PRAVILNIK O JAVNOBILJEŽNIČKIM UREDIMA

utvrđuju se kriteriji za određivanje smještaja, prostora, opreme i uređenja javnobilježničkih

ureda

svaki javni bilježnik dužan je imati ured u mjestu koje mu je određeno kao njegovo sjedište, koji
će po svom smještaju, prostoru, opremi i uređenju odgovarati zahtjevima propisanim Zakonom o
javnom bilježništvu, Javnobilježničkim poslovnikom i Pravilnikom o javnobilježničkim uredima
-javnobilježnički ured mora biti smješten u takvim prostorijama i opremljen na način koji je
primjeren ugledu javnobilježničke službe

prostorije u kojima je smješten javnobilježnički ured moraju biti posebna građevinska cjelina, s
odvojenim ulazom
javnobilježnički ured mora imati najmanje 5 prostorija, i to: prijemnu prostoriju, prostoriju za
održavanje ostavinske rasprave, radnu sobu, čekaonicu i prostoriju za arhivu koja ne može biti
manja od 12 m2 i mokri čvor
-ukupna površina javnobilježničkog ureda ne može biti manja od 85 m2
-u izuzetnim slučajevima, u javnobilježničkim uredima gdje javnobilježničku službu obavljaju javni
bilježnik i do 2 djelatnika, može se odobriti obavljanje službe i u manjim uredima, ali čija ukupna
površina ne može biti manja od 50 m2
-zajednički javnobilježnički ured mora imati osim navedenih prostorija i radnu sobu za drugog
javnog bilježnika i prostor za arhiv koji ne može biti manji od 20 m2 ili 2 odvojena prostora za arhiv
od po najmanje 12 m2
-ukupna površina zajedničkog javnobilježničkog ureda ne može biti manja od 120 m2
-pisarnica u kojoj javni bilježnik održava uredovne dane mora udovoljavati svim kriterijima
propisanim pravilnikom (osim broja prostorija), a čija ukupna površina ne može biti manja od 20 m2

javnobilježnički ured:
 mora biti smješten u poslovnom prostoru, a koji se može nalaziti u stambenoj ili stambeno-
poslovnoj zgradi, koja svojim vanjskim i unutarnjim stanjem neće bitno odstupati od
uobičajenog poslovnog prostora namijenjenog za obavljanje kakve državne ili druge javne
službe
 ne smije biti smješten u zgradi koja bi po svom izgledu/ djelatnostima koje se u njoj obavljaju
mogla dovesti u pitanje ugled javnobilježničke službe
 mora se nalaziti najviše do 1. kata ako u stambenoj ili poslovnoj zgradi nema dizala
 mora biti na prikladan način zaštićen od provale (protuprovalna vrata i rešetke na prozorima ili
alarmni uređaj s dojavom i sl).

-prostorije u javnobilježničkom uredu moraju biti uredne, čiste i opskrbljene protupožarnim

uređajima i sredstvima, prema propisima koji uređuju protupožarnu zaštitu u državnoj upravi

svaki javnobilježnički ured:

 mora imati prostoriju za arhiv koja mora ispunjavati uvjete i standarde definirane Pravilnikom o
zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva
 mora imati sigurnosnu blagajnu radi pohrane primljenog novca, dragocjenosti, vrijednosnih
papira i drugih vrijednih pologa te spisa koji se moraju posebno čuvati
 mora imati telefon, telefaks, sredstvo mehaničkog pisanja i fotokopirni aparat, 2 računala s
mogućnošću pristupa internetu te odgovarajući broj pisača
 obvezan je za elektroničko vođenje upisnika koristiti informacijski sustav (ili računalni
sustav) prihvaćen i odobren od HJK
 mora imati odgovarajući broj atestiranih protupožarnih aparata, sukladno propisima koji
uređuju tu materiju, te protuprovalnu zaštitu u vidu protuprovalnih vrata ili ugovorene usluge
protuprovalne zaštite
 mora imati pisaće stolove i odgovarajući broj stolica za javnog bilježnika i osobe zaposlene u
njegovom uredu; kao i potreban broj stolica za stranke u radnoj prostoriji u kojoj se održavaju
ostavinske rasprave i čekaonice

1
u svakoj radnoj prostoriji i čekaonici javnog bilježnika mora biti izvješen na zid grb RH
-zabranjeno je u uredu javnog bilježnika isticati materijale u svezi s političkom djelatnošću

pregled javnobilježničkog ureda obavlja Komisija Ministarstva pravosuđa

=imenuje ministar pravosuđa na vrijeme od 4.g.

osoba koja je imenovana za javnog bilježnika, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja,
zatražit će od Ministarstva pravosuđa da pregleda prostorije i opremu namijenjene za njegov
javnobilježnički ured
-ministar pravosuđa može od predsjednika općinskog suda zatražiti da obavi pregled
=o utvrđenom činjeničnom stanju predsjednik suda sastavit će poseban zapisnik u kojemu će iznijeti i
svoje mišljenje o tome odgovara li taj prostor zahtjevima Zakona o javnom bilježništvu,
Javnobilježničkog poslovnika i Pravilnika o javnobilježničkim uredima
=u slučaju negativnog mišljenja predsjednika suda- osoba može u roku od 8 dana zatražiti da poslovni
prostor pregleda Komisija Ministarstva pravosuđa
-zapisnik s mišljenjem predsjednika suda ili mišljenje Komisije Ministarstva pravosuđa iz ima
značenje dokaza da je javni bilježnik osigurao opremu i prostorije koje su prema kriterijima iz
Pravilnika o javnobilježničkim uredima potrebni i primjereni za obavljanje javnobilježničke službe

ako prostor i oprema za javnobilježnički ured ne odgovara kriterijima utvrđenim Pravilnikom o

javnobilježničkim uredima- Komisija Ministarstvo pravosuđa u zapisniku o pregledu prostora utvrdit će
nedostatke predloženog prostora i opreme i dati nalog javnom bilježniku da u roku od 30 dana od
izvršenog pregleda osigura drugi odgovarajući prostor i opremu/ da otkloni nedostatke predloženog
prostora i opreme
=ako javni bilježnik u tom roku ne udovolji nalogu Ministarstva pravosuđa- javni bilježnik će biti
razriješen javnobilježničke dužnosti

prije nego što HJK odredi i objavi datum početka rada javnog bilježnika- Komisija Ministarstva
pravosuđa utvrdit će da su prostor i oprema javnobilježničkog ureda pripremljeni za uporabu

javni bilježnici koji obavljaju javnobilježničku službu u prostorima i s opremom sukladno

prethodnom Pravilniku o javnobilježničkim uredima nastavljaju s radom u postojećim uredima, a
dužni su uskladiti opremu ureda s odredbama novog Pravilnika u roku od 6.mj.
-u slučaju podnošenja zahtjeva za preseljenje ureda u novi poslovni prostor, na njih će se primijeniti
odredbe novog Pravilnika o javnobilježničkim uredima

PRAVILNIK O RADNOM VREMENU JAVNIH BILJEŽNIKA

redovno radno vrijeme javnih bilježnika u pravilu se podudara s radnim vremenom općinskog
suda na području kojega je njegovo sjedište
javni bilježnik slobodno određuje radno vrijeme za primanje stranaka, uz navedene iznimke
=najmanje 2 puta tjedno primati stranke 2 radna sata prije i 2 radna sata poslije podne, od toga
najmanje 1 sat nakon uobičajenog radnog vremena na njegovom području

o svom redovnom radnom vremenu i radnom vremenu za primanje stranaka javni bilježnik će
obavijestiti bez odgode predsjednika općinskog suda, predsjednika trgovačkog suda i jedinice
lokalne samouprave na području kojih je njegovo sjedište te HJK
-javni bilježnik će jasno naznačiti na ulazu u zgradu u kojoj se nalazi njegov ured te na ulazu u sam
ured svoje redovno radno vrijeme te vrijeme za primanje stranaka
-o svakom slučaju zatvaranja ureda zbog izbivanja iz ureda za vrijeme radnog vremena, odsustva
ili spriječenosti zbog bolesti- javni bilježnik će o tome bez odgode izvjesiti obavijest na ulazu u svoj
ured, kao i obavijest o osobi koja umjesto njega obavlja dužnost
ako je javni bilježnik dobio dozvolu za 2 ili više pisarnica ili za održavanje uredovnih dana izvan
svog sjedišta- svoje će radno vrijeme u pisarnicama izvan svog sjedišta odrediti u skladu s dobivenom
dozvolom

u slučaju potrebe, a osobito u hitnim slučajevima, javni bilježnik može svoje službene radnje
obavljati i izvan redovnog radnog vremena, neradnim danom i blagdanom

