Uredsko Poslovanje Pitanja

Opći dio DSI - VSS Uredsko poslovanje
DIO ŠESTI:
UREDSKO
POSLOVANJE
1.Što obuhvaća pojam „uredsko poslovanje“?

Uredsko poslovanje je skup pravila i mjera u postupanju s pismenima
1
- primanje,
- izdavanje,
- evidencija;
- dostava u rad,
- obrada,
- otpremanje,
- čuvanje,
- izlučivanje i
- predaja nadležnom arhivu ili drugom nadležnom tijelu.
2.Tko je sve dužan primjenjivati uredbu o uredskom poslovanju?

- tijela državne uprave- uvijek
- stručne službe Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske
- stručne službe Ureda predsjednika Republike Hrvatske
- stručne službe drugih državnih tijela
- tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pravne
osobe koje imaju javne ovlasti - samo ako za uredsko poslovanje nisu doneseni
posebni propisi (podredna primjena Uredbe)
3.Kako se uređuju ovlasti i postupanje u pojedinom tijelu?

Pravilnikom o unutarnjem redu pojedinog tijela.
4. Tko je odgovoran za provedbu uredbe o uredskom poslovanju?

Čelnici tijela državne uprave.
2
5.Tko je nadležan za obavljanje nadzora nad primjenom uredbe o

uredskom poslovanju?
Upravna inspekcija središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove opće
uprave.
Od 2. srpnja 2009. godine središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove

opće uprave je Ministarstvo uprave (temeljem Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave („Narodne
novine", broj 77/09)
6. Što je pisarnica?
Pisarnica je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove
primanja i pregleda pismena i drugih dokumenata, njihovog razvrstavanja i
raspoređivanja, upisivanja u odgovarajuće evidencije (očevidnike), dostave u
rad, otpremanja, razvođenja te njihova čuvanja u pismohrani.
7. Jesu li sva tijela državne uprave dužna ustrojiti pisarnicu?

Da, ali iznimno, u tijelu kod kojeg je opseg uredskog poslovanja manji, poslove
pisarnice može obavijati određeni službenik uz druge poslove, a određena
pismena mogu se zaprimati i u pojedinim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama
tijela (ako to zahtijeva organizacija upravnog poslovanja ili njihova prostorna
izdvojenosti).
8. Može li pisarnica jednog tijela obavljati uredske poslove za više

drugih tijela?
Da, pod uvjetom da se o tome u pisanom obliku dogovore čelnici tijela.
3
9. Kako se postupa sa pismenima koja nisu primljena posredstvom

pisarnice, već izravno elektroničkim putem?
Takva pismena se bez odgode upisuju u odgovarajućoj elektroničkoj evidenciji
pisarnice.
10. Što je pismohrana?

Pismohrana je dio pisarnice koja obavlja poslove čuvanja i izlučivanja pismena
te drugih dokumenata.
11. Nabrojite poslove koje obavlja pismohrana?

- preuzima dovršene spise (predmete),
- organizira korištenje, obradu, izlučivanje pismena i drugih dokumenata,
- vodi evidenciju o registraturnoj građi,
- brine se za cjelovitost i sređenost cjelokupne registraturne i arhivske građe,
- nadzire i čuva cjelokupnu registraturnu i arhivsku građu,
- obavlja poslove u svezi s predajom gradiva nadležnom arhivu sukladno
posebnim propisima o arhivskoj djelatnosti.
12. Što je dokument?

Dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoženi, nacrtani,
slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili bilo koji drugi
zapis podatka, fizički predmet, priopćenje ili informacija, koji sadržajem i
strukturom čini raspoznatljivu i jednoznačno određenu cjelinu povezanih
podataka.
4
13. Što je elektronički dokument?

Elektronički dokument je bilo koja vrsta elektroničkog zapisa koji nema svojstva
elektroničke isprave.
Elektronička isprava je jednoznačno povezan cjelovit skup podataka koji su

elektronici:i oblikovani (izrađeni pomoću računala i drugih elektroničkih
uređaja), poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom
ili drugom mediju, i koji sadrži svojstva kojima se utvrđuje izvor (stvaratelj),
utvrđuje vjerodostojnost sadržaja te dokazuje postojanost sadržaja u vremenu.
Sadržaj elektroničke ispravu uključuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike i
crteže, karte, zvuk, glazbu, govor, (članak 4. stavak 1. točka 1. Zakona o elektroničkoj ispravi
(„Narodne novine", broj 150/05).
14. Što je pismeno?

Pismeno je podnesak ili akt.
15. Što je podnesak?

Podnesak je pismeno kojim stranka pokreće postupak, dopunjuje, mijenja svoj
zahtjev odnosno drugo traženje ili od tog odustaje.
16. Što je akt?

Akt je pismeno kojim tijelo odlučuje o predmetu postupka, odgovara na
podnesak stranke, određuje, prekida ili završava neku službenu radnju te obavlja
službeno dopisivanje s drugim tijelima odnosno pravnim osobama koje imaju
javne ovlasti.
17. Što je prilog?

Prilog je svaki pisani sastavak ili slikovni prikaz (tablica, slika, crtež ili slično)
kao i fizički predmet koji se prilaže uz podnesak ili akt radi nadopune,
pojašnjenja ili dokazivanja njegovog sadržaja.
5
18. Što je spis?

