 SISTEMI I UPRAVNI SISTEMI

1. Tko je utemeljitelj opće/generalne teorije sistema i kako on poima sistem?

Utemeljitelj opće/generalne teorije sistema je Ludwig von Bertalanffy (1901.-1972.), američki biolog
austrijskog podrijetla – on je rodonačelnik sistemskog pristupa u znanosti. Jedan je od osnivača
„Društva za unaprijeđenje opće teorije o sistemima“. Izlaže koncepciju multidisciplinarne teorije koja
se razlikuje od pojedinačnih postavki drugih znanosti i predlaže je kao znanstvenu disciplinu za
proučavanje fundamentalnih procesa, odnosno univerzalnih zakonitosti i principa imanentnih
biologijskim, socijalnim i drugim sistemima. Sistem poima kao cjelinu koja ima takva svojstva koja niti
jedan od njezinih djelova promatran izolirano, nema. Opću teoriju sistema valja shvatiti kao pokušaj
izgradnje nove znanstvene paradigme u kuhnovskom smislu na području društvenih znanosti.
Bertalanffy smatra da postoje opći zakoni sistema koji se mogu primjeniti na svaki sistem stanovitog
tipa (živi i neživi), neovisno o posebnim svojstvima sistema i elementima koji ga čine. Generalna
teorija sistema je opća znanost o cjelini koja je do tada smatrana maglovitim i polumetafizičkim
konceptom.

Predmet proučavanja je forumuliranje načela koja vrijede za sve sisteme uopće bez obzira na to
kakva je priroda sastavnih djelova i odnosa ili „sila“ među njima.U razrađenoj formi to bi bila logičko-
matematička disciplina – čisto formalna i zato primjenjiva na različite empirijske znanosti. Za znanosti
koje se bave „organiziranim cjelinama“ ona bi imala sličan značaj kakav teorija vjerojatnosti ima za
znanosti koje se bave „slučajnim događajima“. Prema toj teoriji – anatomska jezgra, kuća, zgrada,
neki grad, kultura bekterija, ljudsko tijelo, društvo, država, uprava itd. – sve su sistemi i na sve
navedene fenomene mogu se primjeniti de facto jedinstvena načela.

2. Što je to sistem? Što je to okolina sistema?

Sistem dolazi od grčke riječi „systema“ – sklop, poredak, sustav

Na sistem se gleda kao na cjelinu s određenom unutarnjom razvedenošću u njezinim djelovima ili
elementima i kao na cjelinu/entitet različitu od svoje okoline i u određenom odnosu s njom. Sistem
se najopćenitije definira kao cjelina sastavljena od djelova ili kao entitet odijeljen od svoje okoline.

Postoje 2 koncecije razmatranja sistema :

A) BAVLJENJE PROBLEMOM UNUTARNJE STRUKTURE SISTEMA, PROBLEMOM KARATERA

ELEMENATA, POVEĆANJA NJIHOVA BROJA I PROBLEMOM NJIHOVA MEĐUSOBNA POVEZIVANJA –
to je strukturni pristup sistemu

B) ZANEMARIVANJE STRUKTURE SISTEMA, POZORNOST SE POKLANJA ODNOSU SISTEMA SPRAM

OKOLINE – odnosno, ULAZNOJ (input) i IZLAZNOJ (output) STRANI SISTEMA / input (unos) i output
(rezultat) - kakva materijalna dobra sistem dobiva i kakav doprinos sistem daje

 Kumulativno se rabe oba pojmovna određenja

Kako bismo mogli govoriti o sistemu, potrebna je egzistencija elemenata i veza među njima – s druge
strane riječ je o dijalektičkom odnosu između cjeline i djelova.

Sistem posjeduje strukturu – problem : koliko i kakvih elemenata postoji u sistemu te kakve su veze
(odnosi) među njima? (1. dimenzija diferenciranosti/razvedenosti 2. dimenzija
integriranosti/povezanosti)

1
OKOLINA SISTEMA – negativno određena kategorija – označava sve pojave koje nisu uključene u
sistem, a za nj su relevantne ili bi to mogle, u bilo kojem trenutku – postati. Okolina je sve ono što
nije obuhvaćeno sistemu svojevrsnim pravilnostima, sastoji se od potencijalno beskonačnog broja
elemenata i u načelu je složenija od promatranog sistema. U interakciji s okolinom sistem teži prema
što potpunijoj kontroli impulsa koji dolaze iz okoline, a za sistem znače izvor energije ili vrelo smetnji.
Broj elemenata u okolini je neograničen, i zato postoji stalan „pritisak“ na sistem da se diferencira
kako bi okolinu mogao potpunije kontrolirati. Okolina za sistem polje je iznenađenja kao i
neograničeni izvor mogućih unosa. U okolini vlada veća neizvjesnost i neodređenost, moguće je
daleko više događaja nego u samom sistemu. Sistemi s okolinom (ako se ne radi o izoliranim
sistemima) razmjenjuju energiju, materiju i informacije – to je nužno da bi se spriječila ENTROPIJA
sistema.

3. Koje strategije spram okoline sistem može imati?

Relevantna je okolina ona koja utječe na sistem i na koju sistem utječe u određenom vremenskom
trenutku. Odnos sistema spram okoline i obrnuto zavisit će poglavito o stupnju razvijenosti sistema te
o potrebi koja ih povezuje. Sistem razvijeniji – relevantna okolina je šira – odnos na strani sistema
ovisi, prije svega – o količini energije i resursa koje sistem mora uvesti iz okoline da bi mogao
normalno funkcionirati. Odnos je AMBIVALENTAN.

1) DEFENZIVNA STRATEGIJA – jednostavni sistemi na poremećaje/opasnosti reagiraju

bijegom/zatvaranjem – npr. kornjača
2) OFENZIVNA STRATEGIJA – sistem okolinu/pojedine djelove nastoji podvrgnuti svojoj kontroli
– usmjeravanje i nadziranje – time pokušava savladati potencijalnu neizvjesnost koja dolazi iz
okoline – neutraliziranje – npr. marketing poduzeća
3) KOOPERATIVNA STRATEGIJA – koriste ju sistemi u najvišoj točki razvoja – teži uspostavljanju
što ravnomjernije razmjene s relevantnom okolinom – npr. dugoročna politika
4. Kako dijelimo sisteme?

OTVORENI SISTEM (von Bertalanffy) - interakcija s okolinom → upućuju okolini kao subjekti svoja
djelovaja – ujedno su i njezin objekat i primaju djelovanja koja dolaze od drugih subjekata u okolini
→ moguće ga je primjeniti na organizme, pa čak i fizičke objekte

ZATVORENI SISTEM – izoliran od svoje okoline → predstavlja isključivo interni sklop funkcioniranja
sistema → čini se da ga je moguće primjeniti samo na totalitet postojanja (na univerzum), to je medel
internog aspekta postojanja nekog sistema i kao takav upotrebljivo analitičko sredstvo

Po vrsti dijelimo :
A) DRUŠTVENE
1) Produktivni → poduzeća
2) Regulativni → država
3) Asocijativni → crkva, profesionalno udruženje, političke stranke, društveni pokreti
B) PRIRODNE
C) TEHNIČKI

Po kriteriju stabilnosti : Po kriteriju kompleksnosti :

 Stabilni → jednostavni
 Labilni → složeni

2
Po kriteriju aktivnosti sistema u vremenu : Po kriteriju oblika postojanja :

→statički/pasivni → realni / konkretni

→dinamički/aktivni → apstraktni

Kriterij načina postanka :

→prirodni
→umjetni

5. Što je to zakon neophodne/nužne raznovrsnosti i koji je teoretičar formulirao taj

zakon?

Okolina sistema neprestano se mijenja – sistem je stoga u svom razvoju i mijenjanju u svakom
trenutku suočen s drugačijom okolinom. Okolina za sistem znači potencijalni izvor pozitivnih i
negativnih utjecaja. Stalnim pritiskom okoline raznovrsnošću na sistem → prisiljava sistem da se
dalje diferencira – da sve veći dio okoline nastoji preslikati u svojoj strukturi – da na raznovrsnost
impulsa iz okoline odgovori raznovrnošću svojih veza i elemenata → TO JE PREMA ROSSU W.
ASHBYJU (utemeljitelj kibernetike) ZAKON NEOPHODNE/NUŽNE RAZNOVRSNOSTI

Ipak, bez obzira koliko se sistem diferencirao, okolina ostaje, per definitionem → uvijek
diferenciranija i zbog toga će njen pritisak na sistem u smjeru diferencijacije biti stalan.

6. Koje su implikacije pojma sistema?

Implikacije pojma sistema :

1) opća su poveznost,
2) kontigentnost
3) dinamika suprotnosti
→ sistem kao cjelina sastavljena od djelova znači međusobnu povezanost tih djelova.

Unutar opće povezanosti među pojavama odnosi su kontigentnosti tj. oni bi uvijek mogli biti i
drugačiji nego što stvarno jesu na određenom mjestu i u određeno vrijeme.

Kontigentnost („ovisno o okolnostima“) – znači da negacija određene mogućnosti u određenom času

ne poništava tu mogućnost konačno, već je samo u danoj konstelaciji uklanja, a ostavlja je otvorenom
za budućnost (pad asteroida, nuklearna/ekološka katastrofa, pandemija virusa...) – savršeni svijet bi
bio onaj u kojem bi se ukinula svaka kontigencija.

Svojstvo pripadanja sistemu je kontigentno – ono za isti element može uvijek biti drugačije. Elementi
koji su međusobno povezani u sistem imaju istodobno toliku samostalnost da se mogu identificirati
kao elementi. Istodobna nazočnost oprečnih stanja, samostalne egzistecije elemenata i postojanja
jedinstvene cjeline sistema omogućuje da se tim pojmom zahvate procesi u prirodi i društvu.
Suprotnosti sadržane u prirodi sitema obilježavaju modalitete, tempo i granice kretanja te tako
omogućuju da se razgraniče kvantitativne promjene od kvalitativnih.

7. Koji se prigovori upućuju sistemskom pristupu u društvenim znanostima?

a) Kritika gnoseologijske naravi (francuski mislilac Henri Lefebvre) – pojam sistema navodno
prejudicira/anticipira nešto što bi teek trebalo dokazati istraživanjem. Prigovor pogađa
upravne sisteme (i sisteme ljudske suradnje uopće) u manoj mjeri nego druge – zbog toga jer
je kod njih propisima određeno što je sistem i koji su njegovi elementi

3
 b) Kritika koja pojmu sistema upućuje na visok stupanj apstrakcije samog pojma (Robert
Lilienfeld) – da bi bio koristan u praktičnoj primjeni – opasnost da na visokom stupnju
apstrakcije na kojem zahvaća pojave upućujući na analogije među njima sistemski pristup
kaže malo toga značajnog
c) Kritika koja se odnosi na vrijednosne implikacije pojma sistema (Karl Hermann Tjaden) –
pojmom se navodno nehotice „krijumčare“ u našem mišljenju pozitivne vrijednosne
pretpostavke u korist postojećeg – misao da je u nekom smislu dobro što takva povezanost
postoji - „sklad“;“harmonija“;“red“;“normalnost“ – za razliku od – „raspada“;“anarhije“;
“anomija“;“dezintegracija“ – negativna ocjena (nekad i jak negativan emocionalni naboj) –
efekt se poglavito pojavljuje kad je riječ o sistemu u odnosu na društevene pojave
d) Kritika na opasnost od formalizacije – očekivanje da će se manipulacijom odgovarajućih
simbola po pravilima normativnih apstraktno deduktivnih disciplina logike i matematike doći
do spoznaja o kretanju stvarnih pojava na koje se odnose simboli, a do tih se spoznaja na
drugi način nebi moglo doprijeti

Uspjesi u fizici i srodnim disciplinama u 20.st. proizlaze iz sukladnosti između pravilnosti u matematici
i pravilnosti u prirodnim procesima koji su neovisni o čovjekovoj volji – prigovori suviše općeniti,
jednostrani i prestrogi!

8. Kako definiramo upravni sistem i koji su njegovi elementi?

Upravni sistem – skup upravnih organizacija (elementi upravnog sistema) koje su međusobno
povezane. Upravna organizacija koja je element upravnog sistema istodobno je više ili manje
kompleksan sistem ljudske interakcije izražen kroz međuovisnost organizacijskih uloga(organizacijskih
jedinica koje ju čine). Upravni sistem treba promatrati kao sistem većeg stupnja složenosti – kao
cjelinu sastavljenu od djelova koji su i sami sistemi.

9. Koji se procesi (suprotnosti) javljaju unutar upravnog sistema?

U upravnom sistemu razlikuju se 2 fundamentalna procesa

1.PROCES SUPROTNOSTI/OPREKA IZMEĐU JEDINSTVA I DIFERENCIJACIJE U TEHNIČKOM SMISLU -

svaki sistem teži da u tehničkom smislu ostvari jedinstvo (npr. kontrola prometa) – no u ostavrivanju
cilja javlja se nužnost diobe rada (izražava težnju k diferencijaciji) koja se opire težnji sistema da sve
podčini jedinstvu (jedinstvo se nastoji ostvariti djelatnišću koordinacije)
2.OPREKA IZMEĐU INTERESNE DOMINACIJE I AUTONOMIJE - interesna dominacija znači nametanje
nekih interesa u upravnom sistemu kao zajedničkih i u tom smislu se nastoji postići potpuna
monolitnost. Interesna autonomija – težnja za samostalnošću djelova (odnosno pojedinih upravnih
organizacija u ostvarivanju njihovih interesa)

Upravni sistemi u kojima se naglašava dominacija centra ističu u prvi plan zakonitost rada, disciplinu,
hijerarhijski nadzor, centralizaciju odlučivanja...između tih težnji postoji trajna opreka koja daje
odnosima u upravnom sistemu određenu dinamiku.

10. Što je diferencijacija, a što jedinstvo/integracija u tehničkom smislu?

 Diferencijacija / dioba – zamjenjivanje bilo kojeg elementa u sistemu s dva ili više elemenata
 Integracija / jedinstvo – uspostavljanje najmanje jedne veze između najmanje dva elementa
sistema

4
 11) Kakav je odnos između interesne autonomije i interesne dominacije unutar
upravnog sistema?
 Nametanje nekih interesa u upravnom sistemu kao zajedničkih – u tom smislu nastoji se
postići potpuna monolitnost → u odnosu na težnju za samostalnošću djelova/pojedinih
upravnih organizacija u ostvarivanju njihovih interesa → dominacija centra – zakonitost rada,
hijerarhijski nadzor / oprečne težnje → odnosima u upr.s. daje određenu dinamiku

12) Kroz koje se povijesne etape razvija upravljanje javnim poslovima?

1. ASOCIJATIVNA → najstarija

2. TERITORIJALNA

3. FUNKCIONALNA

13) Koja su obilježja asocijativne etape upravljanja javnim poslovima?

Ljudi žive u jednostavnim/arhaičnim društvima, lovci sakupljači → grupe koja nisu veće od 50 članova
→ najraniji i najniži stadij ljudskog razvoja, egalitarizam, niska razina materijalne kulture, uloga
šamana kao primjer nastanka posebne regulative i „javne“ funkcije (zazivanje kiše, liječenje, čuvanje
sakralnih predmeta...) → 1955. Tužni tropi – francuski antropolog Claude Levi-Strauss)

Genealoško načelo → tko su nam roditelji? – o tome ovisi položaj osobe u društvenoj stratifikaciji

14) Koja se prva javna funkcija javlja u toj etapi?

➔ Nastanak posebne regulative i „javne“ funkcije – uloga šamana (vrača) – zadaća čuvati
sakralne predmete, liječiti bolesne, zazivati kišu, voditi rituale plodnosti... → imaju svoje
mjesto u društvu još u kameno doba 40 000 – 10 000 godina pr.n.e. – mudrost/vještina
preuzima se usmenom predajom od učitelja – znanje se skriva i čuva – sve dok se ne priopći
izabranom učeniku
15) Objasnite pojam solidarnosti kao integracijski princip?

Politički integrativni okvir zajednice → solidarnost je posljedica činjenice da su članovi zajednice u

pravom ili pretpostavljenom krvnom srodstvu, neizvjesnost u kojoj grupa živi. Najteža kazna koja
može zadesiti člana zajednice je ostracizam/isključenje. Obilježava ju ravnopravnost među članovima
zajednice.

Svaki član grupe spreman je podrediti vlastite interese interesima grupe kao cjeline (budući da zna da
će i oni postupati na jednak način). Solidarnost danas kao integracijski pristup možemo vidjeti kada se
dogode razne elementarne nepogode (traju razmjerno kratko – jednostavni zadaci).

16) Koja su obilježja teritorijalne etape upravljanja javnim poslovima? Kada se javlja ta
etapa?

Neolitska/agrarna revolucija → povijesna prekretnica prije 10 000 godina – jedan od najvažnijih

događaja u povijesti → transormacija od lovca sakupljača u ratara i stočara → prvi put dolazi do
proizvodnje hrane (uzgoj životinja, kultivacija žitarica) – sjedilački način života – prvi gradovi →
proces započinje u Egiptu, Turskoj, Libanonu, Siriji (prostor „Plodnog polumjeseca) – plemena čini
grupa od 5 000 ljudi

Osnovna metoda rješavanja konflikata postaje metoda dominacije → dominacija je mogućnost da

netko svoje osobne interese štiti na račun interesa drugih članova zajednice → dominacijom se
povezuju isključivo oni koji žive na određenom teritoriju.

5
Teritorijalni sistem djeluje u okolini koja je geografski precizno određena – granice se sporo
mijenjaju.Da bi sistem mogao u određenoj mjeri predvidjeti i kontrolirati kretanja u relevantnoj
okolini →mora se vertikalno diferencirati – povećati broj stupnjeva stvaranjem novih teritorijalnih
jedinica na taj način da jedinice istog stupnja obavljaju jednake poslove (ali za drugi teritorij/krug
korinika) → uvodi se novi međustupanj između centralne i lokalne uprave (provincijska, županijska ili
kotarska uprava).

17) Kada se javlja institucija države?

Institucija države se javlja tek prije 5 000 godina → promjenom političkog integrativnog okvira
zajednice, od solidarnosti na vlast nastaje regulativni sistem koji kulminira u instituciji države.
Sistematizacija neravnopravnosti i stabilizacija tih skupina (klase,staleži,kaste) rezultat je nove
regulacije, i njezin osnovni zadatak. Teritorij je najvažniji element pojma države. Da bi se nazvala
državom, politička zajednica mora biti sposobna ne samo upravljati danim djelom teritorija,
prevladavajući svaki unutarnji izazov koji se može postaviti njezinu monopolu na legitimnu primjenu
sile, nego i polagati pravo na taj dio teritorija u odnosu prema svim pridošlicama kao isključivo svoj,
moći ga štiti i braniti, patrolirati njegovim granicama, suočavati se sa zadiranjem drugih država u
integritet svog teritorija i suzbijati ga te sprječavati svako neprikladno iskorištavanje njegovih resursa.
Dakle legitimna uporaba pojam država je od strane znanstvenika u predmodrenim konceptima – npr.
stari Egipat ili carska Kina, ali prikladnije je taj pojam koristiti da se označe političke zajednice
karakteristično za političko okruženje što je nastalo u Zapadnoj Europi potkraj srednjeg vijeka između
13. i 15. stoljeća.

18) Koji se upravni resori najprije javljaju?

Do prve polovice 19.st. proces diferencijacije unutar upravnog sistema nije prelazio granicu od 5
klasičnih resora → obrana, diplomacija, policija, pravosuđe i financije – djelovi sistema koji ponajprije
služe održavanju i obnašanju vlasti

19) Koja su obilježja funkcionalne etape upravljanja javnim poslovima? Kada se ona
javlja?

Funkcionalna etapa se javlja krajem 19.st.

Država postaje nositelj brojnih društveno nužnih, politički neutralnih djelatnosti → moderna država
je „skup javnih službi“ (komunalne službe, tehničke službe, informacijske službe, društvene službe,
unutarnje službe). One se odvijaju po posebnoj zakonitosti svoje struke. Funkcionalni sistemi mnogo
su koherentniji – njihovo je unutarnje funkcioniranje skladnije, a napetosti između dijelova sistema
znatno su slabije. Funkcionalni sistemi temelje se na tehničkoj i tehnologijskog međuovisnosti svojih
djelova. U tom tipu sistema nije nužno postojanje nekoga centralnog subsistema koji međusobno
povezuje ostale djelove te na temelju toga njime dominira → povezanosti u sistemu osigurana je već
samim djelovanjem pojedinih elemenata

20) Koja se vrsta upravnih organizacija razvija u funkcionalnoj etapi?