2
PRAVILNIK O SLUŽBENOJ ODJEĆI JAVNIH BILJEŽNIKA, PRISJEDNIKA,
SAVJETNIKA,VJEŽBENIKA I DRUGIH ZAPOSLENIKA U JAVNOBILJEŽNIÈKOM
UREDU I HRVATSKOJ JAVNOBILJEŽNIÈKOJ KOMORI
utvrđuju se mjerila i kriteriji o pravima javnih bilježnika, prisjednika, savjetnika, vježbenika i
drugih zaposlenika u javnobilježničkim uredima i HJK na službenu odgovarajuću odjeću
navedene osobe imaju pravo na naknadu/ kupnju odjeće za službene potrebe ureda i to 2 puta
godišnje (proljeće, ljeto - jesen, zima)
pod službenom odjećom zaposlenika u javnobilježničkom uredu i HJK smatra se:
1. kostim/ odijelo - 2 kompleta godišnje
2. bluza/ košulja - 4 komada godišnje
3. obuća - 3 para godišnje
4. poslovna torba- 1 svake 2.g.
5. odjeća za vanjsko uredovanje u zimskim uvjetima - 1 komplet svake 2.g.
6. kišobran ili kabanica - 1 svake 2.g.
7. kravate – marame – 4 komada godišnje
=to pravo imaju javni bilježnik i drugi zaposlenici u javnobilježničkom uredu ako to odobri javni
bilježnik, a za zaposlenike u HJK ako to odobri predsjednik HJK
službenu odjeću nabavlja javni bilježnik ili svaki zaposlenik samostalno uz prethodni dogovor s
javnim bilježnikom/ predsjednikom HJK pazeći da cijena ne prelazi razumnu cijenu pojedine stvari
-trošak za nabavu službene odjeće, obuće i poslovne torbe za javnog bilježnika, prisjednika, savjetnika,
vježbenika i druge zaposlenike u javnobilježnièkom uredu pada na trošak javnobilježničkog ureda, a
za zaposlenike u HJK na teret HJK
izmjena i dopune Pravilnika donose se na prijedlog javnog bilježnika ili predsjednika HJK
upućenom Upravnom odboru HJK

PRAVILNIK O SLUŽBENIM SJEDIŠTIMA JAVNIH BILJEŽNIKA

utvrđuje se raspored službenih sjedišta javnih bilježnika i određuju uvjeti za održavanje
uredovnih dana izvan službenog sjedišta
javni bilježnik ima svoj ured u javnobilježničkom službenom sjedištu
javni bilježnik može održavati uredovne dane u sjedištu općina ili gradova na području istog suda,
ako u njima nije utvrđeno službeno sjedište javnog bilježnika
=ako je u sjedištu općine ili grada, na području istog suda, utvrđeno službeno sjedište javnog bilježnika,
uredovni se dani mogu u tim sjedištima održavati samo ako nema javnog bilježnika ili još nije
imenovan, ili ako je spriječen obavljati javnobilježničku službu.
raspored javnobilježničkih mjesta i njihovih službenih sjedišta sastavni je dio ovog Pravilnika
-javni bilježnici, imenovani do dana stupanja na snagu Pravilnika, nastavljaju obavljati svoju službu u
službenim sjedištima za koje su imenovani, osim javnih bilježnika imenovanih u službenim sjedištima,
koja su Pravilnikom ukinuta
=isti će se, bez posebnog natječaja, uz svoj pristanak, premjestiti na novootvorena ili još uvijek
upražnjena javnobilježnička mjesta, u mjestu sjedišta općinskog suda, za područje kojeg su
imenovani

PRAVILNIK O PROTESTNIM UPISNICIMA

javni bilježnici protestni upisnik vode u 3 knjige:
1) Protestni upisnik, knjiga I, za proteste izvršene po čl.70. Zakona o mjenici i čl.19.st.2.t.l. i čl.23.t.10. Zakona o
čeku prema priloženom obrascu I
2) Protestni upisnik, knjiga II., za potvrde o zamjeni protesta po čl.77.st.1. Zakona o mjenici i čl.l9 st.2 t.2. Zakona
o čeku, prema priloženom obrascu II
3) Protestni upisnik, knjiga III. za potvrde o zamjeni protesta po čl.77. st.2. Zakona o mjenici i čl.23 t.10 Zakona o
čeku, prema priloženom obrascu III
općinski sudovi za čije područje nisu imenovani javni bilježnici vodit će navedene protestne
upisnike, sve dok za njihovo područje ne bude imenovan javni bilježnik i on ne započne s radom

javni bilježnici su dužni pripremiti 3 knjige protestnog upisnika unaprijed za najmanje 1.g.
svaka knjiga protestnog upisnika mora biti tvrdo uvezana i prošivena jamstvenikom koji prolazi
kroz sve listove i krajevi kojega su na unutarnjoj strani korica knjige ovjereni i pričvršćeni pečatom
suda 1. stupnja opće nadležnosti na području kojega je sjedište javnog bilježnika

3
uz pečat sud će potvrditi koliko u knjizi ima listova
=potvrda nosi datum kad je pečat stavljen i broj sudskog upisnika pod kojim je izvršena
na svakom listu knjiga navest će se ime i prezime te sjedište javnog bilježnika i cijeli naziv
pojedine knjige
-listovi u knjizi moraju biti označeni rednim brojevima

podignuti protesti i zamjene protesta, bez obzira na to da li je pri zamjeni protesta čl.77.st.1. ZM i
čl.19.st.2.t.2. ZČ sudjelovao javni bilježnik, upisuju se u protestni upisnik bez odgode, a zamjene
protesta roka prije isteka protestnog
-pri tome se mora paziti na red kako su protesti i zamjene protesta podignuti/ kako su stranke zatražile
da se zamjena protesta upiše u protestni upisnik
u protestni se upisnik, prema priloženim obrascima, upisuje redom cijeli sadržaj protesta/ cijeli
sadržaj mjenice (čeka) i na njoj napisane izjave (čl.77.st.1. ZM i čl.19.st.2.t.2. ZČ) /cio sadržaj mjenice
(čeka) i potvrda o zamjeni protesta (čl.77.st.2. ZM i čl.23.t.10. ZČ)
imatelju mjenice (čeka) ili njegovom zastupniku predat će se odmah:
 izvornik protesta s podnesenom mjenicom (čekom)
 podnesena mjenica (ček) na kojoj je napisana potvrda o upisu izjave u protestni upisnik
 izvornik potvrde o zamjeni protesta s podnesenom mjenicom (čekom)

javni bilježnik potvrdit će u protestnom upisniku da u njemu upisani sadržaj odgovara:

 izvorniku protesta
 podnesenoj mjenici (čeku, prijepisu mjenice) i na njoj napisanoj izjavi trasata
 podnesenoj mjenici (čeku, prijepisu mjenice) i izdanoj potvrdi o zamjeni protesta

protestni upisnik ne smije se iznositi iz javnobilježnièkog ureda

=osim u slučajevima u kojima se prema Zakonu o javnom bilježništvu arhiva javnog bilježnika može
pohraniti u sudu ili predati nekom drugom državnom ili javnom tijelu ili osobi

javni bilježnik obavlja protestiranje na pisani ili usmeni zahtjev imatelja mjenice (čeka)/ njegovog
zastupnika
=o usmenom zahtjevu ne sastavlja se poseban zapisnik
=pisani se zahtjev upisuje u opći poslovni upisnik.
podnositelj zahtjeva plaća pristojbu na zahtjev, bio usmen ili pismen.
=pristojba na zahtjev se naplaćuje se i njena naplata potvrđuje po Zakonu o javnobilježničkim
pristojbama
na temelju zahtjeva za protestiranje/ za upis izvršene zamjene protesta/ za izvršenje zamjene
protesta- javni će bilježnik odmah obaviti protestiranje /upis zamjene protesta u protestni upisnik,
/izvršiti zamjenu protesta i potvrdu o tome upisati u protestni upisnik
=pri tome javni se bilježnik ne smije upustiti u ispitivanje jesu li protestiranje ili upis u pojedinom
slučaju potrebni ili podesni za održavanje ili vršenje mjeničnih (čekovnih) prava

ovjereni prijepisi protesta te ovjereni prijepisi i potvrde o zamjeni protesta izdaju se samo
zainteresiranim osobama i samo na temelju pisanih zahtjeva, nakon naplate pristojbe i troškova
=u protestnom upisniku zabilježit će se kome su prijepisi izdani i koliko je prijepisa izdano

kada osoba protiv koje se podiže protest u smislu čl.73.st.2. ZM/ čl.23.t.l0.ZČ izvrši propuštenu
isplatu u ruke javnog bilježnika, javni će bilježnik to potvrditi na mjenici/ čeku
-sadržaj potvrde unijet će se u cijelosti u poseban zapisnik koji se zavodi u opći poslovni upisnik
-na potvrdi na mjenici (čeku) javni bilježnik će staviti svoj potpis, datum i broj spisa pod kojim je
potvrda zavedena te svoj pečat, pa će mjenicu (ček) predati osobi protiv koje se protest podiže
-djelomična isplata- javni bilježnik će postupiti po čl.73.st.3.ZM

protesti i zamjene protesta mogu se navoditi kraticama:"Pro.I. r. br. "/"Pro. II. r. br. "/"Pro. III. r. br.“
dodajući tome ime i prezime javnog bilježnika koji je vršio protest/ zamjenu protesta

protestni registri čuvat će se 10.g.