Spis (predmet) je skup pismena, priloga i drugih dokumenata koji se odnose na
isto pitanje ili zadaću ili koji na drugi način čine posebnu cjelinu.
19. Što je dosje?

Dosje je skup predmeta koji se odnose na istu cjelinu, istu osobu, tijelo ili
zadaću.
20. Kako se identificira predmet odnosno pismeno?

Predmet se identificira brojčanom oznakom, koja se sastoji od klasifikacijske
oznake i urudžbenog broja.
21. Opišite postupak primitka pismena i drugih pošiljki?

Primanje pismena i drugih pošiljki (novčanih pisama, paketa, brzojava i drugo)
obavlja se, u pravilu:
- na određenom mjestu u pisarnici,

- svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme tijela,
- prima ih ovlašteni službenik pisarnice.
Izvan redovnog radnog vremena, kao i u dane kad tijelo ne radi, pošiljke prima
dežurni službenik, ako je u tijelu organizirana služba dežurstva.
Izuzetno, za unutarnje ustrojstvene jedinice koje vode poseban upisnik predmeta

upravnog postupka odnosno urudžbeni zapisnik ili imaju osnovane odgovarajuće
baze dokumenata u slučaju elektroničke obrade dokumenata, čelnik tijela može
odrediti da se pismena i druge pošiljke upućene tim ustrojstvenim jedinicama
primaju u tim jedinicama, ali se bez odgode moraju ubilježiti i u odgovarajućoj
elektroničkoj evidenciji pisarnice.
6
22. Opišite postupak s pismenima koja podliježu plaćanju upravne

pristojbe?
Primitak podnesaka neposredno od stranke - službenik pisarnice odbit će
primitak podneska ako uz podnesak nije priložena propisana upravna pristojba.
Primitak podnesaka posredno putem poštanske službe, elektroničkim putem ili

na drugi način - ako nije priložen dokaz o plaćenoj upravnoj pristojbi, zaprimit
će se, a o tome će se uz otisak prijemnog štambilja staviti službena bilješka. S
takvim podneskom postupit će se na način propisan Zakonom o upravnim
pristojbama.
23. Opišite postupak kada stranka traži predaju podneska usmeno na

zapisnik?
Službenik pisarnice uputit će stranku službeniku iz nadležne unutarnje
ustrojstvene jedinice.
24. Opišite postupak u slučaju kada tijelo nije nadležno za primitak

podneska?
Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska, službenik pisarnice tijela
upozorit će na to podnositelja i uputiti ga na nadležno tijelo, ako je jasno koje je
tijelo nadležno za postupanje po tom podnesku.
Ako podnositelj nakon upozorenja i dalje zahtjeva da se njegov podnesak primi,

službenik pisarnice dužan je zaprimiti takav podnesak, o tome će se staviti
službena bilješka uz otisak prijemnog štambilja i dostaviti ga u rad.
7
25. Opišite postupak potvrde primitka pismena?

§ Neposredno od stranke
Na zahtjev stranke koja neposredno predaje izvornik podneska, primitak

podneska potvrđuje se stavljanjem otiska prijemnog štambilja na kopiju
podneska ili na poseban papir. U otisak prijemnog štambilja upisuje se datum
primitka i brojčana oznaka. Potvrdu potpisuje službenik pisarnice koji je
podnesak primio.
§ Od drugih tijela dostavljene putem dostavljača
Primitak pismena od drugih tijela ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti a
dostavljena putem dostavljača, potvrđuje se stavljanjem datuma, potpisa i
štambilja s nazivom tijela u dostavnoj knjizi za mjesto, na dostavnici ili
povratnici.
§ Putem poštanske službe i podizanjem iz poštanskog pretinca
Obavlja se na način utvrđen propisima za obavljanje poštanske službe. Prilikom

primitka odnosno podizanja pošiljki službenik ne smije podići pošiljku ako
utvrdi da je pošiljka oštećena. U takvom slučaju zatražit će od nadležne
poštanske službe da se stanje i sadržaj pošiljke komisijski utvrdi i tek tada smije
preuzeti pošiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.
§ Elektroničkim putem
Pismena dostavljena u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom smatraju

se vlastoručno potpisanim sukladno posebnim propisima o elektroničkoj ispravi.
Elektroničkim putem dostavljeno pismeno smatra se podnijetim tijelu u trenutku
kad je zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka. Službenik koji je
primio pismeno elektroničkim putem bez odgode će pošiljatelju potvrditi
primitak pismena.
Ako se iz tehničkih razloga ne može pročitati pismeno primljeno elektroničkim

puteni, o tome će se bez odgode na prikladan način obavijestiti pošiljatelja, koji
je dužan ponovno poslati pismeno u ispravnom elektroničkom obliku koji je u
uporabi u tijelu kojem se šalje pismeno ili ga dostaviti na drugi propisani način.
8
26. Treba li zabilježiti točno vrijeme dostave?

Točno vrijeme dostave (sat i minuta) upisuje se izuzetno, kad je to posebnim
propisima određeno.
Ovaj podatak treba pribilježiti i na primljenom pismenu odnosno njegovoj

omotnici, ako službenik nije ovlašten za otvaranje pošiljke.
27. Opišite postupak otvaranja pošiljki?

