GEOGRAFIJA PITA NJA ZA 1.

GODINU
1. TO JE GEOGRAFIJA? Geografija je znanost koja prouava prostornu stvarnost Zemljine povrine. 2. KOJA SVEMIRSKA TIJELA RAZLIKUJEMO U SUNEVU SUSTAVU? Sunce (Zvijezda), Planeti, Asteroidi, Prirodni sateliti, Komete, Meteori. 3. TO JE REVOLUCIJA I KOJE SU NJEZINE POSLJEDICE? Gibanje Zemlje oko Sunca. Izmjena godinjih doba i nejednaka duina dana i noi. 4. TO JE ROTACIJA I NJEZINE POSLJEDICE? Gibanje Zemlje oko svoje osi, izmjena dana i noi, splotenost na polovima i Coriolisova sila. 5. OBJASNI RAZLIKU IZMEU MJESNOG I POJASNOG VREMENA. MJESNO je vrijeme odreeno prividnim gibanjem Sunca u toku 24 sata. Zemljina povrina podijeljena je na 24 vremenska pojasa. 6. PREDODBE ZEMLJINE POVRINE. Karta i Globus. 7. KOJE SU VRSTE MJERILA I OBJASNI. Brojano i grafiko ili linearno ili duinsko. Brojano ili numeriko mjerilo je mjerilo izraeno brojkama u vidu omjera, npr. 1:1000. Prvi broj u omjeru je broj jedan i predstavlja veliinu na karti,a iskazuje se najee u centimetrima. Drugi broj, tj. broj s desne strane omjera je broj istih tih jedinica u prirodi. Grafiko ili linearno ili duinsko mjerilo je izraeno grafiki, crteom. Ono nam omoguava da jednostavno i bez raunanja saznamo udaljenost izmeu dva mjesta u prirodi. U tu svrhu moemo koristiti estar, ravnalo, trokut, list papira i sl. Npr. Uzmemo ravnalo i njime izmjerimo udaljenost izmeu dva mjesta na karti i to prenesemo na grafiko mjerilo i proitamo koliko je to kilometara u prirodi.

8. GEOGRAFSKE KOORDINATE I OBJASNI. GEOGRAFSKA IRINA I DUINA. Zemljopisne koordinate su veliine koje odreuju poloaj neke toke na Zemljinoj povrini, tj. zemljopisna duina () i zemljopisna irina (). Izraavaju se u stupnjevima (), lunim minutama (') i lunim sekundama ("). Zemljopisna irina oznaava se od ekvatora na sjever i jug od 0-90, a zemljopisna duina od poetnoga podnevnika (meridijana) (Greenwich) na zapad i istok od 0-180. 9. TO SU IZOHIPSE, A TO IZOBARE? Linije koje povezuju mjesta jednakih visina odnosno dubina. 10. PODJELA GEOGRAFSKIH KARATA. S obzirom na predodbe: izvorne i pregledne, prema sadraju: ope i tematske, i prema nainu uporabe: prirune i zidne. 11. TO JE RELJEF? Reljef ine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj povrini. Zbog svoje sloenosti razvila se znanost - geomorfologija - koja je usredotoena upravo samo na reljef. Reljef se na zemljovidima moe oznaiti bojom, izohipsama, kotama. 12. KAKO JE GRAENA ZEMLJA? Zonalno. Glavne zone su: JEZGRA, PLAT I KORA. Mono sloj dijeli koru od plata. Litosfera se sastoji od kore i gornjeg plata koji je ju krutom stanju. 13. TO SU MINERALI? Mineral je prirodni homogeni sastojak Zemljine kore. 14. VRSTE STIJENA. Magmatske intruzivne i efuzivne; talono klastine, kemogene i organogene; metamorforne. 15. OBJASNI GLOBALNU TEKTONIKU PLOA. EKSPLOZIVNI, MIRNI I PRIJELAZNI TIP. Tektonika ploa je geoloka teorija koja objanjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.

