Pubertet i adolescencija -fizičke, socijalne i emocionalne promjene

EDUKATIVNI SAT

Škola: Osnovna škola

Datum izvođenja:

Trajanje: 45 minuta

Razred: 6.

Predmet: Sat razrednika

Voditelj:

Cilj radionice: Učenici će kroz diskusiju o fizičkim i socijalnim promjenama u pubertetu i adolescenciji
naučiti važnost poznavanja promjena u tom razdoblju i važnost pravilnog informiranja o pubertetu i
adolescenciji te korištenja provjerljivih izvora.

Ishodi:
A.3.1.B
Razgovara i savjetuje se s roditeljima ili drugim članovima obitelji u koje ima povjerenje.
B.3.2.A
Prepoznaje utjecaj razvojnih promjena na emocije.
Usvaja stav da su promjene u pubertetu i adolescenciji prirodno razvojno razdoblje.
Opisuje razlike stečene rođenjem. Usvaja i prihvaća da su pubertet i adolescencija praćeni intenzivnim
emocijama.
C.3.2.D
Razumije važnost pronalaženja vjerodostojnih i pouzdanih informacija o zdravlju. Nabraja značajke
pouzdanih izvora informacija o zdravlju.

Povezani predmeti: Biologija, Vjeronauk, Sat razredne zajednice (u suradnji sa stručnom službom škole i
timom školske medicine)

Potrebni materijali: kartice fizičkih, socijalnih i emocionalnih promjena u pubertete i adolescenciji, ploča
i kreda, A4 papir, olovka

Razrada nastavnog sata:

UVODNI DIO-5 MIN

Na samom početku voditelj pozdravi učenike, uvede ih u temu radionice tako da ima kaže o čemu će
danas pričati. Voditelj pita učenika je li im ta tema poznata te jesu li do sada s nekim pričali o tome.
Potom voditelj na ploču napiše naslov Pubertet i adolescencija. – 5 minuta

SREDIŠNJI DIO-34 MIN

Voditelj prošeta kroz razred te svaki učenik iz kutije izvuče dvije kartice na kojima su ispisane fizičke i
socijalne promjene tokom puberteta i adolescencije. Učenici imaju 5 minute da s učenikom pored sebe
porazgovaraju o izvučenim karticama, prokomentiraju promjene i kažu odnosi li se to na njih. -7 minuta

Nakon toga voditelj na ploči ispod naslova napiše dva podnaslova- Fizičke promjene; Socijalne i
emocionalne promjene. Svaki učenik pročita sadržaj svojih kartica te sam odredi da li napisane promjene
idu u fizičke ili socijalne i emocionalne. Kada svi završe, voditelj potiče učenike da navedu promjene koje
nisu navedene na ploči, a koje oni primjećuju kod sebe. Razred zajedno s voditeljem kratko prokomentira
promjene navedene na ploči-10 min

Voditelj potom učenicima pročita definicije puberteta i adolescencije te pubertalne karakteristike

učenika viših razreda osnovne škole.

Pubertet je fizičko sazrijevanje dječaka i djevojčica na putu do odraslih muškarca i žena.

