___UREDBA O UREDSKOM POSLOVANJU + SUDSKI POSLOVNIK___

1. PRAVNA VRELA KOJA UREUJU UREDSKO POSLOVANJE U TIJELIMA DRAVNE UPRAVE,

REGIONALNE SAMOUPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE, SUDOVIMA, JAVNOBILJENIKIM
UREDIMA TE ZEMLJOKNJINIM ODJELIMA?
To su uredba o uredskom poslovanju, sudski poslovnik, Zakon o javnom biljenitvu, Javnobiljeniki poslovnik,
Uputstvo za Izvrenje Uredbe o uredskom poslovanju, Pravilnik o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i
brojanim oznakama stvaralaca i primalaca akata, zakon o poti, Pravilnik o opim uvjetima za obavljanje potanskih
usluga.

2. KOJA TIJELA PRIMJENJUJU PROPISE O UREDSKOM POSLOVANJU?

Tijela koja primjenjuju propise o uredskom poslovanju su strune slube Hrvatskog sabora i Vlade Republike
Hrvatske, Uredi predsjednika Republike Hrvatske i drugih dravnih tijela, tijela i slubi jedinica lokalne i podrune
samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, ako za uredsko poslovanje nisu doneseni posebni propisi.

3. OBJASNITE SINTAGMU UREDSKO POSLOVANJE TE RADNJE KOJE OBUHVAA

Uredsko poslovanje je skup pravila, mjera u postupanju sa pismenima, njihovu primanju i izdavanju
pismena, njihovoj evidenciji i dostavi u rad, obradi, koritenju, otpremanju, uvanju, izluivanju i
predaju nadlenom arhivu ili drugom nadlenom tijelu.

4. KOJI SU TEMELJNI POJMOVI UREDSKOG POSLOVANJA TE OBJASNITE TRI

Temeljni pojmovi uredskog poslovanja su pisarnica, pismohrana, dokument, elektroniki dokument,
pismeno, podnesak, ak, prilog, spis, dosje, brojana oznaka, klasifikacijska oznaka i urudbeni broj.
PISARNICA je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda
pismena i drugih dokumenata, njihovog razvrstavanja i rasporeivanja, upisivanja u odgovarajue
evidencije, dostave u rad, otpremanja, razvoenja te njhihova uvanja u pismohrani.
PISMOHRANA je dio pisarnice koja obavlja poslove uvanja i izluivanja pismena te drugih
dokumenata
ELEKTRONIKI DOKUMENT je bilo koja vrsta elektronikog zapisa koji nema svojstva elektronike
isprave

5. NAVEDITE I UKRATKO OBJASNITE NAELA UREDSKOG POSLOVANJA

Naela uredskog poslovanja su jednostavnost, preglednost, tonost, ekspeditivnost, jednoobraznost
i ekonominost.
JEDNOSTAVNOST oblici radnja i cijeli radni proces u uredskom poslovanju moraju biti to
jednostavniji, a ne komplicirani i glomazni. Poslovanje mora biti takvo da ga, u pravilu moe
razumjeti svaki sudionik.
PREGLEDNOST proces rada kao i pojedine radnje moraju biti organizirani i prikazani to jasnije i
razumljivije, a tijek dogaaja i radnje moraju se nizati loginim i lako uoljivim redom, uzevi u obzir
sve sudionike.
TONOST uprava mora djelovati na podlozi stvarnih injenica i okolnosti utvrenih na pouzdan
nain po pravilima koja uskljuuju sumnju, injenice, okolnosti i podaci moraju se utvrditi jasno i
precizno, a ne povrno ili priblino i to najee pismeno u spisima, evidencijama i poslovnim
knjigama. Nain utvrivanja mora biti siguran i nepristran.
EKSPEDITIVNOST poslovanje mora biti uspjeno i na vrijeme zavreno. Ne smije nepotrebno i bez
razloga zatezati rad niti zakanjivati u rjeavanju.
JEDNOOBRAZNOST poslovanje se mora obavljati prema utvrenim i propisanim pravilima koja
moraju biti proglaena i svim sudionicima lako pristupana i poznata. Oblici radnje za sve jednake
sluajeve moraju biti jedinstveni. Ta pravila daju poslovanju potrebnu vrstou i jedinstven oblik,
ubrzavaju i olakavaju rad, smanjuju mogunost nedostatka te povisuju ekonominost poslovanja.
EKONOMINOST prema tom naelu treba u poslovanju uz ulaganje to manjih sredstva i trokova,
energije i vremena ostvariti to vei uspjeh.

6. TO JE PISARNICA?
Pisarnica je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda
pismena i drugih dokumenata, njihovog razvrstavanja i rasporeivanja, upisivanja u odgovarajue
evidencije, dostave u rad, otpremanja, razvoenja te njihova uvanja u pismohrani.
7. KOJI SU GLAVNI ODJELJCI PISARNICE?
Glavni odjeljci pisarnice su urudbeni zapisnik, prijepis, otpravnitvo, dostavni ured, arhiv i
pismohrana.
URUDBENI ZAPISNIK PRIJAVNICA odjeljak gdje se svi spisi preuzimaju i upisuju u uredske knjige
po predmetu i broju
PRIJEPIS sluba u kojoj se akti piu
OTPRAVNITVO sluba u kojem se odobreni, rijeeni i prepisani akti moraju srediti, pribavlja se
potpis i peat. Putem otpravnitva svi spisi idu iz ureda.
DOSTAVNI URED dostavlja, tj. Uruuje otpravke i druge spise
ARHIV, PISMOHRANA sastavni dio pisarnice gdje se uvaju gotovi predmeti i sav dokumentacijski
materijal do njegova unitenja ili predaje nadlenom dravnom arhivu.

8. OBJASNITE POSTUPAK PRIMANJA AKATA I DRUGIH POILJKI

Primanje pismena i drugih poiljki obavlja se, u pravilu, na odreenom mjestu u pisarnici, svakog
radnog dana u redovno radno vrijeme tijela, a prima ih ovlateni slubenik pisarnice. Izvan redovnog
radnog vremena, kao i u dane kad tijelo ne radi, poiljke prima deurni slubenik, ako je u tijelu
organizirana sluba deurstva.
Izuzetno, za unutarnje ustrojstvene jedinice koje vode poseban upisnik predmeta upravnog
postupka odnosno urudbeni zapisnik ili imaju osnovane odgovarajue baze dokumenata u sluaju
elektronike obrade dokumenata, elnik tijela moe odrediti da se pismena i druge poiljke upuene
tim ustrojstvenim jedinicama primaju u tim jedinicama, ali se bez odgode moraju ubiljeiti i u
odgovarajuoj elektornikoj evidenciji pisarnice.

9. POSTUPAK S PISMENIMA U SLUAJU NENADLENOSTI

Ako tijelo nije nadleno za primitak podneska, slubenik pisarnice tijela upozorit e na to
podnositelja i uputiti ga na nadleno tijelo, ako je jasno koje je tijelo nadleno za postupanje po tom
podnesku. Ako podnositelj nakon upozorenja i dalje zahtjeva da se njegov podnesak primi, slubenik
pisarnice duan je zaprimiti takav podnesak, o tome e se staviti slubena biljeka uz otisak
prijemnog tambilja i dostaviti ga u rad.

10. OBJASNITE POSTUPANJE S AKTIMA OZNAENIM ODREENIM STUPNJEM TAJNOSTI

Ako se pismena oznaena odreenim sutpnjem tajnosti primaju elektronikim putem, postupa se
prema propisima o zatiti tajnosti podataka i informacijska osiguranosti. Nih otvara elnik tijela ili
druga slubena osoba koja za to ima ovlasti.