§ U radno vrijeme:
- pošiljke primljene u zatvorenim omotnicama naslovljene na tijelo - otvara

službenik pisarnice;
- pošiljke primljene u zatvorenim omotnicama naslovljene na tijelo
označene određenim stupnjem tajnosti - otvara čelnik tijela ili druga
službena osoba toga tijela koju on za to ovlasti;
- pošiljke na čijoj je omotnici pored naziva tijela naznačeno osobno ime
čelnika tijela ili druge službene osobe toga tijela, kao niti pošiljke u vezi s
raspisanom licitacijom, natječajima i druge pošiljke ako je na omotnici
naznačeno da ih može otvoriti samo čelnik tijela, druga službena osoba ili
komisija - ne smije potvrditi primitak niti otvoriti službenik pisarnice koji
otvara pošiljke.
Takve pošiljke upisat će se u knjigu primljene pošte i uz potpis predati
naslovljenoj osobi, odnosno komisiji. Izuzetno, čelnik tijela može ovlastiti
drugu službenu osobu da potvrdi i otvori pošiljke naznačene na njegovo
osobno ime;
§ Izvan radnog vremena:
U tijelu u kojem postoji služba dežurstva, pošiljke primljene izvan redovnog

radnog vremena prima dežurni službenik.
Ako dežurni službenik nije ovlašten za otvaranje pošiljki, a razvidno je da se

radi o hitnoj pošiljci, o primitku takve pošiljke odmah će na prikladan način
obavijestiti službenu osobu toga tijela ovlaštenu za otvaranje te vrste pošiljki.
9
28. Opišite postupak pregleda pošiljki!

Prilikom otvaranja i pregleda sadržaja pošiljki naročito treba paziti da
- se ne ošteti njihov sadržaj,

- se pismena i prilozi ne pomiješaju te
- pojedino pismeno ili prilog ne ostanu u omotnici.
Ako neko od pismena označenih na omotnici nedostaje ili su primljeni samo

prilozi bez pismena, odnosno ako broj priloga koji su navedeni u pismenu ne
odgovara broju primljenih priloga ili se ne može utvrditi tko je pošiljatelj
pismena, to će se navesti u službenoj bilješci uz otisak prijemnog štambilja.
Uz pismeno primljeno preporučeno, prilaže se omotnica u svim slučajevima kad

je datum predaje pismena poštanskoj službi preporučeno od značaja za
računanje rokova (na primjer: žalbe, natječaji i slično) ili kad se iz samog
pismena ne može utvrditi pošiljatelj, a ti su podaci označeni na omotnici.
Ako je u jednoj omotnici dostavljeno više pismena uz koje bi trebalo priložiti

omotnicu, omotnica će se priložiti uz jedno od tih pismena, a na ostala pismena
upisat će se brojčana oznaka pismena uz koje je priložena omotnica.
29. Opišite posebne postupke s primljenim pošiljkama!

Primljene oštećene omotnice ili druge pošiljke, ili postoji sumnja o njihovom
neovlaštenom ili zlonamjernom otvaranju - prije otvaranja treba o tome sastaviti
službenu bilješku, u nazočnosti i uz potpis još dva službenika toga tijela, u kojoj
će se utvrditi vrsta i opseg oštećenja.
Pošiljka naslovljena na drugo tijelo, pravnu ili fizičku osobu, ili ako se nakon
pregleda sadržaja omotnice ustanovi daje pismeno upućeno drugom tijelu,
pravnoj ili fizičkoj osobi - stavit će se na njega bilješka: "Pogrešno dostavljeno"
i uz naznaku kome se pismeno dostavlja, na prikladan način dostavit će se
onome kome je upućeno.
Takva pismena upisuju se u knjigu otpremljene pošte;
ako je uz podnesak priložen novac ili neka druga vrijednost, kratkom bilješkom
ustanovit će se njihova vrsta ili vrijednost, a iznos novca upisati u odgovarajuću
rubriku prijemnog štambilja. Ove vrijednosti predat će se, uz potpis primitka na
10
samom podnesku, službeniku toga tijela ovlaštenom za materijalno-financijsko

poslovanje.
ako je uz pismeno priložena dostavnica, na njoj treba službenik pisarnice

potvrditi primitak stavljanjem datuma, potpisa te otiska štambilja s nazivom
tijela i bez odgode je vratiti pošiljatelju.
Izuzetno, ako je pismeno s dostavnicom naslovljeno na službenu osobu tijela,

primitak potvrđuje naslovljena osoba.
30. Opišite postupanje s aktima označenim određenim stupnjem

tajnosti!
Primanje neposredno od stranke i putem pošte odnosno dostavljača - postupat će
se prema propisima o zaštiti tajnosti podataka;
Primanje elektroničkim putem - postupat će se prema propisima o zaštiti tajnosti

podataka informacijskoj sigurnosti. Za pismena označena određenim stupnjem
tajnosti vode se posebne evidencije (očevidnici), odnosno odgovarajuće
elektroničke baze podataka, sukladno propisima o tajnosti podataka.
31. Kako se razvrstavaju primljena pismena?

Primljena pismena razvrstavaju se na pismena predmeta upravnog postupka i
pismena predmeta neupravnog postupka.
Razvrstavanje primljenih pismena obavlja službenik pisarnice koji otvara i

pregledava primljene pošiljke. Izuzetno, čelnik tijela može odrediti da
razvrstavanje pismena obavlja drugi službenik.
11
32. Opišite postupak raspoređivanja pismena!