Adolescencija je psihičko sazrijevanje dječaka i djevojčica na putu do odraslih muškarca i žena.
Između ova dva pojma postoji razlika, iako naizgled označavaju isti razvojni period. Pubertet
prvenstveno podrazumijeva fizičke promjene, dok adolescencija obilježava psihičke promjene koje
prate tjelesne.
S obzirom na niz promjena do kojih dolazi, u pubertetu se razlikuju tri faze:
 Predpubertet, kada dolazi do ubrzanog rasta i pojave sekundarnih spolnih karakteristika;
 Pubertet u užem smislu, kada dolazi do prve menstruacije kod djevojčica i prve ejakulacije kod
dječaka;
 Postpubertet, kada dolazi do zastoja u fizičkom rastu, ali se nastavlja razvoj spolnih organa, te
njihova puna zrelost predstavlja kraj ove faze.
Adolescencija počinje sa početkom puberteta, a završava se formiranjem identiteta, pa se tako i kroz
adolescenciju mogu razlikovati tri faze:
 Predadolescencija, odnosno faza otpora, koja je obilježena drskim, prkosnim i buntovnim
ponašanjem
 Adolescencija u užem smislu, što podrazumijeva težnju za osamostaljivanjem;
 Postadolescencija, koja podrazumijeva prihvaćanje uloga odraslih, i formiranje kompletne
ličnosti. Ova faza se završava tek oko 26. godine.
Pubertet i adolescencija su periodi velikih turbulencija, preosjetljivosti, nesigurnosti, emocionalne
nestabilnosti. Javljaju se veliki nemiri i stresovi, i često je vrlo komplicirano postaviti granicu između
prihvatljivih i reakcija uvjetovanih pubertalnim i adolescentskim promjenama.
1) Do mišljenja vršnjaka stalo im je više nego do bilo čega drugoga
To znači da će katkad činiti stvari koje nemaju smisla, poput nepredavanja rada za koji znate da su
marljivo pripremali, jer su shvatili da će ga morati pročitati naglas pred razredom.
2) Užasnuti su onime što se događa s njihovim tijelima
U jednom ste trenutku dijete, a već u sljedećem na vašem licu „eksplodiraju” bubuljice. Svakih nekoliko
tjedana učenik višeg razreda osnovne škole suoči se s nekim novim fenomenom koji prijeti uništiti njegov
društveni život.
3) Skloni su preuveličavanju
Kažete da ste vidjeli pauka u kutu učionice? Pripremite se na penjanje po zidu i vrištanje nalik onome u
horor-filmovima. Je li upravo počelo sniježiti? Opustite se i gledajte kako se ponašaju kao da nikad nisu
vidjeli snijeg, viču i plješću hrleći prema prozoru. Bilo da se radi o nedostatku životnog iskustva,
podivljalim hormonima ili emocijama, adolescenti su jednostavno skloni preuveličavati.
4) Užasavaju se javne pohvale
Djeca nižih razreda oduševe se kada ih pohvalite pred njihovim vršnjacima. Nagrada za redovito
pohađanje nastave, učenik mjeseca, najbolji matematičar – oni „pucaju” od ponosa. Ali izvedete li
učenika viših razreda pred vršnjake i izložite poetsku odu njegovim kvalitetama, vidjet ćete kako se
skupio poput osušenog limuna.
5) Ne može im se vjerovati
Spremate iznenađenje za drugog učitelja i želite uključiti djecu? Smatrajte iznenađenje upropaštenim.
Djeca viših razreda osnovne škole možda žele sačuvati povjerljivu informaciju za sebe, ali čim im se ukaže
prilika neće moći odoljeti pokazati i oni znaju. U toj dobi ne razumiju posljedice dijeljenja informacije koja
nije za dijeljenje. Što je još gore, skloni su izostaviti sve suptilnosti originalne poruke.

6) Postaju svjesni drugih ljudi, ali još uvijek im to nije u potpunosti jasno
Oko 11. ili 12. godine života mladi obično ulaze u fazu, gdje počinju shvaćati da drugi ljudi možda
drukčije doživljavaju svijet od njih. Ali ulazak u ovu fazu traje dugo i to je krivudav put.
7) Udaljavaju se od roditelja
Otuđivanje od roditelja dio je adolescencije. Iako im je vodstvo odrasle osobe možda potrebnije nego
ikad, oni su došli u fazu kad su roditelji možda posljednje osobe od koje će potražiti vodstvo.
8) I dalje su djeca
Jednog trenutka vodite s njima duboku filozofsku raspravu. Deset minuta nakon toga proizvode zvukove
uz pomoć pazuha i pitaju je li u redu piti vodu iz akvarija. Tu je i meškoljenje. Nepodnošljiva količina
meškoljenja, pogotovo u dječaka. Prikazana razina zrelosti učenika viših razreda osnovne škole posvuda
je te varira od djeteta do djeteta i od trenutka do trenutka. -7 min

Nakon toga učenike se podijeli u 3 grupe. Svaka grupa dobije list papir na kojoj je pitanje ( Grupa 1: Gdje
ili od koga učite o promjenama u pubertetu?; Grupa 2: Odakle najčešće dolaze netočne ili nepotpune
informacije o pubertetu i adolescenciji?; Grupa 3: Ukoliko smo zabrinuti i želimo točnu informaciju,
vezano uz naše promjene ili događanja u pubertetu i adolescenciji, kome se možemo obratiti?). Učenici
imaju 5 minuta da napišu svoje ideje/odgovore na papir. Nakon toga predstavnik svake grupe čita pitanje
i odgovore svoje grupa. Cijeli razred komentira te daje svoje komentare. Potom voditelj iscrta na ploču
mentalnu mapu1 -20 min

ZAVRŠNI DIO-6 MIN

Učenici zajedno s voditeljem ponove ključne pojmove i poruke edukativnog sata.-4 min

Voditelj zamoli učenike da ispune evaluacijske listiće te im se zahvali na pozornosti i sudjelovanju.-2 min

Plan ploče:

Gdje ili od koga učite o promjenama? Odakle najčešće dolaze netočne ili nepotpune
informacije?

-Prijatelji - Neinformirani vršnjaci

-Obitelj -Neprovjereni i nestručni mediji

Pubertet
1 Mentalna mapa je detaljno prikazana na planu ploče.i
adolescencija
-Škola

-Mediji

Ukoliko želimo točnu informaciju, kome se možemo obratiti?

- Roditeljima

- Nastavnicima

- Razrednicima

- Stručnoj službi škole

- Zdravstvenim djelatnicima