11. OBJASNITE POSTUPAK PREGLEDA I OTVARANJA POILJKI PREGLED POILJKI

Prilikom otvaranja i pregleda sadraja poiljki naroito treba paziti da se ne oteti njihov sadraj, da
se pismena i prilozi ne pomijeaju te da pojedino pismeno ili prilog ne ostanu u omotnici. Ako neko
od pismena oznaenih na omotnici nedostaje ili su primljeni samo prilozi bez pismena, odnosno ako
broj priloga koju su navedeni u pismenu ne odgovara broju primljenih priloga ili se ne moe utvrditi
tko je poiljatelj pismena, to e se navesti u slubenoj biljeci uz otisak prijemnog tambilja.
U pismeno primljeno preporueno, prilae se omotnica u svim sluajevima kad je datum predaje
pismena potanskoj slubi preporueno od znaaja za raunanje rokova ili kad se iz samog pismena
ne moe utvrditi poiljatelj, a ti su podaci oznaeni na omotnici. Ako je u jednoj omotnici
dostavljeno vie pismena uz koje bi trebalo priloiti omotnicu, omotnica e se priloiti uz jedno od
tih pismena, a na ostala pismena upisat e se brojana oznaka pismena uz koje je priloena oznaka.

OTVARANJE POILJKI
Poiljke primljene u zatvorenim omotnicama naslovljene na tijelo otvara slubenik pisarnice.
Iznimno, poiljke koje su oznaene odreenim stupnjem tajnosti otvara elnik tijela ili druga
slubena osoba toga tijela koju on za to ovlasti.
Slubenik pisarnice koji otvara poiljke ne smije potvrditi primitak niti otvoriti poiljke na ijoj je
omotnici pored naziva tijela naznaeno osobno ime elnika tijela ili druge slubene osobe toga tijela,
kao niti poiljke u vezi s raspisanom licitacijom, natjeajima i druge poiljke ako je na omotnici
naznaeno da ih moe otvoriti samo elnik tijela, druga slubena osoba ili komisija. Takve poiljke
upisat e se u knjigu primljene pote i uz potpis predati naslovljenoj osobi, odnosno komisiji.
Izuzetno, elnik tijela moe ovlastiti drugu slubenu osobu da potvrdi i otvori poiljke naznaene na
njegovo ime.
U tijelu u kojem postoji sluba deurstva, poiljke primljene izvan redovnog radnog vremena prima
deurni slubenik. Ako deurni slubenik nije ovlaten za otvaranje poiljki, a razvidno je da se radi o
 hitnoj poiljci, o primitku takve poiljke odmah e na prikladan nain obavijestiti slubenu osobu
toga tijela ovlatenu za otvaranje te vrste poiljki.

12. OBJASNITE POSTUPANJE S AKTIMA KOJI PODLIJEU NAPLATI ADMINISTRATIVNE

PRISTOJBE
Slubenik pisarnice koji podnesak prima neposredno od stranke odbit e primitak podneska ako uz
podnesak nije priloena propisana upravna pristojba. Podnesak koji stigne putem potanske slube,
elektronikim putem ili na drugi nain, a uz koji nije priloen dokaz o plaenoj upravnoj pristojbi,
zaprimit e se, a o tome e se uz otisak prijemnog tambilja staviti slubena biljeka. S takvim
podneskom postupit e se na nain propisan Zakonom o upravnim pristojbama.

13. KOJI JE SADRAJ PRIJAMNOG TAMBILJA I GDJE SE ON STAVLJA ?

Na izvoznike primljenih pismena koja se upisuju u upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno u
urudbeni zapisnik stavlja se otisak prijemnog tambilja.
Ako je dokument zaprimljen elektronikim putem podaci koje sadri prijemni tambilj, ugrauju se u
primljeni dokument na nain ureen posebnim propisima o elektornikoj ispravi.
Otisak prijemnog tambilja stavlja se na pismeno u gornjem desnom uglu prve stranice pismena, a
ako tamo nema mjesta, na drugom pogodnom mjestu prve stranice. Ako na prvoj stranici nema
dovoljno mjesta, otisak prijemnog tambilja stavit e se na zadnjoj stranici pismena na pogodno
mjesto. Ako su sve stranice pismena u potpunosti popunjene, otisak prijemnog tambilja stavit e se
na papir koji e se privrstiti uz pismeno. Otisak prijemnog tambilja se stavlja se na priloge.
U otisak prijemnog tambilja upisuje se u rubrike : Primljeno, Kasifikacijska oznaka, Urudbeni
broj, Ustrojstvena jedinica, Prilozi, Vrijednosti, omotnica pismena i upravna pristojba se
smatraju se prilozima.

14. OBJASNITE POSTUPAK RAZVRSTAVANJA I RASPOREIVANJA PISMENA

Primljena pismena razvrstavaju se na pismena predmeta upravnog postupka i pismena predmeta
neupravnog postupka.
Razvrstana pismena rasporeuju se na unutarnje ustrojstvene jedinice upisivanjem brojane oznake
unutarnje ustrojstvene jedinice u rubriku Ustrojstvena jedinica prijemnog tambilja.
Brojane oznake unutarnjih ustrojstvenih jedinica utvruje elnik tijela planom klasifikacijskih znala i
brojanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena, tako da obuhvaa sve poslove iz djelokruga tijela,
a donosi se krajem tekue godine za sljedeu kalendarsku godinu. Brojane oznake u toku godine ne
smiju se mijenjati ni brisati, ali se mogu dodavati nove, ako to zahtijevaju promjene nastale u vezi
ustrojstva i djelokruga tijela.
Razvrstavanje i rasporeivanje primljenih pismena obavlja slubenik pisarnice koji otvara i
pregledava primljene poiljke. Izuzetno, elnik tijela moe odrediti da razvrstavanje i rasporeivanje
pismena obavlja drugi slubenik.

15. OBJASNITE POSTUPAK UPISIVANJA AKATA

Primljena, razvrstana i rasporeena pismena te vlastiti akti upisuju se u upisnik predmeta upravnog
postupka ili u urudbeni zapisnik, kao osnovne evidencije uredskog poslovanja, onoga dana i pod
onim datumom kad su primljeni odnosno nastali.
Ako se zbog velikog broja primljenih pismena ili iz drugih opravdanih razloga sva primljena pismena
ne mogu upisati istog dana kad su primljena, upisat e se najkasnije sljedeeg radnog dana, prije
upisivanja novoprimljenih pismena i to pod datumom kad su primljena.
U upisnih predmeta upravnog postupka upisuju se pismena predmeta upravnog postupka, a u
urudbeni zapisnik pismena neupravnog postupka. U urudbeni zapisnik se ne upisuju pismena koja
ne predstavljaju slubenu prepisku.

16. OBJASNITE OD EGA SE SASTOJI KLASIFIKACIJSKA OZNAKA

Klasifikacijska oznaka sastavljena je od 4 grupe brojanih oznaka :
1. KLASIFIKACIJA PREMA SADRAJU odreuje se prema sadraju prvog pismena u predmetu
2. KLASIFIKACIJA PREMA VREMENU odreuje godinu otvaranja predmeta, a oznaavaju se dva
posljednja broja kalendarske godine u kojoj je predmet otvoren
3. KLASIFIKACIJA PREMA OBLIKU brojana oznaka dosjea koja po potrebi razrauje klasifikaciju
prema sadraju na ue cjeline
4. REDNI BROJ PREDMETA oznaava redoslijed predmeta unutar klasifikacije prema sadraju, vremenu i
obliku
17. OBJASNITE OD EGA SE SASTOJI URUDBENI BROJ
Urudbeni broj sastoji se od : brojane oznake stvaratelja pismena, brojane oznake godine
nastanka pismena te rednog broja pismena unutar predmeta.

18. KOJE SU GLAVNE KNJIGE ZA VOENJE EVIDENCIJE O PRIMLJENIM AKTIMA, A KOJE SU

POMONE U UREDSKOM POSLOVANJU TE KADA SE POMONE KNJIGE NE MORAJU VODITI ?
Osnovna knjiga za voenje evidencije o aktima predmeta upravnog postupka je upisnik predmeta
upravnog postupka, a glavna knjiga za neupravne akte je urudbeni zapisnik. Za pojedine vrste akata
mogu se voditi i posebno propisane evidencije, tj. Pomone knjige : registar kazalo, interna
dostavna knjiga, dostavna knjiga za mjesto, dostavna knjiga za potu, rokovnik predmeta, knjiga
pismohrane. Ako se akti obrauju automatskom obradom dokumenata, nee se voditi pomone
knjige.