Razvrstana pismena raspoređuju se na unutarnje ustrojstvene jedinice
upisivanjem brojčane oznake unutarnje ustrojstvene jedinice u rubriku
„Ustrojstvena jedinica" prijemnog štambilja.
Raspoređivanje primljenih pismena obavlja službenik pisarnice koji otvara i

pregledava primljene pošiljke.
Izuzetno, čelnik tijela može odrediti da raspoređivanje pismena obavlja drugi

službenik.
33. Tko i kako utvrđuje brojčane oznake unutarnjih ustrojstvenih

jedinica?
Brojčane oznake unutarnjih ustrojstvenih jedinica utvrđuje čelnik tijela planom
klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena, tako
da obuhvaća sve poslove iz djelokruga toga tijela.
Donosi se krajem tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.
Brojčane oznake u toku godine ne smiju se mijenjati ni brisati, ali se mogu

dodavati nove, ako to, zahtijevaju promjene nastale u vezi ustrojstva i
djelokruga tijela.
S planom klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja

pismena moraju biti upoznati svi službenici.
34. Tko obavlja razvrstavanje i raspoređivanje primljenih pismena?

Razvrstavanje i raspoređivanje primljenih pismena obavlja službenik pisarnice
koji otvara i pregledava primljene pošiljke. Izuzetno, čelnik tijela može odrediti
da razvrstavanje i raspoređivanje pismena obavlja drugi službenik.
12
35. Gdje se stavlja prijemni štambilj?

Na izvornike primljenih pismena koja se upisuju u upisnik predmeta upravnog
postupka, odnosno u urudžbeni zapisnik stavlja se otisak prijemnog štambilja.
Ako je dokument zaprimljen elektroničkim putem podaci koje sadrži prijemni

štambilj, ugrađuju se u primljeni dokument na način uređen posebnim propisima
o elektroničkoj ispravi.
Otisak prijemnog štambilja stavlja se na pismeno u gornjem desnom uglu prve

stranice pismena, a ako tamo nema mjesta, na drugom pogodnom mjestu prve
stranice. Ako na prvoj stranici nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog štambilja
stavit će se na zadnjoj stranici pismena na pogodno mjesto. Ako su sve stranice
pismena u potpunosti popunjene, otisak prijemnog štambilja stavit će se na papir
koji će se pričvrstiti uz pismeno.
Otisak prijemnog štambilja ne stavlja se na priloge.
Prijemni štambilj ima nepromjenjivi i promjenjivi sadržaj.
Nakon otiskivanja prijemnog štambilja, na otisku ostaje ispisan nepromjenjiv

sadržaj:
REPUBLIKA HRVATSKA
Brojčana oznaka tijela koje prima pismeno
Naziv tijela koje prima pismeno
Tekst „Primljeno"
Tekst „Klasifikacijska oznaka"
Tekst „Urudžbeni broj"
Tekst „Ustrojstvena jedinica"
Tekst „Prilozi"
Tekst „Vrijednost"
13
U prazna polja otiska zatim se upisuju slijedeći podaci:
„Primljeno" - datum primitka;
„Klasifikacijska oznaka" - klasifikacijsku oznaku;
„Urudžbeni broj" - urudžbeni broj;
„Ustrojstvena jedinica" - brojčana oznaka unutarnje ustrojstvene jedinice u koju

se pismeno raspoređuje;
„Prilozi" - broj priloženih priloga;
„Vrijednosti" - ukupan iznos upravne pristojbe, novca ili naznaku drugih

vrijednosti koje su priložene pismenu.
Omotnica pismena i upravna pristojba ne smatraju se prilozima
Brojčane oznake pojedinih tijela određene su Pravilnikom o jedinstvenim

klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama stvaralaca i primalaca akata.
36. Opišite postupak upisivanja pismena!

Primljena, razvrstana i raspoređena pismena te vlastiti akti upisuju se u upisnik
predmeta upravnog postupka ili u urudžbeni zapisnik, kao osnovne evidencije
uredskog poslovanja, onoga dana i pod onim datumom kad su primljeni odnosno
nastali.
U upisnik predmeta upravnog postupka upisuju se pismena predmeta upravnog

postupka (pismena upravnog postupka prvog stupnja upisuju se u upisnik
predmeta upravnog postupka prvog stupnja, a pismena upravnog postupka
drugog stupnja u upisnik predmeta upravnog postupka drugog stupnja)33, a u
urudžbeni zapisnik pismena neupravnog postupka.
Ako se zbog velikog broja primljenih pismena ili iz drugih opravdanih razloga
sva primljena pismena ne mogu upisati istoga dana kad su primljena, upisat će
se:
najkasnije sljedećeg radnog dana,
prije upisivanja novoprimljenih pismena
s datumom kad su primljena.
14
U urudžbeni zapisnik se ne upisuju pismena koja ne predstavljaju službenu

prepisku (na primjer: vraćene dostavnice ili povratnice, dokumentacija internog
karaktera, službena glasila, časopisi, druge tiskovine i slično).
37. Koje se osnovne evidencije vode o primljenim, razvrstanim i

raspoređenim pismenima te vlastitim aktima?
Osnovne evidencije vode o primljenim, razvrstanim i raspoređenim pismenima
te vlastitim aktima su:
1.Urudžbeni zapisnik - za upisivanje pismena neupravnog postupka;
2.Upisnik predmeta upravnog postupka za upisivanje pismena:
- prvostupanjskog upravnog postupka,
- drugostupanjskog upravnog postupka.
38. Po kojem sustavu se vode osnovne evidencije uredskog

poslovanja?
Po sustavu brojčanih oznaka, odnosno klasifikacijskih oznaka i urudžbenih
brojeva.
39. Što označava klasifikacijska oznaka, a što urudžbeni broj?