4
svi troškovi (nagrada i naknada troškova javnom biIježniku, javnobilježničke pristojbe i sl.)
naznačit će se na svim primjercima isprava koje se upisuju u protestni upisnik
=na tim ispravama naznačit će se jesu li i koji od tih troškova naplaćeni

ZAKON O LEGALIZACIJI ISPRAVA U MEĐUNARODNOM PROMETU

legalizacija (ovjerovljenje) isprava u međunarodnom prometu- čini se na način predviđen
Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu, ako MU koji obvezuje Jugoslaviju nije
drugačije određeno

ovjerovljenjem- se potvrđuje vjerodostojnost potpisa osobe koja je ispravu potpisala i

vjerodostojnost pečata stavljenog na ispravu

javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Jugoslaviji- samo ako ih ovjerovi
Savezni sekretarijat za vanjske poslove/ diplomatsko ili konzularno predstavništvo Jugoslavije u
inozemstvu
inozemne javne isprave ne podliježu ovjerovljenju ako, s temelja uzajamnosti, ni jugoslavenske
javne isprave ne podliježu ovjerovljenju u državi o ispravi koje je riječ
javna isprava- isprave koje se u državi u kojoj su izdane smatraju javnom ispravom i koje su izdane
u obliku i na način propisan zakonom dotične države

ako organ kojemu je inozemna javna isprava podnesena posumnja u vjerodostojnost- može zatražiti
od Saveznog sekretarijata za vanjske poslove da provjeri je li ispravu izdao organ koji je u njoj
označena
=taj zahtjev se upućuje preko republičkog ili pokrajinskog organa uprave nadležong za poslove
pravosuđa

javne isprave izdane u Jugoslaviji što će se upotrijebiti u inozemstvu ovjerovit će se samo ako
zakon zemlje u kojoj će se jugoslavenska isprava upotrijebiti zahtijeva ovjerovljenje

prije nego što će se domaće javne isprave dostaviti na ovjerovljenje nadležnom inozemnom
organu- njih ovjerovljuje Savezni sekretarijat za vanjske poslove/ diplomatsko ili konzularno
predstavništvo Jugoslavije u inozemstvu

Savezni sekretarijat za vanjske poslove ovjerovit će domaće javne isprave radi njihove upotrebe u
inozemstvu samo ako je potpis i pečat organa ili organizacije koji su izdali ispravu već ovjerovio
predsjednik općinskog suda ili sudac kojega on odredi, a potpis predsjednika suda/ suca i pečat suda-
republički ili pokrajinski organ uprave nadležan za poslove pravosuđa
predsjednik/ sudac općinskog suda može ovjeroviti samo one javne isprave što su ih izdali organi i
organizacije koji imaju sjedište na području toga suda
javne isprave što su ih izdali savezni, republički i pokrajinski organi i organizacija ne podliježu
ovjerovljenu od navedenih organa- već te isprave ovjerovljuje neposredno Savezni sekretarijat za
vanjske poslove

jugoslavenske isprave radi njihove upotrebe u državama koje su članice Haške konvencije o
ukidanju potrebe legalizacije stranih isprava- ovjerovljuje općinski sud i republički ili pokrajinski
organ uprave nadležan za poslove pravosuđa
=općinski sud može ovjeroviti smao isprave što su ih izdali organi i organizacije koje imaju sjedište
na području toga suda, a republički i pokrajinski organ uprave nadležan za poslove pravosuđa-
isprave što su ih izdali organi i organizacije koji imaju sjedište na području bilo kojeg općinskog suda
na teritoriju republike ili autonomne pokrajine
=ovjerovljenje obavlja u općinskom sudu predsjednik suda ili sudac kojega on odredi, a u
republičkom i pokrajinskom organu uprave nadležnom za poslove pravosuđa- radnik kojega odredi
starješina toga organa

osobe koje nisu jugoslavenski državljani mogu zahtijevati nostrifikaciju svjedodžaba o završenoj
školi ili stečenu doktoratu znanosti u inozemstvu- ako imaju pravni interes da im se to prizna u
Jugoslaviji

5
STATUT HRVATSKE JAVNOBILJEŽNIČKE KOMORE
-statutom se uređuju ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Hrvatske
javnobilježničke komore, oblici udruživanja javnih bilježnika za područje 1 ili više jedinica lokalne
samouprave, zajednički javnobilježnički uredi, prava i dužnosti javnih bilježnika, vršitelja dužnosti
javnih bilježnika, javnobilježničkih zamjenika te javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika
prema HJK, tijela za pokretanje i vođenje stegovnog postupka zbog stegovne neurednosti,
osnivanje Hrvatske javnobilježničke akademije i zaklada, i druga pitanja značajna za javno
bilježništvo

-HJK- samostalna organizacija svih javnih bilježnika koji su upisani u Upisnik i Imenik
-javni bilježnici na području RH obvezatno se udružuju u HJK
-sjedište HJK- Zagreb
-HJK ima svoj grb, znak, pečat i žigove

-HJK osobito:
1. čuva ugled, čas i prava javnobilježničkog staleža
2. nadzire rad i ponašanje javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika,
prisjednika, savjetnika i vježbenika u skladu sa zakonom
3. skrbi o trajnom stručnom uzdizanju javnih bilježnička, njihovih prisjednika, savjetnika i
vježbenika te u vezi s time uspostavlja i unapređuje razne oblike stručne i znanstvene suradnje s
Ministarstvom pravosuđa, sudovima, Hrvatskom odvjetničkom komorom, upravnim tijelima,
fakultetima, udrugama pravnika
4. utvrđuje pravila javnobilježničke etike i skrbi o njenom razvijanju
5. prati i proučava odnose i pojave, uključujući i stanje u pravosuđu i upravi koji su od interesa za
uređenje, položaj i rad te unapređenje javnobilježničke službe
6. promiče materijalne, staleške i druge interese javnog bilježništva
7. skrbi o položaju i pravima umirovljenik javnih bilježnika i prisjednika te drugih osoba zaposlenih
u javnobilježničkim uredima
8. uspostavlja i razvija suradnju s drugim javnobilježničkim komorama i međunarodnim
organizacijama javnih bilježnika i pravnika
9. obavlja druge poslove utvrđene zakonom, podzakonskim propisom, ovim statutom ili drugim
općim aktom HJK

-tijela HJK- Skupština, Upravni odbor, Predsjednik, Nadzorni odbor, Etičko povjerenstvo,
Povjerenstvo za međunarodnu suradnju, Povjerenstvo za trajno stručno usavršavanje
-Statutom i drugim općim aktom HJK mogu se osnovati i druga tijela HJK te utvrditi njihova
nadležnost, sastav i način rada
-Skupština i Upravni odbor mogu imenovati povremena povjerenstva za obavljanje određenih
pripremnih poslova iz nadležnosti stalnih tijela HJK

-javnog bilježnika koji će predstavljati HJK pri pretrazi javnobilježničkog ureda određuje
predsjednik HJK ili predsjednik zbora na čijem se području nalazi ured
=u osobito hitnim slučajevima odluku predsjednik HJK/ zbora može javnom bilježniku koji će
prisustvovati pretrazi priopćiti telefaksom

-drugi opći akti HJK moraju biti u skladu s ovim statutom

1. Skupština =čine svi javni bilježnici upisani u upisnik HJK, 10 javnobilježničkih prisjednika, 3
javnobilježnička savjetnika i 2 javnobilježnička vježbenika koje na vrijeme od 3.g. izaberu udruge
javnobilježničkih prisjednika/ vježbenika
-članovi skupštine dužni su dolaziti na sjednice Skupštine i obavljati dužnosti na koje su izabrani
-sjednice skupštine u pravilu se održavaju u Zagrebu, ako Upravni odbor ne odredi da se sjednica
održi u kojem dugom mjestu
-poziv na sjednicu skupštine upućuje se članovima skupštine najkasnije 15 dana prije održavanja
skupštine
=treba naznačiti prijedlog dnevnog reda sjednice, mjesto njena održavanja i vrijeme početka rada

6
=uz poziv članovima se dostavljaju svi materijali pripremljeni za skupštinu, ako Poslovnikom o radu
skupštine nije drugačije određeno
-članovi skupštine sami snose troškove svog sudjelovanja u radu skupštine
-skupština, pored općih akata navedenih u ZJB, donosi i :
1. Poslovnik o radu skupštine
2. Kodeks javnobilježničke etike
3. Pravilnik o naknadi putnih troškova članovima HJK i drugim osobama za koje se naknada tih
troškova ne uređuje odgovarajućim pravilnikom Upravnog odbora
4. Pravilnik o uporabi naplaćenih novčanih kazni i troškova postupka
5. Pravilnik o trajnom stručnom i znanstvenom usavršavanju
6. Pravilnik o prihodima i financijskom poslovanju javnobilježničkih zborova
7. Pravilnik o oslobođenju od snošenja troškova pružanja javnobilježničkih usluga
8. Pravilnik o prihodima i rashodima zborova
-po potrebi skupština može donijeti i druge opće akte u skladu sa zakonom i statutom
-skupština bira članove Nadzornog odbora na vrijeme od 3.g.

