene u sustavu
- Leiperov model tur sustava
o Emitivna regija – tranzitna regija – receptivna regija
- Podsustavi I elementi tur sustava
o Uobicajna je podjela tur sustava na 3 osnovna podsustava:
 Podsustav tur ponude
 Podsustav tur potraznje
 Podsustav institucija
o Izmedu institucija (organi I organizacije drzavne uprave), elemenata ponude
(prirodna I infrastrukturna javna dobra, tur oprema, radni resursi) I elemenata
potraznje (potrosaci, domaci I inozemni turisti, dobra, usluge) postoje direktne I
indirektne veze
- Cilj tur sustava
o Elementi iz podsustava tur ponude – maksimizacija profita
o Elementi iz podsustava tur potraznje – maksimizacija vlastitog zadovoljstva
o Elementi iz podsustava institucija – postici maksimalne drustvene ucinke
o Konacno – zadovoljan potrosac/turist rezultira zadovoljstvom svih dijelova sustava
turizma
- Razine promatranja turizma kao sustava
o Prostorni kriterij
 Razina nacionalne privrede
 Razina nizih teritorijalnih jedinica
o Funkcionalni kriterij – prema funkcijama, tj, svrsi koju ostvaruje
- Tur mjesto – mjesto koje ima privlacnu snagu – atrakcije, te ostvaruje odredeni intenzitet
posjeta I potrosnje te po toj osnovi egzistencije lokalnog stanovnistva
- Vrste tur mjesta su primorska, planinska, klimatska, jezerska, kulturno-povijesna...
- Povijest razvoja tur mjesta u Hrv
o Zakon o zdravstvu iz 1906. Na teritoriju Austro-Ugarske (ljecilisna mjesta)
o Kraljevina Jugoslavija – pravilnik o proglasavanju tur mjesta 1936.
o Bivsa federacija Jugoslavije je tur mjesta dijelila na toplice, primorska, planinska,
sjedista Republika o pokrajina I ostala mjesta
o 1992. Zakon o clanarinama u tur zajednicama
o Pravilnik o proglasenju I razvrstavanju tur mjesta u razrede tur mjesta razvrstava u
razrede A, B, C i D na temelju sluzbenih podataka DZSa prema kvantitativnim i
kvalitativnim pokazateljima
o Tur razredi su ukinuti izmjenama Zakona o tur clanarinama I zakonom o tur
pristojbana 2020. God.
- Tur destinacija – funkcionalan tur sustav
o Destinacija u tur oznacava lokalitet, mjesto, regiju, zemlju, skupinu zemalja pa cak I
kontinent kao odrediste tur putovanja
o Destinacija je fleksibilan, dinamican prostor cije granice odreduje samo trziste (tur
potraznja), neovisno o administrativnim granicama
o Podjela destinacija
 Povrsina
 Mikro destinacije
 Makro destinacije
 Struktura resursa
 Homogene
 Heterogene
 Osnovna atrakcija
 Urbane
 Primorske
 Planinske
 Ruralne
 Autenticne
 Jedinstvene
 Broj integriranih proizvoda
 Tradicionalne
 Lokacijski utemeljene
 Podrucje ovisno o strukturi resursa I udaljenosti od mjesta stanovanja
 Homogene-udaljene
 Homogene-bliske domicilu
 Heterogene-udaljene
  Heterogene-bliske

 Percepciji turista
 Komplementarne
 Substitutivne
 Prostorni obuhvat
 Putovanja u 1 destinaciju A1
 Lancano putovanje; tipicni itinerer s posjetom nizu destinacija bez
zarisnog odredista A2
 Osnovna destinacija u kojoj se boravi te sluzi za posjet drugima u
radijusu osnovne destinacije A3
 Kruzno putovanje s 1 zarisnom destinacijom A4
 Regionalno kruzno putovanje; posjet nizu destinacija u regiji A5
- Kritike TALCa (Tourism Area Life Cycle)
o Nesposobnost jednog modela da objasni razvoj turizma
o Problemi sa samim konceptom zivotnog ciklusa proizvoda
o Konceptualna ogranicenja nosivosti
o Mogucnost koristenja koncepta ciklusa u planiranju turizma
o Nedostatak empirijskih dokaza koji bi potkrijepili koncept
o Problemi s odredivanjem oblika krivulje I tocaka prijelaza jedne faze u drugu
o Primjenjivost modela u praksi, pogotovo jer se samo nocenja I dolasci koriste za
odredivanje u kojoj se fazi nalazi destinacija
o Ne uzima u obzir djelovanja trzista u destinaciji

-
- Destinacija kao trziste
o Staticne tur usluge mogu se konzumirati u pravilu samo na licu mjesta
o Tur potraznja (turist) dolazi na prostor ponude
o Mozemo zakljuciti da je svaka destinacija prostor razmjene, tj, svojevrsno tur trziste
manjeg ili veceg obuhvata na kojem neprestano dolazi do susreta ponude I potraznje
- Nacini poimanja tur destinacije
o Destinacija kao kompleksni sustav
o Destinacija kao integralni proizvod s odgovarajucim zivotnim ciklusom
o Destinacija kao portfolio specificnih proizvoda, kao sto je kulturni proizvod, nauticki
proizvod...
o Destinacija kao trziste – mjesto susreta ponude I potraznje, tj, razmjene

- Upravljanje tur destinacijom

- Upravljanje kao pretpostavka funkcioniranja drustvenog sustava
- Povijest upravljanja
o Stari egipcani – upravljanje za potrebu gradnje I velikih irigacijskih sustava, za
izgradnju piramida I gradova u dolini Nila
o Sokrat je 400 godina prije krista raspravljao o upravljanju
o Platon – teorija drzave na upravljanju pomocu sustava specijalizacije
o Rimljani su ustrojili cijelo Rimsko carstvo na upravljanju pomocu prava
o Javno upravljanje – uprava I upravljanje drustvenih poslova na temelju podjele
duznosti I ovlasti
o Prvi oblici organiziranog ekonomskog upravljanja pojavljuju se u 18. I 19. St.
o Povijest upravljanja – drzava, gradovi I veliki graditeljski pothvati
- Razvojem treba upravljati, sto znaci da ga treba planirati, organizirati, voditi I kontrolirati
- Funkcije sustava upravljanja su planiranje I odlucivanje, organiziranje, kadroviranje I vodenje,
kontrola I monitoring
- Resursi kojima se upravlja su ljudski, financijski, tehnoloski I informacijski
- Upravljanje je vjestina, ali I znanost jer se temelji na odredenim vjestinama
- Ima svoj znanstveni pristup I metode za promatranje cinjenica I za trazenje kauzalnih odnosa
- Ono predstavlja skup odredenih funkcija povezanih svrhovito I s istim ciljem
- Definicija upravljanja
o F. W. Taylor 1903. - egzaktno znanje o onome sto hocemo uciniti I potom nastojati
to uciniti na najbolji I najjeftiniji nacin
o Weihrich I Koontz 1933. - proces oblikovanja I odrzavanja okruzenja u kojem
pojedinci, radeci zajedno u skupinama efikasno ostvaruju odabrane ciljeve
- Zakljucno
o Niti jedan drustveni sustav ne moze opstati bez upravljanja
o Sustinu upravljanja cini mehanizam djelovanja povratnih sprega
o Zahvaljujuci mehanizmu povratnih sprega, upravljanje kao svojevrstan proces
odlucivanja temelji se na informacijama dostupnim u svakom trenutku
- Unutar slozenog drustveno-ekonomskog sustava moze se govoriti o razlicitim aspektima,
dimenzijama ili podrucjima upravljanja
o Parcijalno upravljanje
 Upravljanje po fazama reprodukcijskog procesa (proizvodnja, raspodjela,
razmjena I potrosnja)
 Upravljanje proizvodnim faktorima razvoja (ljudski I prirodni resursi, kapital)
 Metaupravljanje ili upravljanje sustavom upravljanja
 o Integralno upravljanje
 Horizontalno upravljanje, tj, upravljanje teritorijem
 Vertikalno upravljanje, tj, upravljanje granom/sektorom
- Horizontalno ili teritorijalno upravljanje ima za cilj:
o Maksimalno angaziranje svih raspolozivih materijalnih I ljudskih resursa na
odredenom teritoriju
o Izbor strukture investicija radi integracije teritorija u privredu zemlje kao I u cijelo
drustvo
o Makimiziranje drustvenog blagostanja (dohotka po stanovniku)
o Maksimalni angazman svih subjekata na razlicitim upravljackim zadacima, vezanim
za razvoj date regije
- Vertikalno upravljanje, tj, na razini grane/sektora nastoji:
o Privuci proizvodne faktore I maksimalno povecati njihovu proizvodnost I razvojne
performanse
o Ciljna funkcija je identicna ciljnoj funkciji poduzeca, tj, ostvariti profit, ali imajuci u
vidu I sire drustvene razvojne ciljeve
- Horizontalno I vertikalno upravljanje, tj, upravljanje teritorijem I granom u sustini
predstavljaju integralno upravljanje (holisticko)
- Integralni pristup upravljanju:
o Holisticki pristup
o Sindrom paukove mreze
o Podsustavi moraju djelovati u smislu ostvarivanja ciljeva viseg sustava I ne smiju pod
svaku cijenu slijediti samo vlastite ciljeve
o Proces donosenja odluka, odnosno upravljanje sustavom podrazumijeva velik broj
aktivnih sudionika
o Taj proces podrazumijeva:
 Odredivanje vise razvojnih ciljeva
 Razlicite strategije upravljanja koje moraju postici konsenzus oko ciljeva
o Zahtijeva
 Koordinaciju medu podsustavima
 Dinamicnost (sposobnost prilagodbe promijenjenim uvjetima)
 Predanost u ostvarivanju odrzive ekonomske efikasnosti
 Opreznost (ostaviti otvorene opcije ondje gdje je znanje nedostatno)
o Integralno upravljanje razvojem (sustava) definiramo kao kontinuirani, interaktivni I
adaptibilni proces koji je usmjeren na upravljanje vezama izmedu razlicitih aktivnosti
radi postizanja strateskih ciljeva
- Svrha I ciljevi destinacijskog menadzmenta
o Stvoriti prikladno okruzenje za razvoj turizma u destinaciji
o Planiranje razvoja u prostoru/objekti I infrastruktura
o Razvoj potrebnih ljudskih resursa/kadrova
o Razvoj destinacijskih proizvoda
o Razvoj tehnologija I sustava podrske
o Podrska razvoju srodnih industrija
- Marketing ima za cilj privuci posjetitelje u destinaciju:
o Promocija, ukljucivo stvaranje imidza I brenda
o Kampanje privlacenja poduzetnika, posebno malih
o Razvoj informacijskih sluzbi
 o Olaksavanje bookinga
o CRM (upravljanje odnosa s kupcima)