Klasifikacijska oznaka označava predmet.
Urudžbeni broj označava pojedino pismeno u predmetu
40. Kada se određuje klasifikacijska oznaka?

Klasifikacijska oznaka određuje se prilikom upisa prvog podneska odnosno akta
kojim se osniva predmet.
15
41. Tko određuje klasifikacijsku oznaku?

Pisarnica.
42. Objasnite od čega je sastavljena klasifikacijska oznaka?

Klasifikacijska oznaka sastavljena je od četiri grupe brojčanih oznaka:
- klasifikacije prema sadržaju,

- klasifikacije prema vremenu,
- klasifikacije prema obliku i
- rednog broja predmeta.
43. Objasnite klasifikaciju prema sadržaju!

Klasifikacija prema sadržaju određuje se prema sadržaju prvog pismena u
predmetu.
Pismena koja se primaju svrstavaju se prema upravnom području u:
- glavne grupe (prvi broj klasifikacijske oznake),

- grupe (drugi broj),
- podgrupe (treći broj) i
- djelatnosti unutar podgrupe (četvrti i peti broj).
Brojevi koji označavaju djelatnost unutar podgrupe odvajaju se ravnom crticom

(-) od brojeva koji označavaju glavnu grupu, grupu i podgrupu, a kosom crtom
(/) od klasifikacije prema vremenu.
44. Objasnite klasifikaciju prema vremenu!

Klasifikacija prema vremenu određuje godinu otvaranja predmeta, a označava se
s posljednja dva broja kalendarske godine u kojoj je određeni predmet otvoren.
16
45. Objasnite klasifikaciju prema obliku (dosje)!

Klasifikacija prema obliku je brojčana oznaka dosjea koja po potrebi razrađuje
klasifikaciju prema sadržaju na uže cjeline.
Odvaja se ravnom crticom (-) od klasifikacije prema vremenu. Označava se s

dva ili više brojeva, od 01 pa nadalje, do potrebnog broja.
46. Što označava redni broj predmeta i kako se označava?

Redni broj predmeta označava redoslijed predmeta unutar klasifikacije prema
sadržaju, vremenu i obliku.
Odvaja se kosom crtom (/) od brojčane oznake klasifikacije prema obliku.

Označava se s dva ili više brojeva od 01 pa nadalje, do potrebnog broja.
47. Koje posebne oznake mogu imati pismena i kako se one

označavaju?
Posebne oznake moraju imati slijedeća pismena:
predmeti upravnog postupka - oznaku prvostupanjskog ili drugostupanjskog

upravnog postupka (UP/I ili UP/II);
označena određenim stupnjem tajnosti - odgovarajuću oznaku stupnja tajnosti,

sukladno propisima o tajnosti podataka.
Posebne oznake stavljaju se ispred klasifikacijske oznake te odvajaju ravnom

crticom (-) od oznake klasifikacije prema sadržaju.
Oznaka upravnog postupka odnosno stupanj tajnosti upisuju se u otisak

prijemnog štambilja.
17
48. Objasnite sadržaj urudžbenog broja!

Urudžbeni broj sastoji se od:
- brojčane oznake stvaratelja pismena

- brojčane oznake godine nastanka pismena,
- rednog broja pismena unutar predmeta.
49. Objasnite brojčanu oznaku stvaratelja pismena?

Brojčana oznaka stvaratelja pismena označava osobe ili tijela koja su se
podneskom obratila tijelu, odnosno tijela koja su sastavila akte.
U sastavu brojčane oznake stvaratelja pismena može se utvrditi i brojčana

oznaka za pojedine unutarnje ustrojstvene jedinice tijela, tako da se iza brojčane
oznake tijela stavi ravna crtica (-) i brojčana oznaka unutarnje ustrojstvene
jedinice.
Ako se brojčana oznaka stvaratelja pismena razrađuje i po užim unutarnjim

ustrojstvenim jedinicama u tijelu, te se oznake međusobno također odvajaju
crticama (-), a ako se razrađuju i po pojedinim službenicima, broj službenika
odvaja se kosom crtom {/) od oznake unutarnje ustrojstvene jedinice.
50. Što označava brojčana oznaka godine nastanka akta ili primitka
podneska i kako se označava?
Godinu nastanka akta ili primitka podneska i označava se s posljednja dva broja
kalendarske godine u kojoj su nastali ili primljeni.
51. Što označava redni broj pismena?

Redni broj pismena označava redoslijed podneska, odnosno akta unutar
predmeta.
18
52. Kako se međusobno odvajaju brojčana stvaratelja pismena, godina

nastanka i rednog broja?
Crticama (-).
53. Kada se određuje urudžbeni broj?

Urudžbeni broj određuje se kod upisivanja prvog podneska i svakog sljedećeg
pismena koje se odnosi na isti predmet.
54. Tko određuje urudžbeni broj?

Pisarnica.
55. Objasnite postupak povezivanja predmeta i prijenosa upisa?