2. Upravni odbor= čini predsjednik HJK, 11 članova koje izabere skupština iz redova javnih
bilježnička, 1 član iz redova javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika kojeg izabere
Udruga javnobilježničkih prisjednika i vježbenika na skupštini svojih članova
-članovi Upravnog odbora kandidiraju se i biraju kao kandidati javnih bilježnnika prema njihovim
sjedištima po 7 područja
-za svako područje se glasuje po zasebnoj listi, koja se sastavlja temeljem prijedloga javnih
bilježnika s tog područja
-kandidati za članove Upravnog odbora moraju prije glasovanja dati pisani pristanak za kandidaturu i
izbor
-ukoliko ne bude prijedloga s pojedinog područja od strane bilježnika s toga područja- prijedlog za člana
u Upravnom odboru s tog područja daje najkasnije na skupštini postojeći Upravni odbor
=ukoliko niti jedan bilježnik s određenog područja ne dade suglasnost da bude kandidiran- Upravni
odbor može predložiti bilo kojeg javnog bilježnika koji dade suglasnost
=smatra se da su za člana upravnog odbora izabrani oni kandidati koji su dobili više glasova od ostalih
kandidata s liste
-sjednice Upravnog odbora održavaju se svakog mjeseca, osim tijekom srpnja i kolovoza
=u slučaju potrebe može se zakazati i izvanredna sjednica
-kad je ZJB predviđeno da HJK daje Ministarstvu ili kojem drugom tijelu svoje mišljenje ili da
raspisuje i provodi natječaj- mišljenje u ime HJK daje, raspisuje i provodi natječaj Upravni odbor
-akt upravnog odbora potpisuje predsjednik HJK, te odgovara za pravilan rad Upravnog odbora
-natpolovičnom većinom svojih članova Upravni odbor:
1. utvrđuje prijedlog Kodeksa javnobilježničke etike
2. donosi Pravilnik o visini i naknadi putnih troškova predsjednika i članova Upravnog odbora
3. odlučuje o sazivanju izvanredne sjednice Skupštine
4. imenuje članove povjerenstava i drugih stalnih i povremenih tijela
5. odlučuje o udruživanju HJK u međunarodne udruge javnih bilježnika i pravnika te druge
međunarodne organizacije
6. imenuje predstavnike HJK u udruge/ organizacije
7. utvrđuje izvješće ministarstvu o radu HJK te o stanju javnobilježničke službe
8. daje odobrenje predsjedniku za kupnju, prodaju, opterećenje i zakup nekretnina te za sklapanje
pravnih poslova čija vrijednost premašuje iznos od 100.000,00 kuna
9. donosi odluku o ustroju stručne službe HJK i plaćama i drugim pravima zaposlenika
10. donosi pravilnik o financiranju zborova

3. predsjednik Komore
1. priprema izvješće HJK Ministarstvu o radu HJK i o stanju javnobilježničke službe
2. organizira, vodi i odgovara za rad stručne službe HJK u skladu s Pravilnikom o stručnoj službi
HJK
3. svojim potpisom ovjerava javnobilježničke upisnike i knjige
-može sklopiti pravne poslove o kupnji, prodaji, opterećenju i zakupu nekretnina te pravne poslove čija
vrijednost premašuje iznos od 100.000,00 kn samo uz prethodno odobrenje Upravnog odbora

7
-slobodno, prema okolnostima pojedinog slučaja, određuje način rješavanja nesuglasica između
članova HJK zatim javnih bilježnika i javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika
-upozorava članove HJK, vršitelje dužnosti te javnobilježničke zamjenike, prisjednike, savjetnike i
vježbenike na njihovo ponašanje usmeno ili pismeno
=o svakom usmenom upozorenju sastaviti će službenu bilješku
=službena bilješka o usmenom upozorenju i pisano upozorenje unose se u spis upozorene osobe koje
vodi HJK

4. Nadzorni odbor
-NO- se sastoji od 3 člana, koji između sebe biraju predsjednika
-dužan je najmanje 2x godišnje pregledati novčano poslovanje HJK i završni račun
=o svom radu ponosi izvještaj svake godine Skupštini HJK i predlaže davanje razrješnice starom
UO prigodom izbora novog
-UO, predsjednik i druga tijela HJK dužni su dati NO potrebne podatke u vezi s njihovim
poslovanjem

5. Etičko povjerenstvo
-sastoji se od najmanje 5 članova, koji između sebe biraju predsjednika
1. utvrđuje nacrt Kodeksa javnobilježničke etike, organizira i provodi raspravu o tom nacrtu i
dostavlja prijedlog Kodeksa Skupštini radi usvajanja
2. prati stanje u primjeni pravila javnobilježničke etike i utvrđuje prijedloge mjera za unapređenje
javnobilježničke etike
3. organizira samostalno ili u suradnji sUO i Povjerenstvom za trajno stručno usavršavanje te drugim
mjerodavnim institucijama razne oblike obrazovnog i znanstvenog rada (savjetovanje, seminare,
tribine, okrugle stolove i sl.) o javnobilježničkoj etici
4. obavlja druge poslove u vezi s unapređenjem javnobilježničke etike u skladu sa zaključcima i
preporukama Skupštine i UO

6. Povjerenstvo za stalno stručno usavršavanje

-sastoji se od najmanje 5 članova, od kojih je najmanje 1 istovremeno i član UO, između sebe biraju
predsjednika
1. skrbi o trajnom stručnom usavršavanju javnih bilježnika, javonbilježničkih prisjednika,
savjetnika i vježbenika te rugih zaposlenika u javnobilježničkim uredima
2. organizira i razvija razne oblike stručnog i znanstvenog usavršavanja, samostalno ili u suradnji sa
sudovima, HJA, upravnim tijelima, fakultetima, udrugama pravnika te stranima javnobilježničkim
udrugama i komorama
3. organizira i provodi izdavačku djelatnost HJK, osobito priručnika, komentara, zbirki obrazaca
4. organizira razne oblike informatičkog obrazovanja i priprema sadržaje (obrasce, podsjetnike,
tekstove propisa, upisnike, imenike i sl.) za prenosive računarske medije
5. obavlja druge poslove u skladu sa zaključcima i preporukama Skupštine i UO

-stručno usavršavanje javnih bilježnika, prisjednika, savjetnika i vježbenika je obvezatno

-svaki član za slučaj nemogućnosti prisustvovanja savjetovanju dužan je o razlozima obavijestiti
HJK, u protivnom izostanak se neće opravdati, a posljedice nedolaska će biti regulirane pravilnikom
-HJK je dužna organizirati godišnje najmanje 2 stručna savjetovanja za sve članove HJK, a po
potrebi javnobilježnički zborovi organiziraju stručna predavanja iz područja aktualnih i bitnih za
javnobilježničku službu
-pravilnikom o trajnom stručnom i znanstvenom usavršavanju regulirat će se obveza i pravo na stalno
stručno usavršavanje

javnobilježnički zborovi
-svi javni bilježnici koji imaju sjedište na području određene županije čine javnobilježnički zbor te
županije i dužni su sudjelovati u radu zbora, sukladno Statutu i Pravilima zbora
-javni bilježnici 2 ili više županija mogu osnovai zajednički javnobilježnički zbor
=za osnivanje takvog zbora mora glasovati više od 1/2 javnih bilježnika u svakoj od županija za koje se
takav zbor osniva

8
-javni bilježnici sa sjedištem na području određene županije mogu odlučiti natpolovičnom većinom o
izdvajanju iz zajedničkog zbora i o osnivanju vlastitog županijskog zbora
-javnobilježnički zborovi donose svoja pravila, koja stupaju na snagu kad ih odobri UO HJK
-pravilima se uređuju organizacija i rad zborova, prava i obveze članova zborova, način sudjelovanja
javnobilježničkih prisjednika i vježbenika u radu tijela zbora te druga pitanja od interesa za rad
zbora, u skladu sa Statutom i drugim općim aktima HJK
-javnobilježnički zborovi imaju svoje prihode i proračune u skladu s općim aktom koji donosi
skupština HJK
-tijela zbora- skupština, predsjednik zbora, NO
=pravilima zbora mogu se predvidjeti i druga tijela za obavljanje određenih poslova iz nadležnosti zbora
-skupštinu zbora čine svi javni bilježnici sa sjedištem na području za koje je zbor osnovan
=pravilima zbora određuje se broj i način sudjelovanja predstavnika javnobilježničkih prisjednika,
savjetnika i vježbenika u skupštini zbora
-skupština je najviše tijelo zbora i može odlučiti o svakom pitanju iz nadležnosti zbora
=saziva se redovito 1xgodišnje i to u povodu odlučivanja o proračunu zbora za narednu godinu
=pravila o radu, kvorumu i odlučivanju Skupštine HJK primjenjuju se na odgovarajući način, ako
pravilima zbora nije drugačije određeno
-predsjednik zbora- predstavlja i zastupa zbor, saziva sjedice skupštine zbora, vodi stručnu službu
zbora, skrbi o izvršenju odluka skupštine zbora, te obavlja druge poslove u skladu sa pravilima zbora
=predsjednika zbora bira skupština, na vrijeme od 3.g.
-podnosi najmanje 1xgodišnje izvještaj UO HJK o radu zbora
-NO- najmanje 2xgodišnje pregledava financijsko poslovanje zbora i podnosi skupštini izvještaj o
tome; sastav, mandat, nadležnost i način rada NO utvrđuju se pravilima zbora
-u slučaju kada u pojedinoj županiji nije konstituiran niti zbor za tu županiju, ni zajendički zbor koji
uključuje tu županiju- predsjednik HJK je ovlašten sazvati konstituirajuću sjednicu zbora i njome
predsjedati do izbora tijela zbora, a za isto Predsjednik može ovlastiti bilo kojeg člana UO
-javnobilježnički zbor:
1. čuva ugled javnog bilježništva na području za koje je osnovan i skrbi o unapređenju njegova
rada
2. štiti prava i interese javnih bilježnika, vršitelja dužnosti te javnobilježničkih zamjenika,
prisjednika, savjetnika i vježbenika
3. skrbi o razvijanju javnobilježničke etike
4. samostalno ili u suradnji s drugim zborovima, HJK, Ministarstvom pravosuđa, sudovima i drugim
državnim tijelima ili tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave, odvjetničkim zborovima,
udrugama pravnika, fakultetima itd. organizira i provodi razne oblike stalnog stručnog
usavršavanja
5. obavlja i druge poslove u skladu sa svojim pravilima
6. sudjeluje u postupku kandidiranja za tijela HJK