16. TO SU VULKANI I VRSTE ERUPCIJA? Mjesta na Zemljinoj povrini gdje izlazi magma. Vrste erupcija: 1) ISLANDSKI TIP mirni izljevi iz pukotina 2) HAVAJSKI TIP mirne erupcije 3) KALDERSKI TIP eksplozivne erupcije 17. TO SU POTRESI I VRSTE POTRESA? Iznenadno podrhtavanje Zemlje. Vrste potresa: uruni, vulkanski, tektonski i umjetni. 18. KOJE TIPOVE RELJEFA RAZLIKUJEMO S OBZIROM NA VANJSKE SILE? PRIMJERI. Rijeni, padinski, obalni, pustinjski, krki, ledenjaki.

19. OBLICI RIJENOG RELJEFA. Meandri, poloji ili naplavne ravni, rijene terase ili rijene doline. 20. OBLICI KRKOG RELJEFA. Ponikve ili vrtae, kamenice, krape, uvale, polja u kru, zaravni u kru, pregrade, ponori, spilje, jame, sige. 21. KOJA JE RAZLIKA IZMEU VREMENA I KLIME? Vrijeme je trenutno stanje atmosfere, a klima je prosjeno stanje atmosfere. 22. NAVEDI NEKE KLIMATSKE ELEMENTE I MODIFIKATORE. Modifikatori: revolucija, rotacija, odnos kopna i mora, reljef, morske struje, vegetacija, atmosfera, utjecaj ovjeka. Elementi: sunevo zraenje, temperatura, tlak zraka, vlaga zraka, padaline, vjetrovi. 23. TO JE ATMOSFERA I PODJELA ATMOSFERE? Atmosfera je plinoviti (plinski) omota Zemlje. Podjela atmosfere: troposfera, stratosfera, mezosfera, termosfera i egzosfera.

24. TO JE TEMPERATURA ZRAKA, KAKO SE MJERI I TOPLINSKI POJASEVI ZEMLJE? Temperatura je stupanj topline zraka. Mjeri se termometrom. Toplinski pojasevi Zemlje: arki ili tropski pojas, umjereni pojas i hladni pojas. 25. VRSTE PADALINA. Iz oblaka padaju kia, snijeg i tua. Pri dnu nastaju rosa, mraz, inje i poledica. S obzirom na postanak mogu biti frontalne, reljefne i konvencijske. 26. KOJI SU GLAVNI TIPOVI KLIME? I OBILJEJA. Tropske kine klime praumska i savanska. Suhe klime stepska i pustinjska. Umjereno tople kine klime s toplim ljetom, vruim ljetom, sredozemna klima. Snjeno umske klime lane i suhe. Polarne klime klima tundre i vjenog snijega i leda. 27. PODJELA SVJETSKOG MORA.
a) b) c) d) Oceani Mora u irem (pola polarnih krajeva i sredozemno more) i uem smislu (sva ostala mora) Zaljevi Morski prolazi

28. KOJA SU GIBANJA MORA? Promjene razine mora, morske struje, pijene i valovi. 29. TO SE UBRAJA U VODE NA KOPNU? Led na kopnu, voda u podzemlju, jezera i tekuice. 30. VRSTE JEZERA. Prirodna i umjetna. S obzirom na postanak prirodna mogu biti: rijena, vulkanska, tektonska, krka, ledenjaka, depresije i kriptodepresije. 31. TO JE VODOSTAJ? Razina vode u rijeci ili jezeru ispod ili iznad toke kojoj je poznata nadmorska visina. 32. TO JE TLO I OD EGA SE SASTOJI? Rahli povrinski sloj zemlje. Sastoji se od mineralnih tvari, organskih tvari, vode i zraka.