Ako se isti predmet vodi pod dvije ili više klasifikacijskih oznaka, obavit će se
povezivanje tih klasifikacijskih oznaka u odgovarajućoj evidenciji (očevidniku)
tako da će se predmet dalje voditi pod klasifikacijskom oznakom pod kojom je
predmet prvi put upisan, a kod upisa ostalih predmeta označit će se u
odgovarajućoj rubrici veze pod kojom će se klasifikacijskom oznakom dalje
voditi.
Na odgovarajući način postupit će se i kad neupravni predmet postane upravni

ili obratno, s tim da će službenik koji rješava predmet staviti službenu bilješku u
omot spisa predmeta da je predmet potrebno vratiti pisarnici radi upisa u
odgovarajuću evidenciju, kako bi službenik pisarnice u rubrici „Razvođenje ili
napomena" evidencije upisao prijenos.
19
56. Što je omot spisa, kada se otvara, čemu služi i što sadrži?
Prilikom upisivanja prvog podneska, odnosno akta kojim se osniva predmet,
otvara se omot spisa za taj predmet, a podnesak, odnosno akt stavlja u omot
spisa, u koji se ulažu i ostala pismena tog predmeta.
Na unutarnjim stranicama omota spisa kronološki se vodi evidencija primljenih

podnesaka odnosno akata u predmetu.
Podnesci, odnosno akti slažu se u omotu spisa prema datumu njihova primitka
odnosno nastanka, tako da se na vrhu nalazi pismeno koje je zadnje primljeno ili
nastalo.
Omot spisa ostaje u tijelu i kad se predmet dostavlja drugom tijelu na nadležno
postupanje, sve do izlučivanja ili predaje nadležnom arhivu.
57. Objasnite postupak združivanja pismena?

Nakon osnivanja spisa predmeta naknadno pristigli podnesci odnosno akti
združuju se tako da se svaki sljedeći podnesak ili akt dostavi u rad unutarnjoj
ustrojstvenoj jedinici kod koje se predmet nalazi.
Ako se spis predmeta nalazi u pismohrani ili rokovniku predmeta, novi

podnesak odnosno akt uložit će se u omot spisa toga predmeta i dostaviti u rad
unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici.
58. Objasnite postupak vođenja i zaključivanja upisnika predmeta

upravnog postupka i urudžbenog zapisnika?
Počinju se voditi na početku godine, a zaključuju se 31, prosinca tekuće godine,
stavljanjem službene bilješke o ukupnom broju predmeta upisanih u upisnik
predmeta upravnog postupka, odnosno urudžbeni zapisnik.
Službenu bilješku potpisuje službenik pisarnice koji vodi upisnik predmeta

upravnog postupka odnosno urudžbeni zapisnik. Ispod bilješke o zaključenju
ispisuju se klasifikacijske oznake neriješenih predmeta iz te godine.
20
Naknadno pristigli podnesci odnosno akti upisat će se u upisnik predmeta

upravnog postupka, odnosno urudžbeni zapisnik, one godine u kojoj je predmet
osnovan.
Na kraju godine upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno urudžbeni

zapisnik, uvezuju se u jednu ili više knjiga.
Ako se upisnik predmeta, odnosno urudžbeni zapisnik vode u elektroničkom

obliku, na kraju godine se ispisuju i također uvezuju u jednu ili više knjiga.
Zajedno s upisnikom predmeta upravnog postupka, odnosno urudžbenim

zapisnikom, uvezuje se i preslika plana klasifikacijskih, odnosno brojčanih
oznaka stvaratelja i primatelja pismena za tu godinu.
59. Što je kazalo i kako se vodi?

Pomoćna evidencija koja se vodi radi lakšeg i bržeg pronalaženja klasifikacijske
oznake predmeta.
U kazalo se upisuju podaci po predmetu prema početnom slovu prezimena,

odnosno naziva stranke na koju se predmet odnosi ili prema početnom slovu
riječi koja označava bitni sadržaj predmeta.
Po pošiljatelju, odnosno prema početnom slovu prezimena ili naziva pošiljatelja,

upisivanje podataka u kazalo obavlja se ako to zahtijeva veliki broj predmeta
istog sadržaja.
Kazalo se ne mora voditi ako se evidencije (očevidnici) vode u elektroničkom

obliku.
21
60. Objasnite postupak dostavljanja spisa predmeta odnosno pismena

u rad!
Poslije upisivanja pismena u upisnik predmeta upravnog postupka odnosno
urudžbeni zapisnik, pismena se dostavljaju u rad u pravilu istog dana kad su
zaprimljeni.
U izuzetnim slučajevima bit će dostavljeni u rad najkasnije početkom radnog

vremena sljedećeg radnog dana.
Dostavljanje pismena između pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica

obavija se putem pomoćne evidencije - interne dostavne knjige (ukoliko se
elektroničkim putem ne može sa sigurnošću pratili tijek pismena između
pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica.
61. Što je interna dostavna knjiga , čemu služi i koja su pravila za

njezino korištenje?
Interna dostavna knjiga je pomoćna evidencija putem koje se obavija
dostavljanje pismena između pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica
(ukoliko se elektroničkim putem ne može sa sigurnošću pratiti tijek pismena
između pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica).
Svaka unutarnja ustrojstvena jedinica ima jednu, a po potrebi i više internih

dostavnih knjiga.
Primitak pismena potvrđuje se potpisom ovlaštenog službenika unutarnje

ustrojstvene jedinice. Ovlašteni službenik unutarnje ustrojstvene jedinice dužan
je nakon primitka pismena rasporediti ih na pojedine službenike. Primanje
pismena u rad potvrđuje i službenik kojem je predmet dodijeljen u rad
stavljanjem datuma i potpisa.
Interna dostavna knjiga nalazi se na određenom mjestu u unutarnjoj

ustrojstvenoj jedinici, a mora se dostaviti pisarnici u vrijeme upisivanja novih
pismena.
Ako se spis predmeta ustupa drugoj unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici istog tijela,
ovlašteni službenik unutarnje ustrojstvene jedinice stavit će unutar omota spisa
uputu s potpisom, datumom, i oznakom unutarnje ustrojstvene jedinice kojoj se
22
akt ustupa, radi upisa u upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudžbeni
zapisnik.
Ako se pismena obrađuju elektroničkim putem, raspoređivanje pismena na

službenike obavlja ovlašteni službenik, određivanjem brojčane oznake unutarnje
ustrojstvene jedinice odnosno brojčane oznake službenika.
62. Koji su sastavni dijelovi neupravnog akta?

