Professional Documents
Culture Documents
1. Svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava
neka službena radnja organa uprave ili službe za upravu je:
- Akt
2. Organi uprave ili službe za upravu koji u svom radu imaju manji broj predmeta
i akata u toku godine, mogu jednu knjigu upisnika, odnosno djelovodnika,
voditi za sve predmete i akte svih klasifikacijskih oznaka iz svoje nadležnosti.
- Da
5. U slučaju da organ uprave ili služba za upravu nije nadležan za primanje akta
(podneska) stranku treba na to upozoriti i uputiti je da se obrati nadležnom
organu. Na ponovljeni zahtjev stranke da se njen akt (podnesak) primi,
službenik:
- Primiće podnesak uz službenu zabilješku na podnesku o datom
usmenom upozorenju
8. Prilikom signiranja pošte vrši se na način što se svaki akti i predmet, poslije
otvaranja i pregledanja, na prvoj stranici akta, odnosno predmeta, u desnom
gornjem uglu upisuje se:
- Broj organizacione jedinice, odnosno broj radnog mjesta kojem će se
pošta dostaviti u rad ako ne postoji organizaciona jedinica i datum
otvaranja i pregledanja pošte
- Akt
11. Postupak kada se svi akti i prilozi koji se odnose na isti predmet stavljaju u
omot predmeta na koji se odnose se zove:
- Združivanje
- 32 fascikle
15. Ako predmetu koji je stavljen u arhivu treba radi združivanja (kompletiranja)
priključiti akte primljene poslije njegovog arhiviranja, taj predmet izdaje i nakon
združivanja vraća u arhivu:
- Bez reversa
19. Koji su osnovni dijelovi službenog akta (službenog dopisa) organa uprave,
odnosno službe za upravu?*
- Službeni akt (dopis) mora da sadrži slijedeće dijelove: zaglavlje, naziv i
adresu primatelja, kratki sadržaj predmeta, sadržaj akta, otisak
službenog pečata i potpis ovlaštene osobe
20. Rukovodilac organa ili službe može ovlastiti određenog državnog službenika
da može vršiti otvaranje i pregledanje pošte
- Posebnim rješenjem
21. Ko otvara povjerljivu i strogo povjerljivu poštu primljenu van radnog vremena i
u dane kada se ne radi
- Dežurni službenik ako u organu uprave odnosno službe za upravu
postoji dežurna služba i to: samo ako je za to posebno pismeno ovlašten
- 01 - 49
26. Ako u podnesku stranke nema priloga navedenih u tekstu, (nema adrese
stranke i sl.), službenik ovlašten za prijem pošte ukazat će stranci na te
nedostatke i objasnit će joj kako da ih otkloni. Ako stranka i pored upozorenja
zahtijeva da se akt (podnesak) primi, službenik će:
- Primiće podnesak uz službenu zabilješku na podnesku o datom
usmenom upozorenju
27. Prilikom primanja pošte od drugog organa uprave odnosno službe za upravu ili
pravne osobe, koju ovi dostavljaju putem dostavljača (kurira), potvrđuje se prijem:
stavljanjem datuma i čitkog potpisa u dostavnoj knjizi ili na dostavnici ili povratnici ili
na kopiji akta čiji se orginal prima. Pečat organa uprave i službe za upravu se u
dostavnoj knjizi:
- Ne stavlja
29. Ako se nakon otvaranja pošte utvrdi da postoje određeni nedostaci (nema
adrese, priloga i dr.), te nedostatke treba:
- Konstatovati kratkom zabilješkom na aktu koja se ispisuje neposredno
uz otisak prijemnog štambilja
30. Ako se zbog velikog broja primljenih akata ili iz drugih opravdanih razloga akti
ne mogu zavesti istog dana kada su primljeni, zavest će se najkasnije:
- Prvog narednog radnog dana, prije zavođenja nove pošte i to pod
datumom kad su akti primljeni
32. Naknadno primljeni akt koji se odnosi na predmet koji se već nalazi u
organizacionoj jedinici odnosno kod službenika u radu dostavlja se:
- Bez omota
33. Kada ovlašteni službenik pisarnice akte i predmete dostaviti u rad nadležnim