19. TO JE AKT ?
Akt je pismeno kojim tijelo odluuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke,
odreuje, prekida ili zavrava neku slubenu radnju te obavlja slubeno dopisivanje s drugim tijelima
odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

20. TO JE URUDBENI ZAPISNIK ?

Urudbeni zapisnik je osnovna evidencija uredskog poslovanja. U njega se upisuju predmeti
neupravnog postupka.

21. TO JE UPISNIK PREDMETA UPRAVNOG POSTUPKA ?

Upisnik predmeta upravnog postupka je glavna knjiga za voenje evidencije o aktima predmeta
upravnog postupka.

22. NAVEDI RUBRIKE PRIJAMNOG RAMBILJA.

Primljeno datum primitka
Klasifikacijska oznaka klasifikacijsku oznaku
Urudbeni broj- urudbeni broj
Ustrojstvena jedinica brojana oznaka unutarnje ustrojstvene jedinice u koju se pismeno
rasporeuje
Prilozi broj priloenih priloga
Vrijednosti ukupan iznos upravne pristojbe, novca ili naznaku drugih vrijednosti koje su
priloene pismenu
Omotnica pismena i upravna pristojba ne smatraju se prilozima

23. TO JE ZADUIVANJE AKATA ?

Nakon osnivanja spisa predmeta naknadno postigli podnesci odnosno akti zaduuju se tako da se
svaki sljedei podnesak ili aki dostavi u rad unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici kod koje se predmet
nalazi. Ako se spis predmeta nalazi u pismohrani ili rokovniku predmeta, novi podnesak odnosno akt
uloit e se u omot spisa tog predmeta i dostaviti u rad unutarnoj ustrojstvenoj jedinici.

24. TO JE REGISTAR ?
REGISTAR KAZALO je ponona evidencija koja se vodi radi lakeg i breg pronalaenja
klasifikacijske oznake predmeta. U registar se upisuju podaci po predmetu prema poetnom slovu
prezimena, odnosno naziva stranke na koju se predmet odnosi ili prema poetnom slovu rijei koja
oznaava bitni sadraj predmeta. Po poiljatelju, odnosno prema poetnom slovu prezimena ili
naziva poiljatelja, upisivanje podataka u registar obavlja se ako to zahtijeva veliki broj predmeta
istog sadraja. Registar se mora voditi ako se evidencije vode u elektroninom obliku.

25. OBJASNITE POSTUPAK DOSTAVLJANJA AKATA U RAD

Nakon upisivanja pismena u upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudbeni zapisnik ,
pismena se dostavljaju u rad u pravilu istog dana kada su zaprimljeni. U izuzetnim sluajevima bit e
dostavljeni u rad najkasnije na poetku sljedeeg radnog dana.

26. OBJASNITE POJAM ADMINISTRATIVNO TEHNIKA OBRADA AKATA

ADMINISTRATIVNO TEHNIKA OBRADA AKATA odnosi se na obradu pismena, tj. Akata. Ako
posebnim propisima nije drugaije odreeno, neupravni akt mora sadravati i zaglavlje, osobno ime
 / naziv i adresa primatelja, kratku oznaku predmeta, tekst akta, potpis ovlatene osobe, otisak
slubenog peata.
Neupravni akti sadrava i druge podatke ako postoje : vezu brojanih oznaka, naznaku priloga i
kome se akt dostavlja osim primatelju.

27. KOJI SU SASTAVNI DIJELOVI AKATA

Sastavni dijelovi akata su : zaglavlje, osobno ime / naziv i adresa primatelja, kratka oznaka
predmeta, tekst akta, potpis ovlatene slubene osobe i otisak skubenog peata.

28. TO JE OTPREMANJE AKTA ?

Otpremanje akata obavlja se putem pisarnice.
Izuzetno, unutarnje ustrojstvene jedinice koju su prostorno odvojene, a vode poseban upisnik
predmeta upravnog postupka odnosno urudbeni zapisnik, mogu samostalno otpremati svoje akte.
Unutarnje ustrojstvene jedinice koje vode poseban upisnik predmeta upravnog postupka odnosno
urudbeni zapisnik koje ne otpremaju akte samostalno, otpremaju ih putem pisarnice.
Svi akti preuzeti u toku dana na otpremu, moraju biti otpremljeni tog istog dana. Akti primljeni
poslije zakljuivanja otpremnih knjiga, ako nisu hitni, otpremit e se idueg radnog dana.
Akti koji e istog dana alju istom primatelju, na istu adresu, stavljaju se u jednu omotnicu. Ako se
koji od tih akata alje preporueno, treba u zajedniku omotnicu staviti i ostale akte koji bi se inae
otpremili kao obine poiljke. Ako se istom primatelju istovremeno otpravlja velik broj akata ili neki
drugi materijali koji ne mogu stati u zajedniku omotnicu, treba ih pripremiti za otpremu i otpremiti
na nain odreen propisima potanske slube.

Na omotnici u kojoj se otpremaju akti na gornjem lijevom uglu naslovne strane ispisuje se naziv i
adresu poiljatelja, kao i oznaka svih klasifikacijskih oznaka akata koji se nalaze u omotnici. Osobno
ime, naziv i mjesto primatelja poiljke pie se velikm slovima, a ispod toga stavlja se ulica i kuni broj
ili broj potanskog pretinca te potanski broj odredine pote.
Neponiteni dravni biljezi i drug vrijednosti te pota oznaena odreenim stupnjem tajnosti
otpremaju se uvijek preporueno i predaju se pisarnici radi otpreme u zatvorenim omotnicama.
Omotnice s aktima oznaenim odreenim stupnjem tajnosti moraju biti zapeaene ili na drugi
pogodan nain osigurane, sukladno propisima o tajnosti podataka.

29. TO JE DOSTAVNA KNJIGA ZA POTU ?

DOSTAVNA KNJIGA ZA POTU je pomona evidencija koja se vodi za otpremljenu potu radi upisa
svih akata koji se otpremaju putem potanske slube.

30. TO JE KONTROLNIK POTARINE ?

KONTROLNIK POTARINE vri se radi evidentiranja i pravdanja potarine. Ukupni iznos utroenog
novca na ime potarine svakodnevno se upisuje iz dostavne knjige za potu u kontrolnik potarine.

31. TO JE DOSTAVNA KNJIGA ZA MJESTO ?

Svi akti i drugi materijali koji se otpremaju drugim tjelima i osobama u istom mjestu ili se radi
urnosti ili drugih razloga moraju osobno dostaviti, mogu se otpremiti putem dostavljaa. Takvi akti
se upisuju u dostavnu knjigu za mjesto koje je pomona evidencija. Prijem pote potvruje se
potpisom u dostavnoj knjizi za mjesto na dostavnici.

32. OBJASNITE RAZVOENJE AKATA U URUDBENOM ZAPISNIKU I UPISNIKU PREDMETA

UPRAVNOG POSTUPKA
Razvoenje spisa predmeta u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudbenom
zapisniku obavlja se prema uputi pisarnici. Uputu o razvoenju spisa predmeta odreuje slubenik
koji po spisu postupa.
Razvoenje dovrenih predmeta obavlja se tako da se u upisnik predmeta upravnog postupka
odnosno urudbeni zapisnik upisuje datum razvoenja i stavlja oznaka : a/a i rok uvanja,
sukladno propisima o arhivskoj djelatnosti.
Spise koji se stavljaju u rokovnik predmeta s odreenim datuom odreuje slubenik koji radi na
predmetu. Na omote spisa predmeta koji se odlau u rokovnik predmeta stavlja se oznaka R i
datum kad nastupa rok.
Slubenik pisarnice poslije obavljenog razvoenja, spis premeta odlae u rokovnik predmeta ili u
pismohranu.
33. TO JE ROKOVNIK PREDMETA ?
Predmeti za koje je odreeno da se dre u pisarnici do oreenog roka stavljaju se u rokovnik
predmeta, prema datumu koji je odredio ovlateni slubenik. Na dan roka ili ako u meuvremenu
pristigne novo pismeno koje se odnosi na taj predmet, uzimaju se iz rokovnika predmeta svi
predmeti i predaju se u rad odgovarajuim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama preko interne
dostavne knjige.