- Operativne aktivnosti imaju za cilj podici kvalitetu dozivljaja posjetitelja u destinaciji

o Poboljsanje kvalitete u svim segmentima destinacijskog proizvoda
o Stvaranje proizvoda
o Razvoj manifestacija
o Razvoj I upravljanje atrakcijama
o Obuka I edukacija
o Poslovno savjetovanje
o Strategije, istrazivanje I razvoj
- U tom procesu sudjeluje velik broj dionika koji izvrsavaju ciljeve destinacijskog
menadzmenta:
o Nacionalne I regionalne vlade
o Razvojne agencije
o Lokalne vlasti
o Menadzeri nacionalnih parkova
o Prijevoznici
o Organizacije u kulturi
o Ugostiteljstvo
o Posrednici
o Mediji
o Lokalni tur konzorciji I partnerstva
o Agencije za podrsku poduzetnicima
o Obrazovne ustanove
o Lokalno stanovnistvo, nevladine udruge, ali I turisti
- Mehanizmi koordinacije I suradnje (medu stakeholderima)
o Skupina za suradnju I partnerstvo u turizmu koja nadgleda izradu zajednicke
razvojne strategije, planiranje te implementaciju
o U novije vrijeme tzv. Living labovi – virtualna ili fizicka okupljanja dionika radi
oblikovanja razvojnih procesa I sukreiranja inovativnih proizvoda I usluga
- Proces temeljen na destinacijskom planu upravljanja – kljucni instrument za izgradnju
partnerstva kojime se:
o Integriraju akcije raznih organizacija
o Potvrduju I jacaju veze izmedu strategije I akcija
o Primjenjuje znanja I ekspertize u projektnom planiranju
o Unaprjeduje znanstveni pristup upravljanju I promociji destinacije
- Razlike izmedu upravljanja poduzecem (mikro sustav) I destinacijom (makro sustavom)
o Poduzece je mikro sustav
o Osnovni cilj I pokretacka snaga u poduzecu je profit
o Radi ostvarenja tog cilja poduzecem se upravlja uz pomoc funkcija organiziranja,
planiranja, kadroviranja, vodenja, kontrole
o Vanjsko okruzenje poduzeca itekako djeluje na njegovo ponasanje, ali njime se
interno ne moze upravljati vec mu se poduzece prilagodava
- Turisticki sustav ima sire I kompleksnije ciljeve, a uskladivanje ovih interesa nastoji se postici
na nacelima odrzivosti, sto je temeljni razvojni cilj upravljanja vecim drustvenim
(organizacijskim) sustavima

- Menadzment poduzeca
o Dizajn – profesionalni dizajneri proizvoda kreiraju modele
o Logistika – resursi potrebni za proizvodnju se dovode u tvornicu, gdje se ugraduju u
proizvod, koji se potom odvozi na trziste
o Proizvodnja – finalni proizvod se detaljno kontrolira prije slanja na trziste
o Promocija – promocija je usmjerena na proizvod, kupac kupuje proizvod na
konkretnoj lokaciji
o Prodaja – prodaje se kompletan pojedinacni proizvod
o Profit – profit se precizno kalkulira I distribuira medu dionicarima
- Menadzment destinacije
o Dizajn – posjetitelj ima presudnu rijec, najcesce stvara vlastiti proizvod ili ga za njega
stvara tour operater; dozivljaj proizvoda ovisi o samom posjetitelju
o Logistika – nema kretanja resursa ili proizvoda; posjetitelj dolazi u destinaciju da bi
na licu mjesta konzumirao proizvod
o Proizvodnja – nema a priori kontrole; posjetitelj na licu mjesta trosi proizvod
sastavljen od proizvoda brojnih dionika, mogucnost greske velika
o Promocija – promocija je usmjerena na destinaciju; posjetitelj najprije odlucuje o
destinaciji a potom bukira I kupuje pojedinacne proizvode
o Prodaja – prodaje se destinacijski paket koji se sastoji od mnostva proizvoda I
iskustava koji se cesto proizvode na raznim lokacijama I u razlicito vrijeme
o Profit – profit se razdjeljuje medu velikim brojem dionika I gradana u destinaciji;
koristi se rasprostiru u cijeloj ekonomiji
- Funkcije upravljanja destinacijskim sustavom:
o Organiziranje
 Organi, tijela, institucije upravljanja destinacijskim sustavom
o Planiranje
 Razvojno I marketinsko
o Upravljanje ljudskim resursima
 Skrb o broju I kvaliteti potrebne radne snage u destinaciji
o Monitoring I kontrola
 Cjelokupnih procesa u destinaciji