organizacionim jedinicama odnosno službenicima zaduženim za prijem pošte
u rad, kada nema organizacionih jedinica to čini putem:
- Interne dostavne knjige
1. Prema Zakonu o organizaciji organa uprave u FBiH federalni organi uprave su:
- Federalna ministarstva i uprave
2. Upravne organizacije se osnivaju za obavljanje:
-Stručnih poslova, koji zahtjevaju primjenu naučnih i stručnih metoda
rada i s njima povezanih poslova
3. Povjeravanje javnih ovlaštenja vrši se:
-Općim aktom nadležnog predstavničkog tijela
4. Pravna lica sa javnim ovlaštenjima dužna su podnijeti izvještaj o vršenju
povjerenih javnih ovlaštenja nadležnom organu uprave koji vrši upravni nadzor nad
njihovim radom:
-Najmanje jednom godišnje
5. Koji posao NE spada u djelatnost organa uprave:
-Donose zakone
6.Organi uprave koji se osnivaju na nivou grada su:
-Gradske službe za upravu i gradske upravne organizacije
7. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta donosi:
-Rukovodilac organa uprave
8. Direktor federalne uprave u sastavu ministarstva odgovoran je:
-Federalnom ministru i Vladi Federacije BiH
9. Općinskim službama za upravu i upravnim organizacijama rukovodi:
-Načelnik
10. Rukovodeći državni službenici na svim nivoima vlasti u FBiH su:
-Direktor samostalne uprave i samostalne upravne organizacije
-Pomoćnik rukovodioca organa uprave i upravne organizacije
-Glavni inspektor
11. Organi uprave i upravne organizacije mogu donositi sljedeće podzakonske
propise:
-Pravilnike, uputstva, naredbe, instrukcije
12. Pojedinačne pravne akte, u skladu s važećim propisima, donosi:
-Rukovodilac organa uprave
13. U kontekstu zakonom propisanih odnosa organa uprave prema građanima, u
slučaju onemogućavanja efikasnog i brzog rješavanja podnesenih zahtjeva, građani
imaju pravo da u vezi sa takvim ponašanjem državnih službenika podnesu:
-Predstavke i pritužbe rukovodiocu organa uprave, načelniku ili
gradonačelniku
14. Postupak inspekcijskog nadzora pokreće se:
-Po službenoj dužnosti, uz pravo inicijative fizičkih i pravnih lica
15. Rješenje po žalbi u postupku inspekcijskog nadzora, mora se donijeti u roku od:
-15 dana od prijema žalbe
16. Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ima:
-Dva doma
17. Za donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva BiH ili
za vršenje funkcija Skupštine po Ustavu BiH nadležan je:
-Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
18. Agenciju za državnu službu FBiH osniva:
-Vlada Federacije BiH
19. Odbor državne službe za žalbe BiH sastoji se od:
-Tri člana
20. Mandat članova Odbora državne službe Federacije BiH za žalbe traje:
-Četiri godine
21. Poslove uprave iz nadležnosti BiH ne obavljaju:
-Sudovi za prekršaje
22. Rukovodilac federalne uprave, odnosno federalne upravne organizacije u
sastavu federalnog ministarstva za svoj rad odgovara:
-Federalnom ministarstvu u čijem je sastavu federalna uprava, odnosno
federalna upravna organizacija kojom rukovodi
23. Bosna i Hercegovina trenutno ima:
-Devet ministarstava
24. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH ima:
-Dva zamjenika predsjedavajućeg
25.Predsjedavajući Vijeća ministara BiH podnosi ostavku:
-Predsjedništvu BiH
26. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH za svoj rad odgovara:
-Parlamentarnoj skupštini BiH i Predsjedništvu BiH
27.Poslove uprave BiH obavljaju:
-Ministarstva BiH i druge institucije BiH određene zakonom (organi
uprave)
28. Postupak izbora prema izbornom zakonu Bosne i Hercegovine provodi:
-Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine
29. Brčko Distrikt BiH je:
-Jedinstvena administrativna jedinica lokalne samouprave koja je pod
suverenitetom BiH
30. Izvršnu vlast u Brčko Distriktu BiH vrši:
-Vlada Brčko Distrikta
31. Vladu Brčko Distrikta BiH čine:
-Gradonačelnik i šefovi odsjeka
32. Gradonačelnika Brčko Distrikra BiH bira:
-Skupština Brčko Distrikta BiH
33. Šefove Odjela u Vladi Brčko Distrikta BiH bira ili smjenjuje:
-Gradonačelnik
34.Osim poslova upravne inspekcije sve inspekcijske poslove na teritoriju Federacije
BiH obavlja:
-Federalna uprava za inspekcijske poslove
35.Institucija koja se bavi zaštitom prava fizičkih i pravnih lica u BiH ima naziv:
-Ombudsmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine
36. Isplata penzija-mirovina stečenih na području Federacije BiH ostvaruje se putem:
-Federalnog zavoda za PIO/MIO
37. Isplata penzija-mirovina stečenih na području Republike Srpske ostvaruje se
putem:
-Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranja Republike Srpske
38. Resorno ministarstvo na državnom nivou koje koordinira poslove iz oblasti
penzijskog i invalidskog osiguranja i zdravstvenog osiguranja je:
-Ministarstvo civilnih poslova BiH
39.Organi jedinice lokalne samouprave su:
-Vijeće i načelnik
40.Jedinica lokalne samouprave:
-Ima svojstvo pravnog lica
41.Nadzor nad primjenom Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji
Bosne i Hercegovine vrši:
-Federalno ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo finansija, svako
u okviru svojih nadležnosti
OSNOVE USTAVNOG SISTEMA
21. Koje su tri Europske zajednice predstavljale osnov za kreiranje Europske unije?
-Europska zajednica za ugalj i čelik, Europska zajednica za atomsku
energiju i Europska ekonomska zajednica
22. Koju vrstu političkog sistema ima Europska unija?
-niti jedan od navedenih
23. Kojim ugovorom se uvodi pojam “Građanstvo Europske Unije”
-Mastrihtskim ugovorom – Ugovorom o Europskoj uniji
24. Ključne supranacionalne institucije Europske Unije su:
-Europsko vijeće, Vijeće ministara Europske unije, Europski parlament,
Europska komisija, Sud Europske unije, Europski sud revizora, Europska
centralna banka
25. Koja institucija Europske unije je zadužena za kontrolu prihoda i rashoda budžeta
Europske Unije?
-Europski sud revizora
26. koje izvršno tijelo Europske unije ima ekskluzivno pravo zakonodavne inicijative?
-Europska komisija
27. Koje tijelo Europske Unije utvrđuje opći pravac razvoja EU i ima ključnu ulogu u
usaglašavanju interesa i stajališta država članica, posebno principa i smjernica u
oblasti zajedničke vanjske i sigurnosne politike, odbrane, koordinacije ekonomskih
politika na nacionalno i supranacionalnom nivou?
-europsko vijeće
28. Koje tijelo Europske Unije biraju građani EU na slobodnim i/ili tajnim izborima?
-Europski parlament
29. Koja je jedina zemlja članica EU koja je odbila Lisabonski ugovor na referendumu
2008.godine?
-Irska
30. Koja institucija EU odobrava kredite nedovoljno razvijenim regionima za
modernizaciju saobraćajne infrastrukture, telekomunikacije, energetiku, mala i
srednja preduzeća, okoliš itd.?
-Europska investiciona banka
Šta je acquis?
Pravna tečevina EU (acquis) je skup zajedničkih prava i obaveza koje obavezuju sve države članice
EU.
Pojam “pravo EU” (EU law) podrazumijeva Osnivačke ugovore (primarno zakonodavstvo), akte koje
su na osnovu ugovora donijele institucije EU (sekundarno zakonodavstvo), opće principe prava EU,
sudsku praksu Suda EU, pravo koje nastaje iz vanjskih odnosa EU, te dodatno pravo sadržano u
konvencijama i sličim sporazumima sklopljenim između država članica EU, kako bi se primjenjivale
odredbe Ugovora.