34. OBJASNITE POSTUPAK ARHIVIRANJA I UVANJA AKATA

Rijeeni predmeti stavljaju se u pismohranu i u njoj uvaju, sukladno propisima o zatiti arhivske grae. Ako se
pismena obrauju elektronikim putem, rijeeni predmeti snimaju se na elektroniki medij i uvaju na drugom mjestu.
Dovreni predmeti odlau se u pismohranu po klasifikacijskim oznakama, po rednim brojevima predmeta. Za svaku
klasifikacijsku oznaku treba u pismohrani predvidjeti, u pravilu, posebni omot (fascikl) u kojem se predmeti slau po
broju predmeta unutar klasifikacijske oznake. U pismohrani se posebno odlau predmeti upravnog postupka, a
posebno predmeti neupravnog postupka. Na svaki posebni omot stavlja se naziv tijela, klasifikacijska oznaka i oznaka
a/a. Dovreni predmeti moraju se uvati u sreenom stanju do izluivanja, tj.do predaje nadlenom arhivu. Predmeti
odreenog stupnja tajnosti uvaju se odvojeno od ostalih predmeta i to na nain koji osigurava uvanje njihove tajnosti
na primjeren nain, sukladno propisima o tajnosti podataka. Predmetima stavljenim u pismohranu rukuje slubenik
pisarnice ovlaten za rad u pismohrani. Spisi predmeta izdaju se iz pismohrane samo uz potvrdu i to ovlatenoj
slubenoj osobi nadlene unutarnje ustrojstvene jedinice. Iznimno, pismeno primljeno poslije odlaganja predmeta u
pismohranu, uloit e se u spis predmeta i dostaviti u rad nadlenoj ustrojstvenoj jedinici bez izdavanja potvrde.
Predmeti stavljeni u pismohranu mogu se izdavati i osobama izvan tijela samo uz pisano odobrenje elnika tijela.

35. TO JE ARHIVSKA KNJIGA ?

ARHIVSKA KNJIGA je opi inventarski pregled cjelokupnog arhivskog materijala iz prethodnih godina.
Knjigu pismohrane duna je voditi pisarnica, kao pomonu evidenciju radi opeg pregleda
cjelokupne grae odloene u pismohranu, ukoliko se elektronikim putem ne vidi koju su predmeti
u pismohrani.

36. TKO VRI NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O UREDSKOM POSLOVANJU ?

Nadzor nad primjenom Uredbe obavlja upravna inspekcija sredinjeg tijela dravne uprave
nadlenog za poslove ope uprave. elnici tijela dravne uprave odgovorni su za provedbu Uredbe.

37. PO KOJEM SE SISTEMU VODE GLAVNE I POMONE KNJIGE ?

Vode se po sistemu klasifikacijskih oznaka i urudbenih brojeva

38. PO EMU SE U OZNACI RAZLIKUJU AKTI PREDMETA UPRAVNOG OD NEUPRAVNOG

POSTUPKA
Akti predmeta upravnog postupka imaju oznake. UP / I ako su prvostupanjski ili UP/ II ako su
drugostupanjski.

39. EMU SLUI INTERNA DOSTAVNA KNJIGA ?

Dostavljanje pismena izmeu pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica obavlja se putem
pomone evidencije interne dostavne knjige, ukoliko se elektronikim putem ne moe sa
sigurnou pratiti tijek pismena izmeu pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica. Interna
dostavna knjiga se nalazi na odreenom mjestu u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinica, a mora se
dostaviti pisarnici u vrijeme upisivanja novih pismena.

40. KAKVE VRSTE POILJKI POSTOJE ?

Novana pisma, paketi, telegrami

41. POSTUPAK IZLUIVANJA ARHIVSKE I REGISTRATURNE GRAE

Arhivsko gradivo nastaje odabiranjem iz registraturnog gradiva, a na njegovu zatitu se primjenjuju
propisi o zatiti kulturnih dobara. Svi koji imaju registraturnu grau trebaju grau uvati prema
propisima iz podruja arhivske grae.
Postupak izluivanja gradiva odvija se ovisno o kategoriji stvaratelja gradiva. Pravni subjekti 1. i 2.
kategorije stvaratelji gradiva prigodom izluivanja dostavljaju nadlenom arhivu prijedlog za
izluivanje, vrijeme i mjesto izluivanja, obrazloenje o pravnoj osnovi izluivanja, te predvien
nain, vrijeme i mjesto unitavanja izluenog gradiva.
42. Objasni funkciju sudske pisarnice ?
Sudska pisarnica obavlja uredske poslove u sudu. U sudovima s veim opsegom poslova sudska pisarnica moe imati
vie ustrojstvenih jedinica (prijamna, kaznena, parnina, izvanparnina, ostavinska, ovrna itd.). Radom sudske
pisarnice upravlja upravitelj sudske pisarnice koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova,
obavlja raspored administrativnih referenata-sudskih zapisniara i sudskih zapisniara-daktilografa. Kad je sudska
pisarnica podijeljena na vie ustrojstvenih jedinica, radom pojedinih jedinica upravlja voditelj pod nadzorom
upravitelja sudske pisarnice.

43. Predsjednik suda ovlasti, dunosti i funkcija ureda predsjednika suda?

OVLASTI I DUNOSTI: Predsjednik suda upravlja sudom. donosi upravne akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru
svojih ovlasti. Skrbi se za pravilne odnose i postupak sudaca i drugih zaposlenika prema strankama, dravnim tijelima
i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose meu zaposlenicima suda. Predsjednik suda obavlja nadzor nad
urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u sudu i stalnim slubama. Nadzor nad radom ostvaruje se uvidom
u rad sudskih vijea, sudaca pojedinaca, istranih sudaca i dr zaposlenika suda, uvidom u spise, odluke i odluke viih
sudova. Predsjednik suda usklauje rad stalnih slubi, sudskih odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u sudu.
FUNKCIJA: Poslovi sudske uprave obavljaju se u uredu pred suda. Za obavljanje uredskih poslova sudske uprave
odredit e se 1 ili vie slubenika ili namjetenika U uredu pred suda: vodi se upisnik za predmete sudske uprave i
uvanje prirunog arhiva, prima i obavlja prijepis akata sudske uprave, poslovi koji se odnose na prijam slubenika i
namjetenika, popis svih zaposlenika suda, popis sudaca porotnika,itd

44. Nabroji neke javne knjige u sudu i tko vri upravu nad njima ?
Zemljine knjige, sudski registar i ostale javne knjige vode se po posebnim propisima pod neposrednim nadzorom
predsjednika suda, suca u stalnoj slubi opinskog suda ili suca koji je godinjim rasporedom poslova odreen za rad
na tim predmetima. Slubom javnih knjiga upravlja voditelj slube.

45. Pojasni funkciju oglasne ploe ?

Oglasna ploa slui za objavljivanje sudskih odluka i priopenja putem javnog oglaavanja, koja se obavljaju po
odredbama pojedinih sudskih postupaka, Postavlja se na vidnom mjestu u sudu (sudska ploa). Upravitelj sudske
pisarnice vodi rauna o redovitom mijenjanju oglasnih primjeraka na oglasnoj.