- Planiranje razvoja tur dest – pojam I sadrzaj

- Planiranje
o aktivnost cije zacetke nalazimo u starim istocnim civilizacijama
o Usmjereno na definiranje ciljeva I nacina kako mozemo ostvariti te ciljeve
o Vodic prema buducnosti
o Intelektualna metoda pretvaranja spoznaje u akciju
o Most izmedu ljudske zamisli I stvarnosti
 o Planiranjem zelimo steci znanje o buducnosti, odnosno upravljati promjenama
- Nacela planiranja:
o Znanstvene utemeljenosti
o Objektivnosti
o Kriticnosti
o Informiranosti
o Sveobuhvatnosti (integralnosti)
o Interdisciplinarnosti
o Elasticnosti I fleksibilnosti
o Kompatibilnosti
o Odrzivog razvoja I participacije
- Funkcija planiranja
o Odreduju se ciljevi
o Integrira razvoj u sustav
o Odreduju vremenske sekvence razvoja
o Uskladuju potrebe I mogucnosti
o Uskladuje razvoj I okolina
o Standardiziraju odnosi izmedu gospodarstva, prirodnih resursa I kvalitete zivota
o Odreduju temeljni pravci razvoja, namjena prostora I koristenje prirodnih resursa
o Zasticuju stvorene I prirodne vrijednosti I covjekova okolina
o Regulira ponasanje svih sudionika u procesu razvoja
- Planiranje je uvijek u funkciji upravljanja razvojem
o Aktivnost planiranja zavrsava izradom plana
o Daljnji rad na realizaciji plana u rukama je subjekta za kojega je plan napravljen
o Plan – strucna pdologa za svjesno I odgovorno upravljanje razvojem
o Planiranje – najvaznija I najslozenija faza procesa integralnog upravljanja razvojem
- Vrste planiranja
o Parcijalno – pojedinacno (prostor, gospodarstvo, socijala...)
o Integralno – planiranje razvoja odredenog podrucja/sektora koje pociva na
sistemskom pristupu
- Parcijalni oblici planiranja – gospodarsko, socijalno, planiranje okoline, prostorno I planiranje
javne sigurnosti
- Prema Inskeepu planiranje se dijeli na:
o Ekonomsko razvojno planiranje
o Planiranje fizickog koristenja prostora
o Planiranje infrastrukture
o Planiranje razvoja objekata socijalnog standarda
o Planiranje zastite okolisa
o Planiranje u poduzecima
o Urbano I regionalno planiranje
- Integralno upravljanje I planiranje
o Integralno upravljanje razvojem (sustava) definiramo kao kontinuirani, interaktivni I
adaptibilni proces koji je usmjeren na upravljanje vezama izmedu razlicitih aktivnosti
radi postizanja strateskih ciljeva
 o Integralno planiranje (kao dio procesa integralnog upravljanja) mozemo definirati
kao svjesnu I kontinuiranu plansku aktivnost razlicitih aktera u cilju predvidanja,
oblikovanja I usmjeravanja razvoja na odredenom prostoru
- Integralno planiranje se struktuira na
o Stratesko planiranje
 Definira cjelokupnu svrhu I smjer
 Daje smjernice za sve operativne aktivnosti
 Od sudionika zahtijeva postizanje konsenzusa o srednjorocnim I dugorocnim
ciljevima
o Operativno planiranje
 Formuliranje detaljnih tehnickih programa, politika I procedura nuznih za
ostvarenje strateskog plana
- Integralno (stratesko) tur planiranje
o Planiranje turizma kao sustava definira se kao amalgam ekonoskih, socijalnih I
prostornih konsideracija koje odrazavaju razlicitost faktora koji utjecu na turisticki
razvoj – Hall
o Getz – tur planiranje je proces temeljen na istrazivanju I evaluaciji, koji tezi
optimiziranju potencijalnog doprinosa turizma ljudskom blagostanju I kvaliteti
okolisa
o Murphy – planiranje se bavi predvidanjem I reguliranjem promjena u sustavu, radi
promoviranja razvoja usmjerenog povecanju socijalnih I ekonomskih koristi, kao I
koristi vezanih uz okruzje u toku razvojnog procesa
o Gunn – integralno tur planiranje je proces ucenja, prilagodbe I svrsi shodne
promjene koja je u stanju proizvesti I osloboditi nove potencijale
- Uloge strateskog razvojnog I marketinskog planiranja:
o Stratesko razvojno planiranje
 Brine se za sveukupne aktivnosti poduzeca I smjer poslovanja
 Osigurava dugorocni razvojni okvir
 Donesene odluke imaju trajan efekt
 Orijentacija poduzeca u skladu s okruzjem poduzeca
 Identifikacija novih ciljevi I strategija
 Istrazuju se nova podrucja poslovanja I inovacije
 Znacenje ciljeva I strategija na dugi rok
 Samo mali broj pitanja smije biti nedovoljno jasan I/ili nedovoljno poznat
o Marketinsko planiranje
 Brine se za dnevne aktivnosti I rezultate
 Predstavlja samo 1 fazu u razvoju poduzeca
 Odluke se mogu mijenjati
 Dominira funkcionalna I profesionalna orijentacija
 Ciljevi se izvode iz utemeljenih stateskih ciljeva
 Ciljevi se dijele u specificne podciljeve
 Nastavak postojecih podrucja poslovanja
 Znacenje ciljeva I strategija odmah je uocljivo
 Problemi su konkretni, prepoznatljivi I neposredni
- Subjekti u procesu planiranja
o Poslovni sektor
o Javni sektor
 o Neprofitni sektor
o Profesionalni konzultanti
- Razrada faza integralnog/strateskog tur planiranja
o Ocjena stanja
 Ocjena ciljeva nacionalne tur politike, njezinih ciljeva I programa
 Inventarizacija tur resursa u smislu njihova doprinosa kreiranju postojece
ponude te materijalne baze razvoja turizma
 Ocjena buduce utr potraznje temeljem analize postojecih trendova
 SWOT analiza tur sustava
o Istrazivanje I analize
 Koristeci se izvrsenom inventarizacijom resursa, rade se mape na kojima se
identificiraju I lociraju kljucni resursi
 Analiza aktivnosti koje destinacija moze ponuditi temeljem resursa
 Istrazivanje postojecih I potencijanih trzista potraznje
 Benchmarking – analiza trzisne konkurencije
o Sinteza
 Daju se osnovne smjernice izvedene na temelju prijasnjih istrazivanja, na
podrucju
 Koncepcije tur razvoja
 Tur marketinga
 Organizacije tur ponude
 Komplementarnih tur usluga I aktivnosti
 Izjavu o tome gdje smo sada daju strucnjaci I o tome raspravljaju sa
dionicima
 Nakon toga konsenzusom se daje izjava o tome sto zelimo u buducnosti
postici (misija-vizija)
o Definiranje strateskih ciljeva I izbor strategije
 Nakon donosenja odluke gdje se turizam zeli pozicionirati, pristupa se
definiranju ciljeva tur razvoja I izradi strategije
 Ciljevi I strategija tur razvoja mora biti komplementarna ciljevima I strategiji
na nacionalnoj razini
o Izrada plana
 Finalna faza tur planiranja u kojoj se definiraju aktivnosti nuzne za postizanje
ciljeva
 Nuzno je specifirati:
 Programe I akcije nuzne za postizanje planskih ciljeva
 Ulogu I odgovornost javnog I privatnog sektora u njihovu izvrsenju
 Specificne razvojne I marketinske koncepte uz pomoc kojih ce se
postici ciljevi
 Sredstva I njihovi izvori
 Raspored specificnih programa I akcija
 O prijedlogu plana moraju se usuglasiti stakeholderi
o Implementacija plana
 Faza implementacije I monitoringa slijedi nakon izrade integralnog plana
 Rijec je o razradi plana na terenu, pa se moze promatrati I kao zasebna faza
ovog procesa, ali I kao izdvojeni postupak
  Monitoring ima za cilj uspostaviti sustav indikatora pomocu koji pratima da li
se ostvaruju zacrtani ciljevi
- Povijesni pregled planiranja razvoja turizma u Hrv
o Poceci 60ih – inicijativa planiranje razvoja turizma, Drustvo urbanista Hrvatske
o Vazni prostorni planovi I studije
 Planiranje tur podrucja na jadranu
 Program dugorocnog razvoja I plan prostornog uredenja jadranskog
podrucja
 Projekti Ujedinjenih naroda I Vlade FNRJ; Projekt Juzni Jadran I Gornji Jadran
 Prostorni plan NP Plitvice/Risnjak/Brijuni
o Projekt juzni jadran imao je odlike integralnog planskog projekta
 Nadzirao je
 Izradu regionalnog prostornog plana regije juznog jadrana
 Generalnih planova hvara, dubrovnika, budve I ulcinja
 Detaljnih planova milne, bilosevca, trstenika, babinog kuka, igala,
jaza, buljarice I velike plaze
 Obuhvacao je sljedece osnovne studije
 Studiju prostorno-geografskih obiljezja regije
 Globalnu projekciju rasta I osnovne privredne strukture
o Planska predvidanja su tvrdila da ce do 1990 svako trece radno mjesto biti ostvareno
zahvaljujuci turizmu, a svaki sesti dinar porasta BDP potjecat ce od tur potrosnje
o Planeri su dali prijedlog koncentracije tur objekata, pravilno dimenzioniranih I
vezanih uz odredene centre od kojih svaki moze imati od 1000-3000, tj, 5000-10 000
lezajeva
o Objekti se grupiraju u tzv prostorne turisticke unije, svojevrsne autonomne zajednice
sa svojim receptivnim potencijalom, mrezom centara, servisa I infrastrukture
- U samostalnoj RH
o 1993 master plan
o Strateski marketinski plan razvoja turizma RH za razdoblje 2001-2008, 2014-2020
o Strategija razvitka turizma u RH u razdoblju od 2003-2010
o Strategija odrzivog razvitka turizma RH do 2030