-do osnivanja zajedničkog ureda dolazi upisom u Upisnik zajedničkih javnobilježničkih ureda

udruga javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika

-javnobilježnički prisjednici, savjetnici i vježbenici- obvezatno se udružuju u Udrugu
javnobilježničkih prisjednika i vježbenika pri HJK
-udruga= organizacijska jedinica javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika pri HJK, bez
svojstva pravne osobe
-ima svoja pravila, koja donosi skupština udruge
=uređuju se organizacija i rad udruga te prava i obveze članova udruga
=moraju biti u skladu s općim aktima HJK
=stupaju na snagu kad ih odobri UO HJK
-udruga bira predstavnika javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika u tijela HJK, skrbi o
staleškim, stručnim, radnim i materijalnim interesima svojih čalnova te obavlja i druge aktivnosti u
skladu sa svojim pravilima
-tijela udruga- skupština koju čine svi javnobilježnički prisjednici, savjetnici i vježbenici,
predsjedništvo od 5 članova i predsjednik koje izabire skupština na vrijeme od 3.g.
=pravila o radu, kvorumu i odlučivanju skupštine HJK primjenjuju se na skupštinu udruga ako
pravilima udruga ije drugačije određeno

9
-predsjednik HJK sazvat će osnivačku sjednicu udruge javnobilježničkih prisjednika/ vježbenika
nakon što bude imenovano prvih 50 javnobilježničkih prisjednika/vježbenika

službene iskaznice
-u povodu svakog upisa u odgovarajući imenik upisanoj se osobi izdaje službena iskaznica
-odluku o veličini, obliku i sadržaju iskanica donosi UO
-u slučaju promjene bilo kojih od podataka u iskaznici- javni bilježnik je dužan bez odgode zatražiti
izdavanje nove iskaznice
-u slučaju prestanka obavljanja javnobilježničke službe- iskaznica se mora vratiti HJK
-troškove izdavanja iskaznice snosi javni bilježnik
-odredbe o iskaznicama javnih bilježnika primjenjuju se na iskaznice vršitelja dužnosti,
javnobilježničkih zamjenika, prisjednika, savjetnika i vježbenika

stegovna odgovornost javnih bilježnika

-prijave zbog stegovne neurednosti- podnose se stegovnom tužitelju HJK
-dužnost stegovnog tužitelja HJK obavlja javni bilježnik koga imenuje UO za vrijeme trajanja svog
mandata
=stegovni tužitelj ne smije biti član UO
-pošto primi prijavu ili nađe da postupak treba pokrenuti po službenoj dužnosti- stegovni tužitelj HJK
ovlašten je zatražiti od osumnjičenog, tijela i članova HJK te drugih osoba potrebne obavijesti i
isprave, može, po potrebi, saslušati neke osobe i obaviti druge izviđaje
-na temelju prikupljenih podataka i obavljenih izviđaja stegovni tužitelj HJK podnosi UO- prijedlog
za provedbu stegovnog postupka zbog stegovne neurednosti
-primjerak prijedloga stegovni tužitelj HJK izravno dostavlja okrivljeniku, koji se može pisano
izjasniti o prijedlogu u roku od 15 dana
-ako se okrivljenik pismeno ne izjasni o prijedlogu u naznačenom roku- smatrat će se da ne osporava
činjenice navedene u prijedlogu
=neće se izvoditi dokazi radi utvrđivanja tih činjenica niti će se održati rasprava pred UO, osim ako
UO ne odredi drukčije
-okrivljenik se u svom pismenom očitovanju može odreći prava na održavanje rasprave pred UO-
UO će donijeti svoju odluku na temelju podataka iz spisa
-nakon isteka roka za pisano očitovanje okrivljenika, predsjednik zakazuje sjednicu UO na koju
poziva stranke i druge osobe koje treba saslušati
=stegovnom tužitelju se zajedno s pozivom dostavlja i pismeno očitovanje okrivljenika
-pozivi za raspravu moraju se uputiti strankama najkasnije 15 dana prije sjednice UO
-raspravu pred UO otvara i njome rukovodi predsjednik
=na raspravu pred UO i na odlučivanje o prijedlogu primjenjuju se pravila o odlučivanju u sumarnom
kaznenom postupku pred vijećem
-u odluci kojom se izriče kazna zbog stegovne neurednosti okrivljeniku će se naložiti da pored
troškova postupka izazvanih izvođenjem dokaza, plati i naknadu troškova u paušalnom iznosu od
500-2000 kn, u ovisnosti o složenosti i trajanju postupka te poduzetim radnjama
-odredbe statuta o stegovnoj odgovornosti javnog bilježnika o stegovnom postupku protiv javnih
bilježnika primjenjuju se na vršitelja dužnosti, javnobilježničke zamjenike, prisjednike i vježbenike

imenici i upisnici
-HJK vodi imenike i upisnike (7)- Imenik javnih bilježnika, Imenik vršitelja dužnosti javnog
bilježnika, Imenik javnobilježničkih zamjenika, Imenik javnobilježničkih prisjednika, Imenik
javnobilježničkih savjetnika, Imenik javnobilježničkih vježbenika, Upisnik zajedničkih
javnobilježničkih ureda
-imenike i upisnik vodi UO
-HJK ima i urudžbeni upisnik te druge knjige nužne za uredsko poslovanje, u skladu s odlukom UO
-imenici i upisnici su ukoričene knjige, ako statutom ili drugim općim aktom HJK nije drugačije
određeno
=stranice tih knjiga označavaju se rednim brojevima, a listovi prošivaju jamstvenikom
=svaki imenik i upisnik ima rubrike utvrđene statutom