33. TIPOVI BILJNOG POKROVA. ume, savane, pustinje, travnjaci, tundre. 34. KAKO SE KRETAO BROJ STANOVNIKA NA ZEMLJI? Na poetku sporo, a danas demografska ekspanzija. 35. TO JE GUSTOA STANOVNITVA? I KAKVA JE ONA NA ZEMLJI? Broj stanovnitva na jedinicu povrine (ST/ ). Neravnomjerna naseljenost.

36. TO JE EKUMENA, ANEKUMENA I SUBEKUMENA? I PRIMJERI. Ekumena je naseljena Zemlja. Anekumena je nenaseljeni dio Zemljine povrine,obuhvaa polarne krajeve, visoke planine, pustinje i velika movarna prostranstva. Nenaseljeni prostor Sjeverne Amerike. Subekumena je prijelazna zona izmeu ekumene i anekumene. Prostor izrazito rijetke naseljenosti na Zemlji (demografska polupusto). 37. TO JE LITORALIZACIJA? Litoralizacija je koncentracija stanovnitva i gospodarstva na obalama mora. 38. KOJE SU ODREDNICE PRIRODNOG KRETANJA STANOVNITA? Rodnost ili natalitet, smrtnost ili mortalitet i prirodna promjena. 39. TO JE DEMOGRAFSKA TRANZICIJA? Demografska tranzicija je teorija o stanovnitvu. Govori o prijelazu sa visokih stopa rodnosti i smrtnosti na niske stope. 40. VRSTE PROSTORNOG (MEHANIKOG) KRETANJA STANOVNITVA. Cirkulacije i migracije imigracije ili useljavanje i migracije ili iseljavanje. 41. TO JE DOBNO SPOLNA PIRAMIDA I PRIMJERI. Grafiki prikaz dobno spolnog sastava stanovnitva. Pravilna, oblik plasta sijena 42. GOSPODARSKI SASTAV STANOVNITVA. Aktivno ili djelatno, uzdravano i osobe s vlastitim izvorom prihoda. Aktivno se dalje dijeli po sektorima djelatnosti: primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni.

43. KOJE SU VELIKE RASNE SKUPINE? A) Europidna ili kavkaska (bijela) rasa B) Mongoloidna (uta) rasa C) Australidna ili negroidna (crna) rasa 44. POKAZATELJI RAZVIJENOSTI. Kvantitativni i kvalitativni pokazatelji. 45. TO JE NASELJE I OSNOVNA PODJELA NASELJA? Naselje je obitavalite ljudi. Dijeli se na seoska i gradska. 46. OBLICI SEOSKIH NASELJA. Okupljena zbijena, slabo zbijena, izdvojena, akropole, ratrkana i osamljena gospodarstva. 47. TO JE URBANIZACIJA, INDUSTRIJALIZACIJA, DEAGRARIZACIJA, DERURALIZACIJA, NASTANAK I RAZVOJ GRADOVA, INDUSTRIJE, NAPUTANJE POLJOPRIVREDE, PROIZVODNJE I NAPUTANJE SEOSKIH PODRUJA. Urbanizacija (lat. urbs grad) je proces porasta gradskog stanovnitva i preobraaj seoskih naselja u gradska, odnosno irenje gradskog naina ivota u ruralna podruja. Industrijalizacija je pojaavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu. Deagrarizacija je proces naputanja poljoprivrede kao djelatnosti i izvora prihoda. Deruralizacija je naputanje sela kao mjesta stanovanja (smanjenje udjela seoskog stanovnitva). 48. KOJE SU RAZLIKE IZMEU SEOSKIH I GRADSKIH NASELJA? Veliina, izgled, funkcije i nain ivota. 49. TO SU GRADSKE REGIJE? Grad + urbanizirana okolina. 50. PRIMARNE DJELATNOSTI. Primarne djelatnosti su poljoprivreda, umarstvo, lov i ribolov. 51. SEKUNDARNE DJELATNOSTI I STUPANJ INDUSTRIJALIZACIJE. Sekundarne djelatnosti su industrija, graevinarstvo, rudarstvo, energetika, brodogradnja i proizvodno obrtnitvo.