- Razine planiranja u turizmu

- Planiranje razvoja turizma moze se odvijati na
o Internacionalnoj
o Meduregionalnoj/medudrzavnoj
o Nacionalnoj
o Regionalnoj
o Lokalnoj razini
- Na lokalnoj razini dodajemo I neke specificne vrste planskih postupaka I to
o Planiranje na razini lokaliteta, tj, tur zona
o Planiranje izgleda objekata
- Internacionalno planiranje – planiranje na razini pojedinih medunarodnih organizacija kao
sto su WTO, OECD (nema cvrstu strukturu kao ni modalitete realizacije)
- Meduregionalno/medudrzavno planiranje
 o redovito ukljucuje 2+ drzava koje granice I u pojedinacnim regijama imaju slicna
obiljezja
o Planiranje zajednickih marketinskih I promotivnih nastupa
o Zajednicko planiranje projekata usmjerenih na ekoloski orijentirano iskoristavanje
prirodnih resursa opcenito, a posebno onih u sluzbi turizma (INTEREG projekti)
o Planiranje medunarodnih prometnih usluga (IATA)
- Primjer - medunarodno/meduregionalno planiranje
o Marketinsko planiranje na medunarodnoj razini:
 Mayan route – honduras, guatemala, meksiko
 1960 vijece europe je pocelo razvijati kolektivnu svijest o europskoj
kulturnoj bastini I njenoj integraciji u tur aktivnosti
 Od 1987 vijece europe razvija tzv kulturne itinerere odnosno tematske rute
 Programi kulturnih ruta
 Hodocasnicke rute
 Ruralna naselja
 Putovi svile I tekstila
 Vikinske rute
 Keltske rute
 Mozartove rute
 Fenicke rute
 Ciganske rute
 Rute humanizma
 Rute sjevernog svijetla
- Inicijativa Europski gradovi kulture omogucila je brojnim europskim gradovima da
organiziraju kulturna dogadanje I time privuku ogroman broj posjetitelja
- Planiranje zastite resursa na medunarodnoj razini
o Trilateralna suradnja nizozemska, danska I njemacka na podrucju NP Waden
o Proglasenje unescovog 370km dugog biorezervata uzduz rijeka dunava, drave I mure
kojim se povezuju austrija, madarska, slovenija I hrvatska
- Medunarodno integralno planiranje
o Blue plan – UNEP; obuhvaca 17 zemalja mediterana
o Obuhvaca sve razine I sve sektore u zemljama koje su geografski, klimatski I
kulturoloski slicne
- Planiranje na nacionalnoj razini obuhvaca elemente:
o Tur politiku
o Fizicki/prostorni plan koji ukljucuje identifikaciju glavnih tur atrakcija, oznacavanje
tur razvojnih regija, medunarodne prometne mreze I objekte
o Vazne infrastrukturne objekte
o Ukupan broj, vrstu I kvalitetu objekata za smjestaj te ostalih tur objekata I usluga
o Glavne tur rute u zemlji I njihove regionalne veze
o Tur org strukturu
o Planove I programe skolovanja I obuke kadrova
o Potencijalne sociokulturne, ekoloske I ekonomske implikacije I utjecaje tur razvoja
- Vrste planova na nacionalnoj razini prema WTO
o Generalni plan razvoja (ukljucuje I ostale sektore)
o Nacionalni infrastrukturni plan
o Nacionalni tur razvojni plan
 o Tur infrastrukturni plan
o Nacionalni marketinski plan
o Nacionalni promotivni plan
- Regionalna razina planiranja
- Regija se definira
o Fizicki (obalni pojas, rijecni sustav, planinski masiv, grupa otoka...)
o Administrativno – posebice ako turizam cini dio opce regionalne strategije (zupanije
u Hrv)
- Aspekti promatranja regija
o A priori regije (administrativne)
 A priori regije su prostorne cjeline kojima je netko odredio I ucrtao granice
 Najcesce je rijec o politickim granicama koje su nastale kao posljedica ratova
I osvajanja, tradicije, te nekih prirodnih okolonosti koje su logicno odredile
regiju (granice rijeke, obalna linija)
 Mnoge tur regije su definirane a priori, tj, od strane nacionalnih ili
regionalnih vlada ili je s vremenom razvoj tur ponude zacrtao granice

o Homogene regije
 Prostorne cjeline koje definira skup objektivnih unutarnjih slicnosti
 One su nastale na temelju objektivnih analiza I povezuju ih neke slicne
karakteristike
 Planiranje razvoja u ovakvim regijama je znatno olaksano I vecina planera
upravo misli na ovakvu vrstu regija kad govori o planiranju razvoja
o Funkcionalne regije
 Podurcje s visokim stupnjem unutranje interakcije definirane na temelju
bankarskih tokova, trgovackih tokova, tokova tur potraznje I sl
- Tur destinacija, shvacena kao regija, moze se smatrati prije svega homogenom regijom jer u
pravilu objedinjuje prostorne cjeline koje imaju slicna unutarnja obiljezja, ali je istovremeno I
funkcionalna regija jer pokazuje visok stupanj unutarnje interakcije koju izaziva razvoj
turizma
- Regionalna razina tur planiranja usmjerena je na sljedece elemente
o Regionalnu politiku
o Regionalne prilaze I unutarnje transportne mreze I usluge
o Razlicite vrste I lokacije tur atrakcija
o Prostorni plan koji ukljucuje lokaciju glavnih tur atrakcija, oznacavanje tur razvojnih
subregija itd.
- Prostorne strategije regionalnog planiranja turizma
o Strategija disperzija tur aktivnosti
 potice distribuciju tur aktivnosti kako bi se izbjegli pritisci na samo 1 tocku
(Sjeverni Norfolk)
o Strategija koncentracije tur aktivnosti
 potice smjestaj svih aktivnosti na tocno odredene lokalitete u okruzju
visokog praga izdrzljivosti, favorizira se na npr obalnoj liniji kako bi se
izbjegao razvoj u obliku vrpce, te u djevicanskim prostorima
o Strategija rasterecenja saturiranog tur prostora
  Tezi smanjenju pritiska na osjetljiva podrucja preusmjeravanjem tur tokova
na manje osjetljiva podrucja (honey pot strategija) ili poticanjem gradnje van
preopterecenih lokaliteta
- Strategija koncentracije ima prednosti
o Mogucnost primjene integralnog planiranja I uvodenja kontrole razvojnih rezultata
o Efikasnije osiguravanje infrastrukture I prometnih prilaza
o Omogucuje turistima laksi prilaz tur I ostalim objektima
o Omogucuje lakse pracenje intervencija u prostoru I eventualnih ostecenja
- Pravila planiranja razvoja turizma na regionalnoj razini
o Odredivanje glavnog ulaza u regiju (zracni, kopneni ili vodeni)
o Izbor lokaliteta sukladno ciljevima razvoja I makrostrukturnim ogranicenjima
 Ako je cilj regionalnog razvoja ogranicenje tur razvoja na samo 2 centra,
primjenjuje se tzv disperzna koncentracija, a ako je cilj ravnomjeran razvoj
po cijeloj regiji, odreduje se vise razvojnih centara
o Prioritete dobivaju ona naselja I zone koja su vec inkorporirana u razvojne planove u
odnosu na djevicanska podrucja
 Glavni regionalni centar moze sluziti kao glavni ulaz u regiju – razvojni pol, a
u pravilu se razvija oko glavnih atrakcija ili oko najveceg naselja, ali moze biti
I potpuno novo naselje