Javne službe – time u području državne uprave nastaje presudna podjela između onih djelova
sistema koji i dalje služe ponajprije održavanju i obnašanju vlasti i onih koji se (osobito u početku)
oslanjaju na vlasti, ali su o njoj pojmovno – a sve više i faktično neovisni.

6
 21) Koje organizacije obuhvaćaju teritorijalni upravni sistemi? Koja su obilježja tih
sistema? Koji su njihovi glavni problemi?
 5 klasičnih resora + javne službe → INSTITUCIJE JAVNE VLASTI
 Funkcionalna heterogenost, vertikalna diferenciranost, djeluju u okolini koja je u
geografskom smislu precizno određena – sporo mjenjanje granica
 Može poslužiti ne samo kao instrument političke vlasti već i kao bitan oslonac vlasti –
patološke pojave u društvu kada vlast ostaje bez demokratske legitimacije→birokratska vlast

22) Što pridonosi stabilnosti teritorijalnih upravnih sistema?

 Ovisi o veličini područja na kojem sistem djeluje, o stupnju diferencijacije, kratenjama u
okolini
 Veće područje (disperzirani okolišni utjecaji), veći stupanj vertikalne i funkcionalne
diferenciranosti, kretanja u okolini slučajno raspoređena, polvezanost s institucijama
političke vlasti – povećanje kontinuiteta

23) Koje organizacije obuhvaćaju funkcionalni upravni sistemi? Koja su obilježja tih
sistema? Koji su njihovi glavni problemi?
 Poduzeća i ustavnove
 Obilježja : tehnička i tehnologijska međuzavisnost dijelova, skladno unutarnje funkcioniranje
– koherentniji od teritorijalnih, povezanost u sistemu osigurana samim djelovanjem pojedinih
elemenata, političku vlast doživljavaju kao bitno ograničenje svoje samostalnosti, ranjiviji na
kretanja okoline – bitno ovise o njoj, ekspanzija kao sine qua non razvoja...

24) Koje organizacije obuhvaćaju asocijativni upravni sistemi? Koja su obilježja tih
sistema? Koji su njihovi glavni problemi?
 Crkve, političke stranke, udruženja građana, društveni pokreti...
 Najneodređeniji oblik upravljanja s najvećim brojem mogućih rješenja s obzirom na funkciju i
strukturu – kriterij povezivanja je osobna pripadnost – neovisno o teritoriju (u pravilu)
 Glavni problemi :
1. Kakav je položaj pojedinaca članova asocijacije?
2. Kakav je odnos članova prema profesionalcima koji rade u asocijaciji?
3. Kako osigurati da se pojedinačni interesi uspješno integriraju u neku zajedničku
svrhu/cilj asocijacije?
4. U kakvom je odnosu asocijacija s teritorijalnim sistemima – s institucijama javne
vlasti

 ODNOS VLASTI I UPRAVE U TERITORIJALNOM UPRAVNOM SISTEMU

1. Koji su glavni problemi u vezi s funkcioniranjem teritorijalnog sistema?

Glavni problem → odnos vlasti i uprave → problem unutarnje koordinacije sistema i odnos sistema i
okoline (građana). Politička tijela nastoje postići dvojak cilj – 1) osigurati povezanosti mehanizama
političkog odlučivanja i uprave radi prenošenja svoje volje na upravni aparat u procesu izvršavanja
političkih odluka 2)nastoje se zaštiti od povratnog/refleksnog utjecaja što bi ga upravni sistem mogao
imati na donošenje političkih odluka - ta dva cilja su djelomice međusobno oprečna. Prva skupina
organizacija (klasični resori) – organizacije koje su instrument političke vlasti / druga skupina
organizacija (javne službe), pretežito funkcionalan karakter, prisila načelno nebitna, ta skupina

7
upravnih organizacija teži samostalnosti od miješanja političkih tijela u logiku njihovih lex artis,
istodobno ipak ne mogu bez političke vlasti kada god dođu u interesni sukob s korisnicima ili s drugim
subjektima. Slika odnosa uprave i političkih tijela je ideologijski deformirana – odnos je ipak
kompleksniji problematičniji nego što ga prikazuje ideologijska shema jednostrane nadređenosti i
podređenosti, dominacije politike i potpune podređenosti uprave.

2. Objasnite pojam patrimonijalizma.

Označava patrimonijalnu etapu teritorijalnog upravljanja kada ekonomske veze oikosa (doma/kuća
/gospodarstvo) više nisu dovoljne da osiguraju koheziju na proširenom teritoriju. Patrimonium –
imovina. Politički gospodari dakle trebaju upravni aparat za održanje svog položaja → oni se sve više
orijentiraju na nj umjesto na prijašnje veze ekonomske ovisnosti, vjernosti i lojalnosti. U tom trenutku
se politička vlast odvojila od vlasništva i time je nastala prva specijalizacija u dotad jedinstvenoj
instituciji vlasti → političke i upravne institucije bile su objedinjene u osobi vladara/monarha koji je
istodobno bio nositelj suverenosti i gospodar upravnog aparata.

3. Koje su posljedice građanskih revolucija?

Proklamiraju narodnu suverenost nasuprot monarhijske → donose bitne promjene u mehanizmu

političke vlasti → odvajanje upravnih struktura od od političkih institucija – uprava poprima poseban
identitet spram zakonodavstva i šefa države → nastaje niz institucija koje povezuju vlast i upravu

4. Koje su karike/elementi na prijelaznom lancu između političkih i upravnih

elemenata u teritorijalnom sistemu? Kako on nastaje? Koje karike čine prijelazni
lanac (redoslijedom nabrojati)?

PRIJELAZNI LANAC IZMEĐU POLITIČKIH I UPRAVNIH ELEMENATA U TERITORIJALNOM SISTEMU

Političke Predstavničko Šef države Vlada Uprava
organizacije tijelo →skupština, →individualni ili →predsjednik i Centralni resori
→stranke parlament kolegijalni članovi
Na jednoj strani sadržava karike političkog odlučivanja, a na drugoj elemente u kojima preteže
upravna akcija. U odnosu centara političke vlasti i uprave pojavljuje se trajna tendencija prema
koncentraciji utjecaja na jednoj od karika u prijelaznom lancu → posljedica upravne akcije. Od
političke odluke do njezina ostvarenja put ide preko uprave, a politički cilj dobiva neizbrisiv pečat
upravnih sredstava kojima i preko kojih se jedino može ostvariti

Pusić prema približnom mjestu koncentracije političkog utjecaja na prijelaznom lancu (mjestu gdje se
donose odluke koje izvršava uprava) razlikuje 5 političkih režima : režim partije i države, skupštinski
režim, parlamentarni režim, predsjednički režim i režim političke uprave.

5. Što obilježava „režim partije i države”?

Naziv je odabran prema formuli koja se dugo rabila u bivšem SSSR-u → znači koncentraciju političkog
utjecaja u rukovodećim tijelima političkih organizacija. Odluke koje donose partijska tijela prenose se
različitim transmisijama na državna tijela i upravu. Postoje 2 varijante ovog režima → staljinistička i
nacistička. Režim je mobilizirajući i revolucinaran – posvećen potpunoj preobrazbi društva – želi
uključiti mase u njegovu rekonstrukciju.

8
 6. Koja su glavna obilježja staljinističke i nacističke varijante režima? Koje su njihove
sličnosti, a koje razlike?

U staljinističkoj varijanti ključne odluke donose se u centralnom komitetu i politbirou KP, a u

nacističkoj u vrhu NSDAP-a. Obje partije imaju mesijansku ulogu u izgradnji novog poretka – potpuno
preoblikovanje ljudske prirode, totalitarne metode kontrole, zabranjene su druge političke stranke –
pluralizam stavljen izvan zakona – ne posjeduju demokratsku legitimaciju → ne poznaju kategoriju
političkih protivnika već isključivo objektivnih-ontologijskih neprijatelja koje se mora uništiti –
koncentracijski radni logori i logori smrti (politički i rasno nepoćudne ososbe), parlamentarizam,
slobodni radnički sindikati itd, ideologijska orjentacija i emoionalna vezanost članova zu partijske
vođe – karizmatski tip organizacije, birokratizacija vlasti, tajna policija (čeka/nkvd/kgb i gestapo),
masovna „podrška podanika, neodređena figura građanina zamjenjuje se figurom proleterijata /
arijevaca – iluzija genealogije, strogi centralistički državni ustroj

➔ Razlike : bitno se ideologijski razlikuju / nacistička ideologija (Blut und Boden) je nedvojbeno
zločinačka – to se za ideologiju marksizma-lenjinizma ne može reći (zagovara se stvaranje
besklasne zajednice u kojoj neće biti eksploatacije i tlačenja + država kao tlačiteljska
institucija otići će nakon prevladavanja klasnih proturječnosti a zajednica će biti utemeljena
na pravednosti i solidarnosti) → ipak legitimnost cilja ne legitimira i metode za postizanje
cilja / do moralnih ciljeva nije moguće doći nemoralnim sredstvima, u komunističkim
partijama ne postoji Fuhrerprinzip – za nacistički vladavinski poredak on je konstitutivan –
posvemašnja poslušnost vrhovnom vođi – utjelovljenje povjesnog poslanja njemačkog
naroda – slijepo slijediti → „prometejski demijurg“

7. Koja je vladajuća ideologija staljinističkog režima?

Staljinizam – koncentracija političkog utjecaja nalazi se u centralnom komitetu i politbirou KP –

željezna disciplina – KP – organizacija bitno karizmatskog tipa → jaka ideologijska orjentacija i
emocionalna vezanost članova uz partijske vođe- legitimacija poretka nastoji se postići stvaranjem
karizme partijskih vođa – onemogućeno svako individualno, kritičko mišljenje, na svim razinama
vojne zapovjedne strukture postoje politički komesari koji budno motre na „duhovno stanje“
pripadnika oružanih snaga – obični vojnici izloženi indoktrinaciji i „ispiranju mozga“ budući da su
oružane snage zamišljene kao „škole socijalizma“

➔ Sveopća politizacija vojske – oružane snage prožete političkim idealima vladajuće partije

8. Što znači da u ovom režimu dolazi do poistovjećivanja javne i privatne sfere?

Režim u Staljinovo doba pokušava onemogućiti svako individualno kritičko mišljenje – milost i
nemilost tajne policije (VeČeKa / ČEKA) koja je „sveprisutna“ – pojedinci koji se nastoje emancipirati
od tutorstva avangardne partije završavaju u gulagu ili psihijatrjiskim ustanovama – uništavanje
ljudske ličnosti od strane režima i stvaranje nove → odgoj novog čovjeka

→“tko nije kao svi ostali, tko ne misli kao svi ostali, izlaže se opasnosti da bude uklonjen“,
indoktrinacija i ispiranje mozgova

9. Na koji način Staljin postiže masovnu podršku građana?

Slijepa odanost „amoralnim čudovištima“ →PROPAGANDA – Staljin – voljeni vođa i učitelj – načini
kako mase uposliti kao sluge političke kvazielite koja koristi nekontroliranu moć države – kult ličnosti
- cenzura štampe i govora + tajna policija

9
 10. Koja je vladajuća ideologija nacističkog režima?
➔ „Ein Reich, ein Volk,ein Fuhrer“ – protudemokratski, protuliberalan i proturacionalan +
antireligijski jer je rasistički
➔ Rekonstrukcija društva – mesijanska uloga – koncentracija političkog utjecaja na upravu
➔ Kao ideologija i kao pokret orijentiran u dijametralno oprečnom smjeru od normalne državne
uprave
➔ Jedinstvo njemačke nacije – stoga i država mora bitit ustrojena kako se jedinstvo nacije ne bi
dovelo u pitanje – npr. potiskivanje svijesti o specifičnosti pojedinih njemačkih zemalja
(Bavarska, Pruska) – kreiranje „čistog društva“ – „arijevska rasa“

11. Što je to načelo vođe?

Nacisti potiču mit o vođi (Fuhreru) koji tobože utjelovljuje povijesno poslanje njemačkog naroda i
zato ga partija i i narod moraju bezuvjetno slijediti. Vođa je u središtu pokreta – nezamjenjiv + u
svojoj osobi ujedinjuje četverostruku funkciju šefa države, izvršnog aparata, zakonodavca i vrhovnog
suca + ima ustavotvornu vlast i zapovjednik je vojske.

→NAČELO VOĐE – vlast vođe je apsolutna, a njegova osoba premašuje sve ljudske mjere i zakone –
vođa jedini zna put spasenja za narod – on je „bogomdan“ za ostvarivanje svoje povijesne misije →
potpuna proizvoljna vlast koja se prenosi i na sve niže razine vođa + nacizam obilježava prava inflacija
vođa (radikalno drugačija hijerarhija od one koju nalazimo u upravi – potpuna osobna vezanost nižeg
vođe za višeg koja zahtjeva apsolutnu poslušnost )

12. Zašto kažemo da u nacističkom režimu nema liberalnog ustrojstva države ni

društva?

→zatrti svi elementi liberalnog ustrojstva države → vladavina prava, pravna država, parlamentarno
ustrojstvo vlasti, nazavisno sudstvo, federalizam, višepartijski sistem, autonomna javnost) + svi
elementi liberalnog društva → autonomija privrednih subjektata, radnički sindikati i zadruge...

→ukinuta pravna država i uspostavljena policijska država u kojoj je djelovanje osobito tajne policije
podvrgnuto isključivo interesu i kontroli političkih vođa.

→ljude se stigmatizira i ubija samo zato što nisu mogli izabrati svoje roditelje (Kristallnacht 1938.)

13. Na koji način Hitler postiže masovnu podršku građana?

→PROPAGANDA – Joseph Goebbels – Ministarstvo narodnog prosvjećivanja i propagande –

izvanredna mašinerija za upravljanje ljudima – radio je kao sredstvo komunikacije oblikovao njemački
narod u Hitlerove svrhe – „gleichschaltung“ (gradio se totalitarni red) + rješen problem
nezaposlenosti, stabilizirana njemačka marka, složen program socijalne sigurnosti → pasivna
tolerancija masa – socijalna sigurnost bila je zapravo jedini njegov propagandni slogan koji se temeljio
na istini

14. Koja je uloga tajne političke policije u nacizmu i staljinizmu?

➔ Nacizam – Gestapo – Geheime Staatspolitzei
➔ Staljinizam – VeČeKa / Čeka / OGPU / NKVD / KGB
➔ Tajne državne policije – ogromne ovlasti → praćenje, uznemiravanje, mučenje ili likvidacija
građana + sjedinjuje ovlasti policije i obavještajne službe – osobito se koriste za djelovanje
protiv političkih protivnika režima kao i „neposlušnih“ građana
➔ Zloglasni instrumenti vlasti

10
 15. Koja institucija donosi ključne političke odluke u skupštinskom režimu? Koja
politička tijela razlikujemo u tom režimu?

Koncentracija političkog utjecaja prema upravi kod ovog režima je u zakonodavnoj skupštini.
Skupština efektivno kontrolira upravu svojim stalnim odborom / odnosno stalnim ili ad hoc
određenim delegatima. Tijela su : zakonodavna skupština, izvršni odbro/vijeće...

16. Koji je glavni problem skupštinskog režima?

Glomaznost predstavničkog tijela i stoga pomanjkanje koherentnosti politike koju takvo glomazno
tijelo može voditi. → odatle i tendencija da se skupštinski režim pretvori u drugi oblik odnosa vlasti i
uprave – da se koncentracija političkog utjecaja izvrši na nekom drugom mjestu duž prijelaznog lanca.

*u bivšoj se Jugoslaviji nakon sukoba sa Staljinom 1948. pokušao oživotvoriti model skupštinskog
režima – pritom se polazilo od ključnog ideologijskog stajališta da najviša vlast pripada
narodu/radničkoj klasi – vlast je nedjeljiva – obnaša je radnička klasa neposredno ili putem izabranih
članova skupštine ...

17. Između kojih političkih institucija je podijeljen ključni politički utjecaj u

parlamentarnom režimu? Koja su glavna obilježja tog režima?

Ustanovljeno je načelo podjele vlasti na egzekutivu, legislativu i sudstvo. Institucionalizacija ovog

načela jamči nepristranost vladareve vlasti, zahtjevom da vladar kao vrhovni nositelj izvršne vlasti ne
bude istovremeno i zakonodavac ona smjera podvrgavanju vladara zakonu i jamtvu slobode građana.
Ključnu ulogu pri uspostavljivanju ovog načela imali su liberali u kontekstu borbe protiv apsolutizma.
Pritom pred očima imaju ustanovljivanje vladavine prava (the rule of law) a ne vladavinu
naroda/puka.

Režim obilježava nastojanje da se izbjegne koncentracija političkog utjecaja na jednome mjestu,

utjecaj na upravu podijeljen je između parlamenta i vlade, nastoji se uspostaviti ravnoteža utjecaja na
upravu između zakonodavnog tijela i vlade. Uz to ima 3 glavna obilježja.

a. Vladajuće stranke dolaze iz predstavničkog tijela – ministri se najčešće imenuju iz redova

članova parlamenta
b. Izvršna vlast je kolegijalna, a ima oblik kabineta u kojem premijer ima istaknutu ulogu
c. Premijer i kabinet moraju podnijeti ostavku ako im parlament izglasa nepovjerenje

18. Objasnite pojam ‘parlamentarna inkompatibilnost’.

Onemogućava da zastupnici u parlamentu istodobno obavljaju funkcije u izvršnoj i sudbenoj vlast,

kao i u nekim posebnim tijelim državne vlasti (npr. da djeluju kao suci, članovi vlade, veleposlanici...).
Razlog je tome dosljedna provedba ustavnog načela diobe vlasti kao i namjera da se zastupnici ne
opterete drugim zahtjevnim dužnostima.

19. Koji je glavni problem toga režima i kako se pokušava riješiti?

Problem → nestabilnost koja je ugrađena u njegov mehanizam – jer je u njemu utjecaj na upravu
podijeljen između parlamenta i vlade. Naime, ako vlada nema sigurnu i stabilnu većinu u parlamentu,
može na bilo kojem pitanju izgubiti povjerenje te podnijeti ostavku, odnosno od šefa države zatražiti
raspisivanje novih parlamentarnih izbora. U prvom se slučaju mora formirati nova vlada za koju će
glasati većina u parlamentu – to može biti velik problem u konstelaciji u kojoj niti jedna stranka nema
apsolutnu većinu parlamentarnih mandata. U drugom se slučaju raspisuju prijevremeni
parlamentarni izbori. ... → posljedica : stalna nestabilnost političkog vrha uprave

11
Rješenja : sekundarni mehanizmi stabilizacije → promjena izbornog sistema, povećanje prohibitivne
klauzule, otežavanje postupka izglasavanja nepovjerenja → imaju za cilj postivanje tzv. identiteta
vodećih grupa → nedostatak je da se via facti utjecaj na upravu koncentrira u vladi

 Stanovita obrana od mogućih opasnosti koncentracije može biti u tradiciji političkog

ponašanja, u strogom razgraničenju između sfera politike i uprave koje će svakoj od njih
osigurati samostalnost u djelovanju te u kontroli vlade od strane javnosti

20. Koja su bitna obilježja predsjedničkog režima?

Režim koncentrira politički utjecaj nad upravom u rukama šefa države koji time postaje nositelj
izvršne vlast/egzekutive. Taj režim predstavlja poput parlamentarizma oblik predstavničke
demokracije.Odlikuje ga razmjerno snažno odvajanje parlamenta i „vlade“ za razliku od
parlamentarnog režima u kojem postoji uska veza između parlamentarne većine i vlade. Predsjednik
ima izvorni politički mandat koji nije izveden od zakonodavnog tijela i stoga je naglašena
samostalnost legislative i egzekutive. → SAD + zemlje Južne Amerike koje su pod utjecajem SAD-a

21. Koji je značaj instituta „checks and balances”?

Primjena teorije o diobi vlasti počinje s ustavom SAD-a (1787.). U usporedbi s parlamentarnim
režimom u kojem parlament i vlada moraju surađivati, predsjedinčki režim obilježava prilično stroga
dioba vlasti te organizacijska i funkcionalna samostalnost nositelja zakonodavne i izvršne vlasti koja
se nadopunjuje međusobnom kontrolom ovlastima (CHECKS) i na temelju njih uspostavljenom
ravnotežom između dviju vlasti (BALANCES).

22. Što je to i kako se provodi postupak impeachmenta?