10
-svaki imenik i upisnik ovjerava predsjednik HJK, naznačujući u gornjem dijelu posljednje stranice
ukupan broj stranica i datum ovjere te potpisujući ovjeru i stavljajući žig HJK u vosku preko
završnih krajeva jamstvenika
-imenici uz desni rub imaju vidljivo u stupnjevitom redoslijedu naznačena velika slova abecede, i to
tako da se prvo slovo nalazi na gornjem desnom rubu, a zadnje na donjem desnom rubu knjige
=stranice se obilježavaju rednim brojevima za svako slovo posebno
=osim slova hrvatske abecede, imenici sadržavaju i posebna slova drugih europski latiničnih abeceda
koja se češće javljaju u praksi
-na početku svake stranice imenika ili upisnika, ako posebnim općim aktom HJK nije drugačije
određeno- naznačit će se kalendarska godina
-stranice imenika i upisnika, ako posebnim općim aktom HJK nije drugačije određeno, podijeljene su na
okomite stupce s rubrikama za pojedine upise; prvi stupac je uvijek stupac upisa rednog broja upisa
-u upisniku zajedničkih javnobilježničkih ureda, ako posebnim aktom HJK nije drugačije određeno,
nakon svakog upisa podvući će se vodoravna crta
-upis u imenik obavlja se u prvu narednu slobodnu rubriku slova u imeniku koje odgovara početnom
slovu prezimena osobe koja se upisuje
=imenik će se smatrati ispunjenim kad se ispuni bilo koje od slova u imeniku
-imenici i upisnik mogu se voditi i na računaru
-vođenje imenika i upisnica uredit će se posebnim općim aktom UO
-u imenik javnog bilježinika upisuje se (19)- prezime i ime, JMBG, dan i mjesec rođenja, broj i datum rješenja Ministarstva o
imenovanju javnog bilježnika, broj i datum povelje o postavljanju javnog bilježnika, broj i datum rješenja HJK o upisu, dan
upisa, sjedište ureda, sjedište druge pisarnice ako je ona odobrena javnom bilježniku, članstvo u zajedničkom uredu s brojem
Upisnika zajedničkih ureda pod kojim je ured upisan, promjene nastala tijekom obavljanja javnobilježničke službe te brojevi i
datumi odluka na temelju kojih su te promjene uslijedile, dan i razlog brisanja iz imenika s brojem i datumom odluke na
temelju koje je došlo do brisanja iz imenika, prezime i ime vršitelja dužnosti, broj i datum odluke kojom je postavljen te broj
imenika u koji je upisan, prezime i ime zamjenika, broj i datum odluke kojom je postavljen te podaci o broju imenika u koji je
upisan, prezime i ime javnobilježničkih prisjednika te brojevi imenika u koji su upisani, zabilježba o pokretanju postupka za
razrješenje s brojem i datumom odluke na temelju koje je zabilježba izvršena, zabilježba o privremenom udaljenju iz službe s
brojem i datumom odluke na temelju koje je došlo do udaljenja, zabilježba pokretanja stegovnog postupka s brojem i datumom
odluke na temelju koje je postupak pokrenut, podaci o dužnostima u tijelima HJK i zborova
-u imenik vršitelja dužnosti javnog bilježnika upisuje se (17)- prezime i ime vršitelja dužnosti javnog bilježnika, JMBG, dan i
mjesec rođenja, broj i datum rješenja o postavljenju, broj i datum HJK o upisu, dan upisa, ime i prezime javnog bilježnika
umjesto koga je postavljen, sjedište ureda, promjene nastale tijekom obavljanja dužnosti s brojevima i datumima akata na
temelju kojih je do njih došlo, prezime i ime zamjeniak datum i broj odluke kojom je postavljen te broj imenika u koji je
upisan, prezime i ime javnobilježničkih prisjednika te brojevi imenika u koji su upisani, prezime i ime javnobilježničkog
vježbenika te brojevi imenika u koji su upisani, dan i razlog brisanja iz imenika, s brojem i datumom odluke na temelju koje je
određeno brisanje iz imenika, zabilježba o pokretanju postupka za razrješenje, s datumom i brojem odluke na temelju koje je
zabilježba izvršena, zabilježba o privremenom udaljenju iz službe, s brojem i datumom odluke na temelju koje je zabilježba
izvršena, zabilježba o pokretanju stegovnog postupka s datumom i brojem akta na temelju kojega je zabilježba izvršena, podaci
o dužnostima u tijelima HJK i zbora
-u imenik javnobilježničkih zamjenika upisuje se (14)- prezime i ime zamjenika, JMBG, dan i mjesec rođenja, broj i datum
odluke kojom je postavljen, broj i datum HJK o upisu, datum upisa, ime i prezime javnog bilježnika kome je postavljen,
sjedište ureda, promjene nastale tijekom obavljanja dužnosti te brojevi i datum odluka na temelju kojih je do njih došlo, dan i
razlog brisanja iz imenika s datumom odluke na temelju koje je došlo do brisanja iz imenika, zabilježba o pokretanju postupka
za razrješenje s brojem i datumom odluke na temelju koje je zabilježba izvršena, zabilježba o privremenom udaljenju iz službe
s brojem i datumom odluke na temelju koje je zabilježba izvršena, zabilježba pokretanja stegovnog posutpka brojem i dautmom
odluke na temleju koje je zabilježba izvršena
-u imenik javnobilježničkih prisjednika upisuje se (14)- prezime i ime prisjednika, JMBG, dan i mjesto rođenja, broj i datum
odluke o postavljenju, broj odluke HJK o upisu u imenik, dan upisa, prezime i ime javnog bilježnika u čijem uredu prisjednik
radi, sjedište ureda, promjene nastale tijekom obavljanja prisjedništva te brojevi i datumi odluka na temelju kojih je do tih
promjena došlo, dan i razlog brisanja i zimenika s brojem i datumom odluke na temelju koje je došlo do brisanja, zabiliježba o
pokretanju postupka za razrješenje s brojem i datumom rješenja na temelju kojega je zabilježba izvršena, zabilježba o
privremenom udaljenju iz službe s brojem i datumom odluke na temelju koje je zabilježba izvršena, zabilježba o pokretanju
stegovnog postupka s brojem i datumom odluke na temelju koje je zabilježba izvršena, podaci o dužnostima u tijelima HJK i
zbora
-u imenik javnobilježničkih savjetnika upisuje se (7)- prezime i ime savjetnika, datum i mjesto rođenja, datum zaključenja
ugovora o radu, broj odluke HJK o upisu u imenik, datum upisa, prezime i ime javnog bilježnika u čijem uredu savjetnik radi,
sjedište ureda, datum i rzalog brisanja iz imenika s brojem i datumom odluke na temelju koje je došlo do brisanja, primjedbe
-u imenik javnobilježničkih vježbenika upisuje se (14)- prezime i ime vježbenika, JMBG, dan i mjesto rođenja, broj i datum
rješenja HJK o izboru i postavljenju, broj odluke HJK o upisu u imenik, dan upisa, prezime i ime javnog bilježnika u čijem
uredu vježbenik radi, sjedište ureda, promjene nastale tijekom obavljanja vježbeništa te brojevi i datum odluka na temleju kojih
je do tih promjena došlo, dan i razlog brisanja iz imenika s brojem i datumom odluke na temelju koje je došlo do brisanja,
zabilježba o pokretanju postupka za razrješenje s brojem i datumom rješenja na temelju kojega je zabilježba izvršena,
zabilježba o privremenom udaljenju iz službe s brojem i datumom odluke na temelju koje je zabilježba izvršena, zabilježba
pokretanja stegovnog postupka s brojem i datumom odluke na temelju koje je zabilježba izvršena, podaci o dužnostima u
tijelima HJK i zbora

11
-u upisnik zajedničkog javnobilježničkog ureda upisuje se (7)- prezimena i imena javnih bilježnika koji vode zajednički ured,
uz naznaku brojeva imenika javnih bilježnika u koji su upisani, broj i datum odluke Ministarstva kojom im je odobreno vođenje
zajedničkog ureda, mjesto i datum sklapanja ugovora o zajedničkom obavljanju službe, broj i datum odluke HJK o upisu,
datum upisa, promjene nastale tijekom vođenja zajedničkog ureda te brojevi i datumi odluka na temelju kojih je do tih
promjena došlo, dan i razlog brisanja zajedničkog ureda, s brojem i datumom odluke na temelju koje je došlo do brisanja

stručne službe
-za obavljanje stručnih administrativnih pomoćnih i drugih poslova HJK ima stručnu službu
-stručnu službu čini tajnik i odgovarajući broj zaposlenih djelatnika
-o potrebi zapošljavanja djelatnika i njihovom broju odlučuje UO
-tajnik HJK- osoba s visokom stručnom spremom – diplomirani pravnik s položenim
javnobilježničkim ispitom i aktivnim znanjem najmanje 2 jezika
=temeljem natječaja ga izabire UO
=organizira obavljanje tehničkih i stručnih poslova u HJK i dužan je redovno o svemu u svezi
događanja i rada HJK izvještavati predsjednika HJK
=usko surađuje sa stručnim povjerenstvima HJK, priprema sastanke i obvezatno njima
prisustvuje, sudjeluje u organizaciji stručnih savjetovanja, priprema sjednice UO, sjednice NO,
skupštine
=za svoj rad odgovara predsjedniku HJK i UO
-stručna kvalifikacija, uvjeti i opis poslova utvrđuju se posebnim pravilnikom koji donosi UO
-stručna služba HJK treba odgovarati potrebama i zahtjevima članova i omogućavati stručno,
kvalitetno, pravovremeno i odgovorno izvršavanje zadaća HJK prema ZJB i statutu

glasilo „Javni bilježnik“

-glasilo HJK= časopis „Javni bilježnik“
=objavljuju se odluke, akti i obavijesti tijela HJK, te stručni i znanstveni radovi iz područja
djelatnosti javnobilježničke službe
=izlazi mjesečno ili dvomjesečno, primaju ga svi javni bilježnici, vršitelji dužnosti te
javnobilježnički zamjenici, prisjednici i vježbenici
-članova uredništva, glavnog i odgovornog urednika i urednika“ imenuje UO na vrijeme od 3.g.
=odgovaraju za svoj rad UO

financijsko poslovanje HJK

=obavlja se na osnovi godišnjeg proračuna prihoda i rashoda, koji odobrava skupština
-proračunski prihodi HJK:
1. upisnina javnih bilježnika, javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika
2. članarina javnih bilježnika, javnobilježničkih prisjednika, savjetnika i vježbenika
3. naknade ovjere i potvrda upisnika i ostali prihodi i doprinosi temeljem odluke Skupštine/UO
4. prihodi Hrvatskog upisnika oporuka
-izvanredni prihodi HJK:
1. novčane stegovne kazne
2. različiti izvanredni prihodi
-HJK koristi svoja sredstva za ostvarivanje zadataka HJK utvrđenih ZJB i statutom, izravno ili putem
zborova
-UO može odobriti uporabu sredstava HJK i za druge opravdane svhre ili potrebe
-UO za novčano poslovanje HJK iz svojih redova izabire rizničara HJK
1. brine o urednosti naplata upisnine i članarine
2. brine o ažurnosti i urednosti evidencije financijskog poslovanja HJK
3. kontrolira točnost i urednost vođenja prihoda i rashoda HJK
4. odobrava i potpisuje narudžbenice, račune i isplate do visine od 5.000,00 kn
5. vodi brigu o financijskom stanju HJK i o tome izvještava UO
6. sastavlja godišnje izvješće o financijskom stanju za skupštinu HJK
-zborovi financiraju poslovanje na temelju posebnog proračuna kojeg odobrava UO HJK i to iz
sredstava koja ne mogu biti manja od 20% od uplaćene članarine javnih bilježnika, prisjednika,
savjetnika i vježbenika koji imaju sjedište na području pojedinog zbora
-stručna služba HJK obavještava najmanje tromjesečno predsjednike zborova o stanju sredstava za
financiranje zbora