52. TERCIJARNE DJELATNOSTI. Tercijarne djelatnosti su trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam. 53. OBLICI PROMETA. Kopneni, zrani i vodeni. 54. TURIZAM. Turizam je putovanje radi razonode (zabave, rekreacije, odmora i sl.). 55. TO JE EKOLOGIJA I ODRIVI RAZVOJ? Ekologija je prirodna znanost koja prouava odnose meu ivim organizmima.

PITANJA ZA 2. GODINU GEOGRAFJA HRVATSKE I TURISTIKA GEOGRAFIJA HRVATSKE

1. POVRINA HRVATSKE I GRANICE. 56594 + 31067 mora, teritorijalno more

2. POLOAJ HRVATSKE. U jugoistonoj Europi, dodir velikih prirodno geografskih cjelina i civilizacijska podruja srednja Europa, jugoistona Europa i Mediteran. 3. PROMETNI POLOAJ. Izlaz na more, Hrvatski gorski prometni prag, dodir velikih prirodno geografskih cjelina. 4. VANIJI PROMETNI PRAVCI. Europski prometni koridori: 5b (Vb), 5c (Vc), 10 (X) i 7 (VII), jadransko jonski prometni pravac, podravska magistrala i primorski pravac. 5. RELJEF NIZINSKE HRVATSKE. Rijeni reljef poloji ili naplavne ravni (Crna Mlaka, Jelas polje, Lonjsko polje, Kopaki rit itd.), meandre, rijene terase, breuljkasti reljef, pobra (Bilogora), gore (Medvednica, Ivanica, Papuk, umberaka gora, Krndija itd.), lesne zaravni (akovaka, Bansko brdo, Erdutska, Vukovarska), urevaki pijeski. 6. RELJEF GORSKE I PRIMORSKE HRVATSKE. Krki reljef povrinski (kamenice, krape, ponikve, uvale, polja u kru, zaravni u kru) i podzemni krki reljefni oblici (spilje, jame, ponori, estavele), obalni reljef, gorski i planinski reljef. 7. KLIMATSKI MODIFIKATORI I NJIHOV UTJECAJ NA KLIMU HRVATSKE. geografska irina umjereni klimatski pojas, izmjena 4 godinja doba, zapadni vjetrovi odnos kopna i mora Afrika, Euroazija, Atlantski ocean i Sredozemno more reljef Alpem Dinardi, Panonska zavala

8. TEMPERATURA U HRVATSKOJ. - hladnije prema sjeveru, u unutranjosti prema zapadu i viim nadmorskim visinama - nizinska Hrvatska, gorska Hrvatska, primorska Hrvatska 9. PADALINE U HRVATSKOJ. - umjerena koliina padalina, ali postoje razlike - 3 padalinska podruja: a) OTOCI I NIA OBALA (do 1000 m) b) ISTRA, BLII KVARNERSKI OTOCI I GORSKA HRVATSKA (1000 2000) c) NIZINSKA HRVATSKA (600 - 1000) 10. TLO I VEGETACIJA NIZINSKE HRVATSKE. - crnice, smea tla, isprana tla, movarna tla - nia podruja ume hrasta lunjaka, vrbe, johe i topole - vii teritorij hrast kitnjak i obini grab 11. TLO I VEGETACIJA HRVATSKE. - crvena i smea tla - hrast crnika, empres, alepski bor, primorski bor, degradirana prirodna vegetacija makija, garig i kamenenjar 12. OBILJEJA JADRANSKOG MORA. - malo i plitko more, gibanja, slanoa, temperatura, prozirnost, boja 13. ZNAENJE JADRANSKOG MORA. Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja. 14. RIJEKE HRVATSKE. - Crnomorski i Jadranski sliv, vee rijeke i znaenje tekuica - tekuice su rijeke, potoci i drugi tokovi 15. JEZERA HRVATSKE. - prirodna i umjetna, znaenje jezera Jezero je udubljenje na povrini kopna ispunjeno vodom