U SAD-u predsjednik za vrijeme predsjednikovanja može se smijeniti s položaja isključivo

pokretanjem kvazisudskog postupka impeachmenta u kojem Predstavnički dom Kongresa većinom
glasova može optužiti predsjednika, ali i bilo kojeg saveznog izvršnog funkcionara ili suca, uključujući
suce Vrhovnog suda, za kazneno djelo ili ozbiljni prijestup (for crime or serious misconduct) –
Predsjedniku sudi Senat i ako 2/3 članova Senata glasa za utemeljenost optužbe, predsjedniku po
Ustavu prestaje funkcija. Nije se primjenjivao često (Andrew Johanson (nije postignuta većina),
William Jefferson Clinton (nije postignuta većina), Richard Nixon (izbjegao podnoseći ostavku)–
Watergate, Donald Trump (2020. nije postignuta većina)

➔ Slično podizanju optužnice u kaznenom postupku

23. Koji je glavni problem predsjedničkog režima?

Glavni problem ovog režima proizlazi iz povezanosti uprave s egzekutivom – to onda povećava
mogućnost samostalnog političkog djelovanja uprave – napose ministarstva obrane (Pentagon).
Premda američka vojska nije neposredan izazov izabranoj vladi, vojni su vojskovođe „vješti igrači“ u
washingtonskoj političkoj igri.Uz potporu proizvođača oružja, vojni dužnosnici od popustljivog
Kongresa osiguravaju golem budžet za oružje – viši oficiri koriste svoj položaj i tehničko znanje kao
članovi Nacionalnog vijeća sigurnosti (tijela koje savjetuje predsjednika o vanjskoj politici) te u
saslušanjima pred kongresnim odborima. Valja osobito naglasiti veliki utjecaj koji na američku
politiku ima vojnoindustrijski kompleks („podzemna država“) – osobito je došlo do izražaja za
mandata Donalda Trumpa

12
 24. Koja su obilježja režima političke uprave? Koje je osnovno obilježje režima političke
uprave? Koje su varijante toga režima (navedite primjere)?

Koncentrira politički utjecaj u upravi – vrhu nekog upravnog resora (npr. vojska ili policija) ili pak u
posebno formiranim tijelima odnosno imenovanim funkcionarima na čelu cijelog upravnog sistema. S
gledišta institucionalnog odvajanja sfere politike od sfere uprave takva situacija nije normalna – zbog
toga je neki ustavni tekstovi predviđaju kao iznimnu → mogućnost u izvanrednim stanjima. Ovaj tip
režima nije redovita pojava.

1. KARIZMATSKA POLITIČKA UPRAVA

Upravni aparat postaje nositelj određene političke ideologije/društveno važnih političkih interesa.
Npr. ratovi protiv Napoleona vodili su se najprije „amalgmaciji 314 velikih i malih država i kneževina“
u 39 sastavnica njemačke Konfederacije na Bečkom kongresu 1814./15. Stvaranje jedinstvene države
(Drugo njemačko carstvo/Reich) 1871. realizirala je vojska Prusije na čelu sa „željeznim kancelarom“
Ottom von Bismarckom (1815.-1898.), a ne građanska klasa kao u ostalim europskim zemljama.

2. UPRAVA U DOBA KRIZA / IZVANREDNIH STANJA

U situacijama kada je brzina odlučivanja važna, uprava dobiva presudan politički utjecaj – vojska
djeluje čim se izda zapovjed – nije potreban dug proces usuglašavanja i kompromisa političkih tijela.
Npr. Poljska 1981. – dugotrajni štrajkovi u poljskim brodogradilištima koje je organizirao sindkat
Solidarnost – general Wojciech Jaruzelski preuzeo je vlast u režimu u kojem je vladala PURP – poljski
parlament uveo je izvanredno stanje i povjerio vlast Vojnom savjetu sa zadatkom da u što kraćem
roku uvede red i stvori uvjete za održavanje izbora – Jaruzelski se obvezao da će se povući s vlasti čim
obavi postavljeni zadatak – nakon dvije godine provedeni su izbori i vlast su preuzeli civilni organi

3. UPRAVA U POLITIČKI MANJE RAZVIJENIM ZEMLJAMA

Ovdje je presudan politički utjecaj uprave jer ona ima monopol organiziranosti u nekom društvu.
Npr. vojni udari kojima se uspostavlja vladavina vojnika uglavnom su fenomen 20.st. – Latinska
Amerika, Azija i Afrika – ne postoji tradicija demokratskog političkog života (izuzetak Meksiko i
Kostarika nakon Drugog svjetskog rata). Vojska bi stupila na pozornicu osobito kada se činilo da
ljevica pobjeđuje u svojoj „vječitoj borbi“ s konzervativnim i reakcionarnim snagama.
Npr. Chile 1973., vojni udar, general Augusto Pinochet – tajna policija DINA, koncentracioni logori,
izgnanstva, progoni, ubojstva, otmice ; Paragvaj 1954. ; Argentina 1976. ...

4. KOLONIJALNA UPRAVA

U ovom slučaju politička uprava je ekspozitura upravnog aparata matice zemlje, ali u koloniji, osim
nje, većinom nema nikakvog drugog efektivnog političkog utjecaja.
Npr. Engleska – krunske kolonije (Indija) – glavni su organi guverner, izvršno vijeće, zakonodavno
vijeće i sustav sudova. Guverner je glavni čimbenik – postavlja ga kruna odnosno vlada. Kasnije tek
pojedine interesne skupine (npr. plantažeri) dobivaju pravo birati pojedine članove zakonodavnog
vijeća.

13
  PRIJELAZNI LANAC U TERITORIJALNOM SISTEMU RH

1. Kroz koje varijante političkih režima prolazi Hrvatska od 1945. do danas? Navedite
obilježja svakoga od tih režima.
 Do 90' staljinističa varijanta režima partije i države
 1945.-1953. – režim sa svim obilježjima totalitarne diktature →Staljinistička varijanta režima
„partije i države“
o Iz ratne pobjede antifašizma izrodio se staljinizam
 50' ; 60' ; 70' ; 80'
o Liberalizacija režima (ne i demokracija) - titoistički režim znatno liberalniji nego je to
bilo u Sovjetskom Savezu i ostalim zemljama realnog socijalizma
 1991. – raspad Titove Jugoslavije u „moru krvi“ → jedna od sljednica bivše države na temelju
odluke Badinterove komisije jest i Republika Hrvatska
 1945.-1990. – načelo jedinstva vlasti / nakon 90' prihvaćena teorija o diobi vlasti
 1990. – Ustav → polupredsjednički režim – autokratski tip političkog poretka / demokratura
 Nakon 2000. → parlamentarni režim

2. Koje je uvjerenje sazrijevalo tijekom krize jugoslavenskog socijalističkog poretka?

Da je izlaz iz krize moguć jedino uspostavom društvenog i političkog poretka utemeljnog u liberalnim
i demokratskim vrijednostima → taj uvid se postupno preobražava u politički program – ne iskazuje
jedan socijalni sloj čiji je ekonomski, socijalni i politički razvoj i uspon onemogućavao komunistički
režim (kod nas takav sloj/klasa ne postoji) + prihvaćanje liberalnih i demokratskih vrijednosti
temeljilo se na iskustvu stečenom „šopingom“ ili „gasterbajterskim radom“ koje je učilo da su društva
koja su institucionalizirala te vrijednosti (tržišnu ekonomiju, jamtvo privatnog vlasništva, vladavinu
prava, politički pluralizam...) → uspjela na duži rok rješiti većinu egzistencijalnih problema građana

„naivno vjerovanje da je moguće čitanjem knjiga o zbilji društva Zapada naučiti temeljne vrijednosti u
kojima su utemeljeni njihovi politički poretci i „presaditi“ ih na naše tlo u kojem liberalizam i
demokracija nemaju zapravo nikakvu tradiciju → izrazito antiliberalna i antidemokratska tradicija
različitih predznaka / višestoljetna tradicija ekstremne patrijahalnosti → uzroci brojnih problema u
funkcioniranju političkih institucija u RH

3. Koji je režim na institucionalnom planu uspostavljen u RH 1990-ih godina?

 Ustavom iz 1990. uspostavljen je po uzoru na francuski, polupredsjednički režim –
superpredsjednički režim / superprezidencijalizam – mješavina parlamentarnog i
predsjedničkog s time da elementi predsjedničkog dominiraju
 Ustavna koncepcija vlasti „skrojena“ prema prema osobi i razumijevanju politike Tuđmana
koji je zahvaljujući izbornoj pobjedi 90' i parlamentarnoj većini svoje stranke odlučno utjecao
na oblikovanje Ustava – zbog većinskog izbornog sistema HDZ je osvojio većinu u Saboru

4. Koji je tip političkog poretka uspostavljen tijekom 1990-ih? Navedite ključne

probleme toga političkog poretka?
 1990-e – „godine koje su pojeli skakavci“ – pitanje demokracije i reformi je od sekundarne
važnosti – autokratski tip političkog poretka – demokratura – pod krinkom pobjede
demokracije usostavljen je profašistički režim (hrvatska je 90'-ih godina bila zemlja bezakonja
– Divlji zapad u kojoj zaravo nitko nije odgovarao za zločine i pljačku nacionalnog bogatstva)
 Centralizacija i rigidna koncentracija vlasti
 Kontrolirani mediji šire Tuđmanov kult ličnosti po uzoru na JB Tita

14
 Takav tip političkog poretka za razliku od totalitarnih ne isključuje svaki oblik pluralizma, ne
dokida privatno vlasništvo i ne pretvara ga u državno, ne dokida tržište i ne nameće
monopolnu ideologiju
 IPAK → HRT – „katedrala hrvatskog duha“ i drugi masovni mediji (nacionalistički agitprop)
uglavnom pod strogom kontrolom režima – nastojanje da se građanima kroz pravi proces
ispiranja mozgova nametne ideologija režima → domoljublje i nacionalna hegemonizacija –
naciju ugrožavaju unutarnji nedržavotvorni/nenacionalni elementi i druge etničke skupine
 Jedan od temelja legitimacije Tuđmanovog režima bio je i tzv. Domovinski rat – karizma
domovinskog rata
 Ustav je dao predsjedniku široke ovlasti prema Vladi i upravi – Tuđman ih zbog autokratskog
stila vladanja dodatno proširio – nastoji utjecati na sve sektore u društvu (sort → kučtura +
jezik na udaru)
 Sudstvo – dolazi do sječe kadrova → moraju provoditi jedinstvenu državnu politiku koju je
kreirao redsjednik i njegova savjetnička tijela – postupcima političke samovolje i nasilja iz
pravosuđa su izbačene gotovo sve osobe srpske nacionalnosti i oni osumnjičeni za političku
nelojalnost režimu
 Vlada je bila puki Tuđmanov „servis“ – uglavnom razrađuje i provodi sve njegove odluke
 Lokalne jedinice (općine) nisu imale zbiljsku autonomiju → predsjednik je bio ovlašten
potvrđivati izbog župana i gradonačelnika Zg – onemogućen izbor nepodobnih ličnosti
 Vlast je uspostavila nadzor nad privredom i provela privatizaciju poduzeća tako da ih je
predala u ruke olitički podobnim ali nekompetentnim tajkunima – u društvu se širi korupcija i
kriminal
 Sprega organiziranog kriminala i vlasti – naročito određenih struktura u vojsci i policiji – HDZ
je ustanovio stranačku vojsku, policiju i pravosuđe – za kriminal i politički motivirana ubojstva
uglanom nitko ne odgovara → okupljalište ustaških simpatizera
 Građanska i politička prava uživaju ljudi s „ispravnim“ nacionalnim kvalifikacijama
 „država kao idol“ – jedinstvo države primarna vrijednost – sve druge vrijednosti (ljudska
prava, tolerancija..) su njoj podređene
 Lord Acton – najsigurniji test uz pomoć kojeg možemo prosuditi je li neka zemlja stvarno
slobodna jest količina sigurnosti koju uživaju njene manjine

5) Koji je model političkog režima uspostavljen u RH 2000. godine?

 Model parlamentarnog režima u kojem su ovlasti predsjednika bitno sužene (formalna ovlast
povjeriti mandat za sastavljanje Vlade osobi koja je u Saboru stvorila preduvjete za to)
 Naglasak stavljen na Vladu – odnosno premjera
 Vladajuća koalicija na čelu s Ivicom Račanom propustila je provesti radikalnu
detuđmanizaciju hrvatske politike i kulture
 Vlast je u strahu od neofašističke desnice bila sklona kompromisima – umjesto jasnog
diskontinuiteta s tuđmanizmom dovodi u pitanje samo pojedine njegove elemente
 Današnja Hrvatska je tzv. konsolidirana demokracija – iznimno težak i dug put iz demokracije
niske klvalitete u demokraciju visoke kvalitete čiji će se građani ponositi političkim,
ekonomskim i društvenim postignućima svoje zemlje

15
 6) Koje su političke institucije u RH?
 Hrvatski sabor – parlament – predstavničko tijelo koje donošenjem zakona i izborom te
kontrolom nad Vladom izražava suverenost naroda (do 2001. – dvodoman (zastupnički i
županijski dom) – nakon ustavnih promjena jednodoman formulira temeljne pravce politike
koju provodi Vlada – KLJUČNA ULOGA JE KONTROLNA
 Vlada RH – odgovorna Saboru i ostaje u funkciji dok uživa povjerenje većine zastupnika –
povjeren joj je niz ovlasti koje je po Ustavu iz 90' imao predsjednik Republike
 Predsjednik RH – šef države i uz Vladu izvršni organ – ima izvorni politički mandat koji nije
izveden iz zakonodavnog tijela ali sabor može pokrenuti postupak za utvrđivanje
odgovornosti šefa države + važna uloga u međusobnom odnosu političkih tijela – može na
prijedlog Vlade i uz supotpis ppremijera raspustiti parlament

7) Kojim ovlastima Hrvatski sabor raspolaže prema državnoj upravi?

1. Normativni – Ustav i zakoni – obvezatna podloga rada državne uprave
2. Organizacijski – isključiva ovlast Sabora da osniva tijela državne uprave
(npr. ministarstva)
3. Personalni – imenovanje/razrješenje javnih funkcionara
4. Ekonomsko – financijski – donošenje i kontroliranje izvršenja budžeta –
detaljna raspodjela financijskih sredstava za pojedina tijela državne uprave
5. Nadzorne ovlasti / instrumenti – pojavljuju se kao politička kontrola Sabora
prema upravi → više metoda ali između ostalog i :
- Zastupničko pitanje – upućeno upravnom funkcionaru (npr. ministru)
na koje je dužan u određenom roku dati usmeni/pisani odgovor
- Interpelacija – traži se rasprava o političkim pitanjima u vezi s radom
Vlade – može je podnijeti grupa zastupnika u Saboru
6. Radni kontakti predstavničkog tijela prema upravi – informativni kontakti
(temlje se na ustavnoj dužnosti upravnih funkcionara da izvještavaju Sabor
o stanju na onom području državne uprave za koje su nadležni) i radni
zadaci (obuhvaćaju npr. zahtjev Sabora da tijelo drž.upr. prouči pojedino
pitanje iz svog djelokruga i podnese izvještaj, izradi prijedlog zakona....)
2. Pojačani izravni kontakt između Sabora i uprave nameće potrebu izolacije od faktične
mogućnosti povratnog utjecaja uprave na Sabor → 2 instituta služe u tu svrhu –
inkompatibilitet i odnos Sabora i Vlade s obzirom na ulogu Vlade kao koordinatora
uprave / inkompatiblitet – parlamentarni inkompatibilitet znači zabranu istodobnog
članstva u predstavničkom tijelu i obnašanje funkcije u tijelu državne uprave

8) Koje su ovlasti predsjednika RH prema državnoj upravi?

 Personalne ovlasti → na prijedlog Vlade i uz mišljenje mjerodavnog odbora Sabora donosi
odluku o postavljanju / opozivu šefova diplomatskih misija RH u inozemstvu (uz prethodni
supotpis predsjednika Vlade.
 Prima vjerodajnice (akreditivna pisma) i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika
 Imenuje i umirovljuje visoke časnike Hrvatske vojske (pers.ovl. po – oružane snage RH)
 Dodjeljuje priznanja i odlikovanja određena zakonom
 Predlaže Saboru osobi za predsjednika Vrhovnog suda
 Suradnja s Vladom po pitanju usmjerenja rada sigurnosnih službi, a s premjerom supotpisuje
imenovanje čelnika sigurnosnih službi (SOA i VSOA – vojna sigur.-obavještajna agencija)
o Predsjednik i premjer prisiljeni na kohabitaciju

16
 9) Koje su ovlasti Vlade RH? Koje su ovlasti Vlade RH prema državnoj upravi? Kome
odgovara Vlada RH?
 Ovlasti – osnivanje stalnih i privremenih radnih tijela za davanje prijedloga, mišljenja,
odnosno stručnih obrazloženja iz svog djelokruga, predlaže zakone i druge akte Saboru,
budžet i završni račun, provodi zakone...
 Ovlasti prema upravi – normativna sredstva, personalne ovlasti, nadzorne
ovlasti/instrumenti, akcijska sredstva
 Vlada odgovara → Saboru RH

 RAZVOJ UPRAVE U HRVATSKOJ

1. Koje reforme u Hrvatskoj provodi Marija Terezija?

 1740.1780.
 U hrvatskoj se drž.upr. s profesionalnim službenicima počinje uvoditi reformama ugarsko-
hrvatske kraljice M.T.
 Kraljevsko vijeće u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji kao vrhovno upravno tijelo pod
predsjedanjem bana – de facto hrvatska vlada nezavisna o Mađarima
 Reforma i modernizacija vojske – ukinula namjesništvo i uvela vojnu obvezu
 Nadzor države nad crkvom – pravno, politički i ekonomski je podrediti
 Školstvo postaje državna stvar – opća školaska obveza (6-13) – postavljeni temelji za
školovanje uppravnih kadrova u hrvatskoj upravi
 Osnovala u Varaždinu političko-kameralni studij u kraljevinama Dalmacije, Hrvatske i
Slavonije + ekskluzivne škole - Theresianum...

2. Koji je značaj osnovanog Kraljevskog vijeća? Kako je uprava organizirana ispod

razine Kraljevskog vijeća?
 Značaj – vrhovno upravno tijelo pod predsjedanjem bana – de facto hrvatska vlada nezavisna
o Mađarima – djelokrug → upravni poslovi (vjera,crkva,carine,prosvjeta,socijalna politika...)
 KV – sustavni pokušaj apsolutističke modernizacije hrvatske uprave
 Preuzelo je velik dio poslova koje je do tada obavljs Hrvatsko-slavonski feudalni sabor i ban u
svojoj samostalnoj ovlasti

 Ispod razine KV → organizacija uprave – feudalna uprava u županijama, kraljevskim

slobodnim gradovima, plemenitim i urbarskim općinama te u crkvenoj organizaciji
 KV je putem županija i gradova trebalo ostvarivati upravne zadaće a da dotadašnja feudalna
uprava u njima nije bitno izmjenjena

3. Objasnite razloge neuspjeha reformi Marije Terezije.

 Terezijanski pokušaj nije uspio – malobrojnost raspoloživog profesionalnog upravnog aparata
 Hrvatski staleži i redovi okupljeni u Saboru od početka se opiru osnivanju KV kao sužavanju
nadležnosti samog Sabora i samostalne nadležnosti bana
 KV ukinuto reskriptom 1779. – njegovi poslovi preneseni na ugasko namjesničko vijeće u
Budimu

17
 4. Koje reforme u Hrvatskoj provodi Josip II.? Objasnite razloge neuspjeha njegovih
reformi.
 Liberaliziranje kmetskog poretka / konačno ukinuto 1848
 Njemački jezik kao službeni u zemlji, Edikt o vjerskoj toleranciji – potpuna vjerska sloboda –
ukidanje kontemplativnih redova, smanjeni prihodi visokog svećenstva – konfiskacia crkvene
imovine – reforma braka
 U državnoj upravi potpuno ukinuo prava staleža
 Ukinuo osobnu ovisnost kmetova prema zemaljskoj gospodi – kmet više nije vezan za zemlju
– može se seliti, učiti zanat i birati zvanje → još uvijek ne može biti vlasnikom zemlje*
 Proširena kategorija političkih delikata – stroga kontrola nad podanicima
 Uveden katastar i opća porezna obveza
 Nezadovoljstvo plemića ali i seljaka koji očekuju puno vlasništvo nad zemljom, loše gledano
na ciljeve germanizacije, plemstvo i svećenstvo (težnja za dokidanjem staleške države) ali i
građanstvo ugroženo → slom reformi – staleška država ponovno uspostavljena u zemljama
Monarhije i u Hrvatskoj

5. Koje reforme u Hrvatskoj provodi Franjo Josip I.? Objasnite razloge neuspjeha
reformi Franje Josipa I.?
 Upravne reforme neoapsolutističkog režima F.J. I.
 Dei gratia (monarh vlada na temelju božje milosti) – centralizacija sveg odlučivanja
 Zamjena oblika kasnofeudalne uprave sa institucijama profesionalne uprave – utemeljenje
profesionalne državne uprave – namjesničko vijeće na čelu s banom kao vrhovni organi
uprave za Hrvatsku i Slavoniju podređeni Ministarstvu unutarnjih poslova u Beču a nadređeni
županijskim upravama (i podžupanijama, kotarevima i gradovima) – u svim jedinicama rade
profesionalni službenici → reforma utemeljila profesionalnu državnu upravu u hrvatskoj
 Kompletna reformacija sudstva – odvajanje sudova od uprave – neuspjeh*
 Suvremeni sustav financiranja pod konrolom Ministarstva financija
 Reforme pokrenute u vrijeme povijesno prevladanih koncepcija monarhijskog apsolutizma
 Germanizacija – probuđena nacionalna svijest – tradicionalne feudalne strukture -kočnica
reformama

6. Kroz koje režime Hrvatska prolazi u kraljevini SHS-a (godine!)?

 Režim prema Vidovdanskom ustavu → 28.06.1921. – 01.1929.
 Režim kraljeve diktature → 06.01.1929. – 08.1939. (odnosno pod diktaturom donesenog
Ustava od 03.09.1931.)
 Banovina Hrvatska → 26.08.1939. – 04.1941.