Službena prepiska s drugim tijelima ili osobama obavlja se neupravnim aktima.
Ako posebnim propisima nije drukčije određeno, neupravni akt mora sadržavati
sljedeće osnovne dijelove:
- zaglavlje,
- osobno ime odnosno naziv i adresu primatelja,
- kratku oznaku predmeta
- tekst akta,
- potpis ovlaštene službene osobe te
- otisak službenog pečata.
Osim osnovnih dijelova, neupravni akt sadržava i druge podatke (ako postoje):
vezu brojčanih oznaka,
- naznaku priloga,
- kome se akt dostavlja osim primatelju
63. Gdje se stavlja zaglavlje akta i što sadrži?

Zaglavlje se stavlja u gornjem lijevom uglu akta.
Sadrži dijelove propisane propisima o natpisnoj ploči i zaglavlju akata tijela

državne uprave, lokalne, područne (regionalne) i mjesne samouprave te pravnih
osoba koje imaju javne ovlasti.
U zaglavlju akta klasifikacijska oznaka naznačuje se velikim slovima:

„KLASA:", a urudžbeni broj: „URBROJ:", kao i u oznaci veze i tekstu akta.
23
64. Pravila pisanja adrese primatelja?

Adresa primatelja sastoji se od:
1.imena i prezimena odnosno naziva primatelja te
2.adrese odnosno sjedišta,
3.ulice i kućnog broja (poštanskog pretinca),
4.poštanskog broja i naziva mjesta
Adresa primatelja kojima se akt dostavlja radi postupanja stavlja se na desnu

stranu akta ispod zaglavlja akta.
Ako se akt istog sadržaja (raspis) dostavlja istovrsnim tijelima odnosno pravnim
osobama koje imaju javne ovlasti, ispod naziva vrste tijela odnosno osoba
stavlja se oznaka „SVIMA".
65. Pravila pisanja oznake predmeta?

Oznaka predmeta naznačuje se velikim slovima: „PREDMET:", s lijeve strane
akta, ispod zaglavlja akta, niže od adrese primatelja.
Kratki sadržaj predmeta sadrži:
1.ime i prezime odnosno naziv stranke,
2.njezino prebivalište odnosno sjedište te
3.stvar na koju se predmet odnosi.
66. Pravila pisanja veze brojčanih oznaka?

Oznaka: „Veza:" upisuje se ispod oznake „PREDMET" i u nastavku se navodi
brojčana oznaka i datum pismena na koje se odgovara odnosno očituje.
24
67. Pravila pisanja teksta akta?

Tekst akta mora biti jasan, sažet i čitak.
U tekstu mogu se upotrebljavati samo one kratice koje su općepoznate.
Zakone i druge propise koji se navode u aktu treba, u pravilu, napisati njihovim
punim nazivom uz oznaku službenog glasila, broj i godina, u kojem su
objavljeni.
68. Pravila potpisivanja akta?

Službene akte vlastoručno potpisuje čelnik tijela ili ovlašteni službenik, Ime i
prezime osobe koja
potpisuje akt ispisuje se neposredno ispod naziva službene dužnosti.
Potpis ovlaštene osobe stavlja se s desne strane ispod teksta akta.
69. Pravila otiskivanja službenog pečata?

Na svakom aktu koji se otprema stavlja se s lijeve strane potpisa ovlaštene
službene osobe otisak službenog pečata
Otisak pečata treba jednim dijelom zahvatiti naziv službene dužnosti i potpis
ovlaštene osobe (ako posebnim propisima nije drukčije određeno).
70. Pravila za priloge koji se dostavljaju uz akt?

Prilozi koji se dostavljaju uz akt označavaju se njihovim ukupnim brojem
odnosno njihovim nazivom.
Oznaka priloga navodi se tako da se ispod teksta akta s lijeve strane navede riječ
„Prilozi;". Prilozi uz akt slažu se po redu izlaganja u aktu.
25
71. Kako se određuje način otpreme akta?

Način otpreme akta određuje se uputom pisarnici koja se stavlja lijevo ispod
teksta odnosno ispod oznake priloga i naznake kome se sve akt dostavlja, a
sastoji se od:
načina otpreme (preporučeno, avionom, dostavom i slično), datuma i potpisa

službenika koji je akt izradio ili druge ovlaštene osobe.
72. Što je potrebno provjeriti prilikom otpreme akta?

Prilikom otpreme akta, službenik u pisarnici dužan je provjeriti formalnu
ispravnost akta i na eventualne nedostatke upozoriti službenika i vratiti mu spis
predmeta radi nadopune akta, a osobito ako
- adresa nije točna ili potpuna,

- uz akt nije priložen naznačeni broj priloga,
- akt nije potpisala ovlaštena službena osoba te
- ako nedostaje uputa pisarnici za daljnji rad.
73. Načini otpreme akta?