46. Objasni nain obavljanja rada sa strankama i drugim osobama u sudovima - radno vrijeme za prijem
stranaka, obavjetavanje stranaka o stanu predmeta, rad s drugim tijelima ?
RADNO VRIJEME:Stranke se primaju u vrijeme odreeno godinjim rasporedom poslova. Vrijeme odreeno za
primanje stranaka objavit e se na vidnom mjestu pri ulazu u sudsku zgradu. Stranke se primaju u sudskoj pisarnici,
zemljinoknjinoj slubi i sudskom registru tijekom radnog vremena. Stranke kojima je zbog udaljenosti ili drugih
razloga otean ponovni dolazak u sud primit e se i izvan vremena odreenog za primanje stranaka. Tako e se
postupiti i u hitnim i drugim opravdanim sluajevima. OBAVJETAVNJA STRANAKA O STANJU PREDMETA-
Stranke, njihove punomonike i druge ovlatene osobe obavjetava o stanju predmeta slubenik sudske pisarnice i
slubenik sudske pisarnice u stalnoj slubi na osnovi podataka iz upisnika i spisa te uvidom u podatke o predmetu
pomou sustava eSpis. Obavijesti se mogu davati telefonski i pismeno, u pravilu na troak stranke ili druge osobe koja
trai takvu obavijest. RAD S DRUGIM TIJELIMA- Dopisivanje s drugim tijelima obavlja se putem predsjednika
suda. Predsjednik vijea odnosno sudac pojedinac izravno se obraa drugim sudovima i tijelima za pravnu pomo i
pribavljanja drugih podataka i obavijesti u predmetima u kojima je postupak u tijeku. Dravnom odvjetnitvu, tijelima
unutarnjih poslova u predmetima iz njihove nadlenosti dostavljaju se spisi izravno na njihovo traenje u smislu
postojeih propisa samo ako su pravomono dovreni. Drugim tijelima i pravnim osobama spisi se dostavljaju izravno
ako je to izriito odreeno posebnim propisima.

47. Oblik te nain pisanja i potpisivanja sudskih akata ?

SUDSKI ZAPISNICI - U svakom zapisniku oznait e se tono vrijeme poetka i svretka odreene sudske radnje.
Zapisnici o glavnim raspravama, pripremnim i ostalim roitima, kao i zapisnici sastavljeni u svezi s obavljanjem
drugih sudskih radnji piu se pisaim strojem na propisanim tiskanicama ili osobnim raunalom prema odreenim
obrascima s dovoljno ostavljenog praznog prostora na obje stranice , bez proreda, s odvojenim stavovima, na obje
strane lista. Potpisi na zapisniku moraju biti itljivi. Ako osoba koja treba potpisati zapisnik ne zna ili ne moe pisati,
stavit e umjesto potpisa otisak kaiprsta desne ruke iznad svojega imena ispisanog pisaim strojem ili osobnim
raunalom. SASTAVLJANJE ODLUKA I OSTALIH AKATA Tekst sud odluka i ostalih akata mora biti jasan, saet i
itljiv sa obaveznom uporabom zakonskih izraza. Zakone i dr propise koji se navode treba pisati punim nazivom uz
naznaku glasila u kojemu su objavljeni. Vremensko trajanje kazne, iznos novane kazne, kao i novana svota
glavnoga dijela tubenog zahtjeva i sl. oznait e se u izreci odluke osim brojevima jo i slovima u zagradi. Sudske
odluke i ostali akti piu se pisaim strojem odnosno osobnim raunalom na papiru uobiajene veliine (A4). Presude,
vanija rjeenja i odluke drugostupanjskog suda uvijek se piu na cijelom listu, s dovoljno praznog prostora s obiju
strana ruba , bez proreda,

48. Objasni postupak obnavljanja (rekonstrukcije) spisa ?

Postupak za obnovu spisa provodi sud kod kojeg je spis pohranjen ili kojemu je pripadao na temelju rjeenja kojim se
doputa pokretanje postupka za obnovu. Tim rjeenjem pokree se postupak na temelju kojeg se nakon dovrenog
postupka obnove umjesto nestalog, oteenog ili unitenog spisa osniva novi spis ili podnesak.

49. Sudska statistika i izvjea - tko i na koji nain to vodi ?

STATISTIKA SLUBA- Sudovi prikupljaju, sreuju i dostavljaju statistike podatke o svom radu na propisanim
tiskanicama i obrascima. Statistiki podaci za stalne slube prikupljaju se i obrauju u prekrajnom sudu. Sve poslove
u vezi sa statistikom slubom u sudu obavlja, pod neposrednim upravljanjem i nadzorom predsjednika suda, u pravilu
voditelj pisarnice ureda predsjednika suda. POPIS RIJEENIH PREDMETA- Sudska pisarnica vodi, uz svaki upisnik,
popisni list o rijeenim predmetima za odreeno razdoblje statistikog izvjetavanja. Popisni list slui za sastavljanje
redovitih statistikih izvjea o svim predmetima koji su dovreni u odreenom izvjetajnom razdoblju uz naznaku
naina rjeavanja. POPIS PREDMETA U RADU- Svako vijee odnosno sudac pojedinac ili sudski savjetnik vodi
popis svih predmeta dodijeljenih mu u rad Popis zaduenja sudaca . Popis se vodi za razdoblje od jedne kalendarske
godine na poetnim stranama Poslovnog dnevnika sudaca (roinik) za svaku vrstu predmeta posebno. PREGLEDI
RADA- Slubenik odreen za voenje sudske statistike sastavlja periodino, a najmanje jednom tromjeseno, pregled
rada sudaca, te sastavlja izvjee o radu jednom mjeseno na temelju podataka iz upisnika . Iz pregleda rada mora biti
vidljiv ukupni opseg poslova svakog odjela. IZVJEA O RADU- Predsjednik suda sastavlja na kraju kalendarske
godine godinje izvjee o radu suda prema uputi Ministarstvu pravosua za izradu godinjih izvjea.

50. Objasni postupak s podnescima upuenim sudu ?

Podnesci i drugi dopisi primaju se u sudskoj pisarnici u redovito radno vrijeme. Izvan redovitog radnog vremena, kao i
u dane kad sud ne radi, podneske prima deurni slubenik ako je u sudu ustrojena sluba deurstva. PREUZIMANJE
POILJAKA NA POTI- Potanske poiljke preuzima za sud, po posebnim propisima, slubenik suda odreen
godinjim rasporedom poslova. Ako je omot poiljke oteen, slubenik koji prima potansku poiljku ne smije
preuzeti preporuene poiljke i one na kojima je oznaena vrijednost. OTVARANJE POILJAKA- Obine poiljke
primljene u zatvorenim omotima otvara odreeni slubenik sudske pisarnice i slubenik sudske pisarnice stalne
slube. Poiljke strogo povjerljive te poiljke upuene osobno predsjedniku suda predaju se neotvorene onome kome
su upuene. Omot se otvara tako da se ne otete potanski peati i igovi. BILJEKA O PRIMITKU sadri naziv i
mjesto suda, dan, mjesec, godinu primitka i podatke o nainu primitka, broju primjeraka i priloga. Biljeku o primitku
potpisuje slubenik koji je primio podnesak. Nedostatke i nepravilnosti utvrene prilikom otvaranja poiljke utvrditi
e kratkom biljekom koja se stavlja uz otisak prijamnog tambilja. OBRAUNAVANJE PRISTOJBE- Slubenik
koji prima podneske, obraunava pristojbu i ponitava dravne biljege koji se lijepe na podnesak, priloge i ostale
dopise prema propisima o sudskim pristojbama i odredbama Sudskog poslovnika. PREDAJA PRIMLJENIH
PODNESAKA U RAD SUDSKOJ PISARNICI- Primljeni podnesci i drugi dopisi sreuju se po vrstama upisnika u
koje ih treba upisati odnosno prema oznakama spisa na koje se odnose i tako sreeni predaju upravitelju sudske
pisarnice odnosno izravno voditeljima upisnika.

51. Objasni nain promjena oznaka, spajanja, prilaganja i razdvajanja spisa ?

PROMJENA OZNAKE SPISA -Na omotu spisa stavlja se ispod oznake spisa jo i redni (arapski) broj vijea, odnosno
suca pojedinca kojemu je predmet dodijeljen u rad te prezime i ime suca. Ako se u tijeku postupka nastavi voenje
spisa pod oznakom drugog upisnika ili se spis ustupi drugom sudu, precrtat e se na crvenom olovkom ranije oznake a
ispod nje staviti nove. Nova oznaka spisa unijet e se i u popis podnesaka tako da novi podnesci i sudske odluke
dobivaju novu oznaku SPAJANJE SPISA- Ako se spajaju spisi koji se odnose na predmete iz nadlenosti suca
pojedinca s onima za ije je raspravljanje nadleno vijee ili vii sud, svi spojeni spisi ulau se u najstariji spis iz
nadlenosti vijea odnosno vieg suda a spojeni jedinstveni spis vodi se pod oznakom najstarijeg spisa. PRILAGANJE
SPISA- Kad se jedan spis priloi drugom samo radi uvida ili dokaza, u popisu podnesaka glavnog spisa oznait e se
priloeni spis kao prilog podnesku Na omotu glavnog spisa kojemu je priloen drugi spis navest e se olovkom u
crvenoj boji oznaka spisa koji mu je priloen. RAZDVAJANJE SPISA -Kad se prije dovretka postupka razdvoje
spojeni spisi ili izdvoji dio jednog spisa u izdvojeni spis ulau se oni podnesci koji se samo na nj odnose. Razdvojeni
ili izdvojeni spis upisat e se u odgovarajuem upisniku pod novim brojem i dobiti novu oznaku, Razdvajanje i
izdvajanje spisa vodi se u odgovarajuim upisnicama.