7. Koje je osnovno usmjerenje Vidovdanskog ustava? Kako je uprava organizirana

prema Vidovdanskom ustavu?
 Unitarna država s dominantnom kraljevom vlašću, jak položaj centralne vlade
 Oblast – veliki župan – visoki činovnik a ne politički dužnosnik
 Dio odgovora u sljedećem pitanju + pojedini resori imaju vlastitu terensku mrežu koja je bila
izdvojena od oblasti i stoga izuzeta od vlasti velikog župana + u srezu/kotaru osima državnih
postoje i samoupravni organi → 1) k/s skupština 2) k/s odbor
8. Kako je u režimu kraljeve diktature izvršena upravno-teritorijalna podjela
Jugoslavije?

18
 • Razbijanje tzv. historijskih pokrajina odredbom djeljenja države na 33 oblasti od kojih ni
jedna ne smije imati više od 800 000 stanovnika – Hrvatska i Slavonija podjeljene su na 4
oblasti – Dalmacija na 2 oblasti (Istra i Rijeka nalaze se pod talijanskom okupacijom).
• Ispod razine oblasti zadržala se stara srpska upravno-teritorijalna podjela na okruge,
srezove/kotareve i općine.
• Okrug – kao isključivo državni organ – na čelu okružni načelnik
• Srez/kotar – kotarski/sreski načelnik/poglavar
• Općine – samoupravne jedinice
▪ Podjela provedena tek 1925. zbog otpora HRSS protiv „parcelacije Hrvatske“
▪ Oblasti su ukinute 1929. → zamjenjene banovinama

9. Koji su bili ključni problemi Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije?

 Autoritarni i centralistički režim -nasilje - npr. atentat na Stjepana Radića 1928. – vrhunac
nezadovoljstva politikom velikosrpskog režima – zabranjeno bilo kakvo mišljenje i djelovanjej
protivno ideologiji jugoslavenstva – upotreba brutalnih policijskih metoda...

10) Kako se upravno-teritorijalna podjela mijenja nakon osnivanja Banovine Hrvatske?

 →Ban više nije činovnik već funkcionar - područje Banovine Hrvatske podijeljeno je na 99
srezova/kotareva s 9 ispostava, 25 gradova i 693 općine

11) Tko se nalazi na čelu Banovine te kako je organiziran njegov upravni aparat?
 Ban više nije činovnik – postaje funkcionar - koordinativni organi banske vlasti su podban,
Predsjednički ured i Kabinet bana

12) Zašto se Hitler odlučio radikalno promijeniti politiku spram Kraljevine Jugoslavije?
 Potpisivanje protokola o pristupanju KJ Trojnom paktu 1941. → izvršen je vojni puč koji su
poduprli engleski tajni agenti
 Izazvana je vojna intervencija sila Trojnog pakta i KV je uvedena u ratna zbivanja – vojni puč Hitler
je shvatio kao osobnu uvredu te radikalno promjenio politiku prema Jugoslaviji → naredio napad
na Jugoslaviju i uništenje Jugoslavije kao države koja će biti skršena nemilosrdno i bezobzirno

13) Kada i kako nastaje Nezavisna država Hrvatska? Koji teritorij je obuhvaćala?
 06.04.1941. – napad Njemačkog Reicha i njegovih saveznika na KJ – 17.04. jugoslavenska
vojska potisuje kapitulaciju → 10.04.1941. proglašena NDH – Slavko Kvaternik putem radia –
proglašenjem NDH na Uskrs režim koristi kao stilsku figuru o uskrsnuću hrvatske države
 Mussolini dovodi ustaške emigrante (nepismene kriminalce) na čelu s Antom Pavelićem
(diktator džepnog formata/hrvatski tiranin) na vlast u okupirani Zagreb
 Hrvatska i Slavonija (bez Međimurja i Baranje – Mađarska) + dio Hrvatskog primorja i
Dalmacije (koji nije anketirala Italija) i cijelo područje BiH

14) Što su to Rimski ugovori?

 18.05.1941. – osim Rijeke, Cresa, Malog Lošinja, Zadra, Lastova i Palagruže koji su već
pripadali Italiji – ustupljeni svi otoci osim Brača, Hvara i Paga, najveći dio Dalmacije, Kastav,
Sušak i djelovi Gorskog kotara
 Hrvatski narod ih doživljava kao veleizdaju

19
 15) Po uzoru na koje režime je osnovana, tzv. NDH?
 Totalitarni režimi u Njemačkoj i Italiji
 Zločinačka – marionetska „država“ koja nije bila neovisna – ppodrška režimu što je najvažnije
nije bila masovna kao u Njemačkoj i Italiji

16) Koja su osnovna obilježja ustaškog režima?

 Sve političke stranke su zabranjene – njihovo mjesto zauzima ustaški pokret koji je podvrgnut
izravno poglavniku – na djelu je Fuhrerprinzip
 Kult ličnosti Pavelića + propagiran kult države kojim se želi opravdati zločine počinjene u
njeno ime – mistificirani pojam države bio je iznad svih ljudskih i moralnih vrijednosti
 Kao i njemački → ideologija krvi i tla (Blut und Boden) – posljedica : radikalna dehumanizacija
pojedinih etničkih skupina koje nisu odgovarale rasnim/ideologijskim kriterijima
 U državnim poslovima ne smije odlučivati nitko „tko nije po krvi i koljenima član hrvatskog
naroda“
 Zločinačka – marionetska država koja nije bila neovisna a što je najvažnije podrška režimu
nije bila masovna (za razliku od režima u Njemačkoj i Italiji)
 Tiranija (strahovlada) – tiranin vlada u suglasnosti sa svojom voljom i interesom-puko nasilje

17) Kako je vlast bila ustrojena u NDH?

 Poglavnik, Hrvatski državni sabor, Vlada na čelu državne uprave koja ima 12 ministarstva
(najbrojnije Ministarstvo oružanih snaga) – nakon rekonstrukcije vlade u listopadu 1942. broj
ministarstva smenjen na 8
 Nije izabrani parlament (poglavnik imenuje zastupnike) – tijekom rata zasjeda svega tri puta –
Pavelić njime pokušava legitimirati svoj zločinački režim – ustaški sabor bio je „obična
lakrdija“ → puka ukrasna fasada ustaškog režima (raspušten krajem 1942. budući da dio
zastupnika (HSS) zahtjeva ukidanje koncentracijskih logora i prestanak politike terora nad
Srbima i Židovima → predsjednik sabora Marko Došen i 9 njegovih kolega kritizira vanjsku
politiku NDH-memorandum u kojem se kritički razmatraju gotovo svi aspekti ustaške države)
 Prekivena mrežom prijekih sudova – 4 vrste (prieki, pokretni prieki, izvanredni narodni sudovi
i izvanredni narodni sudovi) – ako optuženik bude proglašen krivim – prieki sud ima izreći
kaznu smrt strijeljanjem – ne dopušta se nikakav pravni lijek (nije toliko važno)

18) Objasnite upravno-teritorijalnu podjelu NDH.

 22 velike župe – 141 kotar – 19 kotarskih ispostava – 31 grad – 1005 općina + Zagreb

19) U čemu je značenje narodnooslobodilačkog pokreta u Hrvatskoj iodlukaZAVNOH-a?

 Oružani ustanak protiv okupacijskih vojski i režima koje su one ustanovile u različitim
djelovima Jugoslavije – 1941. formiran prvi partizanski odred – postupno
narodnooslobodilački pokret zbog porasta nezadovoljstva hrvatskog naroda ustaškim
režimom poprimio masovne razmjere – posebice nakon kapitulacije Italije 1943. –
antifašistički pokret organiziran je na lokalnoj razini kao mreža narodnoslobodilačkih odbora
a na vrhu kao AVNOJ – najsnažniji antifašistički pokret u Europi
 ZAVNOH – stvoren u skladu s federativnim konceptom pokreta 1943. – na zasjedanju u
Topuskom FDH → prihvaćena odluka AVNOJ-a o stvaranju zajedničke federativne države s
ostalim narodima Jugoslavije na načelu nacionalne ravnopravnosti + str.206.

20
 20) 5.Koje su razvojne etape hrvatske uprave nakon 1945. godine i od kada do kada
traju?
 Etapa koncentracije – 1946.-1960.
 Etapa dekoncentracije – 1960.-1974.
 Etapa decentralizacije – 1974.-1991.

21) Koji je režim uspostavljen 1945. godine?

 Staljinistička varijanta režima „partije i države“ – totalitarna diktatura

22) Što obilježava jugoslavensku državnu upravu od 1950-ih godina?

 Prekretnica u shvaćanju uloge državne uprave – napušta se koncepcija da bi državna uprava
trebala neposredno rukovoditi privrednim poduzećima i javim službama – poduzeća se
počinju osamostaljivati + proklamira se radničko samoupravljanje
 Javne ustanove podvrgavaju se režimu društvenog upravljanja
 Po novom konceptu uprava bi trebala svoje funkcije ograničiti na klasične upravne resore
 Želi se smanjiti glomaznost upravnog aparata + dolazi do dekoncentracije upravnog aparata

23) Kako se upravlja privrednim poduzećima i javnim ustanovama/javnim službama?

• Osnovan je prvi radnički savjet u tvornici cementa „Prvoborac“ (1949.)
• Javne ustanove podvrgavaju se režimu društvenog upravljanja – organizacije u kojima se ono
primjenjuje (zdravstvene i kulturne ustanove,fakulteti,škole...) nisu dio državnog upravnog
sistema
• Ipak razločito od privatne djelatnosti jer kod djelatnosti kojima se upravlja po načelima
društvenog upravljanja prevladava javni/opći interes
• Različito i od radničkog samoupravljanja u privrednim poduzećima budući da upravljanje nije
prepušteno isključivo radnom kolektivu – u njemu sudjeluju i predstavnici „društvene
zajednice“

24) Kada se uvodi komunalni sistem i zašto?

 1955. – uvodi se komunalni sistem u kojem općina/komuna dobiva sve važniju ulogu u
upravljanju javnim poslovima → postaje osnovna „društveno-politička zajednica“ –
 Ta je promjena u shvaćanju uloge državne uprave povezana s kritikom političkog
birokratizma koja je provedena 1950-ih

25) Na koje se načine povezuje i usmjerava rad upravnog aparata u etapi

koncentracije?
 Hrvatsku upravu povezuje i usmjerava Vlada – rad Vlade kontrolira
predsjednik/predsjedništvo zajedno s glavnim tajnikom Vlade
 Institucija stupnjevanja upravnih jedinica – drugo sredstvo koordinacije + str.211.

26) Kada je uspostavljena Socijalistička Federativna Republika Jugoslavije?

 1963. – Ustav „povelja samoupravljanja“ – FNRJ u SFRJ

27) Koja su obilježja 1960-ih godina?

 Obilježava ih etapa dekoncentracije – jači položaj Sabora u tzv. skupštinskom režimu
 1963. donesen novi Ustav SFRJ – država preimenovana iz FNRJ u SFRJ i narodne republike u
socijalističke

21
 Tito prvi put javno napada „unitarizam“ u Partiji i državi + obračun s Rankovićem
 Liberalizacija režima – pokušaj izgradnje socijalizma s ljudskim licem
 Režim pokušava pomiriti autonomiju (federalnih jedinica) i jedinstvo (politika bratstva i
jedinstva)
 Ipak dolazi do porasta nacionalnih problema – kraj 60ih → hrvatsko proljeće/maspok – Savka
Dabčević-Kučar i Miko tripalo – ključni karizmatski vođe – težnja za daljnjim federiranjem
federacije → represija zahvaća nositelje liberalizatorskih tendencija (označeni kao
kontrarevolucija

28) Na koje se načine povezuje i usmjerava rad upravnog aparata u etapi

dekoncentracije?

29) Koje novine uvodi novi savezni ustav iz 1974. godine?

 Unose se konfederalni elementi – republike se određuju kao države koje de facto imaju pravo
na odcjepljenje (studeni 1991. – uvažava Badinterova komisija)

30) Na koje se načine povezuje i usmjerava rad upravnog aparata u etapi

decentralizacije?
 Prenosi se niz ovlasti i sa savezne države na republike i autonomne pokrajine – a s republika i
autnomnih pokrajina na osnovne „društveno-političke zajednice“ – općine

31) Koje se pitanje otvora 1980-ih godina?

 Smrt Tita – najvećeg sina naših naroda i narodnosti → otvara se nacionalno pitanje → pitanje
položaja republika u jugoslavenskoj federaciji + počinje ozbiljna ekonomska i politička kriza

32) Koji je bio stav srpskog političkog vodstva na čelu s Slobodanom Miloševićem
spram jugoslavenskog pitanja?
 Jača konzervativna, neostaljinistička i velikosrpska struja → želja za vraćanjem centralističkog
uređenja i uspostavljanje srpske hegemonije + str.214-215

33) Koji je ključni problem nekadašnjeg jugoslavenskog prostora (Balkana)?

 „Zaostalo tlo“ – u svakom pogledu – očituje se u dominantnom rodovsko – plemenskom –
čoporskom mentalitetu – kako prevladati klanski mentalitet i klansku solidarnost? → Kako
prevladati balkanski „plemenski kavez“?! → Bilo kako bilo, za civiliziranje ljudi i uljuđivanje
balkanskog tla trebati će još proći generacije

 POSLOVI I STRUKTURE U TERITORIJALNOM SISTEMU

1. Zašto je potrebno sistematizirati upravne poslove?

2. Od kojih se aktivnosti sastoji sistematizacija?

 Klasifikacija poslova – dioba na vrste po raznim kriterijima
 Grupiranje poslova – obuhvaćanje u skupine s praktičnom svrhom dodjeljivanja pojedinim
upr.org.
 Razgraničenje upravnih poslova – djelatnost rješavanja pitanja koja upravna organizacija ima
obaviti posao u slučaju spora ili nejasnoća

22
 3. Prema kojim je kriterijima moguće klasificirati upravne poslove? Koji je od tih
kriterija primijenjen u hrvatskom pravnom okviru?
 Prema sadržaju – što se radi?
 Klasifikacija po oblicima - RH
 Klasifikaciija po instrumentima - RH
 Klasifikacija po metodama – RH
 Klasifikacija po korisnicima

4. U kojim je slučajevima potrebno provoditi razgraničenje upravnih poslova? Koja su

dva oblika razgraničenja upravnih poslova?
 Problem razgraničenja svakodnevna su pojava u odnosu među skupinama upravnih poslova i
nositeljima koji ih moraju obavljati
 Djelatnost rješavanja pitanja koja upravna organizacija ima obaviti posao u
slučaju spora ili nejasnoća
 Horizontalno→djelokrug i nadležnost (stvarna i mjesna) –
delegacija/supstitcija
 Vertikalno→poslovi širih/užih ter.jed. (centralni i lokalni poslovi)

5) Objasnite razliku između djelokruga i nadležnosti. Koje vrste nadležnosti

razlikujemo?
 Djelokrug – utvrđuje se pri osnivanju upr.org. i određuje se zakonom (generalno određeno
područje)
 Nadležnost – detaljno dodjeljivanje pojedinog upravnog posla/skupine poslova i to s
određenim posljedicama u pogledu odgovornosti za njegovo obavljanje
o MJESNA I STVARNA
▪ Razlika je kvantitativna

6) Što je to sukob nadležnosti?

Sukob nadležnosti – pozitivan sukob nadležnosti – dvije upravne orgnizacije ili više njih prisvajaju
nadležnost – tvrde da su nadležne u jednom te istom predmetu / negativni – odbijaju nadležnost i
neće obaviti posao za koji jedna od njih mora biti nadležna

Do toga dolazi zbog isprepletenosti i složenosti upravnih poslova u teritorijalnim sistemima → u

sukobu arbitrira (donosi odluku) neposredno više tijelo (npr. 2 ministarstva → Vlada)

7) Koje su mogućnosti mijenjanja nadležnosti upravnih organizacija?

 Delegacija – prenošenje nadležnosti s upravne organizacije šire teritorijalne jedinice na
upravnu organizaciju uže (npr. županija → općina)
 Supstitucija – preuzimanje određenog posla koji se nalazi u nadležnosti upravne organizacije
uže teritorijalne jedinice od upravne organizacije šire teritorijalne jedinice
o Oba slučaja / vrste prijenosa su ograničene na one slučajeve koji su izrijekom
predviđeni zakonom
 Od toga treba razlikovati rekviziciju (jedna upravna organizacija za drugu obavlja, na temelju
u pravilu njenog formalnog traženja a katkad i bez traženja prema logici situacije – određene
dijelove poslova iz nadležnosti druge) i supliranje (prijelaz posla s jednog na drugog
službenika unutar iste upravne organizacije)

23
 8) Objasnite razliku između metode generalne klauzule i metode enumeracije. Koje su
prednosti i nedostaci jedne, odnosno druge metode? Koja su moguća rješenja
nedostataka tih dviju metoda? – to su metode razgraničenja između centralnih i
lokalnih tijela
• Metoda generalne klauzule – svi su poslovi lokalni za koje nije, u pravilu pravnim propisom
ustanovljeno da su centralni – RH – OPĆA PRETPOSTAVKA U KORIST LOKALNIH POSLOVA
o Prednosti – potiče lokalnu inicijativu (i autonomiju) – lokalna uprava ne treba čekati u
slučaju proširenja javnih funkcija na daljnje ovlasti crntralnog državnog tijela
o Nedostaci – nije dobra za siromašne zajednice/općine – još će više zaostati u razvoju
jer ih ništa neće upućivati da razviju svoje sposobnosti, potiče neodgovornost
upravnih organizacija šire teritorijalne zajednice (unaprijed ih oslobađa svih obveza
oko obavljanja poslova)
o RJEŠENJE : mjere usmjerenih subvencija (novčana sredstva stavljaju se na
raspolaganje upravnim organizacijama lokalnih zajednica za, od centralnih upr. tijela
točno određenu a nerijetko i kontroliranu svrhu)
• Metoda enumeracije – presumcija je na strani centralnih poslova – lokalni su samo oni
poslovi koje odgovarajuće tijelo šire zajednice izrijekom kao takve označi (enumerira kao
lokalne poslove)
o Prednost – u sredini gdje su općine siromašne tek postupno lokalnim zajednicama
povećati opterećenje + zadržat će se odgovornost šire teritorijalne zajednice (države)
za lokalne poslove i omogućiti da stručnost i drugi izvori mogućnosti kojima raspolažu
tijela centralne drž.upr. budu iskorišteni u lokalnim zajednicama
o Nedostaci – ograničava lokalnu inicijativu + težnja prema centralizmu, komplicirana u
primjeni (svakan promjena lokalne nadležnosti mora uočiti na centralnom nivou)
o RJEŠENJA : varijante da se lokalne upr.org. tretiraju kao vrsta podružnica centralnih
upravnih tijela ili da centralne upr.org. s lokalnim sklapaju određene ugovore o tome
kakve će poslove obavljati lokalne organizacije

9) Objasnite razliku između lokalnih, centralnih i centralnih poslova s lokalnim

elementima. Na koje se načine može organizirati obavljanje centralnih poslova s
lokalnim elementima? Koje su prednosti i nedostaci navedenih načina obavljanja
centralnih poslova s lokalnim elementima?

Stvaranje i održavanje vojske je centralni posao – ipak evidencija vojnih obveznika može se obavljati
samo na licu mjesta (u lokalnim jed. / a ne u sjedištu centralnih organa državne uprave)

A) Politička decentralizacija
a. Prednost : centralna upravna tijela koja su odgovorna za izvršenje poslova u cjelini
zadržavaju kontrolu nad svakim njegovim djelom
b. Nedostatak : tzv. dvostruki upravni kolosjek – jednaki se poslovi nepotrebno rade na
2 mjesta po dva puta- naracionalno i skupo
B) Upravna dekoncentracija/decentralizacija

10) Koji su kriteriji lokacije upravnih poslova?