- Raspodjele odgovornosti u planiranju tur razvoja na regionalnoj I lokalnoj razini

o Integrirani razvoj – pretpostavlja samo 1 promotora odgovornog za razvoj turizma u
regiji; prikladan za turizam namijenjen elitnim gostima I manje agresivan
o Kataliticki razvoj – dogada se kad glavni promotor generira niz drugih akcija koje
poduzimaju druge kompanije I/ili pojedinci; prikladniji za poticanje svekolikog
razvoja regije
- Prednosti integriranog razvoja
o 1 snazni promotor razvoja (SAP la Plagne – grupa banaka iz Pariza)
o Uravnotezen razvoj
o Brza realizacija projekta
o Funkcionalnost (na 1 mjestu su skupine hotela I hotelskih sadrzaja, skijaske staze,
zimske kuce...)
o Izoliranost, buduci se grade udaljeno od naselja
o Namijenjen visoko plateznoj klijenteli
- Prednosti katalitickog razvoja
o Inicijalni poticaj dolazi od 1 promotora razvoja, cesto velike kompanije koja
osigurava osnovnu infrastrukturu, glavne atrakcije, smjestajne kapacitete te
publicitet
o Uspjeh ovih aktivnosti dovodi do rasta potraznje I potice nova ulaganja (nocni
klubovi, mali hoteli, trgovine...)
o U nekim slucajevima inicijator projekta moze nametnuti svoja pravila ponasanja dok
u vecini slucajeva to radi lokalna/regionalna vlast
o Obicno se ovakvi projekti naslanjaju na vec postojeca naselja, pa je I ukupna
multiplikativna korist od njih veca
- Modeli tur planiranja predstavljaju metodoloski konzistentne obrasce kojima se definira
ideja, teoretska utemeljenost, pristup, postupci I medusobno uvjetovani misaoni slijed radnji
 u procesu planiranja kvalitativnih I kvantitativnih ciljeva razvoja, strategije razvoja I
posljedica planiranog razvoja
- Vrste modela
o Subjektivne vrste modela temelje se na planu donesenom na osnovu subjektivnih
procjena strucnjaka ili na temelju odluka s vrha
o Tradicionalni tzv problem solving modeli mogu se odnositi na:
 Planiranje razvoja odredenog podrucja (area development model)
 Na planiranje razvoja odredenih projekata (project development model) kao
npr hotela, tur naselja I sl
 Marketnisko planiranje
- PASOLP (product analysis sequence for outdoor leisure planning) model
o Area development model tur planiranja
o Baud-Bovy I Lawson 1977
o Temelji se na integralnom pristupu planiranju razvoja turizma
o PASOLP model provodi se kroz 4 faze, od kojih svaka ima veci broj elemenata
o Faza A vrsi procjene I analizu
 Postojecih I potencijalnih resursa
 Postojece tur potraznje te drzavna I regionalna razvojna politika s ciljem
identifikacije mogucnosti razvoja turizma
 Temeljem procjene ovih elemenata, utvrduju se glavna podrucja tur
aktivnosti, glavni tur segmenti te ciljevi politike tur razvoja odnosnog
podrucja
o U fazi B
 Utvrduju se elementi tur politike s ciljevima I prioritetima razvoja
 Predvidaju velicina I struktura prethodno utvrdenih segmenata potraznje
 Konacno, za svaki segment potraznje planira se niz alternativnih tur
proizvoda s procjenom investicijske izvedivosti svakog proizvoda te njihovom
socio-ekonomskim utjecajima
 Temeljem tako cjelovitih analiza proizvoda, moguce je vec u ovoj fazi izvrsiti
odabir najpovoljnijih proizvoda koji su u skladu s definiranim ciljevima I
prioritetima razvoja
o U fazi C
 Izraduje se detaljni fizicki plan koristenja prostora I strategija realizacije
 Izrada detaljnog fizickog plana temelji se na prethodno utvrdenom
programu novih kapaciteta ponude, namjeni tur potencijala prostora te
definiranju glavnih destinacija
 Razrada strategije realizacije temelji se na prethodno utvrdenim ciljevima I
prioritetima tur razvoja te programima novih kapaciteta
o U fazi D
 Sagledavaju se razni socijalni, ekonomski I prostorni utjecaji I posljedice
planiranog razvoja
- Doprinos PASOLP modela u planiranju turizma
o Uveo je analizu resursa I potraznje kao osnovu za motivacijsku segmentaciju
potraznje u fazi A planskog procesa
o Afirmirao je marketinski pristup planiranju ponude preko planiranja tur proizvoda u
fazi B
 o Medutim, model nije odgovorio na pitanje sto je u stvari tur proizvod, odnosno treba
li ga poistovjetiti s agencijskim paket aranzmanom ili ga treba shvatiti kao 1 krajnje
nestabilan produkt ukupne (direktne I izvedene) ponude odredene destinacije
o Sudeci po praksi primjene PASOLP modela, izabrani tur proizvodi sluze vise kao
podloga za planiranje pojedinih elemenata odnosno kapaciteta ponude
- Plant/market match model
o Pocetkom 80ih godina razvija ga kanadski strucnjak Taylor u suradnji s kanadskim
vladinim uredom za turizam
o Ovaj model se moze svrstati u skupinu procesnih marketing modela
o Taylor je uz pomoc ovog modela na primjeru Kanade htio prikazati mogucnosti
planiranja, tj, prilagodavanja tur ponude promjenama na strani tur potraznje
uzimajuci u obzir relevantne informacije na makro I na mikro razini
o Koristan je dizajnerima specificnih tur projekata