52. Pojasni nain izdavanja naredbi i uputa za rad sudske pisarnice ?

Naredbe moraju biti jasne i potpune te sadravati potrebne podatke na temelju kojih sudska pisarnica moe postupati.
U naredbi za dostavljanje predsjednik vijea, istrani sudac odnosno sudac pojedinac koji rjeava predmet odredit e
komu i na koji nain treba obaviti dostavljanje (npr. u vlastite ruke plavom dostavnicom itd.). Dostavna naredba
napisat e se ispod upute o pravnom lijeku. U naredbi ili rjeenju o odreivanju rasprave ili roita sudac e odrediti
rok popisa od najmanje 8 dana prije odravanja rasprave ili roita. Datum toga roka zabiljeit e se s vanjske strane
omota spisa, u donjem desnom kutu.

53. Objasni specifinosti postupanja s predmetima vezanim za rok ?

UVANJE SPISA U KOJIMA TEKU ROKOVI -Spisi u kojima su zakazane rasprave odreeni rokovi dre se u
sudskoj pisarnici u zatvorenom ormaru na pretince i obiljeenom br 1-31, prema br dana u mjesecu. Pojedini spisi
ulau se u pretinac koji odgovara danu za koji su zakazane rasprave ili odreeni rokovi. Spisi koji se odnose na
predmete u kojima su zakazane rasprave i roita dre u zajednikom omotu odvojeno od spisa u kojima su odreeni
rokovi (kalendari). Ako se pojedini spis prije isteka roka izvadi privremeno iz pregratka, na njegovo mjesto uloit e
se u pretincu biljeka o tome gdje se sada spis nalazi. POPIS ROKOVA I ROITA Za upisivanje odreenih
rasprava ,roita i odreenih rokova u sudski pisar vodi se Poslovni rokovnik u koji se unose sve odreene rasprave,
roita i odreeni rokovi. Na omotu spisa koji se odnosi na predmet u kojem je odreen rok stavlja se na
odgovarajuem mjestu znak "R odnosno znak "Kal uz kojeg se stavlja dan i datum isteka roka. Odreeni slubenik
sudske pisarnice svakodnevno pregledava rokovnik i pretince radi provjere isteka odreenih rokova.

54. Pojasni postupak dostave spisa viem sudu i njegovo postupanje ?

DOSTAVA SPISA VIEM SUDU Na temelju pravnih lijekova podnesenih protiv odluka donesenih u prvom stupnju
sud dostavlja spis viem nadlenom sudu s posebnim popratnim izvjeem. Spisu koji se dostavlja priloit e se svi
spisi koji su potrebni viem sudu za donoenje odluke Ako je protiv iste odluke podneseno vie pravnih lijekova, spis
se dostavlja s jednim popratnim izvjeem. Uz svako popratno izvjee priloit e se primjerak odluke koja se pobija,
te uredan i itljiv primjerak pravnog lijeka i odgovora na pravni lijek. U izvjeu izvijestit e se vii sud kakve su
radnje obavljene nakon primljenog odgovora na pravni lijek i s kojim rezultatom. POSTUPAK
DRUGOSTUPANJSKOG SUDA -Kad vii sud primi spis, osnovat e poseban spis pod odgovarajuom oznakom. O
pravnim lijekovima izjavljenim protiv raznih odluka u istom predmetu, u pravilu, raspravlja i odluuje isto
drugostupanjsko vijee. Vii sud je duan nastojati da se prilikom odluivanja o pravnim lijekovima podnesenim
protiv vie odluka u istom predmetu ne odugovlai postupak i da se odluke o pravnim lijekovima koje se odnose na
prvostupanjske odluke prethodnog ili privremenog obiljeja donesu hitno.

55. Pojasni pojam uvanje spisa - stavljanje u arhivu, priruni arhiv, opi arhiv, arhiv ureda predsjednika
suda, popis izdanih spisa ?
STAVLJANJE SPISA U ARHIV -Prije stavljanja spisa u arhiv, izdvojit e se priloeni spisi. Spisi koji se odnose na
predmete u kojima je postupak pravomono dovren, kao i oni u kojima su obavljene sve predviene radnje i za koje
je naredbom suca odreeno da se stave u arhiv, uvaju se u prirunom ili opem arhivu. PRIRUNI ARHIV -Spisi iz
tekue i prole godine uloeni u priruni arhiv uvaju se u posebnom ormaru u sud pisar, u posebnim svenjevima za
pojedine grane sud poslovanja i vrste postupka, te nose oznaku upisnika u koji su upisani. OPI ARHIV- uvaju se
svi spisi koji su izdvojeni iz prirunog arhiva. Uz uloene spise u opem arhivu uvaju se i odgovarajui upisnici i
pomone knjige iz ranijih godina. ARHIV UREDA PREDSJEDNIKA SUDA -Pojedini spisi povijesnih, znanstvenih
ili politikih znaenja, akti obrane i zatite,kao i spisi za koje to odredi predsjednik suda, mogu se uvati u zasebnom
arhivu u uredu predsjednika suda, sloeni po goditima i vanosti, u posebnim svenjevima na kojima e se s vanjske
strane oznaiti godita spisa koji se nalaze u svenju. Tako izdvojene svenjeve stavljaju se u posebne zatvorene i
zapeaene omote na koje se stavlja razlog odvojenog uvanja. POPIS IZDANIH SPISA -Za priruni i opi arhiv
vodi se Popis izdanih spisa iz arhiva u koju se upisuju svi izdani spisi iz pojedinog arhiva. U popisu e se navesti
oznake svakog izdanog spisa s naznakom datuma kad je spis izdan i do kada ga treba vratiti.

56. uvanje i izdavanje arhivske grade - rokovi, koji se spisi trajno uvaju, zbirke sudskih odluka ?
UVANJE ARHIV GRAE - Arhiv graa uva se i izdaje po posebnim propisima Pojedini spisi u opem arhivu,
uvaju se u sudu do odreenog roka, Nakon isteka propisanih rokova, a po odobrenju nadlenog arhiva, spisi se
izdvajaju iz opeg arhiva i izruuju drutvima za prikupljanje i preradu papirnih otpadaka ili se unitavaju. SPISI
KOJI SE TRAJNO UVAJU -su spisi od povijesnog, znanstvenog ili politikog znaenja, spisi koji se odnose na
sudsku zgradu i nekretnina koje su pod upravom Ministarstva pravosua, sudski registri s ispravama, zemljine i
ostale javne knjige sa zbirkama isprava, oporuke ,kazneni spisi u predmetima zbog kaznenih djela, smrtovnice,
rjeenja o nasljeivanje. ZBIRKE SUDSKIH ODLUKA- Sudovi mogu osnovati zbirke presuda i drugih odluka u koje
e se, na kraju svake godine, uvezivati sve presude i druge odluke koje su postale pravomone. Odluke se uvezuju po
rednom broju oznake spisa, po godini kad je spis osnovan. Posebne zbirke osnovat e se za pojedine vrste predmeta
(kaznene, parnine, ostavinske i izvanparnine).
57. Kakav je postupak u sluaju pogrenog upisa u upisnik ?
Pojedini upisi ne smiju se brisati ili ponititi na drugi nain (lijepiti, istrgati i sl.). Ako je neki predmet pogrjeno
upisan, precrtat e se cijeli upis olovkom u crvenoj boji, kosom crtom od lijevog donjeg prema desnom gornjem kutu,
a u odjeljku za primjedbu zabiljeit e se tintom ili kemijskom olovkom pogrjean upis. Predmet koji se upisuje iza
pogrjeno upisanog predmeta dobiva sljedei redni broj, a poniteni redni brojevi odbijaju se od posljednjeg rednog
broja pri zakljuivanju upisnika na kraju godine.