 Gdje bi koji posao po sadržaju i drugim značajkama bilo najpraktičnije, najekonomičnije i
svrsisodno obavljati (zdravstvena, hidrometeorološka, financijska...)
1) Korisnici – posebno se odnosi na javne službe koje su po prirodi usmjerene na korisnike,
npr. služba hitne zdravstvene pomoći – gubi smisao ako u određenom roku ne može biti na
mjestu gdje je potrebna

24
2) Predmet službe – npr. ako carinska služba ne nadzire mjesta preko kojih prolaze tokovi robe
u zemlju i iz zemlje – nedostaje jedan od bitnih uvjeta za uspješno izvršavanje zadatka
3) Sredstva – lokacija sredstva → npr. šumarija u blizini šuma – taj kriterij dobiva univerzalni
značaj u pogledu općeg državnogg oblika upravnih sredstava (novca) – jedno od ključnih
pitanja svake upravne lokacije na kojem se mjestu koncentriraju dostatna financijska sredstva
za pojedinu upravnu djelatnost (financijski čimbenik nerijetko dolazi u sukob sa čimbenikom
blizine korisnika upravne službe)
4) Potrebe – niz potreba koje se zadovoljavaju djelatnošću javnih službi a koje izviru iz prostorno
definirane situacije (vodovod,kanalizacija,plin...+regionalno urbanističko planiranje,
ekonomsko planiranje...) – djelatnost zadovoljenja takvih potreba ne može biti neovisna o
mjestu gdje one nastaju

11) Koje su suprotnosti u upravnoj strukturi?

1. Diferencijacija/dioba → integracija/jedinstvo (ekspancija / ograničenje ekspanzije) +
suprostnost između plana (centripetalni faktor) i izvršenja (centrifugalni faktor)
2. Funkcija → hijerarhija
3. Centralizacija → decentralizacija
4. Pojedinačno djelovanje → kolektivno djelovanje
5. Vanjske (linijske) organizacijske jedinice → unutarnje (štapske) organizacijske jedinice

12) Koje su vrste struktura?

 Monokratska – Weber – omogućuje optimalno razvijanje preciznosti, brzine,
nedvosmislenosti, kontinuiteta...
 Kolegijalna – kolegijalni rad je manje precizan i sporiji – umanjuje se osjećaj odgovornosti
pojedinca + otežava utvrđivanje odgovornosti → temeljni argument → potreba ujedinjenja i
obavljanja poslova na jednom mjestu koji spadaju u djelokrug 2 ili više upr.org. – omogućuje
svestraniju informaciju i potpunije „pretresanje“ pojedinog pitanja, veća objektivnost i
nepristranost

 DRŽAVNA UPRAVA RH
1. Kako je izgledalo ustrojstvo (struktura) republičke uprave SRH?
 1980-ih
1. Republički organi uprave – regulativni poslovi vlasti
- Republički sekreterijati
- Republički komiteti
- Republičke uprave – zavodi kao republičke organizacije
2. Republičke organizacije

2) Koje su ključne odrednice obilježile formiranje državne uprave RH 1990-ih godina?

 Unatoč političkoj potrebi za naglašavanjem diskontinuiteta spram bivšeg režima – objektivne
okolnosti nameću nužnost faktičnog preuzimanja ne samo većeg dijela upravnog osoblja
nego i metoda rada, postupaka pa čak i obrazaca ponašanja u tadašnjim upravnim organima
 Velikosrpska agresija i rat početkom 90-ih – nametnuli potrebu da se RH pripremi za obranu
+ nužnost da se barem formalno poštuju ograničenja koja su postojala u Ustavu SFRJ
 Proglašenje nezavisnoti → čitav spektar problema kojim se bavi državna uprava jedne
samostalne države (uspostava carinske, diplomatske, konzularne, službe...do patentnog
ureda) – učinjene improvizacije i pogreške

25
 Usporedo s borbom za očuvanje teritorijalnog interiteta zemlje (angažiran najveći dio
državnih uravnih kapaciteta) brzopleto pokrenut proces promjena u društveno-ekonomskom
sistemu (pretvorba društvenog vl. u državno pa u privatno) – tajknizacija politički podobnih
ljudi
 1992. Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi – provedena radikalna promjena upravno-
teritorijalne podjele nacionalnog teritorija →unatoč upozorenju da se to u ratnim
okolnostima i bez ozbiljne stručne pripreme ne čini

3) Kako je teklo ustrojavanje tijela državne uprave?

 Državnim osamostaljivanjem preuzeti su poslovi koje su do 90' obavljali republički organi
uprave i republičke organizacije + preuzima nove poslove koji se do tada nisu obavljali jer su
bili u nadležnosti savezne uprave (npr. obrana i vojska)
 Nova zakonska regulativa više ne poznaje dotadašnje nazive organa (sekreterijate i komitete)
→ umjesto njih uvodi se termonologija kakva postoji u drugim demokratskim zemljama –
ministarstva – ona su nedvojbeno osnovni kostur državne uprava – u svakoj državi imaju
najveću važnost u pripremanju i oblikovanju važnih zakonitih i drugih akata
 Ministarstva se ustrojavaju za obavljanje poslova državne uprave u pravilu više upravnih
područja (stari naziv resori)
 U sastavu ministarstva ustrojavaju se najmanje 2 upravne organizacije → 1) uprave –
provedba državne politike,neposredna provedba zakona i upravni nadzor 2) zavodi – stručno-
analitički poslovi, viši stupanj samostalnosti 3) inspektorati – inspekcijski nadzor s višim
stupnjem samostalnosti u radu
o Posebnim se zakonom u sastavu ministrastva ustrojavaju ravnateljstva, uredi i druge
upravne organizacije s posebnim ustrojstvom, načinom rada i stupnjem
samostalnosti
o Ravnatelj rukovodi upravnom organizacijom u sastavu ministarstva – uprave, zavodi,
ravnateljstva i uredi, odnosno inspektor za inpektorate → navedeni rukovodeći
državni službenici za svoj su rad odgovorni nadležnom državnom tajniku, ministru i
Vladi RH

4) 2. Prema kojem je kriteriju izvršena klasifikacija poslova državne uprave?

 Prema kriteriju oblika – tijela državne uprave (ministarstva i drž.upr.org.)
obavljaju poslove državne uprave → provedba zakona, prijedloga uredbi i
prijedloga drugih akata Vlade, izrada nacrta strateških i planskih
dokumenata, praćenje učinkovitosti provedbe zakona, uredbi i dr. akata
Vlade, neposredna provedba zakona, upr. nadzora i dr. upr. i sl. poslovi
 Ta klasifikacija obuhvaća izvršenje zakona, represivnu djelatnost (za nju je
ovlaštena policija), upravni nadzor itd. – prihvaćena u našem Zakonu o
sustavu državne uprave

5) Koje poslove obavljaju tijela državne uprave?

 Ministarstva i državne upravne organizacije obavljaju poslove državne uprave
 Provedba državne politike (npr.izrada prijedloga zakona), neposredna provedba zakona,
upravnog nadzora te drugi upravni i stručni poslovi

26
 6) Koji poslovi predstavljaju neposrednu primjenu zakona?
 Tijela državne uprave, neposredno primjenjujući zakone i druge propise rješavaju →
 U upravnim stvarima (donose rješenja u upravnom postupku), vode propisane evidencije i na
temelju njih građanima izdaju uvjerenja i druge potvrde
7) 3. Što su provedbeni propisi? Tko ih i pod kojim uvjetima donosi?
 Pravilnici i naputci za provedbu zakona i drugih propisa – donose ih ministri/državni tajnici
središnjih državnih ureda/glavni ravantelji državnih zavoda – kada su zakonom na to
izrijekom ovlašteni i u granicama dane ovlasti
 Pravilnik – potanje se razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene
 Naputak – detaljnije propisivanje načina rada u tijelima državne uprave te način obavljanja
povjerenih poslova državne uprave

8) Što je to upravni nadzor? Tko ga provodi? Što se osobito nadzire u okviru upravnog
nadzora?
 To su nadzorni postupci, mjere i radnje kojima se osigurava zakonitost i pravilnost u
obavljanju poslova državne uprave
 Provede ga tijela državne uprave – svako više upravno tijelo
 Osobito se nazdire : A) zakonitost općih akata B) zakonitost i pravilnost rada te postupanja
prema građanima i drugim strankama C) sposobljenost službenih osoba za neposredno
obavljanje poslova državne uprave

9) Što je to inspekcijski nadzor? Tko ga provodi? Tko sve može biti zahvaćen
inspekcijskim nadzorom?
 Tijela državne uprave provode inspekcijski nadzor – samo nadležna inspekcijska tijela
 Nadzorni postupci kojima se provodi izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način
rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba + poduzimanje propisanih mjera i radnji kako bi se
utvrđeno stanje i poslovanje uskladilo sa zakonom i drugim propisima

10) Kako su ustrojena tijela državne uprave?

1. Ministarstva → 16 (m. financija, obrane, vanjskih i eurpskih poslova, unutarnjih poslova,
pravosuđa i uprave, turizma i sporta, poljoprivrede, regionalnog razvoja i fonodova Eu...)
2. Državne upravne organizacije → 12 (središnji državni uredi, državne uprave, državni zavodi)

11) Koje funkcije unutar pojedinih tijela su političke, a koje rukovodeće upravne? Po
čemu razlikujemo te funkcije?
 Ministar – po funkciji član Vlade – poslovi nositelja funkcije vodstva

12) Objasnite instituciju stupnjevanja.

→str.211.

13) Koje su ovlasti čelnika u tijelima državne uprave?

 Čelnik ministrastva je ministar – čelnik državne upravne organizacije je državni tajnik / glavni
ravanatelj / glavni državni inspektor
 Donosi provedbene propise i naredbe kada je na to izrijekom zakonom ovlašten,predstavlja,
upravlja i rukovodi tijelom državne uprave
14) Objasnite strukturu horizontale povezanosti državne uprave.
 Str. 235.

27
 15) Objasnite vertikalnu strukturnu razvedenost i povezanost.
 Str.235.
16) Koje su mjere poduzete u svrhu reforme hrvatske državne uprave?
→mjere u skladu s europskim standardima – preuzeta obveza da će se djelovanje uprave
temeljiti na načelima vladavine prava, pravne države, pravne sigurnosti, transparentnosti,
odgovornosti i djelotvornosti
17) Koji su ključni problemi hrvatske državne uprave?
 Rak rana hrvatskog društva i države → korupcija i nepotizam – očit izostanak političke volje
da se isto riješi
 Glomazan upravni aparat na svim razinama, neracionalnost i neefikasnost ministarstva,
prevelik broj agencija koje treba ukinuti ili spojiti
 Uprava u „predweberskom“ stanju – ne funkcionira na temelju dosljedne primjene propisa –
nije dostigla weberijanski tj. tradicionalni model profesionalne, nepristrane i efikasne uprave

 POLOŽAJ HRVATSKE JAVNE UPRAVE U EUROPSKOM UPRAVNOM PROSTORU

1) Što je to Europska unija (EU) i zašto je stvorena? Objasnite pretpovijest EU?

 EU – nadnacionalna integracija europskih država sui generis radi promicanja mira i
blagostanja
 Zajednica država koje djele set zajedničkih vrijednosti i načela (poštivanje ljudskog
dostojanstva, vladavina prava, pravna država, individualna sloboda...)
 Pretpovijst EU vezana je za nastojanja da se na europskom kontinentu spriječe već viđene
tragedije – govor W. Churchilla 1946. o savezništvu između Francuske i Njemačke kroz
institucionalno povezivanje zapadnoeuropskih demokratskih država (bez VB) – ta će
integracija osigurati mir, miroljubivu suradnju i sigurnost svim državama
 1948. – Haag – Haški kongres → usvojena rezolucija kojom se europskim narodima upućuje
poziv za stvaranje ekonomske i političke unije – na tom tragu 05.05.1949. osnovana je MO
Vijeća Europe (Council of Europe) sa zadaćom očuvanja i promicanja demokracije, zaštite
ljudskih prava, medijskih sloboda i vladavine prava
 Materijalna potpora SAD-a – žele stvoriti „tampon zonu“ naspram SSSR-a kako bi spriječili
prodor „komunizma“ na zapad – opasnost od sovjetskog utjecaja – Marhallov plan / Plan
europske obnove → institucionalni okvir bio je stvaranje Organizacije za europsku
ekonomsku suradnju → OECD → rezultat : EZUČ - Jean Monnet i Robert Schuman
 1957. – dva Rimska ugovora – EEZ – ugovor o europskoj ekonomskoj zajednici i EUROATOM –
ugovor o europskoj zajednici za atomsku energiju
 Sintagma EZ rabi se sve do stupanja na snagu Ugovora o EU iz Maastrichta 1993. – osnovana
ekonomska i monetarna unija + zaočet i put prema zajedničkoj valuti (euro) → pod
navedenom sintagmom podrazumjevale su se 3 zajednice utemeljene Pariškim i Rimskim ug.

2) Koje pogodnosti donosi članstvo u EU?

 Riječ je o zajednici u kojoj među njezinim članicama od 45' nije bilo niti jednog oružanog
sukoba + cijeli niz pogodnosti koje nisu pitanje života i smrti
 Nepostojanje „birokratskih“ zapreka pri putovanju iz zemlje u zemlju, kompliciranih deviznih
režima, troškovi mnogih novčanih transakcija su (na veliku žalost mjenjačnica) osjetno pali,
prevladane su međusobne „vječite“ svađe oko ribolovnih kvota, rješeno je pitanje
radioaktivnog otpada – samostalno niti jedna DČ nije uspjela riješiti ovaj problem

28
  Uz potporu EU grade se autoceste, zgrade, mostovi, instituti za istraživanje + subvencionirana
poljoprivreda (veliki novčani iznosi)
 Sloj mladih obično dobro obrazovanih Europljana nije „zatvoren“ u svojoj matičnoj državi –
rođenje u jednoj, školovanje u drugoj, život u trećoj – zadržavanje svijesti o naciji u kojoj su
se rodili ali njihovi životi su vezani za EU kao cjelinu

3) Koji su problemi EU-a? Na koji problem upućuje Jürgen Habermas?

 Europske institucije pate od legitimacijskog ili demokratskog deficita → kroničan
o Samo 42% građana ima povjerenja i institucije EU – uzrok je npr. i uporaba jezika u
dokumentima poput Lisabonskog ugovora – čak i ustavni pravnici imaju problema s
razumijevanjem (Lisabonski ugovor – prihvaćen umjesto ustava)
 Skolonost Komisije da se mješa u svakodnevicu Europljana
o Unija polaže pravo da regulira : zajedničko tržište, ključna područja poljoprivrede,
zdravstvene, industrijske, regionalne, obrazovne, mirovinske i politike maloljetnika
o „ni jedno polje ne ostaje netaknuto i nitko ne ostaje pošteđen“
o „Omniozna klauzula fleksibilnosti“ (Unija – proizvoljno širenje nadležnosti)
o „poplava“ propisa i ambicija da se de facto svaki aspekt života građana normira →
rezultat toga je i Acquis communautaire („monstruozna zbirka propisa koju nitko živ
nije pročitao“) – iz godine u godinu se povećava
 Nadziranje građana – na tragu Orwellove 1984 (str.240.)
 Prosječni građanin teško se snalazi u toj poplavi upravnih i drugih institucija te njihovih
čelnika, odnosno, predsjednika, potpretsjednika, povjerenika...
 Jurgen Habermas → upozorenje na legitimacijski deficit nadnacionalne integracije kao što je
EU – čini se očitim da EU ne može podnijeti titulu „kontinentalne demokracije“
o S legitimacijskim deficitom suočene su i nacionalne države – više-manje odavno
uplete u međuzavisnosti „iznimno“ povezanoga svjetskog društva
o Globalno se društvo, poput nacionalnih društava, integrira putem istih medija – moć,
novac i komnikacije
o „Zbog čega bi ustroj, uspješno primjenjen sredstvima 'politike i prava' na nacionalnoj
razini, morao neuspješan izvan i iznad nje?“ – ne postoje nikakvi društveno-
ontologijski razlozi za to da bi građanska solidarnost i mogućnost upravljanja
političkim ustrojem morali stati na nacionalnim granicama
o Habermas – zalaže se za europsko građantvo – uvjereni europejac i optimist u
pogledu budućnosti EU-a – upućuje na važnost nacije ali i na rušilačku snagu
nacionalizma (ideologijski inženjering 19.st. čiji vjek trajanja upravo istječe)
 Prijeteća snaga etničkih nacionalizama (i neofašizama) – nacionalizam je i nadalje najmoćnija
ideologija a to će vjerovatno i ostati u 21.st.
o Glavna opasnost za EU

4) Što je to europski upravni prostor?

To je skup načela i standarada organzacije i funkcioniranja javne uprave te pružanja javnih usluga
građanima tijela EU-a i država članica propisanih pravom / možemo ga definirati i kao svojevrsno
ozračje i okoliš što proizlazi iz EU politika i pravnih normi koje podrazumjevaju aktivnu ulogu uprava
država članica. Unija je ponajprije ekonomska integracija (od početka 4 temeljne ekonomske slobode
– slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala) mada se postupno stvara europski socijalni i
određenoj mjeri upravni prostor

29
 5) Koje pristupe europskom upravnom prostoru razlikujemo?
 Geografski
 Normativni
 Kulturološki
 Politički
 Socijologijski
 Komparativno – upravni
6) Što su to načela javne uprave i dobrog upravljanja i koje skupine načela
razlikujemo?
 Načela javne uprave i dobrog upravljanja – najmanji zajednički nazivnik javnih uprava
demokratskih zemalja – iste političke i etičke vrijednosti
1) Prva se odnose na javne službenike (načelo profesionalnosti, nepristranosti,
lojalnosti, diskrecije...)
2) Na neophodne značajke javne službe ali i ljude u javnoj upravi (načelo nezavisnosti,
odgovornosti, stalnosti, dostupnosti, promptnosti, otvorenosti, transparentnosti...)
3) Na kvalitetu postupka i procedura (načelo pouzdanosti, predvidljivosti,
jednostavnosti, jasnoće)
 Vladavina prava, otvorenost,transparentnost, odgovornost i učinkovitost, djelotvornost –
pravni standardi
 Načelo proporcionalnosti, sudjelovanja, usklađenosti – upravni standardi

/ druga skupina načela – odnosi se na javne službe i kvalitetu javnih usluga

7) Kada je RH primljena u članstvo Unije i što obilježava razdoblje nakon pristupanja

Hrvatske u punopravno članstvo Unije?
• 01.07.2013. – RH primljena u punopravno članstvo u EU
• Razdoblje nakon je obilježeno nastavkom sveobuhvatne krize hrvatskog društva i države + uz
to i fašizacije
• Reforme koje su conditio sine qua non za izlazak iz krize ili se ne provode ili se provode
parcijalno (s figom u džepu)
• Načela javne uprave i dobrog upravljanja još nisu zaživjela u svakodnevnom radu uprave +
očita korupcija i nepotizam – državna i javna uprava još uvijek nisu dostigle europske
standarde – a lokalnu upravu tek čekaju reformski zahvati
• Umjesto europejizacije još uvijek caruje balkanizacija
• Političke elite na kojima je glavna odgovornost za reformu javne uprave – u posljednjih 30
godina državne neovisnosti, nisu bile na razini povijesnih izazova → ali ni javna uprava nije
bila kapacitirana i spremna provesti nužne reformske zahvate

30
 PROBLEMI LOKALNOG UPRAVLJANJA
1. Objasnite pojmove lokalne zajednice i lokalne jedinice.
 Lokalna zajednica – zajednica ljudi povezanih zajedničkim potebama, tradicijom i identitetom
u prosotu koji im omogućuje izravan dodir i komunikaciju – solidarno povezivanje
o obilježja su joj određeni geografski prostor, smatra je se jednim dijelom državnog
teritorija (različite veličine), stanovništvo, u njima se odvijaju određene različite
aktivnosti (različite vrste poslova) – zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva
(odvoz smeća, socijalna skrb, groblja, osnovno obrazovanje...) + poslovi kojima se ne
pridodaju takvi atributi (npr. financije, obrana...)
o kod organizacije država na većem području → zajednice koje se integriraju
postojanjem državnog monopola legitimne fizičke sile (a ne osjećajem pripadnosti
kao u predržavnim zajednicma)
 Lokalna jedinica – u tom momentu se može govoriti o pojmu lokalne uprave – brane interese
svojih članova ali ne od opasnosti i ugrožavanja izvana nego od centralnih državnih vlasti –
vlada suglasnost da da je vitalan sistem lokalne samouprave sastavni dio reprezentativnog i
odgovornog djelovanja liberalno-demokratske države

2. Što obuhvaća pojam lokalne uprave?