12
grb, pečat i žigovi HJK i zborova
-HJK ima svoj grb, koji utvrđuje Skupština
-pečat i žigovi HJK- okruglog oblika, promjera 38mm, s natpisom: „Republika Hrvatska, Hrvatska
javnobilježnička komora- Zagreb“
-pečat za tintu može se otiskivati u crnoj, tamnoplavoj ili ljubičastoj tinti
-žig izrađen od metala otiskuje se u crvenom vosku
-HJK ima i suhi žig
-zborovi imaju svoje pečate i žigove u skladu s odlukom UO

pohrana spisa
-imenici, upisnici i spisi koji se odnose na pojedine javne bilježnike čuvaju se trajno, dok se ostali
spisi čuvaju 10.g.
-UO može donijeti posebnu odluku o pohrani spisa HJK

Hrvatska javnobilježnička akademija

-HJK osniva Hrvatsku javnobilježničku akademiju
-pravni oblik, zadaci, ustrojstvo i način financiranja javnobilježničke akademije detaljno će se regulirati
u osnivačkom aktu HJA kojeg predlaže UO
-glavne zadaće HJA:
1. stručna izobrazba članova HJK na svim područjima rada javnih bilježnika uz pridavanje posebne
pozornosti aktualnom razvoju prava i praćenju propisa
2. izrada znanstvenih koncepcija za stručne i obrazovne skupove i seminare namijenjene daljnjem
stručnom usavršavanju i specijalizaciji članova HJK
3. praćenje pravne politike i razvoja prava, posebno na tradicionalnim područjima rada javnih
bilježnika (građansko pravo, trgovačko pravo, vrijednosni papiri, zemljišne knjige, ovršno pravo i
sl.) na nacionalnoj i europskoj razini
4. pružanje pomoći HJK prilikom izrade stručnih mišljenja u svezi zakonskih prijeloga,
održavanje i njegovanje veza s drugim strukvnim organizacijama u zemlji i inozemstvu, te kod
donošenja stručnih smjernica, a naročito glede vrste, opsega i predmeta obrazovnih skupova
5. organiziranje seminara za polaganje pravosudnog i javnobilježničkog ispita
6. stručna izobrazba ostalih djelatnika u javnobilježničkim uredoma kroz predavanja i praktične
radionice s ciljem osposobljavanja za što stručnije obavljanje administrativnih poslova u
javnobilježničkim uredima
7. suradnja sa sveučilištima, veleučilištima i strukovnim udrugama
8. poticanje učenja i savršavanja stranih jezika članova HJK uz poseban naglasak na usvajanje
specifične pravne terminologije

zaklade
-HJK može osnovati zaklade kao posebne pravne osobe
=prijedlog o načinu financiranja i drugim pitanjima u svezi osnivanja zaklada priprema UO

-tumačenje pojedinih odredaba statuta daje skupština HJK

PRAVILNIK O OBLIKU I SADRŽAJU ZADUŽNICE

=propisuje se oblik i sadržaj zadužnice, koju u skladu s člankom 214. Ovršnog zakona izdaje dužnik
za tražbine u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu ili u stranoj valuti

-obrazac zadužnice tiskan je uz Pravilnik i čini njegov sastavni dio

-zadužnica se izdaje na tiskanom obrascu popunjeno jasno i čitko rukom ili mehaničkim sredstvom
pisanja
-zadužnica može u cijelosti biti ispisana računalnim ispisom prema tekstu obrasca
-iznos tražbine upisuje se slovima i brojevima- u slučaju neslaganja, vrijedi iznos napisan slovima
-ostali brojevi i datumi upisuju se samo brojevima
-rođeno ime i datum rođenja se ne upisuju
-prazna mjesta u tekstu nije potrebno popuniti crtama
-obrazac zadužnice sastoji se od 4 stranice na kojima je otisnut tekst propisan Pravilnikom

13
-oznaka stranice obrasca nalazi se u njegovu desnom gornjem kutu i glasi: »Obrazac zadužnice –
stranica (od 1 – 4)«
-oznaka dodatne strane obrasca nalazi se u njegovu desnom gornjem kutu i glasi: »Obrazac zadužnice
– dodatna stranica (npr. 2/a, 3/a, 4/a, 2/b, 3/b, 4/b i dalje)
-na 1.stranici zadužnice nalazi se naziv obrasca: »Zadužnica« te izjava dužnika koja se sastoji od:
1. podataka o dužniku:
– tvrtka ili skraćena tvrtka, naziv za pravne osobe/ ime i prezime za fizičke osobe
– sjedište/ mjesto i adresa
– osobni identifikacijski broj (OIB)
2. izjave dužnika da je suglasan da se radi naplate tražbine vjerovnika u iznosu glavnice kojeg
odredi uvećanom za ugovorne kamate i ostale sporedne tražbine, ako ih ima, te sa zateznom kamatom
koja teče od dana dospijeća određenog od strane vjerovnika prilikom podnošenja zadužnice na naplatu
do namirenja, po stopi koja ne može biti viša od stope propisane zakonom, zaplijene svi računi koje
dužnik ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s izjavom sadržanom u zadužnici,
isplaćuje vjerovniku
-vjerovnik je ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine prilikom podnošenja
zadužnice na naplatu
3. podataka o vjerovniku:
– tvrtka ili skraćena tvrtka, naziv za pravne osobe/ ime i prezime za fizičke osobe
– sjedište/mjesto i adresa
– osobni identifikacijski broj (OIB)
4. naznaka:
– da se zadužnica izdaje u 1 primjerku i da ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se
zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja
– da na toj zadužnici ili u dodatnim ispravama uz nju, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu
prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, davanjem pisane izjave
koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika
– da zadužnicu ili dodatnu ispravu uz tu ispravu Financijskoj agenciji (u daljnjem tekstu: Agencija)
dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi izravno, putem
davatelja poštanskih usluga preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom
dostavom ili preko odnosno javnog bilježnika
– da vjerovnik može svoja prava iz te zadužnice prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen
njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj zadužnici imao vjerovnik
– da na temelju zadužnice i dodatnih isprava uz tu ispravu vjerovnik može po svom izboru zahtijevati
na način propisan Ovršnim zakonom od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca
plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca
– da vjerovnik može od Agencije zahtijevati da mu vrati tu zadužnicu ako njegova tražbina nije u
cijelosti namirena. U tom će slučaju Agencija naznačiti na toj zadužnici s kojega je računa naplaćen
koji iznos troškova, kamata i glavnice. Ako je vjerovnik u cijelosti namirio svoju tražbinu prema toj
zadužnici ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, Agencija će obavijestiti o tome dužnika ili jamca
platca i na njegov mu je zahtjev predati
– da zadužnica ili dodatne isprave uz tu ispravu ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može
tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe
5. izjave dužnika/ jamca platca da je suglasan i da pristaje da mu javni bilježnik, nakon potvrde,
izda izvornik zadužnice u skladu s odredbom čl.50.st.2 Zakona o javnom bilježništvu
6. mjesto i datum izdavanja zadužnice
7. potpisa dužnika
-na dnu 1. stranice zadužnice nalaze se napomene o načinu popunjavanja te stranice zadužnice
-na 2. stranici zadužnice nalazi se izjava jamca/aca platca/aca, koja se sastoji od:
1. podataka o jamcu platcu:
– tvrtka ili skraćena tvrtka, naziv za pravne osobe/ ime i prezime za fizičke osobe
– sjedište/ mjesto i adresa
– osobni identifikacijski broj (OIB)
2. izjave jamca/aca platca/aca da je suglasan da se radi naplate tražbine vjerovnika iz te zadužnice
zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novac s tih računa, u skladu s izjavom sadržanom u
zadužnici, isplaćuje vjerovniku
3. mjesto i datum davanja jamstva