- Lokalna razina planiranja

- Planiranje razvoja turizma na lokalnoj razini
o Lokalna razina planiranja - razvoj polazi od te razine- najkonfliktnija.
o Lokalna zajednica predstavlja i žarište destinacijske zone.
o Planiranje razvoja turizma na lokalnoj razini mora uvažavati sljedeće elemente:
 Unutarnji transport
 Veze među mjestima te prilaze mjestu /mjestima
 Komunalnu infrastrukturu u funkciji lokalnog stanovništva i turističkih
sadržaja
 Atrakcije i atrakcijske komplekse, kao i smještajne komplekse te prilaze
istima
- Lokalno planirane obuhvaća
o urbano turističko planiranje, tj. planiranje turističkog razvoja u gradovima, ali i
ostalim tipovima naselja, npr. Ruralnim
o planiranje raznih oblika selektivnog i/ili alternativnog turizma u konkretnoj
destinaciji
o planiranje razvoja u turističkim resort - ima i/ili velikim zabavno-rekreacijskim
parkovima (sukladno facility site planiranju)
- Varijacije u procesu planiranja
o razlika u površini i broju stanovnika
o geoprometnom položaju
o postojećem infrastrukturnom uređenju
o stupnju razvijenosti gospodarstva, napose turističkih djelatnosti, društvenih
djelatnosti
o ustrojstva vlasti
- Koncept planiranja na lokalnoj razini
o 1. identifikacija problema I mogucnosti – 2. definiranje ciljeva – 3. analiza resursa na
regionalnoj razini – 4. analiza resursa na lokalnoj razini – 5. detaljne studije – 6.
planski razvojni koncepti – 7. prostorni plan uredenja – 8. edukacija I ukljucivanje
lokalnog stanovnistva – 9. detaljni planovi uredenja – 10. Implementacija planova –
11. Administracija
- Planovi razvoja turizma na lokalnoj razini polaze od sljedećih načela:
 o razvoj turizma temelji se na općim razvojnim ciljevima i prioritetima koje određuje
lokalno, rezidentno stanovništvo
o treba uzimati u obzir impulse s turističkoga tržišta, odnosno rezultate studija
turističke potražnje na svome području
o razvoj treba uskladiti sa planovima razvoja drugih, ne-turističkih aktivnosti
o treba uvažavati fizički i vizualni, tj. estetski izgled lokacije
- Urbano planiranje
o multidisciplinarna znanost vezana uz gradnju novih i uređenje postojećih gradova i
naselja, te proučavanja njihova razvoja, strukture i života u sadašnjosti, prošlosti i
budućnosti
o Uključuje geografiju, ekonomiju, sociologiju, ekologiju, medicinu, pravo, promet i
mnoge druge znanosti
o Pojam URBANIZAM nastao je u krugu francuskih arhitekata početkom 20.st.
- Urbani turizam
o čini 35 % od ukupnog broja putovanja Europljana i raste po stopi od 4 %
o Tržišni udio 18 %
o Urbani turizam igra sve značajniju ulogu u lokalnim, regionalnim, nacionalnim i
europskim razvojnim politikama, i to s aspekta zapošljavanja, okoliša ili regionalnog
razvoja
o Značenje turizma za razvoj urbanih sredina prepoznaju i UN (kroz svoje ciljeve
održivog razvoja do 2030)
o Gradovi se sve manje promatraju kao proizvodi komplementarni tradicionalnim
turističkim destinacijama,a sve više kao primarne destinacije
o Problem sezonalnosti turizma u gradovima je manje izražen nego u ostalim
destinacijama
o U urbanim sredinama turističke i urbane funkcije se isprepliću što može reducirati
troškove razvoja turističkih projekata
- Problemi razvoja turizma u urbanim sredinama:
o Priliv turista, napose motoriziranih izaziva urbana zagušenja:
 prometne gužve
 nedostatak parkirališnih mjesta
 razna onečišćenja
o Urbano nasljeđe je najčešće koncentrirano u povijesnim jezgrama koje su male
površine, veoma osjetljive u odnosu na ostali dio grad
o Preveliko opterećenje posjetiteljima izaziva probleme s komunalnim otpadom,
onečišćenim ulicama, sigurnosne probleme itd.
o postoje granice razvoja turizma s obzirom na mogućnosti i želje lokalnog
stanovništva
o Velik pritisak na urbane centre izaziva rast cijena nekretnina, općenito inflacijski
pritisak, transformaciju mjesta u kojim ljudi žive u muzeje…
o Overturizam-prekomjerni turizam (Barcelona, Venecija, Amsterdam…)
- Planiranje urbanog turizma
o Dostupnost i mobilnost
o Marketing
o Dobrodošlica i informiranje gostiju
o Sigurnost
o Smještaj
 o Atrakcije i događanja
o … kao dio koncepta pametnih gradova (smart cities)
- Pametni grad
o Pametni grad tehnološki je moderno urbano područje koje koristi različite vrste
elektroničkih metoda, metode glasovne aktivacije i senzore za prikupljanje
određenih podataka /big data).
o Podaci dobiveni tim metodama koriste se za učinkovito upravljanje imovinom,
resursima i uslugama; zauzvrat, ti se podaci koriste za poboljšanje poslovanja u
cijelom gradu.
o To uključuje podatke prikupljene od građana, uređaja, zgrada i imovine koji se zatim
obrađuju i analiziraju radi
 praćenja i upravljanja prometom i transportnim sustavima
 elektranama, komunalnim službama, vodoopskrbnim mrežama, otpadom,
otkrivanjem kriminala, informacijskim sustavima, školama, knjižnicama,
bolnicama i drugim uslugama u zajednici.
- Pametni turizam u pametnom gradu (smart destination)
o Pametni turizam važna je komponenta pametnog grada
o Odnosi se na primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije, slične pametnim
gradovima, za razvoj inovativnih alata i pristupa za poboljšanje turizma
o Oslanja se na temeljne tehnologije poput ICT -a, IoT, mobilne komunikacije,
računalstva u oblaku, umjetne inteligencije i virtualne stvarnosti.
o Načela pametnog turizma leže u
 poboljšanju turističkog iskustva
 poboljšanju učinkovitosti upravljanja resursima
 povećavanju konkurentnosti destinacije s naglaskom na održivim aspektima
- ICT alati za pametne gradove/destinacije
o Cloud Computing - paradigma je informacijske tehnologije (IT) koja omogućuje
sveprisutan pristup bazenima konfigurabilnih resursa sustava i usluga više razine koji
se brzo mogu osigurati uz minimalne napore upravljanja, često putem Interneta
o Omogućuje pristup web platformi i pohrani podataka, razmjeni informacija
o End-User Internet Service System (sustav internetskih usluga krajnjih korisnika
(odnosi se na broj aplikacija na različitim razinama koje podržavaju kombinacija
Cloud Computing-a i IoT-a)
o Internet of Things (IoT) je mreža fizičkih uređaja, vozila, kućanskih aparata i drugih
predmeta ugrađenih u elektroniku, softver, senzore i povezivost koja ovim stvarima
omogućuje povezivanje i razmjenu podataka, što rezultira poboljšanjem
učinkovitosti, ekonomskim prednostima i smanjenom ljudskom intervencijom
- Smart destinacije
o Barcelona
 Turistički vodiči kroz aplikacije (npr. Službeni vodič za BCN, Restorani u
Barceloni, službeni audio vodiči, iBarcelona-Smartour), turistički autobusi s
Wifi-jem, vodiči za podzemni transportni sustav, kao što su Barcelona Metro
AR i Barcelona Metro te aplikacije proširene stvarnosti povezane s
turističkim autobusima
o Beč
 Besplatna javna žarišta za Wi-Fi, kao i različite turističke aktivnosti koje
koriste tehnologiju za obogaćivanje turističkog iskustva; među njima spada
 razgledavanje muzeja povijesti umjetnosti pomoću audio vodiča te
besplatne KHM aplikacije i razgledavanje dvorca Schönbrunn, koja
posjetiteljima nudi besplatni audio vodič dostupan na brojnim
jezicima.Aplikacije prilagođene za potrebe turista: Atrakcije i kultura
(Belvedere Museums, Kunsthistorisches Museum Vienna, Ticket Gretchen),
Multimedijalni i audio turistički vodiči (beyondarts Art &Culture Guides,
Hearonymus – your personal audio guide), Gastronomija (Wien isst), Javni
prijevoz (moovel), Parkiranje (ParkU, Kurzparkzonen) i Praktične informacije
(Bikar, City Maps to 2Go, Free WiFi Finder, Shopikon).
- Smart aplikacije za tur usluge – AR, Vehicle tracking system, prediction of energy demand,
multi language apps, QR codes, complaints management system
- Planiranje turizma u ruralnim sredinama
o Marketing
o Dobrodošlica i informiranje gostiju
o Smještaj
o Lokalna proizvodnja i gastronomija
o Atrakcije i događanja
- Planiranje razvoja selektivnih oblika turizma – kulturni, seoski, eko turizam (turizam u
zasticenim prostorima)

- Planiranje razvoja turizma u zaštićenim prostorima eko turizam

o Zaštićena područja (IUCN Kategorije)
 I –Strogi rezervat
 Ia – Strogi rezervat za znanstvena istraživanja
 Ib – Područje divljine
 II –Nacionalni Park
 III – Spomenik prirode
 IV – Područja za zaštitu staništa ili vrsta
 V – Zaštićeni krajobraz
 VI – Zaštićena područja održivog, tradicionalnog korištenja
- Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19) definira 8 kategorija zaštićenih
područja:
o nacionalni park (Mljet, Plitvice, Paklenica, Kornati, Risnjak, Krka, Brijuni),
o park prirode (12)
o strogi rezervat
o posebni rezervat
o park-šuma
o zaštićeni krajolik
o spomenik prirode
o spomenik parkovne arhitekture
- 8 mlrd posjetitelja godišnje u 556 kopnenih zaštićenih područja u 51 državi
- Srednja vrijednost broja godišnjih posjeta po pojedinom zaštićenom podruju kreće se od 0
do 10 millijuna posjeta na godinu
- Od toga, 3,8 mlrd posjetitelja u europskim zaštićenim područjma i 3,3 mlrd u SAD i Kanadi
- Ostvareno 600 mlrd dolara godišnje (uključujući direktnu , indirektnu i induciranu potrošnju)
- Kako se suprotostaviti negativnim učincima?
o Upravljanjem i planiranjem!
o Menadžment plan –obvezujući dokument u RH za zaštićena područja!
o Cilj: upravljati pritiscima u cilju ostvarenja ciljeva zaštite resursa, konzervacije,
posjećivanja i lokalne zajednice (ekonomije)…
- Strategije I mjere upravljanja posjetiteljima
o Reducirati uporatbu cijelog zasticenog podrucja
 Ograniciti broj posjetitelja
 Obeshrabrivati uporabu ostalih podrucja
o Reducirati uporabu problematicnih podrucja
 Informirati o problemima konkretnog podrucja
 Obeshrabrivati dolazak u problematicna podrucja
 Ohrabriti putovanja neuobicajnim rutama
o Modificirati lokaciju koristenja unutar problematicnog podrucja
o Modificirati nacin upotrebe I vrijeme koristenja
o Modificirati nacin koristenja I vrstu posjetitelja
o Modificirati ocekivanja posjetitelja
o Povecati otpornost resursa
o Zadrzati/obnoviti resurse