 Obuhvaća reginalne jedinice i lokalne jedinice u užem smislu
 Lokalne jedinice dijele se na osnovne (na njima je glavni teret lokalnih službi) i najniže (glavne
kontaktne točke između upravnog sistema i građana)
 Dvije značajke po kojima se razlikuje od centralne državne uprave :
1. Specifičnost odnosa vlasti i uprave u lokalnim jedinicama je u njihovoj većoj isprepletenosti i
tješnjoj povezanosti
2. Oblici i metode sudjelovanja građana u političkim procesima u lokalnim zajednicama također
su brojniji
3. Koja su obilježja lokalne zajednice?
 određeni geografski prostor – jedan dio državnog teritorija + stanovništvo + odvijanje
određenih zajedničkih aktivnosti (zadovljenje potreba lokalnog stanovništva) + institucije
(političke i upravne)
4. Koja tri sloja postoje u lokalnim jedinicama?
 Političko – predstavnički
 Upravni
 Izvršni (kao veza i razgraničenje prva dva)
5. Koja je razlika u njihovoj ulozi u odnosu na državnu/nacionalnu razinu?
 Politička tijela na lokalnoj razini sudjeluju u većoj mjeri u neposrednom upravljanju,
organiziranju i obavljanju upravnih poslova →to približava i upravne organe vlasti – suradnja
je neposrednija, simbioza uža, stoga je teže odvajati vlast od uprave na lokalnoj razini nego
na centralnoj

6) Koje su karike/elementi na prijelaznom lancu u lokalnim razmjerima i koje sisteme
razlikujemo?
 Sistem neposrednog odlučivanja svih građana
 Skuštinski sistem
 Sistem izvršnih odbora
 Sistem pojedinačnog funkcionara/dužnosnika

31
 7) Koja su obilježja sistema neposrednog odlučivanja svih građana i u kojoj je državi
primijenjen? Koje je osnovni problem toga sistema?
 U svim kantonima postoji jednostupanjska lokalna samouprava → općina – jedan tip /
jednostipska/monotipska – kantoni su kao i općine jednakopravni (neovisno o broju
stanovnika i veličini područja) s tom razlikom da je manja zastupljenost polukantona u
zakonodavnom tijelu Konfederacije
 Kantoni imaju svoje ustave i u svemu su samostalni (svemu što nije u suprotnosti sa saveznim
ustavom)
 Kotarevi postoje u većini kantona, ali oni su oblik upravne decentralizacije
 Najviše tijelo odlučivanja je skup svih aktivnih građana s pravom glasa→doviva na snazi
neposredna demokracija u političkom i pravnom sustavu Švicarske Konfederacije
 Vrhovno tijelo lokalnog upravljanja je komunalna skupština
 Švicarska lokalna uprava – njihov regionalizam i sustav lokalne samouprave tradicionalno su
najdemokratičniji ustroj teritorijalne demokracije u Europi
 PROBLEM : relativno slab odaziv birača lokalnim skupštinama – sve slabosti predstavničkog
tijela i to u ekstremnom obliku → glomazni i teško pokretni u radu, sastajanje rijetko (bez
kontinuiteta)
8) Što obilježava »skupštinski« sistem i u kojoj je državi prisutan? Koji je ključni
problem »skupštinskog« sistema i kako se nastoji riješiti?
 Engleska lokalna uprava
 Lokalnom predstavničkom tijelu nastoji se osigurati dominantan utjecaj u lokalnom
upravljanju
 Engleska samouprava organizirana je u ruralnom djelu zemlje u tri stupnja 1) župa/parish
(najniža razina organiziranja) 2) kotar/district (osnovna razina) 3) regionalna grofovija/okrug /
county
 U većini lokalnih jedinica građani na općim izborima biraju svoje predstavnike u vijeće na 4
godine – u lokalnim izborima aktivno sudjeluju politčke stranke, stvarna vlast u lokalnim
jedinicama je u rukama gradskog vijeća odnosno kolegijalnih izvršnih tijela (odbora) – glavni
razlog formiranja odbora je rasterećenje vijeća od poslova lokalnog upravljanja
 Djelokrug vijeća bitno se razlikuje ovisno o vrsti lokalne jedinice
 Važnost posebnog upravnog dužnosnika → svojom funkcijom opće upravne koordinacije
bitno pridonosi integraciji lokalnog sistema
 PROBLEM : problem koordinacije – pitanje kako postići optimalnu mjeru samostalnosti
odbora a istodobno osigurati njihovu međusobnu kooperaciju i skladno funkcioniranje
sistema kao cjeline ?
 RJEŠENJE : postizanje koordinacije djelatnošću vijeća – u pogledu tehničkog aspekta →
lokalni administrator (male lokalne jedinice) / u većim će lokalnim jedinicama jedan odbor uz
svoje redovne zadatke preuzeti i dio poslova koordinacije (u pravilu financijski odbor) + važan
forum koordinacije je i odbor za politiku i resurse
9) Što obilježava sistem izvršnih odbora?
 Skandinavske zemlje – Švedska, Norveška, Finska i Danska
 Logički se vezuje uz skupštinski
 Preferiraju kolegijalno vodstvo, kolegijalne izvršne strukture

32
 10) Koje su karakteristike ustrojstva lokalne vlasti u švedskim lokalnim jedinicama?
 Švedski sustav lokalne samouprave izgrađen je u 2 stupnja
o Osnovna razina – kommuner – 290 općina
o Drugostupanjska/regionalna razina – landsting – 18 grofovija/okruga + dvije regije
 Najvažnije tijelo u općinama, okruzima i regijama je predstavničko tijelo (vijeće) čiji se članovi
biraju na mandat od 4 godine – vijeće imenuje odbore koji su odgovorni za pojedinu službu /
područje + odlučuje o budžetu,lokalnim porezima,općim ciljevima...
 Ključno tijelo → izvršni odbor čiji su članovi predstavnici stranaka koje su ušle u vijeće i to
proporcionalno njihovoj snazi u vijeću
 Švedske općine nemaju načelnika / izvršni odbor ima predsjednika koji je vodeći lokalni
olitičar – ali sve odluke članovi odbora donose zajednički
 U švedskim lokalnim jedinicama strogo su odjeljene političke od profesionalnih,,
administrativnih funkcija → predsjednik odbora (uloga političko vodstvo) ne može biti na
čelu upravnog aparata lokalne jedinice – na njegovom je čelu profesionalni službenik

11) Koja su obilježja ustrojstva vlasti u austrijskim lokalnim jedinicama?

 Sistem izvršnih odbora sa značajnim primjesama sistema pojedinačnog izvršnog funkcionara
 Beč kao glavni grad ima dvostruki status i pokrajine i osnovne lokalne jedinice
 Pokrajine istovremeno predstavljaju međustupanj između lokalne i centralne (savezne)
razine vlasti
 Osnovna je karakteristika austrijskog sustava lokalne samouprave fragmentacija – odnosno
velik broj malih lokalnih jedinica - njima ustav omogućuje povezivanje u asocijacije radi
zajedničkog obavljanja poslova
 Između općina i provincija postoje kotarevi – administrativne jedinice bez samoupravnih
ovlasti čija je zadaća implementacija saveznih i pokrajinskih zakona (upr. decentralizacija)
 U lokalnim jedinicama predstavničko tijelo je lokalno vijeće a u gradovima s posebnim
statusom to je gradsko vijeće (zastupnici se biraju na mandat od 5 ili 6 godina)
 Izvršna funkcija podijeljena je između poglavarstva/gradskog senata (kolegijalno izvršno
tijelo) i gradonačelnika

12) Koja su obilježja komisijskog modela gradske uprave i gdje ga nalazimo?

 SAD, američka lokalna uprava – vrsta odborskog sistema
 Jednostavnost – osnovna prednost ovog modela – nema podjele legislativne i egzekutivne
funkcije s odgovarajućom ravnotežom vlasti kao na državnoj i saveznoj razini
 Komisija je predstavničko i izvršno tijelo a svaki njezin član je na čelu jednog od gradskih
upravnih odjela – time je najdosljednije proveden princip jedinstva vlasti
 Gradonačelnik nema posebnih ni velikih ovlasti osim zastupanja grada i koordinacije ostalih
članova komisije
 Prednosti : jednostavnost, koncentracija ovlasti i odgovornosti u malobrojnim kolegiju,
povezanost političkog odlučivanja i operativnog vođenja gradskih upravnih službi, veći
stupanj profesionalnosti i poslovnosti u vođenju gradske uprave u usporedbi sa sistemom
načelnika → glavne slabosti su nedostatak upravnog koordinatora, nestručna uprava,
spajanje političke i upravne funkcije te nepostojanje odgovarajućeg političkog vodstva grada

33
 13) Koja su obilježja sistema pojedinačnog funkcionara/dužnosnika?

Monokratski tip izvršnog sloja – izvršna je vlast dodijeljena u ruke pojedinačnom dužnosniku koji je
isključivo ovlašten za vođenje lokalne uprave

2 varijante monokratskog tipa izvršnog sloja : 1) POLITIČKA 2) UPRAVNA

Politička – karakteristična za Francusku koja ima sve atribute unitarne i centralističke države –
upravni sistem se temelji na općinama kao najnižim i temeljnim upravno-političkim jedinicama

14) Kako je organizirana vlast u francuskim komunama?

 Departmani – jedinice na provincijskoj razini / jedinice drugog stupnja (najveći Pariz) –
odgovara okrugu – samoupravne jedinice → podijeljeni na arondismane
 Arondismani – oblik upravne dekoncentracije – nisu samoupravne jedinice – odgovaraju
kotaru – za svoj rad odgovaraju pod-perfektu i perfektu
 PREDSTAVNIČKO TIJELO u komunama → komunalno vijeće – glavni forum odlučivanja
(donosi formalne akte, budžet...) – samostalnost vijeća ograničena – sve važnije odluke prije
izvršenja podliježu kontroli perfekta/potperfekta
 GRADONAČELNIK – bira ga vijeće iz stranke koja je dobila najviše glasova na izborima – ima
odgovornost kao predstavnik države a ne samo lokalne zajednice
 NAČELNIK – dominantna ličnost u komuni – vijeće djeluje kao manje-više kontrolna instanca
spram njega

15) Kako je organizirana vlast u talijanskim komunama?

 U općinama postoji komunalno vijeće – predstavničko tijelo u koje građani biraju
predstavnike na lokalnim izborima
o Donosi statut, završni račun općine, budžet, uvodi lokalne poreze i prireze...
 Broj članova vijeća ovisi o veličini komune
 Gradonačelnik – bira se na lokalnim izborima od 93' – prije toga ga je biralo vijeće – vijeće mu
može izglasati nepovjerenje
o Predstavlja komunu, organizira i nadzire rad lokalnih upravnih službi i ureda,
osigurava izvršenje općih akata vijeća...
 Uz vijeće djeluje i uže tijelo – Odbor – članove bira načelnik
o Sve nadležnosti koje ne ulaze u nadležnost vijeća, načelnika i tijela mjesne
samouprave → isključiva nadležnost donošenje pravilnika o radu lokalnih službi i
ureda

16) Kako je organizirana vlast u nizu američkih gradova?

 Gradsko vijeće (council) i načelnik (mayor)
 Taj tip gradske uprave prevladava u malim i velikim gradovima
 Načelnika biraju građani na općim izborima (ključne su političke kvalifikacije kandidata za
položaj gradonačelnika)

17) U čemu je razlika između sistema »jakog« i »slabog« načelnika?

 Razgraničenje kompetencije između vijeća i načelnika je glavni problem sistema
pojedinačnog dužnosnika – odnos ovisi o sistemu jakog / slabog načelnika (koji je prihvaćen)
 „jak načelnik“ – najčešće prihvaćen u velikim gradovima – njegov položaj pojačan + imenuje i
razrješava sve glavne upravne funkcionare pa čak i neke upravne službenike, priprema lokalni

34
 budžet i podnosi ga na odobrenje vijeću, naređuje isplate→ ovlašten je kontrolirati i
koordinirati rad lokalnih upravnih organizacija
 „slab načelnik“ – najčešće u manjim gradovima – malo upravnih ovlasti i nema mogućnost
postavljati i smjenjivati upravne funkcionare na čelu pojedinih službi, ako su mu te ovlasti i
dane, obično se zahtjeva da njegova postavljanja naknadno odobri vijeće – nema ni značajih
financijskih ovlasti
18) Objasnite upravnu varijantu monokratskog tipa izvršne strukture? Koje su njegove
prednosti, a koje moguće slabosti?
 Najpoznatiji primjer iz prakse SAD-a – većina američkih gradova (10 000 – 5 pola mil.
stanovnika) ima instituciju gradskog upravitelja – kooridinira rad gradskih upravnih službi i
brine se o izvršavanju odluka vijeća – obilježje je stručnost / izvorna nepolitiziranost
 Od menadžera se očekuje da, koristeći se metodama vođenja privrednih poduzeća upravljaju
gradovima – city manager raspolaže svim personalnim ovlastima u gradskoj upravi, izrađuje
prijedloge gradskog budžeta
 U menadžerskom sistemu upravljanja gradsko vijeće ima ulogu lokalnog političkog
predstavništva
 Prednosti : veća uspješnost u obavljanju javnih gradskih službi nego u ostalim tipovima,
utjecaj tehničke koordinacije gradske uprave koncentriran je na jednom mjestu (gradskom
upravitelju), ekonomičnost, stručnost menadžera i njegova osoblja, smanjnje korupcije,
politika zapošljavanja ljudi u gradu na temelju njihovih sposobnosti i obrazovanja...
 Nedostaci : veliko opterećenje gradskog upravitelja, nedostatak formalnog političkog vodstva
u gradu i demokratičnost u usporedbi sa sistemima u kojima su lokalni funkcionari izabrani,
visoki troškovi za plaće menadžera...

19) Koje uvjete mora zadovoljiti podjela državnog teritorija na uže jedinice?
1. Obuhvatiti čitav državni teritorij bez ostatka (izvan teritorijalne podjele ne smije
ostati niti jedno područje ma koliko bilo rijetko naseljeno)
1. Zahtjev zbog toga što su lokaln jedinice i instrument ostvarivanja nekih
državnih funkcija (npr. prikupljanje poreza ostvaruje se „na terenu“ putem
organa lokalnih jedinica
2. + ostvarivanje demokratskog političkog načela da svim građanima treba
omogućiti ostvarivanje prava na lokalnu samoupravu
2. Približiti se što većoj jednakosti – po veličini i položaju između jedinica iste razine i
vrste
1. Zahtjev proizlazi iz općeg načela jednakosti i ravnopravnosti – temeljna
načela demokratskog političkog poretka
2. Ako su lok.jed. iste razine i vrste međusobno izjednačene građani će imati
jednaka prava i odgovornosti u lokalnom upravljanju bez obzira na to u
kojoj sredini žive
3. Postići što veću ekonomsko-financijsku samostalnost svih jedinica
1. Inače će ovisiti o centralnoj državnoj vlasti – time će njihova autonomija
doći u pitanje
4. Omogućiti lakši pristup stanovništva lokalnim organima i službama
1. Javne službe dostupne stanovništvu → zadovoljenje potreba - locirane što
bliže korisnicima kako bi se oni lakše i brže te uz što manje troškova mogli
koristiti njihovim uslugama – prostorno manje jedinice ili dobra prometna
povezanost

35
 20) Koje su prednosti, a koji nedostaci malih lokalnih jedinica/općina?
• PREDNOSTI općina do 2000 stanovnika : potrebe i interesi građana mogu se najbolje
zadovoljiti → stupanj postojanja zajedničkih interesa puno veći, postojanje zajedničkih
interesa i potreba dovodi do solidarnosti među stanovnicima → veći stupanj solidarnosti jer
se stanovnici stalno susreću, tradicija → u srednjem vjeku nastale male zajednice ljudi
upućenih jedni na druge, izraženiji lokalpatriotizam, odnos neposredniji između građana i
vlasti → tehnički moguće provesti neposrednu demokraciju (na izborima građani biraju
osobe koje osobno poznaju kao i njihove kvalitete, manji upravni aparat → upravni službenici
manje skloni neljubaznom i arogantnom ponašanju spram građana
• NEDOSTACI : nemaju na raspolaganju dostatan broj osoba za obnašanje raznih lokalnih
funkcija → pomanjkanje konkurencije → vodeće funkcije via facti desetljećima obnašaju iste
osobe - upravljanje se pretvara u oligarhijsku vladavinu - problem sastavljanja općinskog
vijeća, ne mogu na sebe preuzeti obavljanje zahtjevnijih poslova → nemaju dovoljan broj
stručnjaka kao ni financijskih sredstava → dolazi do usporavanja privrednog razvoja, ovisnost
o centralnoj državnoj vlasti → financijska potpora čak i za puko uzdržavanje općinskog
aparata – to dovodi do manjeg stupnja samostalnosti jls → simbioza između jls i centralne dv

21) Koje su prednosti, a koji nedostaci velikih lokalnih jedinica/općina?

• PREDNOSTI : veći prihodi lokalnog budžeta → veći broj poreznih obveznika, raspolažu s većim
brojem stručnog osoblja → kvalitetniji rad službenika, smanjuju razliku imeđu gradskih i
seoskih naselja (kapacitet), nadzor viših jedinica prema nižima slabi pa tako slabi i državni
centralizam, financijski jače, samostalnije, politički neovisnije o centru dv, ekonomičnija i
racionalnija lokalna samouprava
• NEDOSTACI : teško ostvariti neposredno sudjelovanje građana, niža vrijednost predstavničke
demokracije (građani ne poznaju svoje predstavnike), veća opasnost od birokratskih
deformacija u ponašanju lokalnog vodstva, velik činovnički aparat → porezno opterećenje za
građane, manja briga za periferne djelove → razlike između razvoja općinskog centra i
periferije – s vremenom se mogu i produbiti

22) Koji su strukturni odgovori na dilemu veličine lokalnih jedinica? Koje su njihove
prednosti i nedostaci?
 Povezivanje – formiraju se lokalne jedinice koje su razmjerno teritorijalno male
o povjerava im se samostalnost u odlučivanju a za projekte koje prelaze njihove
mogućnosti one se udružuju da bi zajedničkim sredstvima mogle obavljati službe koje
su za njih pojedinačno preskupe
o u načelu im se jamči ravnopravnost i autonomija koja uključuje slobodu izbora
„oblika i modaliteta“ povezivanja
o Povezivanje može biti : opće, specijalno, funkcionalno i organizacijsko / jednako i
nejednako
o PREDNOSTI : zadovoljenje građana + njihovo sudjelovanje u lokalnom upravljanju,
elastičnost, prilagodljivost i racionalnost, jamči veliku autonomiju osnovnih lok.jed.,
takav način integracije pretpostavlja jasno funkcionalno i organizacijsko razgraničenje
između lok.samoup. i državne uprave→ samo u tom slučaju se govori o diobi vlasti
po području – odnosno o verikalnoj diobi vlasti

36
 o NEDOSTACI : opasnost od pojave ranih oblika faktične dominacije ukoliko nisu
krupnije i većeg kapaciteta, participacija i utjecaj građana ograničeni samo na
upravljanje osnovnom lokalnom jedinicom→ građani na razini asocijacija l.jed. u
pravilu nisu izravno predstavljeni → gubljenje veze o stvarnim rpblemima građana →
riječ je o tehnokratskim tendencijama
 Stupnjevanje – formiranje više razine l.jed. i povjeravanje jedinicama različitih razina različitih
funkcija u lokalnom upravljanju
o obilježje → trajna hijerarhijska struktura sistema putem koje se osnovne lokalne
jedinice horizontalno i vertikalno integriraju
o općine preuzimaju na sebe teret lokalnih službi, jedinice na regionalnom stupnju
(županije/provincije) obavljaju poslove od zajedničkog interesa na širem području
(npr. prostorno planiranje, privreda...)
o PREDNOSTI : jači utjecaj građana jer biraju članove predstavničkih tijela na svim
razinama – djelotvorniji utjecaj na rad pojednih lokalnihh službi, „više reda“ u
upravljanju lok. poslovima + racionalnija organizacija državnog nadzora
o NEDOSTACI : kod takve „samouprave nad samoupravom“ mogu se razviti
centralističke tendencije → može poslužiti kao snažna poluga državnog centralizma,
tendencija prema krutosti i pružanje otpora promjenama → smetnja za provođenje
nužnih prilagodbi lok.samoup. u vremenu promjena (čeka se inicijativa odozgo)

23) Koji su kriteriji za formiranje lokalnih jedinica?