Primarno zakonodavstvo (primary law) čine Osnivački ugovori, uključujući sve povezane protokole i
priloge, ugovore o izmjenama Osnivačkih ugovora i ugovore o pristupanju pojedinačne države članice
sa svim pripadajućim protokolima i prilozima. Od stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, EU se
temelji na Ugovoru o Evropskoj uniji (UEU) i Ugovoru o funkcionisanju Evropske unije (EFEU) te oba
imaju jednaku pravnu snagu. Saglasno članu 6. UEU, Povelja EU o osnovnim pravima ima jednaku
pravnu snagu kao i Osnivački ugovori.
Osnivačkim ugovorima utvrđuje se pravni osnov i okvir unutar kojeg institucije EU moraju djelovati s
ciljem provođenja politika. U tom smislu, institucije EU usvajaju sekundarno zakonodavstvo
(secondary law), prevashodno utvrđenom članu 288. UFEU, i to uredbe, direktive, odluke, preporuke
i mišljenja.
Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) predstavlja vid politike Evropske unije prema državama
Zapadnog Balkana i isti je uspostavljen na prijedlog Evropske komisije u maju 1999.godine.
PSP-om su obuhvaćene: Albanije, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, BRJ Makedonija (sada Sjeverna
Makedonija), SR Jugoslavija ( sada Srbija i Crna Gora).
Ciljevi PSP-a su stabilizacija regije i uspostavljanje područja slobodne trgovine te priprema ovih
država za članstvo u Evropskoj uniji. Poseban naglasak stavljen je na regionalnu saradnju, a napredak
svake države ocjenjuje se na osnovu sopstvenih zasluga.
Ključni elementi procesa su: ugovorni odnosi (sporazum o stabilizaciji i pridruživanju), trgovinski
odnosi (autonomne trgovinske mjere), finansijska podrška (instrument pretpristupne pomoći),
regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi.
Na sastanku Evropskog vijeća u Kelnu (3. i 4. juna 1999.), potvrđena je spremnost Evropske unije za
pružanje mogućnosti državama Zapadnog Balkana za potpunu integraciju i članstvo u Evropskoj uniji
na osnovu Ugovora o Evropskoj uniji i ispunjavanju kriterija iz Kopenhagena (1993.) i kriterija iz
Madrida (1995.).
Podrška državama Zapadnog Balkana na putu ka Evropskoj uniji potvrđena je i na sastanku Evropskog
vijeća u Santa Maria da Feiri (19. i 20. juna 2000.) na kojem je zaključeno da su sve države uključene u
proces stabilizacije i pridruživanja potencijalni kandidati za članstvo u EU, kao i da je cilj EU što
potpunija integracija država Zapadnog Balkana.
Na samitu u Solunu (21. juna 2003.) usvojena je Deklaracija Solunskog sastanka na vrhu EU – Zapadni
Balkan, kojom je prihvaćen i sadržaj dokumenta pod nazivom “Solunska agenda za Zapadni Balkan:
Kretanje prema evropskim integracijama.
HRONOLOGIJA ODNOSA BIH I EU
Ključni događaji u odnosima Bosne i Hercegovine i EU:
2019.
29. maj – Evropska komisija usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u
Evropskoj uniji
2018.
2017.
2016.
15. februar – U skladu sa članom 49. Ugovora o Evropskoj Uniji, Bosna i Hercegovina je tokom
holandskog predsjedavanja Vijećem EU podnijela Zahtjev za članstvo u EU.
18. juli – Evropksa komisija i Bosna i Hercegovina parafirali Protokol o adaptaciji Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju (SPP). Protokolom su predviđena tehnička prilagođavanja
trgovinskog dijela odredbi SSP-a, a uzimajući u obzir pristupanje Hrvatske EU 2013.godine.
20. august – Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Odluku o sitemu koordinacije
procesa Evropskih integracija u Bosni i Hercegovini.
20. septembar – Vijeće EU pozvalo Evropsku komisiju da pripremi mišljenje o Zahtjevu BiH za
članstvo u EU i dalo nalog Evropskoj komisiji za pripremu upitnika za Bosnu i Hercegovinu.
2015.