- Planiranje tur lokaliteta

- Planiranje turističkih lokaliteta (prostorni aspekt planiranja)
o “Site planning” je planiranje smještaja (u prostoru) određenih sadržaja te
razmještaja pojedinačnih objekata ili kompleksa zgrada kao što su hoteli, poslovni
centri ili slični turistički objekti na, prostornim planom predviđenim turističkim
zonama/lokalitetima
o U našoj planskoj terminologiji to se ranije zvalo Detaljni plan uređenja, a danas je
Urbanistički plan uređenja
o Lokacija objekata, njihova struktura, rekreacijski sadržaji, ulice, staze, parkirališta,
hortikulturno uređenje, i ostali oblici korištenja prostora i njihove interakcije se
prikazuju na posebno izrađenim kartama, najčešće korištenjem tzv. GIS –a
(Geografskog Informacijskog Sustava)
- Geografski informacijski sustav (GIS) je
o sustav za upravljanje prostornim podacima i osobinama pridruženih njima.
o računalni sustav sposoban za integriranje, spremanje, uređivanje, analiziranje i
prikazivanje geografskih informacija
o oruđe "pametne karte" koje dopušta korisnicima stvaranje interaktivnih upitnika
(istraživanja koja stvara korisnik), analiziranje prostornih informacija i uređivanje
podataka.
- primjena GIS-a u turizmu podrazumijeva:
o prikupljanje, manipulaciju i čuvanje informacija vezanih za prostor na kome se vrši
inventarizacija turističkih i rekreativnih resursa
 o istraživanje uvjeta, putem digitalnih interaktivnih karata u procesu identifikacije
najpogodnijih lokacija za razvoj turističke djelatnosti
o integraciju baza podataka prilikom analize trendova u intenzitetu posljedica
turističke aktivnosti u prostoru
o utvrđivanje tura i pravaca turističkih kretanja
o prostornu analizu veza i odnosa koji postoje između različitih turističkih i
rekreativnih resursa
o prostorno djelovanje potencijalnih utjecaja turizma na dato područje proučavanja
- Faktori lokacije
o Niti jedan turistički projekt neće se realizirati ukoliko mu nije prethodila analiza
kretanja turističke potražnje te prognoza njenih trendova
o Metode i tehnike predviđanja potražnje su:
 Matematičke i ekonometrijske metode i tehnike (multivarijabilni regresijski
modeli kao što su Archerov model, Artusov model, Askarijev model te
gravitacijski modeli, kao što je Crampton - Tanov model, Armstrongov model
i Laberov model
 Metode i tehnike korištenja mišljenja skupine eksperata (npr. Delphi
metoda)
 Klasični i ostali pristupi predviđanju (istraživanja tržišta u emitivnim i u
receptivnoj destinaciji, analiza statističkih podataka iz službene statistike,
kvantifikacija potražnje na temelju utvrđivanja kapaciteta nosivosti resursa)
- Podaci o kretanju potražnje omogućavaju programiranje kapaciteta (ležajeva, sjedalica i sl.),
koje je specifično za svaki pojedini oblik ponude
- Inače, pitanjima razmještaja određenih ekonomskih aktivnosti te programiranjem njihova
obujma bavi se tzv. lokacijska teorija

- Primjeri programiranja pojedinih vrsta kapaciteta

o „Programiranje kapaciteta smještaja u smještajnom objektu ponude, zasniva se na
prosječnoj vršnoj dnevnoj frekvenciji (PVDF) svih segmenata potražnje koji su
istovremeno korisnici smještaja, pa je kod boravišnih turista broj kreveta Bk jednak
prosječnoj vršnoj dnevnoj frekvenciji (PVDF)
o Prema Lawsonu i Baud-Bovy-ju broj kreveta, Bf za neki segment potražnje računa se
prema sljedećoj formuli: Bf=T*D/365*R, gdje je T broj posjetitelja, D prosječni
boravak, a R stupanj procjene iskorištenosti
- Kod programiranja kapaciteta u smještajnim objektima namijenjenim pretežito tranzitnim
putnicima (moteli), broj kreveta se programira temeljem intenziteta prometa u PDVF i
prosječnog procijenjenog broja zaustavljanja (BZ) od 7,5% u jednom smjeru na svakih 100 km
na autocestama i na 60 km na regionalnim cestama.
- Sukladno iskustvu, oko 3 % od broja onih koji se zaustave, koristit će usluge smještaja, pa se
kapacitet smještaja u motelima za jedan smjer računa prema sljedećoj formuli:
BL=PDVF*7,5%=BZ*3%
- Kad je riječ o programiranju kapaciteta ugostiteljskih objekata, ono se temelji na prosječnoj
dnevnoj vršnoj frekvenciji (PDVF) pojedinih segmenata i istovremenosti korištenja,
preferencijama u prehrani i strukturi smještaja, specifičnostima nekih segmenata (tranzit,
izletništvo), o Pravilniku o klasifikaciji, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih
objekata.
- Tako primjerice, za boravišne turiste u klasičnim hotelskim i sličnim objektima
dimenzioniranje kapaciteta se programira prema Pravilniku. U drugim vrstama objekata, gdje
turisti djelomice i sami spremaju obroke (apartmani, vile, kampovi), koriste se istraživanja o
preferencijama u prehrani.
- Lokacijski faktori
o Faktori koji utječu na lokaciju turističkih projekata mogu se svrstati u 7 kategorija:
Klimatski faktori, Fizički uvjeti, Atrakcije, Pristup, Postojeći objekti i pogodnosti,
Način korištenja zemljišta I Ostalo
- Klima
o Klimatske varijacije mogu utjecati na lokaciju turističkih objekata na različite načine:
 Klima kao atrakcija
 Uzimaju se u obzir razni klimatski faktori kao npr, za kupališne destinacije:
broj sunčanih sati,oblačnost, maksimalna i minimalna temperatura, brzina
vjetra, vlaga… te se izrađuju mape najpovoljniji klimatskih zona
- Fizički uvjeti
o Vrsta tla, topografija, nagnutost terena…
o Pristup (što može znatno sniziti troškove investicije)
o Rekreacijski resursi
 Za pasivnu rekreaciju npr. plaže; vrsta plaže, izloženost suncu, prikladno
okruženje, bez opasnih životinja
 Za aktivnu rekreaciju: kvaliteta vode – boja, prozirnost, temperatura,
izostanaka opasnih struja, čistoća