 Homogenost
o Prirodna (geografska razgraničenost, demografska homogenost...) i društvena
(homogenost po privrednoj djelatnosti, po kulturnim vrijednostima...)
o Homogenost potreba i homogenost sredstava za zadovoljenje otreba
 Gravitacija
o Ekonomska, kulturna, općedruštvena i upravna
 Komplementarnost
o Tendencija ekonomske komplementarnosti prema autarkiji
 Ekonomsko – financijski kapacitet
o Organizacija prostora takvih jedinica koja će omogućiti da one financijski mogu
podnijeti obavljanje službi određen dosegnutim stupnjem civilizaicijskog razvoja

 LOKALNA I REGIONALNA SAMOUPRAVA U RH

1) Kako je bio podijeljen nacionalni teritorij Hrvatske tijekom 1970-ih i 1980-ih
godina?
 Općine – osnovne samoupravne jedinice
 Zajdnice općina – regionalne jedinice

2) Na čemu je bila zasnovana reforma početkom 1990-ih i koje su njene posljedice?

 Tehnički netočnoj pretpostavci – jačanje središnje vlasti može se postići jedino tako da se
znatno oslabi lokalna samouprava – interesno-političko opredjeljenje
 Npr. Rijeka – onemogućen razvoj u administrativnim granicama,
 Broj lokalnih jedinica upeterostručen- sustav izgrađen na razlikovanju između ruralnih i
urbanih lokalnih jedinica → blaga politipska organizacija
3) U čemu se sastojao proces decentralizacije 2000. i 2001. godine?

37
 4) Što je to općina? Što je to grad? Što je to županija? Koje poslove obavljaju u svojem
samoupravnom djelokrugu?
 Općina – jedinica lokalne samouprave – osniva se u pravilu za područje više naseljnih mjesta
koja su prirodna, gospodarska i društvena cjelina a povezana su zajedničkim interesima
stanovništva (prihvaćen kriterij homogenosti)
o Poslovi lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu
Ustavom/zakonom dodijeljeni državnim tijelima, uređenje naselja i stanovanja,
prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, briga o djeci...
→ metoda generalne klauzule
 Grad – jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više
od 10 000 stanovnika a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku/privrednu i
društvenu cjelinu
o Isto kao i prethodno – općina i grad su samostalni u odlučivanju u poslovima iz svog
samoupravnog djelokruga
 Županija – jedinica regionalne samouprave – područje koje je prirodna, povijesna, prometna,
gospodarska, društvena i samoupravna cjelina a ustrojava se radi obavljanja poslova od
regionalnog interesa – kriterij homogenosti i komplementarnosti
o Poslovi od regionalne važnosti – promet i prometna infrastruktura, obrazovanje i
odgoj, zdravstvo, gospodarski razvoj, građevinske i lokacijske dozvole...

5) Koja su tijela u hrvatskim lokalnim jedinicama i koje su im ovlasti?

 Gradonačelnik / župan – sistem pojedinačnog funkcionara
 Općinsko/gradsko vijeće / županijska skupština → predstavničko tijelo
 Upravni odjeli i službe – pročelnik

6) Kako je regulirana odgovornost (grado)načelnika i župana?

• Dužni su 2 puta godišnje podnostiti polugodišnji izvještaj o svom radu predstavničkom tijelu +
članovi vijeća/skupštine mogu od njih tražiti izvještaje o pojedinim pitanjima iz njihove
nadležnosti + mogu im postavljati pitanja o njihovu radu
• Za obavljanje poslova državne uprave prenesenih u djelokrug tijela lokalnih jedinica
odgovorni su središnjim tijelima državne uprave

7) Koje poslove obavljaju upravni odjeli i službe?

• Radom upravnih odjela upravlja pročelnik – odgovoran za zakonit, pravilan i pravodoban rad
upravnih tijela
• Obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga
• Upravne i stručne i ostale poslove u tijelima općine/grada/županije obavljaju lokalni
službenici i namještenici

8) Kako je regulirana odgovornost lokalnih službenika?

 Službenici moraju izvršavati svoje dužnosti u skladu s odrebama Zakona i pravilima struke- u
protivnom čini lake/teške povrede dužnosti
 O lakim odlučuje čelnik → a u drugom stupnju službenički sud
o Opomena, javna opomena, novčana kazna
 O teškim odlučuje u drugom stupnju Viši službenički sud ostrojen za drž. službenike

38
 o Novčana kazna, premještaj na radno mjesto niže složenosti poslova, uvjetna kazna
prestanka službe, prestanak službe

9) Što je to mjesni odbor? Koja su tijela mjesnog odbora?

 Mjesni odbor – zamjenio nekadašnje mjesne zajednice – oblik neposrednog sudjelovanja
građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na
njihov život i rad
 VMO i predsjednik vijeća
10) Tko obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora?
 Načelnik / gradonačelnik na čiji prijedlog predstavničko lokalno tijelo može raspustiti VMO
ako ono učestalo krši statut oćine/grada, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu
poslove
11) Koji su ključni problemi hrvatske lokalne i regionalne uprave?
 Str. 281.
12) Što je nužnu učiniti u budućoj reformi lokalne uprave
 Str. 281.

 KOORDINACIJA U TERITORIJALNOM UPRAVNOM SISTEMU

1) Što je to koordinacija i koja je njezina svrha? Koje vrste koordinacije razlikujemo?
 Stalno, istodobno usmjeravanje više kontinuiranih upravnih djelatnosti prema jednom od
njihovih ciljeva koji im je zajednički / proces usklađivanja i prilagođavanja odluka i djelovanja
više aktera radi postizanja određenog cilja koji se ne može postići djelovanjem samo jednog
aktera
 Politička (obavljaju je politička tijela – npr. parlament – rješeva interesna pitanja služeći se
ponajprije metodama dominacije) i upravna (tehnički karakter-prethodi interesna polit. odl.)
 Horizontalna (osigurava se jedinstvo upr.org. unutar iste teritorijalne jed.) i vertikalna
(pretpostavka da upravni sistem od vrha do dna ffunkcionira kao cjelina)
 Vanjska (obavljaju je tijela koja se nalaze izvan sustava upr.org.) i unutarnja (obavljaju je tijela
koja se nalaze u sklopu drž. uprave)
 Opća (odnosi se na čitav upravni sistem) i djelomična (samo na dio – npr. sve komunalne
službe )
 * uz to valja razlikovati i dragovoljnu (ne dovodi u pitanje autonomiju uključenih institucija) i
nametnutu (implicira obvezu sporazumjevanja / odnosno u slučaju neuspjeha implicira
hijerarhijsku odluku ili obvezatan postupak odlučivanja) + pozitivna i negativna koordinacija
2) U kakvom su odnosu politička i upravna koordinacija?
 Upravnoj koordinaciji (tehnički karakter) prethodi interesna, politička odluka → unutar
upravnog sistema razrađuje se pravnim propisima → te odluke zahtjevaju i upravnu
koordinaciju s obzirom na cilj jedinstvene primjene propisa

3) Koji je značaj međusektorske koordinacije?

 Nedovoljna i slaba međuresorna koordinacija jedan od niza problema s kojima je suočena
državna uprava RH – u postindustrijskom društvu ona je sve neophodnija
 To je koordinacija između upravnog sistema i organizacija privatnog i neprofitnog sektora
 Potreba da se uspostave stabilne i složene veze između političkih institucija, javne uprave,
tržišta i niza drugih društvenih aktora

4) Što su instrumenti koordinacije i u koje ih dvije grupe dijelimo?

39
 One koje obilježava prisila – propisi, organizacijski instrumenti, personalne ovlasti, financijski
instrumenti, direktivne ovlasti i odgovornost u upravi
 One za koje je prisila načelno nebitna – suradnja i stručna pomoć

5) Koji je glavni instrument koordinacije teritorijalnih upravnih sistema?

 Propisi (Ustav, zakoni, uredbe) / statut i odluke općinskog/gradskog vijeća i županijske
skupštine (upravna tijela u lokalnim jedinicama)

6) Koje aspekte zakonitosti uprave razlikujemo?

 Zakonitost u organizacijskom smislu – sve upr.org. osnivaju se i ukidaju zakonom
 Zakonitost u materijalnom smislu – sva tijela državne uprave obavljaju svoje poslove na
temelju i u okviru Ustava i zakona
 Zakonitost u pogledu kompetencije – djelokrug i nadležnost upr.org. određuju se zakonom
 Zakonitost u proceduralnom smislu – tijela državne uprave obavljaju poslove na onaj način,
pod onim modalitetima koji su utvrđeni zakonom

7) Koje vrste organizacijskih instrumenata koordinacije razlikujemo?

 Osnivanje i ukidanje upravnih tijela
 Utvrđivanje općih načela njihove unutarnje organizacije/ustrojstva
 Donošenje pravilnika o unutarnjem radu
8) Koje personalne ovlasti imaju politička tijela spram upravnih organizacija?
 Ključne sredstva u pogledu personalnih ovlasti → Sabor bira predsjednika Vlade i izglasava
povjerenje ministrima, bira i pučkog pravobranitelja → predsjednik na prijedlog vlade i uz
supotpis premjera donosi odluku o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija u
inozemstvu + kao vrhovni zapovjednik OS RH imenuje i razrješava vojne zapovjednike....
 Vlada → ovlaštena imenovati državne tajnike u ministarstvima, glavne ravnatelje...
 Župan/grado(načelnik) u JLRS → imenuju i razrješavaju pročelnike na temelju javnog natječ.
9) Tko raspolaže personalnim ovlastima unutar upravnih organizacija?
→Čelnik – koordinativne ovlasti vezane uz personalna pitanja

10) Koje su dužnosti službenika u pogledu naloga koje prima od svojih nadređenih?
 Obavljati svoje poslove u okviru zakona i drugih propisa + izvršavati naloge čelnika tijela i
nadređenog službenika + ovlast stavljanja pisane primjedbe onome tko je izdao nalog ako
smatra da je nezakonit/suprotan pravilima struke/izvršenje→štetno djelovanje
11) Kako je uređena obaveza čuvanja službene ili druge tajne?

12) Koje vrste odgovornosti razlikujemo u upravi?

 Politička odgovornost upravnih dužnosnika
 Disciplinska odgovornost službenika
 Odgovornost službenika za štetu

40
 13) Tko u upravnoj organizacija odgovara politički?
 Politički dužnosnici odgovaraju za rad resora (npr. ministarstva) kojem su na čelu – riječ je o
objektivnoj odgovornosti

14) Što je bit demokratskog političkog sistema?

• Str.291.
15) Kako je uređena disciplinska odgovornost službenika?
• Zakon o državnim službenicima → odgovaraju za povredu službene dužnosti ako povjerene
poslove ne obavljaju savjesno, stručno i u predviđenim rokovima + ako se ne pridržavaju
Ustava, zakona i podzakonskih prospisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe te u vezi sa
službom
• Kaznena odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti ako je djelo
koje je predmet kaznenog djela ujedno i povreda službene sužnosti
• Lake povrede sd (propisuju se zakonom, uredbom Vlade, pravilnikom o unutarnjem redu) –
npr. učestalo kašnjenje na posao, neuredno čuvanje spisa...
o U pravilu odlučuje čelnik tijela
o Usmena i pisana opomena, pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog
službenika, novčana kazna
• Teške povrede sd (propisuju se zakonom) – npr. neizvršavanje, nesavjesno/nepravodobno
izvršavanje službene zadaće, prekoračenje ovlasti...
o U 1° odlučuje službenički sud – u 2° odlučuje viši službenički sud
o Novčana kazna, premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova ili
prestanak državne službe
• Odgovornost ds za štetu
o Dužan je naknaditi štetu koju u službi (ili u vezi za službom) namjerno ili iz krajnje
nepažnje nanese državnom tijelu
▪ Za naknadu štete na stvari može se na zahtjev ds dopustiti uspostava
priješnjeg stanja u njegovu trošku u primjerenom roku
16) Kako teče postupak u slučaju lakih, a kako u slučaju težih povreda službene dužnosti?
17) Koje se uloge građana spram uprave razvijaju tijekom povijesti?
1. Građani zapravo podanici povrgnuti vlasti
2. Građani nastupaju kao izvor političke kontrole vlasti/na neki način nositelji vlasti
3. Građani korisnici javnih službi
4. Građani suradnici uprave

41
 GRAĐANI I UPRAVA
1) Kako dijelimo etape u razvoju odnosa građana i uprave?
 Paternalizam
 Demokratska država i uprava
 Javni odnosi
 Suodgovornost
2) Što obilježava prvu etapu u razvoju odnosa građana i uprave?
 Povijesno se razvija od kraja feudalizma kada su asolutne monarhije u razdoblju tzv.
prosvijećenog apsolutizma prvi put organizirale modernu upravu
 Prva etapa – paternlizam → označava odnos odnos u kojem vlast sebi prisvaja očinski
karakter spram podanika – uprava paternalističkog karaktera
 Građanin je puki podanik o čijim se interesima i dobrobiti brine uprava

3) Objasnite „očinski” stav uprave prema građanima.

 Prva etapa – paternlizam → označava odnos odnos u kojem vlast sebi prisvaja očinski
karakter spram podanika – uprava paternalističkog karaktera
 Podanici se tretiraju kao djeca koja ne znaju razliku između dobra i zla stoga vladar svojom
upravom treba paziti na njih
 Glavni problem : nijekanje ljudskog u čovjeku – sposobnosti koju imamo da preuzmemo
kontrolu nad vlastitim životim i da ih oblikujemo na dobar ili loš način

4) Što obilježava drugu etapu u razvoju odnosa građana i uprave?

 Etapa demokratske države i uprave – afirmacija uloge građana kao izvora vlasti i nositelja
političke kontrole uprave
 Druga etapa nastupa s građanskim revolucijama 18/19.st.
 Ideologijski predstavnici mlade građanske klase smatraju da se djelatnost države u odnosu
prema društvu mora svesti na minimum
 Laissez-faire doktrinu je najdosljednije razradio Adam Smith – ističe se da se iz ekonomskog
života ukloni svako miješanje države i prepusti privrednim subjektima nesmetano poslovanje
prema njihovim nakanama te u skladu s djelovanjem ekonomskih zakona, neograničene
konkurencije proizvođača i kupaca te inicijative poduzetnika
 Kant i J.S. Mill- liberali – antipaternalisti – ističu zahtjev za noćobdijskom državom

5) Na koje načine je ojačan položaj građana prema upravi?

 Sredstvima političke kontrole, mehanizmom diobe vlasti, supremacijom zakonodavne vlasti
nad upravom, i poglavito pravnom kontrolom uprave → sve su to tekovine građanskih
revolucija i laissez-faire sistema

6) Koju novu ulogu dobivaju građani?

 Ulogu korisnika → u odnosu na aktivnosti države kojima se izravno zadovoljavaju razne
potrebe građana – od socijalnih do komunalnih službi
 U interesu građana je uspješno i redovito funkcioniranje službi – bitna promjena u odnosu na
liberalnu doktrinu i predodžba o državi kao „noćobdiji“
 Poslije 2.svj.rata na tom se tragu razvijaju koncepcije države blagostanja i socijalne države

42
 7) Što obilježava treću etapu u razvoju odnosa građana i uprave?
 Javni odnosi → uprava se sve više širi – tijekom 20.st. počinje ju se poimati kao veliko
privredno poduzeće – poduzeća nastoje održavati dobre odnose s kupcima
 Reklama postaje jedna od najvažnijih djelatnosti – nastoji se u svijesti građana izgraditi lik
poduzeća kao nečeg pozitivnog – što pridonosi općem društvenom napretku – te se metode
primjenjuju i na javnu upravu – uprava se počinje smatrati uslužnom organizacijom za koju je
važno da građani o njoj imaju dobro mišljenje
 Građane se nastoji učiniti suodgovornima za upravne službe – ne i odgovornima budući da
uprava i dalje ostaje jednim djelom nositelj vlasti (moguće samo za javne službe, ne i za
klasične upravne resore)

8) Na koji se način mijenja uloga države u društvu?

9) Objasnite instituciju ombudsmana.

 To je jedna od institucija političke kontrole uprave – neka vrsta političkog narodnog

pravobranitelja
 Nastala u Švedskoj
 RH – pučki pravobranitelj – osigurava se zaštita ustavnih i zakonskih prava građana u
postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti

10) Objasnite javne odnose na koje se stavlja naglasak u trećoj etapi razvoja odnosa
građana i uprave.
 Uprava treba njegovati svoje javn odnose – da bi građani imali dobro mišljenje o njoj
 Osnivati posebne organizacijske jedinice koje će sustavnim radom npr. publikacijama,
utjecajem putem medija, učiniti sve da građani o njoj imaju dobro mišljenje

11) Na koji način građani mogu postati suodgovorni za rad uprave?

 Nastoje se pronaći forme u kojima će građanin izravno sudjlovati u radu upravnih
organizacija i postati za njih suodgovoran – djele odgovornost s upravom

12) Koja se temeljna prava građana prema upravi promiču i u kojim dokumentima?
 Pravo građana na zakonit, pravedan i nepristran postupak
 Pravo žalbe
 Pravo na poznavanje propisa
 Pravo građana na obaviještenost o ciljevima, organizaciji i načinu rada uprave
 Pravo sudjelovanja u radu uprave
o Međunarodne povelje, ustavi i drugi opći dokumenti

43
 13) Kako dijelimo instrumente koji služe ostvarenju prava građana u odnosu prema
upravi?
 Sredstva političke kontrole građana nad upravom
 Sredstva pravne zaštite građana u odnosu s upravom
 Značenje tehničkog usavršavanja uprave za odnos s građanima
 Organiziranost građana kao instrument ravnoteže u odnosu s upravom
 Značenje javnosti uprave u odnosu uprave i građana

14) Koje instrumente uključuje politička kontrola građana nad upravom?

 Neposredno odlučivanje građana → referendum
 Mehanizam predstavništva
 Neposredno sudjelovanje građana u upravljanju i radu upravnih organizacija

15) Objasnite sistem pravne vezanosti uprave kao instrument pravne zaštite građana u
odnosu s upravom.
 Str.296.
16) Objasnite u čemu je važnost tehničkog usavršavanja uprave.
17) Str.297.

18) Objasnite organiziranost građana kao instrument u odnosu građana i uprave. Koji
su oblici organiziranosti građana?
 Lobby-ji, multinacionalne kompanije, sindikati, konzultatntske kuće, nevladine organizacije...

19) Objasnite instituciju javnosti uprave. U čemu je njezina važnost?

20) Kako dijelimo modalitete ostvarivanja javnosti uprave?

 1. skupina - elementi javnosti djelovanja/funkcioniranja uprave
o Javnost sjednica predstavničkih i izvršnih tijela
o Materijalno-financijsko poslovanje teritorijalnih jedinica – budđet – javni dokument
o Upravni izvještaji
o Publikacija propisa
 2. skupina – sustavni kontakti uprave i građana koji se odnose na radne zadatke upr.org.
o Savjetovanja
o Sastanci
o Stručni savjeti – poseban oblik
o Javne dikusije/rasprave
 3. skupina – sredstva masovne komunikacije / masovni mediji

21) Koja su obilježja novinarstva u RH u posljednjih tridesetak godina?

 Novinarstvu u Hrvatskoj (ali i drugim zemljama) imperativ je postići što veću nakladu – „seks,
ubojstva i trač“ → podilazi se najnižim ukusima svjetine → pogubne posljedice za
demokraciju – ona može postojati samo u uvjetima dobro obavieštenih i prosvijećenih ljudi
(ljudi koji su u stanju kritički misliti!) → podrška javnosti usavršavanju javne uprav emože se
postići/dobiti samo kada građani znaju što ona radi

44
  FUNKCIONALNI UPRAVNI SISTEMI

1) Koja su obilježja funkcionalnih upravnih sistema? Objasnite glavne probleme tih

sistema.

Obavljaju neku tehnološki jedinstvenu djelatnost/funkciju - oblikuju relativno homogene institucije

za ostvarenje određenih ciljeva. Elementi tih sistem su oduzeća i ustanove
→ Problem jedinstva/integracije + problem odnosa s okolinom

2) Što je javno poduzeće te za obavljanje kojih djelatnosti se može osnovati? Na koji

način javna poduzeća objedinjuju elemente javnosti i tržišnosti?