58. Pojasni postupak zakljuivanja upisnika ?

Upisnici se zakljuuju krajem svake godine. Upisnik se zakljuuje tako da se iza posljednjeg upisanog rednog broja
stavlja biljeka koja sadri dan, mjesec i godinu zakljuenja, redni broj posljednjeg upisa u upisniku, broj i oznaku
ponitenja upisa, broj rijeenih predmeta, te broj i toan popis predmeta koji su na kraju godine ostali nerijeeni. Tu
biljeku potpisuje voditelj upisnika i predsjednik suda.

59. Koje su posebnosti postupanja u kaznenim predmetima?

U kaznenim predmetima u kojima se vodi postupak zbog kaznenih djela za koja se progoni po slubenoj dunosti, a
osobito za kaznena djela protiv gospodarstva, sigurnosti Republike Hrvatske i oruanih snaga sudovi postupaju hitno i
bez odgode. Radnje koje ne trpe odgodu obavljat e se i izvan slubenog vremena, nedjeljom i dravnim blagdanom,
te nou, pod uvjetima propisanim u zakonu. Posebno hitno postupat e se u kaznenim predmetima u kojima je odreen
pritvor odnosno istrani zatvor, u postupcima prema maloljetnicima, u predmetima u kojima je podnesen izvanredni
pravni lijek odnosno molba za pomilovanje, u predmetima protiv stranog dravljanina

60. Koje su posebnosti postupanja u ovrnim predmetima ?

Ako sud koji je donio rjeenje o ovrsi ili koje drugo rjeenje po pravilima ovrnog zakona nije nadlean za provedbu
ovrhe, dostavit e nadlenom sudu izvornik prijedloga, rjeenja te druge odgovarajue prijedloge zajedno s
primjercima otpravka rjeenja za sud i stranke. U upisnik OVR upisuju se svi predmeti po prijedlozima i zahtjevima
na temelju ovrnih isprava. Predmeti u kojima je doneseno rjeenje o ovrsi na temelju vjerodostojnih isprava ili
rjeenje po pravnim lijekovima, prijedlozima i zahtjevima u postupcima na temelju vjerodostojnih isprava oznait e
se kao konano rijeeni nakon to je odluka izraena i otpremljena bez obzira na to da li je pravomona.

61. Koje su posebnosti postupanja u trgovakim predmetima?

Kad je trgovakom sudu dostavljen prijedlog za pokretanje postupka steaja ili prijava za upis nastanka razloga za
prestanak drutva u sudski registar, voditelj upisnika St i Tt provjerit e je li protiv istog trgovakog drutva, ustanove,
zadruge ili druge pravne osobe ve pokrenut steajni postupak odnosno postupak likvidacije i na omotu spisa staviti
odgovarajuu biljeku. Upisnici subjekata upisa u sudski registar (Tt), upisnik za upis poduzea (Fi), te upisnik
sudskog registra za razne predmete (R3) i pomone knjige za njih, ako se vode osobnim raunalom, vode se po
jedinstvenom programu za sve trgovake sudove propisanim posebnim pravilnikom.

____JAVNOBILJENIKI POSLOVNIK___

1. U emu se sastoji javnobiljenika sluba i tko je obavlja ?

Sastoji se u slubenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i injenicama
na kojima se utemeljuju prava, u slubenom ovjeravanju privatnih isprava, u primanju na uvanje isprava,
novc i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadlenim tijelima te u obavljanju
po nalogu sudova ili drugih javnih tijela, postupaka odreenih zakonom.
Javnobiljeniku slubu obavljaju javni biljenici kao samostalni i neovisni nositelji te slube, koji imaju
sovjstvo osoba javnog povjerenja. Javni biljenici obavljaju svoju slubu kao iskljuivo zanimanje tijekom
vremena za koje su postavljeni.

2. to je Hrvatska javnobiljenika komora ?

Sjedite Komore je u Zagrebu. Komora se brine o uvanju ugleda i asti javnih biljenika, titi njihova prava
i interese, odluuje i o njihovim pravima i obvezama te odgovornostima sukladno odredbama Zakona o
javnom biljenitvu.

3. Kad javni biljenik moe sastavljati isprave na stranom jeziku ?

Ako je javni biljeniki istodobno i stalni sudski tuma za neki strani jezik, ministarstvo ga moe ovlastiti da
sastavlja i ovjerava prijevode sa tog jezika i na taj jezik. Sastavljati i ovjeravati prijevode, uz prethodno
odobrenje Ministarstva moe i javnobiljeniki prisjednik, savjetnik i vjebenik, koji je istodobno i stalni
sudski tuma za neki strani jezik.

4. Nabroji upisnike i knjige koje je javnibiljenik duan voditi ?

Javni biljenik duan je voditi upisnike, imenike, druge knjige, kartoteke, elektronike i druge
evidencije propisane Zakonom o javnom biljenitvu, ovim Poslovnikom i drugim propisima.

Javni biljenik vodi iskljuivo u elektronikom obliku sljedee upisnike, imenike i knjige:
1) opi poslovni upisnik (repertorium) "OU".
2) upisnik o ovjerama i potvrdama "OV".
3) upisnik (registar) o protestima "PR".
4) upisnik za ovrhu Ovrv.
5) upisnike povjerenih poslova UPP. Ovi upisnici pored ope oznake UPP oznait e se i
tonim nazivom konkretnog suda odnosno nazivom druge vlasti koji su posao povjerili javnom biljeniku.
Sudovi e se dodatno oznaiti kraticama: opinski oznakom OS, upanijski oznakom S, trgovaki
TS, a tijela uprave kraticom UPR. 6) imenik predanih raspolobi za sluaj smrti "IR"
7) depozitnu knjigu "DK".
8) zajedniki abecedni imenik.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovog lanka javni biljenik runo vodi:
1) upisnik (registar) o protestima "PR".
2) pomonu knjigu uz upisnik o ovjerama i potvrdama (pk OV).

5. Opii nain pisanja javnobiljenike isprave ?

Javnobiljenike isprave moraju biti napisane strojem ili drugim sredstvom mehanikog pisanja, jasno i
itko. Isprave se smiju pisati runo samo iznimno, trajnom tintom. Kratice se u ispravi mogu rabiti samo ako
su uobiajene ili ope poznate, a prazna mjesta u tekstu popunit e se crtama. Pravila o obliku, nainu
pisanja i obiljeavanja odredit e Ministar posebnim pravilnikom.

6. Opii nain potpisivanja javnobiljenikih isprava ?

Javni biljenik je duan javnobiljeniku ispravu vlastoruno potpisati na njenom kraju. Pored potpisa stavit
e svoj slubeni peat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog biljenika stavljaju se potpisi sudionika koji
su sudjelovali u sastavljanju isprave. Ako sudionik ne zna pisati, to e se naznaiti u ispravi, a ako ne moe
pisati naznait e se i razlog tome.

7. Nain oznaavanja brojeva u javnobiljenikoj ispravi ?

Brojevi u javnobiljenikoj ispravi ispisivat e s ei slovima. Datum na javnobiljenikoj ispravi ispisat e se
slovima. Brojevi zemljoknjinih uloaka i estica, povrina estica i kuni brojevi pisat e se samo
brojevima. Prigodom pozivanja na koju drugu ispravu te na odredbe zakona i drugih propisa, datum i brojevi
pisat e se samo brojevima.

8. Objasni stavljanje izmjena i dopuna, brisanje i precrtavanje u javnobiljenikoj ispravi ?

Ako se u isprvi moraju izvriti izmjene ili dopune, to e se uiniti na kraju isprave, time da mora biti
odreeno naznaeno na koji se dio teksta izmjena ila dopuna odnosi. Izmjene i dopune potpisat e stranke i
javni biljenik, ako su one unijete u ispravu nakon to je ona potpisana.