- Atrakcije
o Postojeće i potencijalne
o Atrakcije treba inventarizirati (popisati, kalsificirati)
o Istražiti stavove i mišljenje turista o značenju određenih vrsta atrakcija
o Istražiti kapacitete potencijalne lokacije da apsorbira posjetitelje s obzirom na
ljudske i prostorne kapacitete
o Uvidom u broj, vrstu i teritorijalni raspored atrakcija, prije svega prirodnih i
naslijeđenih, potencijalni investitori donose odluke o gradnji kapaciteta smještaja ili
nekih drugih turističkih sadržaja.
- Pristup/dostupnost
o Dostupnost se promatra s dva aspekta: kao fizička dostupnost i tržišna dostupnost.
 Fizička ovisi o postojećoj infrastrukturi, lokaciji auto cesta, željeznice, blizine
aerodroma, luka
 Tržišna dostupnost označava blizinu tržištu mjerenu u vremenu putovanja te
trošku putovanja
- Postojeći objekti i pogodnosti
o Prisustvo ostale podržavajuće infra i suprastrukture, kao npr. trgovina, banaka,
zdravstvenih ustanova, komunalne infrastrukture je nužno za odabir lokacije
(posebno kad je riječ o određenim vrstama turizma)
- Dostupnost i način korištenja zemljišta
 o Državno zemljište
 Država najčešće štiti obalni pojas (u RH 70 m neposredne obalne linije
zabranjeno za gradnju) i zaštićene prostore
 Kupnja prava na razvoj, tzv. purchase of development rights (PDR)
predstavlja sporazum između vlasnika zemlje u zaštićenom prostoru
i države kojim se ne mijenja vlasnički odnos već samo pravo
raspolaganja zemljištem
o Boulding County u Coloradu gdje je područna uprava
isplatila ukupno 135 mil US $ na PDR na cca. 20 000 ha)
 Trade offs ili transfer of development rights (TDR)- podiže razinu
izgrađenosti na nekim parcelama uz ustupanje tog prava na drugim
parcelama
o Komunalno zemljište (pod nadležnošću lokalnih vlasti)
 sporazumi se sklapaju između lokalne samouprave i privatnih investitora
o Privatno zemljište
 u slučaju najava gradnje turističkih projekata rast cijena nekretnina- pojava
anticipativne rente
- Prostor je najvrjedniji resurs!
- Prostor se percipira kao:
o prirodni resurs
o stanište različitih vrsta
o umjetna tvorevina
o Sustav
o problem čijem se rješenju treba multidimenzionalno pristupati
o bogatstvo (dobro, roba kojom se trguje)
o ideologija (sadrži kulturološko značenje)
o povijesni fakt
o mjesto (vizualna i prostorna geografija)
o estetsko djelo
- U dizajniranju hotela, restorana, muzeja i ostalih turističkih kapaciteta dizajner i nositelj
projekta moraju prepoznati različite dimenzije prostora
- Investicijske studije
o Procjena vrijednosti investicije metodama:
 „metodom sadašnje neto vrijednosti (polazi od pretpostavke da se sadašnja
vrijednost projekta dobiva diskontiranjem po utvrđenim troškovima kapitala
svih budućih neto novčanih tokova do ekvivalenta sadašnje vrijednosti);
 metodom prinosa (zasniva se na pretpostavci da se prinos na investicijski
projekt definira kao kamatna stopa koja diskontira buduće novčane tokove
od projekta do ravnoteže s njegovim kapitalnim troškovima)
 metodom korištenja godišnjih kamata (da bi se odredilo da li je ulaganje
profitabilno, mora se izračunati jesu li neto novčani tokovi dovoljni za
pokriće deprecijacije i minimalno prihvatljivih troškova kapitala (kamate)
 metodom maksimalno dozvoljene investicije (ovdje se profitabilnost gleda
na način da se postavlja pitanje „koliki je maksimalno dozvoljeni investicijski
iznos potreban da bi se osigurao određeni, željeni povrat“
o Osim procjene vrijednosti i učinaka projekta za investitora, poželjno je vršiti procjenu
 njegovih učinaka i na makro razini tj. na razini same destinacije (pa i šire)
  prati se njegov doprinos nacionalnom prihodu, te analizom društvenih
troškova i koristi (cost - benefit analiza), kako onih neposrednih tako i
posrednih
- Tko sudjeluje u planiranju turističkih lokaliteta?
o Urbanisti/urbani planeri
 Usmjeravaju društvenu i ekonomsku politiku gradova
 Brinu o razmještaju infrastrukture, raspodjeli zona…
 Regrutiraju se iz redova arhitekata i pejsažnih arhitekata, ali su zaduženi za
širi planski pristup osmišljavanju gradova
o Arhitekti - Čuda moderne arhitekture posebno se ističu u turizmu
o Urbani dizajneri
 Hibrid arhitekata i pejsažnih arhitekata/dizajnera
 Usmjereni su ka osmišljavanju fizičkog, estetskog i funkcionalnog izgleda
grada
- Brazilija
o primjer urbanog planiranja
o grad spomenik suvremene arhitekture
o Osnovana 1956. Na poticaj predsjednika koji je htio rasteretiti prenapucene obalne
krajeve zemlje
o 1969 izgradena I inaugurirana kao glavni grad
o UNESCO je proglasio mjestom svjetskog nasljeda
- Pejsažni arhitekti prilagođavaju izgled prostora ljudskim potrebama koristeći umjetnička i
znanstvena načela u istraživanju, planiranju, dizajniranju i upravljanju kako prirodnog, tako i
umjetno stvorenog okruženja
- Objekte se može razmjestiti kao:
o izdvojene zasebne cjeline
o može ih se linearno razmjestiti
o može ih se grupirati pa je tada riječ o tzv. lokacijskim clusterima-grozdovima
(egipatska rivijera u svakom mjestu na karti ima nekoliko hotela)
- Standardi objekata:
o Gustoca gradnje – br smjestajnih jedinica po ha
o Visina objekata - do visine najviše palme ili nekog referentnog objekta posebno od
kulturnog značenja
o Udaljenost objekta od obalne linije, ceste itd
o Omjer (koeficijent) površine koju zauzima objekt u odnosu na površinu zone
građenja (floor ratio)
o Stupanj (postotak) pokrivenosti prostora objektima različitih namjena
o Parkirališni standardi (broj automobila po parkirališnom mjestu)
o Ostali standardi koji se odnose na uređenje okoliša, pristupa javnim
sadržajima/površinama kako bi i lokalno stanovništvo imalo mogućnost pristupa
javnim površinama itd.
- Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti države
o Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske
o Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
o Prostorni plan područja posebnih obilježja
- Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti županije i grada zagreba
o Prostorni plan županije i Prostorni plan Grada Zagreba
- Dokumenti prostornog uređenja u nadležnosti velikog grada, grada ili općine
o Prostorni plan uređenja velikog grada, grada ili općine
o Generalni urbanisticki plan
o Urbanisticki plan uredenja
- Pri dizajniranju objekata uvažavati i eko dizajnerske standarde
o Lokalni stil gradnje i motivi (mediteranski, planinski...)
o Izgled krovova (npr. dalmatinski crijepovi)
o Uporaba lokalnih građevnih materijala (kamen u obalnom području ili drvo u
planinskim područjima)
o Odnosi građevina s okolišem (npr. maksimalna izloženost suncu radi ušteda energije)
o Pejsažno (uključujući i hortikulturno) dizajniranje prostora
o Potrebe osoba smanjenje pokretljivosti (u objektima kao i izvan njih)
- U suvremenoj turističkoj arhitekturi osjeća se zaokret od naglaska na tradicionalnu
arhitekturu i pejsaž na tzv. “placemaking” tj stvaranje mjesta, tj. prilagodba mjesta
potrebama posjetitelja ali uz očuvanje identiteta
- Studija utjecaja na okoliš (Environmental Impact Assessment) mora prosuditi utjecaj zahvata
na okoliš na temelju čimbenika koji, ovisno o vrsti zahvata i obilježjima okoliša, uvjetuju
rasprostiranje, jačinu i trajanje utjecaja, kao što su meteorološki, klimatološki, hidrološki,
hidrogeološki, geološki, geotehnički, seizmološki, pedološki, bioekološki, krajobrazni,
zdravstveni, sociološki, ruralni, urbani, prometni i dr
- Studija sadrži poglavlja sa sadržajem kako slijedi
o Opis zahvata i lokacije
 svrha poduzimanja ili građenja zahvata
 podaci iz dokumenata prostornog uređenja
 opis okoliša lokacije i područja utjecaja zahvata
 opis zahvata
 procjena troškova realizacije i rada zahvata
 opis odnosa nositelja zahvata s javnošću prije izrade studije
o Ocjena prihvatljivosti zahvata
 prepoznavanje i pregled mogućih utjecaja zahvata i njegovih varijantnih
rješenja na okoliš tijekom pripreme, građenja i korištenja zahvata, odnosno
prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata, uključujući ekološku nesreću i
rizik njezina nastanka
 analiza koristi i troškova (cost-benefit analiza) zahvata
 usklađenost zahvata s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske o
smanjenju prekograničnih utjecaja na okoliš i/ili smanjenju globalnih utjecaja
na okoliš
 prijedlog najprikladnije varijante zahvata u pogledu utjecaja na okoliš s
obrazloženjem
o Mjere zaštite okoliša i plan provedbe mjera
 prijedlog mjera zaštite okoliša tijekom izvođenja i korištenja, odnosno
prestanka korištenja i/ili uklanjanja zahvata, uključujući prijedlog mjera za
sprečavanje i ublažavanje posljedica mogućih ekoloških nesreća
 po potrebi, program praćenja stanja okoliša
 politika zaštite okoliša nositelja zahvata s pregledom ciljeva i načela
djelovanja u zaštiti okoliša
  organizacijska struktura nositelja zahvata s pregledom ukupne prakse,
odgovornosti, postupaka i potencijala nositelja zahvata za provođenje mjera
zaštite okoliša
 prikaz planiranog načina suradnje nositelja zahvata s javnošću tijekom i
nakon realizacije zahvata
 procjena troškova mjera zaštite okoliša i mjera praćenja stanja okoliša te
njihov udio u troškovima realizacije i rada, odnosno prestanka korištenja
zahvata.
o Zaključak studije