To je poduzeće u vlasništvu države ili jedinice lokalne samouprave / tvrtka pod nadzorom državnih
tijela koji se ostvaruje određivanjem opće poslovne politike i izborom članova uprave
→ osnivaju se najčešće u područjima poput prometne i telekomunikacijske infrastrukture i
komunalnih djelatnosti – karakter prirodnih monopola + djelatnosti od općeg interesa
→ proizvode dobra i usluge za tržište (u svojstvu trgovca) ali su pritom element javne politike →
osnovna je zadaća pomiriti ekonomsku učinkovitost sa širim ekonomskim i socijalnim interesima
društva

3) Kako se razlikuje položaj i uloga poduzeća ovisno o tipu političkog poretka i

društveno-ekonomskom uređenju?
 Bitno se razlikuje njihov položaj u mješovitoj tržišnoj privredi
1. Zemlje zrelog kapitalizma (SAD, zapadna Europa, Japan) – razlika od položaja i uloge
kakav su imala tijekom trajanja realsocijalističkih poredaka koje je obilježavalo strogo
centralističko planiranje
 U zapadno-europskim zemljama javna poduzeća dobivaju na važnosti tijekom nastanka i
razvoja socijalne države / države blagostanja poslije Drugog svj. rata
 Javna poduzeća u kapitalističkim zemljama djeluju u sistemu kojem je glavno „pogonsko
gorivo“ profit – a izložena su i zakonitostima tržišta (ponude i potražnje)
 Nakon napuštanja koncepta socijalne države 80-ih godina javna poduzeća se uglavnom
privatiziraju – rezultati privatizacije su najblaže rečeno dvojbeni

4) Kakav je bio položaj javnih poduzeća u socijalističkoj Jugoslaviji, a kakav u bivšem

SSSR-u i real-socijalističkim zemljama?

SSSR i real-socijalističke zemlje → netržišna privreda – glavne ekonomske odluke donosila su državna
tijela pri čemu profit nije bio središnja pokretačka sila proizvodnje – u tržišnoj privredi sovjetskog tipa
glavni je cilj ispuniti plan (planovi imaju nagu zakona) - njihovo neispunjavanje kažnjavalo se
nerijetko tijekom Staljinove strahovlade drakonski (sibirski gulag) → nije dopušteno privatno
vlasništvo proizvodnih sredstava, što znači da sva poduzeća imaju karakter javnih (državnih)
poduzeća (podržavljeni su ključni privredni sektori ali i svi oblici proizvodnje dobara i usluga,
poljoprivredni sektor) → umjesto tržišta (Smithove nevidljive ruke) za koordiniranje različitih
privrednih sektora mehanizam planiranja

 Država oštrom poreznom politikom vrši preraspodjelu dohotka kako bi povećala dobrobit
manje povlaštenih slojeva i jamčila minimalni životni standard
 Uvedeno socijalno osiguranje, besplatna zdravstvena zaštita
 Pad Berlinskog zida 1989. – slom socijalističkih poredaka (89'-91') u ropotarnicu povijesti
odlazi i koncept javnih (državnih) poduzeća

45
Socijalistička Jugoslavija → također u prvim poslijeratnim godinama uveden strogi planski model
privrede i podržavljenje svih relevantnih sektora (seljake po sovjetskom uzoru natjerati u seljačke
radne zadruge. Ipak nakon sukoba sa Staljinom 1948. – od 50-ih do raspada države 91' nastojalo se
izbjeći krajnosti jednog i drugog modela tržišne i planske privrede.

 Uvedena je kategorija društvenog vlasništva koje su radnici u javnim (društvenim)

poduzećima doživljavali kao svoje – dakako s punim pravom jer su ga svojim radom i stvarali

5) Po kojim se kriterijima razlikuju javna poduzeća i javne ustanove?

 Poduzeća se osnivaju radi obavljanja privrednih djelatnosti, a ustanove za neprofitne funkcije
 Tradicionalno razlikovanje prema 3 kriterija (svaki za sebe nije naročito precizan i i pouzdan
ali „svi zajedno“ mogu poslužiti kao opća orjentacija za razgraničenje među njima)
1) Proizvodnja i raspodjela materijalnih dobara i usluga za „plaću“ / zastupljena
neproizvodna djelatnost
2) U kapitalističkom načinu proizvodnje orjentirana na ostvarivanje profita / motiv
profita od sekundarnog značaja ili uopće ne postoji
3) U pravilu djeluju na tržištu i podvrgnuta su njegovim zakonima / po prirodi svoje
djelatnosti ili u potpunosti izuzete od tih zakona ili je djelovanje zakona tržišta
„znatnije modificirano“

6) Kada se javljaju ustanove i gdje pronalazimo njihov izvor? Koja su im glavna

obilježja?
 Za razliku od poduzeća javljaju se u rano doba – izvor ponajprije u vjerskim udruženjima → iz
opće organizacije crkve izdvajaju se specijalizirane jedinice (sveučilišta, škole, bolnice,
sirotišta...) → slične se ustanove osnivaju postupno i u gradovima
o Druga polovica 20.st. → razvile su se u gotovo dominantan dio upravnog aparata
 Ustanova se osniva za trajno obavljanje djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture,
informiranja, sporta, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi, i dr. → ako se ta djelatnost ne
obavlja radi stjecanja dobiti
o Djelatnost se određuje aktom o osnivanju koju donosi osnivač – upisuje se u sudski
registar ustanova → tek tada može početi s radom (mora dobiti i konačno rješenje
od nadležnosg upravnog tijela kojim se utvrđuje da li su ispunjeni svi tehnički,
zdravstveni, ekološki i dr. uvjeti propisani za obavljanje djelatnosti ustanove)

7) Objasnite razliku između zavoda i zaklade.

→Zavod – udruženja osoba opremljenih poltrebnim sredstvima koja usmjeravaju svoju djelatnost
prema određenom trajnom cilju

→Zaklada – imovinske cjeline s određenom trajnom namjenom i pravnom „kvaziosobnošću“ – kao

pravna osoba to je imovina namjenjena za određenu svrhu kojoj pravni poredak priznaje samostalnu
pravnu osobnost

8) Kako je reguliran pravni status ustanova u RH?

Zakon o ustanovama

46
 9) U čemu je razlika između ustanove i javne ustanove?

Differentia specifica među njima javni je status djelatnosti, razlikuju se i po krugu mogućih osnivača –
javnu ustanovu može osnovati RH, oćina, grad...u okviru svog samoupravnog djelokruga – fizička
osoba samo ako je to zakonom izrijekom doušteno.

10) Kojim se aktom osniva ustanova? Kojim se aktom regulira unutarnje ustrojstvo
ustanove?

Aktom o osnivanju se osniva, unutarnje ustrojstvo se regulira statutom koji donosi upravno vijeće uz
suglasnost osnivača

11) Objasnite pojam neoliberalne ideologije? Koje su posljedice primjene neoliberalne

ideologije?
 „Neka tržište upravlja svime“
 To vrijedi za samo za siromašne i slabe – ne i za bogate → ograničavanje prava ne vrijedi za
nih – za njih je država jaka i spremna uskočiti čim se nađu u financijskom škripcu (npr.
spašavanje financijskih institucija 2007. kada je došlo do puknuća tzv. nekretninskog balona)
 Za bogate je država „krava muzara“ ali za siromašne i slabe i dalje vrijede tržišni principi – oni
ne trebaju od države očekivati nikakvu pomoć jer je država problem, a ne rješenje
 Ovdje treba tražiti uzroke financijske i ekonomske krize svjetskog kapitalističkog sistema
2008. → stvoren je „slijepi ekonomijski mehanizam, anonimni bog, koji porobljava ljude“ –
kapitalistički sistem opstruira ostvarenje društvene i političke pravednosti – zapreka
univerzalizaciji uvjeta za ljudsko prosperiranje i produbljivanje demokracije

12) Što je novi javni menadžment i kada se javlja?

Upravno tehnička doktrina – odgovor na krizu socijalne države – zajednički naziv za niz reformi javnog
sektora koje se provode posljednjih nekoliko desetljeća u većini zemalja OECD-a, zemljama u razvoju i
tranzicijskim zemljama

13) Tko su predstavnici neoliberalne doktrine te koje ideje zastupaju? Kako je

neoliberalni zaokret stekao masovnu podršku tijekom 1980-ih?
 Milton Friedman (čikaška škola) → pobornik laissez-fairea (Smithove nevidljive ruke) +
konzervativci (reakcionarni političari) → Ronald Regan, Margaret Thatcher – „There is no
society“
 Friedmanove stožerne ideje (tzv. sveto trojstvo) → deregulacija, privatizacija i kresanje javne
potrošnje
 Od politike ne treba puno očekivati, političari se ponašaju kao i poslovni ljudi i služe svojim
vlastitim interesima → delegitimacija države blagostanja
 Knjiga → There's No Such Thing as a Free Lunch
 Teza : čovjek se ponaša ekonomski racionalno težeći ostvarenju vlastitih ciljeva – polazeći od
te teze nastoje dokazati da slobodno djelovanje tržišta potpune konkurencije maksimizira

47
 opće blagostanje – za liberale intervencionizam je besmislena, apsurdna i ponižavajuća
politika – zahtjev za isključenjem države iz ekonomijske sfere – „neka tržište pobijedi“
 Slogan škole : dugoročno država ne pomaže, kratkoročno šteti – „neka tržište upravlja svime“
 Masovni pristanak za legitimaciju neoliberalnog zaokreta → snažni ideologijski utjecaji
godinama su „cirkulirali“ korporacijama, medijima i brojnim institucijama (sveučilišta...) –
pridobivanje djela medija i konverzija mnogih intelektualaca na neoliberalne načine mišljenja
stvorili su neoliberalnu klimu javnog mnijenja u korist neoliberalizma kao isključivog jamca
slobode → te tendencije na poslijetku su konsolidirane osvajanjem političkih stranaka, te na
koncu i državne moći

14) Na koji način je Margaret Thatcher provela reforme britanske javne uprave?
• VB postaje „novi europski bolesnik“ - strategija konzervativne vlade (1979.-1990.) pod
vodstvom Iron Lady bila je sučeliti se s glavnim izvorima britanske krize
 Neprilagodljivost u privredi i državi
 Teret koji je socijalna država bila za drugačije ciljeve uporabe nacionalnog dohotka
• Povećanje prilagodljivosti privrede tako da se poveća sloboda aktera na tržištu
▪ Privatizacija podržavljenog dijela privrede i nekih javnih službi
▪ Deregulacija – oslobađanjem poduzeća „tereta“ državnih propisa i državnog
nadzora
▪ Orjentacija privrede na svjetsko tržište
• Potisnuti socijalnu državu
▪ Osobođena sredstva usmjeravaju se na inovacije i nove tehnologije – kako bi
privreda postala konkurentnija na svjetskom tržištu
• Povećati prilagodljivost i učinkovitost državnog aparata koji bi trebao potaknuti i i pomoći
„radikalno“ preusmjeravanje privrede
 Slomljen svaki otpor organiziranog radništva – ukidanje zakona o minimalnoj nadnici
i uvođenje „drakonskih“ protusindikalnih zakona → provodi ih korumpirana policija
 Strategija zahtjeva novi tip ideologije temeljene na slobodnom tržištu i potpun raskid
s mješanim ekonomijama kejnzijanskog tipa
 „There is no society!“ – društvo ne postoji – postoje pojedinci, muškarci i žene i
postoje obitelji – ljudi najprije moraju sami sebi pomoći – naša dužnost je da se
pobrinemo za sebe a ona za bližnje → „ljudi previše polažu na svoja prava, ali ne i na
obveze“-ne postoje nikakva prava osim ako se prvo ne izvrše obveze
 Zagovara se posebni tip individualizma → neokonzervativni / tatcherovski ili
reganovski

15) Koji su modeli, metode i tehnike javnog menadžmenta u javnoj upravi?

→Upravljanje putem ciljeva i rezultata

→Upravljanje s naglaskom na kvalitetu i korisnike

→Upravljanje putem propisa

→Upravljanje putem tržišta i natjecanja

→Upravljanje s naglaskom na izvedbu

48
 16) Objasnite novu ulogu građana u odnosu s upravom koja nastupa reformama novog
javnog menadžmenta.

Str.318.

17) Objasnite institut javno-privatnog partnerstva. Koje oblike javno-privatnog

partnerstva razlikujemo? Koje su koristi, a koji nedostaci javno-privatnog
partnerstva?

Javno-privatno partnerstvo – skup zajedničkih inicijativa javnog i privatnog profitnog i neprogitnog

sektora u kojima svaki subjekt ulaže određene resurse i sudjeluje u planiranju i odlučivanju – u užem
smislu to su kooperativni pothvati u kojima javni i privatni sektor udružuju svoje resurse i stručna
znanja kako bi zbog prikladne alokacije resursa, rizika i nagrada zadovoljili neku javnu potrebu

→Ugovorno JPP

→Privatno JPP

18) Koja su regulatorna tijela osnovana u RH i s kojom svrhom?

Zakon o javno-privatnom partnerstvu iz 2012. i Vladine uredbe kojima je regulirano JPP + rad
Agencije za JPP

19) Kada se i u kojim sektorima počinju osnivati javna poduzeća u Hrvatskoj?

• Nakon sloma komunističkog režima – 1990-ih
• Željeznički promet, telekomukacije, poštanski promet, pomorski promet, elektroprivreda,
proizvodnja nafte i zemnog plina i naftnih derivata te gospodarenja šumama, vodama i
javnim cestama – kao isključivi vlasnik se pojavljuje država

20) Zbog čega dolazi do njihove privatizacije?

• Želi se bitno smanjiti utjecaj države u obavljanju tih djelatnosti, povećati efikasnost, uvesti
tržište i konkurenciju
• Nedostaje kapital kojim raspolaže država privatni sektor ulaže višak kapitala u nova
ekonomska područja te se time potiče privatizacija javnog sektora ...+str.325.-328.

21) Što su to menadžerski krediti?

To su krediti koje su hrvatske poslovne banke odobravale tajkunima prema neekonomskim

kriterijima – ppgubni za hrvatsko društvo i privredu

22) Koje su posljedice pretvorbe i privatizacije u RH?

49
  ASOCIJACIJE I ASOCIJATIVNI SISTEMI

1) Što je to asocijacija?

To je u suvremenom društvu jedan od sistema za upravljanje javnim poslovima – svijest

pojedinca/skupine o nekoj potrebi – interes označuje usmjerenost djelovanja koja proizlazi iz
osviještene potrebe i njezine mogućnosti realizacije u odnosu s drugima

2) Što je to interes? Koje su skupine pitanja vezane za pojam interesa?

Interes → predodžba o vrijednosti koja razmjerno trajno motivira određeno ponašanje pojedinca ili
trajna usmjerenost psihičkih procesa i ponašanja prema nekoj pojavi, osobi, predmetu ili aktivnosti
kojima pridajemo određenu vrijednost

 Tzv. pitanje objektivnog interesa i ideologije

 Problem racionalnosti interesa
 Posljedice motiviranog djelovanja
 Pitanja zajedničkog/grupnog interesa
 Pitanja proturječnosti interesa

3) Koje su situacije relevantne za odgovor na pitanje što je to asocijacija?

1. Objektivne situacije koje ne impliciraju istovjetna stanja svijesti, a još
manje zajedničku akciju
2. Objektivne interesne situacije koje dopuštaju pretpostavku o postojanju
zajedničkog interesa, ali jo ne impliciraju zajedničku akciju
3. Subjektivne interesne orjentacije – najviši stupanj zasićenosti društvenoga
medija iz kojeg nastaju asocijativni sistemi

4) Koje vrste asocijacije razlikujemo?

1. POKRETI
2. UDRUŽENJA
3. ČLANOVI-I-APARAT (političke stranke)
5) Što je to društveni/socijalni pokret?

Kolektivna je, javna, dobrovolja, masovna, manje/više spontana akcija ljudi koja izrasta iz
nezadovoljenih potreba, izražava određene sukobe interesa, pokreće rješavanje važnih društvenih
pitanja i stremi manjim ili većim promjenama.

6) Kako klasificiramo društvene pokrete? Zašto društveni/socijalni pokreti imaju

izrazito personalistički karakter?
1. Emancipacijski (npr. feministički pokret)
2. Neemancipacijske (npr. neofašistički/neonacistički, pronatalitetni...)
3. Regionalni – nacionalni – internacionalni
4. Politički – rasni – vjerski – kulturni
5. Stari – novi/aletrnativni
+ str.334.-336.

50
 7) Što su to političke stranke i kada nastaju? U čemu je njihova važnost? Kako ih
klasificiramo?
 Politička stranka – jedan od najvažnijih oblika udruživanja građana radi promicanja njihovih
interesa – to je organizacija usmjerena na postizanje legitimne kontrole vlasti procesom
izbora → grupa ljudi koja se prije svega sudjelovanjem na izborima bori za ovlasti odlučivanja
u državi ili za neposredan utjecaj u odlučivanju
 Dobivaju važnu ulogu u tzv. masovnoj demokraciji jer uvijek postoji opasnost da u politici
prevladaju emocionalni elementi (neorganizirana masa je potpuno iracionalna „demokracija
ulice“)
 Formiraju se u 19.st. → Identifikacija u 20.st. kao glavni akteri politike – nastaju nastupom
modernog građanskog društva u različitim povjesnim uvjetima,različitim tempom i različitim
oblicima i konstelacijama
 S obzirom na programske ciljeve
o Konzervativne, liberalne, socijalističke, komunističke, fašističke
 Ovisno o tome koje socijalne skupine oslovljavaju i koje interese zastupaju
o Klasne - radničke,seljačke,građanske
o Pučke/narodne

8) Kako Sartori poima jednostranačke političke poretke?

 Sartorijev model jednostranačkih političkih poredaka → takav tip poretka donedavno je bio
prevladavajući u svijetu – Sartori ih razlikuje po intenzitetu represije i prisilne kontrole
1) Totalitarno jednostranačje – najviši stpanj prožimanja, mobilizacije i monopolističke
kontrole nad cjelokupnim životnim iskustvom stanovnika – strogo ideologijska
stranka – snažna stranka -premija koju donosi članstvo
2) Autoritarno jednostranačje
3) Pragmatično jednostranačje

9) Koji se prigovori upućuju političkim strankama?

a. Tendencija prema oligarhiji
b. Tendencija prema „politici protivništva“
c. Tendencija neostvarivanja proklamiranih politika
10) Tko može osnovati političku stranku u RH i kako teče postupak osnivanja političke
stranke?
- Najmanje 100 punoljetnih poslovno sposobnih državljana RH
- Upis u registar političkih stranaka – dan upisa → stječe svojstvo pravne osobe
- Ministarstvo pravosuđa i uprave
- Zahtjev za upis u registar mora se podnijeti u roku 15 dana od dana održavanja osnivačke
skupštine → ministarstvo donosi rješenje

11) Kako se financiraju političke stranke i koji je ključni problem s tim u vezi?
 Mogu stjecati prihod od članarine, dobrovoljnih priloga, prodaje propagandnih materijala,
organizacija stranačkih manifestacija, državnog budžeta i budžeta lokalnih jedinica...
 Prigovor nedovoljne transparentnosti izvora prihoda za rad + str.342.

51
 12) Na koje načine političke stranke mogu prestati s radom?
 Nadležno upravno tijelo donijelo odluku o prestanku
 Utvrđeno da su prestale djelovati
 Protekom dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa
najvišeg upravnog tijela, a sjednica nije održana
 Djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda +str.342.

13) Što je to udruga građana?

Svaki oblik dobrovoljnog udruživanja više fizičkih (i pravnih) osoba koje se radi zaštite svojih probitaka
ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode te za humanitarna,
informacijska, kulturna, socijalna, odgojno-obrazovna, strukovna, sportska, zdravstvena, znanstvena
ili druga uvjerenja – a bez namjere stjecanja dobiti podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i
djelovanje toga oblika udruživanja.

14) Koje dvije skupine interesa motiviraju na pristup u članstvo udruge?

 Instrumentalni – članovima njihovo članstvo sredstvo za ostvarenje neke svrhe
 Ekspresivni – članovima povezivanje i kontakt s drugim članovima te zajednička aktivnost
svrha koju nastoje realizirati

15) Koja se dva osnovna režima razlikuju u pogledu odnosa udruženja spram države?
 Režim prijave (prihvaćen u RH)
 Režim dozvole

16) Koje je najviše tijelo udruge i koje su njegove ovlasti?

 Skupština udruge → usvaja statut i njegove izmjene i dopune, bira i razrješava osobe
ovlaštene za zastupanje, odlučuje o udruživanju u saveze, zajednice i druge oblike
povezivanja udruga.
17) Kako je regulirano pitanje registracije udruge?
 Upis u registar udruga je dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osnivača
 Upisuju se pri registru udruga pri županijama, odnosno Gradu Zagrebu prema sjedištu udruge
 Zahtjevu se prilažu : zapisnik o radu, statut, popis osivača, preslike oi osivača...
 Registar udruga i registar stranih udruga su javni

18) Što čini imovinu udruge?

 Novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima
+ sredstva koja stekne obavljanjem djelatnosti kojom se ostvaruju njezini ciljevi ,
financiranjem programa i projekata udruge iz državnog budžeta i budžeta lokalnih zajednica
te fondova, njezine nepokretne i pokretne stvari itd.

52