U ispravi se ne smije nita brisati. Ako treba koju rije precrtati, to e se uiniti tako da ona ostane itka.
Broj precrtanih rijei napist e se na kraju isprave s oznakom strane i reda isprave i broja precrtanih rijei.
Takvu napomenu stranke e potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi.

9. Objasni postupak otvaranja pote i stavljanja biljeke o primitku ?

Osobe ovlatene za otvaranje pote u njegovom uredu odreuje sam javni biljenik.
Omoti pisama otvaraju se tako da se ne otete potanski peati i igovi Svakom pismenu priloit
e se uvijek omot u kojem je pismeno stiglo. Sadraj omota (broj pismena i priloga) utvrdit e se biljekom
o primitku ili posebnim zapisnikom uz koji e se priloiti omot i primljena pismena. Ako je u jednom omotu
prispjelo vie pismena, omot e se priloiti uz jedno od pismena. Na ostalim pismenima, ispod biljeke o
primitku, oznait e se spis u kojemu se omot nalazi.

Na primjerak pismena odreenog za javnog biljenika stavit e se tambiljom biljeka o primitku

(Obrazac broj 11 ), u pravilu na prvoj strani u sredini gornjeg dijela lista. Biljeka o primltku sadri prezime
i ime javnog biljenika i oznaku njegova sjedita, dan, mjesec i godinu primitka i podatke o nainu primitka
(npr.: "neposredno", .preko pote", ili "preporueno" i sl.), o broju primjeraka i priloga, o tome je li i kako
pismeno taksirano, je li stiglo potom otvoreno ili s oteenim omotom, o moguim predmetima i gotovom
novcu koji su dostavljeni uz poiljku i slino. Ako je potanska poiljka preporuena, biljeka e sadravati i
datum potanskog iga te poiljke koji je oznaen kao dan predaje poti. Biljeka o primitku stavit e se
tambiljom na sve poiljke i dostavnice koje su vraene zbog neizvrenog uruenja poiljke adresatu.

10. Nabroji i ukratko opii javnobiljenike isprave ?

(1) Javnobiljenike isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni biljenici
(javnobiljeniki akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazoni javni
biljenici (javnobiljeniki zapisnici) i potvrde o injenicama koje su posvjedoili javni biljenici
(javnobiljenika potvrda).

11. Opii oblik javnobiljenikog akta ?

Javnobiljeniki akti piu se pisaim strojem ili drugim sredstvom mehanikog pisanja na
debelom papiru, standardnog formata. Kakvoa papira mora biti takva da osigurava trajnost
javnobiljeinikog akta i teksta koji on sadri. Komora je ovlatena utvrditi standarde kakvoe takvog papira.
(2) Javnobiljeniki akli uvijek se piu na cijelom arku, s dovoljno praznog prostora uz oba ruba
lista, bez proreda, s time da pojedini stavci akta budu vidljivo odvojeni ako se piu rukom ili pisaim
strojem. Ako se javnobiljeniki akt pie na raunalu moe se pisati na slobodnim listovima veliine A4,
koji
se, ako ih je vie u jednom javnobiljenikom aktu, moraju jamstvenikom proiti i peatom privrstiti.
(3) Prvi primjerak javnobiljenikog akta uvijek se pie samo na jednoj strani.
(4) U gornjem lijevom uglu akta iznad teksta stavit e se grb Republike Hrvatske, naziv "Republika
Hrvatska", a ispod toga ime i prezime javnog biljenika uz oznaku njegovog svojstva i, u narednom redu,
adresa sjedita njegova ureda (npr.: Grb RH REPUBLIKA HRVATSKA Javni biljenik Juraj Juri Zagreb,
Ilica 128
(5) U gornjem desnom uglu akta stavit e se oznaka spisa s poslovnim brojem. Ako se akt sastoji od
vie listova, oznaka spisa s poslovnim brojem stavit e se na svaki list u gornjem desnom uglu (lanak 29.
ovoga Poslovnika).
(6) Ispred imena i prezimena javnog biljenika moe se otisnuti njegov grb, koji ne smije biti vei od
dravnog grba.
(7) Otpravci javnobiljenikog akta piu se samo na jednoj strani ako se piu na tankom papiru. Ako
je akt napisan na vie listova, poslovni broj (oznaka spisa i podbroj) oznait e se u desnom gornjem uglu na
svakom listu tog akta.

12. Pravni poslovi za koje je potreban javnobiljeniki akt?

Javnobiljeniki akt moe se izdati: osobama koje su u ispravi sadrani pravni posao sklopile u svoje ime;
osobama u ime kojih je taj pravni posao sklopljen; osobama u korist kojih je taj pravni posao sklopljen;

13. Primanje, uvanje i izdavanje gotovog novca u javnobiljenikom uredu?

(1) Gotov novac prima se preko Zavoda za platni promet, banke, pote ili neposredno u javnobiljenikom
uredu

(2) Javni biljenik u pravilu nee primati uplate gotovog novca neposredno od stranaka, ve e ih upuivati
da uplatu izvre na njegov poseban raun za druge osobe. U tom e se sluaju stranci predati uredno
popunjena opa uplatnica, koja e na poledini sadravati ime i prezime javnog biljenika i oznaku predmeta
na koji se uplata odnosi, svrhu pologa i eventualnu specifikaciju.
(3) U opravdanim sluajevima javni biljenik moe i neposredno primiti gotov novac, o emu e stranci
izdati potvrdu o primitku, a kopiju potvrde zadrati kao blagajniki dokument. Gotov novac javni e
biljenik odmah, a najkasnije prvog sljedeega narednoga dana uplatiti na odgvarajui raun.

(4) Gotov novac primljen preko Zavoda za platni promet, banke ili pote upisuje se u Blagajniki izvjetaj za
gotovinu uplaenu po strankama (Obrazac broj 26)

(5) Ako se svrha poiljke ne moe utvrditi odnosno ako se ne moe utvrditi na koju se pravnu stvar primljeni
gotov novac ili vrijednosti odnose, pozvat e se poiljatelj da u ro u od tri dana objasni svrhu poiljke ili da
oznai pravnu stvar na koju se odnosi, uz upozorenje da e mu se poslani novac vratiti na njegov troak ako
ne udovolji pozivu.

(6) Primitak gotovine po st. 1. do 5. Ovoga lanka upisat e se u Kontovnik gotovinskih depozita (Obrazac
broj 27) i Dnevnik gotovinskih pologa (Obrazac broj 28)

14. Opii osnivanje, sreivanje i uvezivanje, stavljanje priloga, spajanje i razdvajanje spisa?

15. Radnje s kojima se vri rekonstrukcija javnobiljenikog spisa?

16. Pojasni postupak arhiviranja i izdavanja arhiviranih spisa treim osobama.

17. Pojasni postupak uvanja i izdavanja arhivskog materijala.
Spisi stavljeni u arhiv slau se na odgovarajue ormare na police i slino, tako da budu zatieni
od vlage, poara, praine, gubitka i oteenja. Arhivski materijal (pojedini spisi, grupa spisa, upisnika,
imenika i drugih pomonih knjiga) uva se i izdaje po posebnim propisima o uvanju, prikupljanju i
povremenom izdavanju arhivskog materijala te po odredbama ovoga Poslovnika. Spisi ovjera i potvrda
uvaju se tri godine. Spisi povjerenih poslova kao i spisi o ijim se predmetima vodi postupak pred sudom
ili tijelom
druge vlasti uvaju se toliko vremena koliko i istovrsni spisi suda odnosno tijela druge vlasti. Spisi u vezi
povjerenog posla, koje javni biljenik prema odredbama posebnog zakona, zadrava samo u prijepisu,
uvaju se 5 godina raunajui od isteka godine u kojoj je povjereni posao okonan i izvorni spis vraen
vlasti koja je javnom biljeniku posao povjerila. Ostali spisi, koji se ne odnose ni na jedan od prethodnika
stavaka, uvaju se pet godina.