14
4. potpisa jamca/aca platca/aca
-na 3. stranici zadužnice nalazi se prazno mjesto za potvrdu (solemnizaciju) privatne isprave, a na
4. stranici zadužnice prazno mjesto za naknadne zabilježbe o računu (ili računima) s kojeg je
djelomično ili u cijelosti isplaćen iznos troškova, kamata i glavnice koju ispisuje Agencija te za izjave
o prijenosu isprave i ovjeru potpisa u tu svrhu
-u slučaju da 2., 3. i 4. stranica zadužnice budu popunjene prije naplate tražbine iz nje u cijelosti,
obrazac se proširuje dodatnom stranicom označenom ovisno o tome kakav se sadržaj dopisuje (npr.
2/a, 2/b, 2/c, 3/a, 3/b, 3/c, itd.)
-proširenje novim praznim listovima sa sadržajem stranice broj 2 i 3, obavit će javni bilježnik na
zahtjev jamca platca koji pristupi i zatraži potvrdu (solemnizaciju) privatne isprave
-proširenje novim praznim listovima sa sadržajem stranice broj 4, obavit će javni bilježnik na zahtjev
vjerovnika
-sve dodatne listove, kronološki poredane prema datumu prošivanja nastavno na stranicu broj 4, bez
obzira na sadržaj i oznaku stranice, javni bilježnik će povezati jamstvenikom (prošiti vrpcom) sa
zadužnicom, a oba kraja jamstvenika na posljednjoj stranici pričvrstiti naljepnicom i žigom
-zadužnica se može izdati i bez preuzimanja obveze iz nje od strane jamca platca i u tom slučaju se
stranica 2. ne popunjava
-jamac platac može naknadno preuzeti obvezu iz zadužnice tako što će popuniti i potpisati drugu
stranicu zadužnice, a može istodobno ili naknadno na dodatnoj ispravi, sa sadržajem kao druga
stranica zadužnice i oznakom 2/a, 2/b, 2/c itd.
-dodatna se stranica mora spojiti (prošiti) sa zadužnicom na propisani način

PRAVILNIK O OBLIKU I SADRŽAJU BJANKO ZADUŽNICE

=propisuje se oblik i sadržaj bjanko zadužnice s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u
pojedine vrste te isprave
-obrazac bjanko zadužnice tiskan je uz Pravilnik i čini njegov sastavni dio
-bjanko zadužnica se izdaje na tiskanom obrascu popunjeno jasno i čitko rukom ili mehaničkim
sredstvom pitanja
-na bjanko zadužnici se ne smije ništa brisati ili precrtavati
-bjanko zadužnica u cijelosti može biti ispisana računalnim ispisom prema tekstu obrasca.
-iznos tražbine upisuje se slovima i brojevima- u slučaju neslaganja, vrijedi iznos napisan slovima
-ostali brojevi i datumi upisuju se samo brojevima
-rođeno ime i datum rođenja se ne upisuje
-prazna mjesta u tekstu nije potrebno popuniti crtama
-obrazac bjanko zadužnice sastoji se od 4 stranice na kojima je otisnut tekst propisan Pravilnikom
-oznaka stranice obrasca nalazi se u njegovu desnom gornjem kutu i glasi: »Obrazac bjanko
zadužnice – stranica (od 1 do 4)«.
-na 1. stranici bjanko zadužnice nalazi se naziv obrasca: »Bjanko zadužnica« te izjava dužnika
koja se sastoji od:
1. naznake jednog od najviših iznosa bjanko zadužnice koji se može u nju upisati
2. podataka o dužniku:
– tvrtka ili skraćena tvrtka, naziv za pravne osobe/ ime i prezime za fizičke osobe
– sjedište/ mjesto i adresa
– osobni identifikacijski broj (OIB)
3. izjave dužnika da je suglasan da se radi naplate tražbine u iznosu koji će naknadno odrediti
vjerovnik, sa zateznom kamatom koja teče od dana koji će naknadno odrediti vjerovnik, ali najranije od
dana izdavanja zadužnice do dana isplate, po stopi koju će naknadno odrediti vjerovnik a koja ne može
biti viša od stope propisane zakonom zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana
sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u bjanko zadužnici, izravno s računa
isplate vjerovniku
4. podataka o vjerovniku:
– tvrtka ili skraćena tvrtka, naziv za pravne osobe/ ime i prezime za fizičke osobe
– sjedište/ mjesto i adresa
– osobni identifikacijski broj (OIB)
5. naznaka:
– da se isprava izdaje u 1 primjerku i da ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se
zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja

15
– da bjanko zadužnicu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku
Financijskoj agenciji (u daljnjem tekstu: Agencija) s učincima dostave pravomoćnoga sudskog
rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom
neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika, te naznaku da se dostavom te bjanko zadužnice
zapljenjuje tražbina po računu i da se prenosi na vjerovnika
– da na toj bjanko zadužnici ili u dodatnim ispravama uz nju, istodobno kad i dužnik ili naknadno,
obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, davanjem pisane
izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika
–da vjerovnik može svoja prava iz te bjanko zadužnice prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen
njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik
– da na temelju te bjanko zadužnice i dodatnih isprava uz nju vjerovnik može po svom izboru
zahtijevati na način propisan Ovršnim zakonom od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili
jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca,
– da vjerovnik može od Agencije zahtijevati da mu vrati tu bjanko zadužnicu ako njegova tražbina
nije u cijelosti namirena
=u tom će slučaju Agencija naznačiti na toj bjanko zadužnici s kojega je računa naplaćen koji iznos
troškova, kamata i glavnice
=ako je vjerovnik u cijelosti namirio svoju tražbinu prema toj bjanko zadužnici Agencija obavijestit
će o tome dužnika ili jamca platca i na njegov mu je zahtjev predati
– da bjanko zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv
dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe
– da je bjanko zadužnica istinita u pogledu sadržaja ako je vjerovnik naknadno upisao iznos
tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kada je
potvrđena kod javnog bilježnika te podatke o vjerovniku
6. izjave dužnika/ jamca platca da je suglasan i da pristaje da mu javni bilježnik, nakon potvrde,
izda izvornik bjanko zadužnice u skladu s odredbom čl.50.st.2 Zakona o javnom bilježništvu
7. mjesto i datum izdavanja bjanko zadužnice
8. potpisa dužnika
-na dnu 1. stranice bjanko zadužnice nalaze se napomene o načinu popunjavanja te stranice bjanko
zadužnice.
-podatke pod 1, 2, 3, 7 popunjava dužnik prigodom izdavanja bjanko zadužnice, a podatke pod 4 može
popuniti dužnik prigodom izdavanja bjanko zadužnice, a može naknadno i vjerovnik
-na 2. stranici bjanko zadužnice nalazi se izjava jamca platca, koja se sastoji od:
1. podataka o jamcu platcu:
– tvrtka ili skraćena tvrtka, naziv za pravne osobe/ime i prezime za fizičke osobe
– sjedište/ mjesto i adresa
– osobni identifikacijski broj (OIB)
2. izjave jamca platca da je suglasan da se radi naplate tražbine vjerovnika iz te bjanko zadužnice
zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s izjavom
sadržanom u bjanko zadužnici, izravno s računa isplate vjerovniku.
3. mjesto i datum davanja jamstva
4. potpisa jamca platca
-ispod teksta se nalaze napomene o načinu popunjavanja ove stranice bjanko zadužnice
-na 3. i 4. stranici bjanko zadužnice nalazi se prazno mjesto za potvrdu privatne isprave dužnika i
jamca, za izjave o prijenosu isprave i ovjeru potpisa u tu svrhu, te naknadne zabilježbe o računu
(ili računima) s kojeg je djelomično ili u cijelosti isplaćen iznos troškova, kamata i glavnice
-u slučaju da 3. i 4. stranica bjanko zadužnice budu popunjene prije naplate tražbine iz nje u
cijelosti, 4. stranica će se proširiti (prošiti) novim praznim listom ili listovima čije će stranice biti
označene oznakom: »Obrazac bjanko zadužnice – stranica 4A«, »Obrazac bjanko zadužnice –
stranica 4B« itd.
-proširenje (prošivanje) 4. stranice novim praznim listovima obavit će javni bilježnik na zahtjev
vjerovnika tako što će nove listove jamstvenikom povezati (prošiti vrpcom) s bjanko zadužnicom, a
oba kraja jamstvenika na posljednjoj stranici svojim žigom pričvrstiti, te će parafirati svaku novu
stranicu bjanko zadužnice
-bjanko zadužnica može se izdati i bez preuzimanja obveze iz nje od strane jamca platca

16
-jamac platac može naknadno preuzeti obvezu iz bjanko zadužnice tako što će popuniti i potpisati
drugu stranicu bjanko zadužnice, a može istodobno ili naknadno u dodatnoj ispravi preuzeti
obvezu iz bjanko zadužnice
-dodatna se isprava može spojiti (prošiti) s bjanko zadužnicom na propisan način propisan
-dužnik može izdati bjanko zadužnicu na obrascu Pravilnika s naznakom najvišeg iznosa:
– do 5.000,00 kuna
– do 10.000,00 kuna
– do 50.000,00 kuna
– do 100.000,00 kuna
– do 500.000,00 kuna
– do 1,000.000,00 kuna

17