16. KRETANJE BROJA STANOVNITVA HRVATSKE. Prije 1857. godine malo podataka, tada prvi pravi popis, od tada poisi otprilike svakih 10 godina, pad broja stanovnika nakon I. svjetskog rata,II. svjetskog rata, Domovinskog rata i u zadnje meupopisnom razdoblju danas oko 4,3 milijuna stanovnika 17. PROSTORNI RAZMJETAJ STANOVNITVA HRVATSKE. Neravnomjerna naseljenost: a) po velikim regijama Hrvatske Sredinja i Gorska Hrvatska b) po upanijama Grad Zagreb, Meimurska, Varadinska, Zagrebaka, Liko senjska, ibensko kninska, Zadarska c) gradska i seoska podruja 18. PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA HRVATSKE I DOBNO SKUPNI SASTAV STANOVNITVA. Prirodni pad, natalitet, mortalitet, smanjenje stanovnitva, vie ena 19. GOSPODARSKA STRUKTURA STANOVNITVA HRVATSKE. Pogorava se, pad broja zaposlenih, a porast nezaposlenih i umirovljenika po sektorima III II I 20. NARODNOSNA I RELIGIJSKA STRUKTURA STANOVNITVA. Narodnosna struktura stanovnitva: a) b) c) d) e) f) Hrvati 89,63% Srbi 4,54% Bonjaci 0,47% Talijani 0,44% Maari 0,37% ostali 4,55%

Religijska struktura stanovnitva: a) b) c) d) e) f) rimokatolici pravoslavci muslimani ateisti agnostici ostali

21. PROSTORNA KRETANJA STANOVNITVA HRVATSKE. - iseljenika zemlja, etape i pravci kretanja Etape kretanja stanovnitva: a) Predtranzicijska etapa b) Etapa demografske tranzicije c) Posttranzicijska etapa Pravci kretanja stanovnitva: a) podravski i posavski koridor (du Podravske magistrale i autoceste A3 Zagreb Lipovac) b) te priobalni koridor (du Jadranske magistrale sa zonom diskontinuiteta u Podvelebitskom primorju) 22. SEOSKA NASELJA HRVATSKE. - oblici seoskih naselja i gdje prevladavaju u Hrvatskoj? Oblici seoskih naselja: a) ratrkana brdska, breuljkasta i planinska podruja, npr. Gorska Hrvatska, Hrvatsko Zagorje, Banovina, Kordun, padine slavonskih Gora i zalee Dalmacije b) zbijena uglavnom gomilasta, esto planski graena s pravilnim rasporedom ulica u Panonskoj nizini c) osamljena udaljena, malobrojna gospodarstva u brdsko planinskim prostorima i polojima 23. GRADSKA NASELJA. - makroregionalna sredita, regionalna sredita, 127 gradova, naselja Zagrebaka makroregija regionalna sredita: Splitska makroregija regionalna sredita: Rijeka makroregija regionalna sredita: Osjeka makroregija reginalna sredita: Osijek, Slavonski Brod, Vukovar i Vinkovci Rijeka i Pula Split, Zadar, ibenik i Dubrovnik Zagreb, Karlovac, Sisak, Varadin i Bjelovar

24. REGIJE HRVATSKE. Velike regije Hrvatske, povijesne regije, geografske regije, upravna Regije Hrvatske: a) b) c) d) e) Sredinja Hrvatska Istona Hrvatska (Slavonija i Baranja) Primorje Zapadna Hrvatska Juna Hrvatska (Dalmacija

25. TURIZAM HRVATSKE TURISTIKE REGIJE. Turistike regije: a) b) c) d) e) Istra Kvarner Dalmacija Dubrovnik Kontinentalna Hrvatska