Akti koji se ne otpremaju elektroničkim putem, u pravilu se otpremaju običnom
poštom. Ovlašteni službenik može odrediti i drukčiji način otpreme akta .
74. Opišite pravila za postupanje ako se akt dostavlja radi obavijesti ili
na znanje?
Ako se akt dostavlja i drugim osobama odnosno tijelima radi obavijesti ili na
znanje, ispod teksta l s lijeve strane akta stavljaju se riječi: „0 tome obavijest:"
ili „Na znanje:", a ispod toga osobna imena odnosno nazivi primatelja s adresom
Ako se akt dostavlja većem broju osoba koje nisu određene temeljem propisa ili
odredive, ovlaštena službena osoba dužna je uz uputu pisarnici priložiti popis
primatelja s naznačenim osobnim imenima odnosno nazivom i adresom sjedišta
primatelja.
26
75. Navedite posebna pravila za dostavu upravnih akata?

U upravnim aktima osobna imena odnosno naziv osoba kojima se akt dostavlja
naznačuju se tako da se ispod upute o pravnom lijeku s lijeve strane akta navodi
velikim slovima riječ: „DOSTAVITI:" te osobe odnosno tijela kojima se akt
dostavlja.
76. Navedite pravila za rješavanje više predmeta jednim aktom?

Ako je jednim aktom riješeno više predmeta koji se odnose na istu osobu ili
tijelo, isto pitanje ili cjelinu, a koji su upisani u upisnik predmeta upravnog
postupka odnosno u urudžbeni zapisnik pod različitim klasifikacijskim
oznakama, takav akt treba donijeti pod prvom upisanom klasifikacijskom
oznakom, s time da se izvrši povezivanje klasifikacijskih oznaka u upisniku
predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku.
U tom slučaju sva pismena koja se odnose na taj predmet odlažu se u omot spisa
predmeta koji je prvi upisan, a na omote spisa drugih predmeta stavlja se
bilješka pod kojom klasifikacijskom oznakom je predmet riješen.
Kad je jednim aktom riješeno više zasebnih predmeta, službenik je dužan na

vrhu prve stranice primjerka akta koji ostaje u spisu, na vidnom mjestu ispisati
klasifikacijske oznake svih zajedno riješenih predmeta.
77. U koliko se primjeraka izrađuju akti?

Akti se izrađuju u potrebnom broju primjeraka (osim ako se izrađuju
elektroničkim putem).
27
78. Što je sve moguće koristiti za izdavanje uvjerenja i drugih potvrda

koje se izdaju u većem broju s istim osnovnim tekstom?
- propisane obrasce
- štambilje s odgovarajućim tekstom
- elektronička sredstva
Prilikom sastavljanja teksta obrazaca i štambilja treba voditi računa da je tekst u

skladu s posebnim propisima te da olakšaju i pojednostave rad tijela i stranaka.
79. Opišite postupak pripremanja akata za potpis!

Na jednom primjerku akta pripremljenog za potpis ovlaštene službene osobe
koji ostaje u spisu, stavlja potpis službenik koji je akt izradio za potpis, a po
potrebi i drugi službenici koji su sudjelovali u izradi akta.
Potpisi se stavljaju u pravilu s desne strane, ispod mjesta za potpis službene

osobe ovlaštene za potpisivanje.
80. Opišite postupak otpremanja akata!

Otpremanje akata obavlja se putem pisarnice (izuzetno, unutarnje ustrojstvene
jedinice koje su prostorno odvojene, a vode poseban upisnik predmeta upravnog
postupka odnosno urudžbeni zapisnik, mogu samostalno otpremati svoje akte, a
ako ih ne otpremaju samostalno, otpremaju ih putem pisarnice
Svi akti preuzeti u toku dana na otpremu, moraju biti otpremljeni tog istoga
dana.
Akti primljeni poslije zaključivanja otpremnih knjiga, ako nisu hitni, otpremit će
se idućeg radnog dana.
Akti koji se istog dana šalju istom primatelju, na istu adresu, stavljaju se u jednu
omotnicu. Ako se koji od tih akata šalje preporučeno, treba u zajedničku
omotnicu staviti i ostale akte koji bi se inače otpremili kao obične pošiljke (Ako
se istom primatelju istovremeno otpravlja velik broj akata ili neki drugi
28
materijali koji ne mogu stati u zajedničku omotnicu, treba ih pripremiti za

otpremu i otpremiti na način određen propisima poštanske službe).
Na omotnici u kojoj se otpremaju akti na gornjem lijevom uglu naslovne strane

ispisuje se:
- naziv i adresu pošiljatelja,

- oznaka svih klasifikacijskih oznaka akata koji se nalaze u omotnici.
Osobno ime, naziv i mjesto primatelja pošiljke piše se velikim slovima, a ispod
toga stavlja se ulica i kućni broj ili broj poštanskog pretinca te poštanski broj
odredišne pošte.
Neponišteni državni biljezi i druge vrijednosti te pošta označena određenim

stupnjem tajnosti otpremaju se uvijek preporučeno i predaju se pisarnici radi
otpreme u zatvorenim omotnicama.
Omotnice s aktima označenim određenim stupnjem tajnosti moraju biti

zapečaćene ili na drugi pogodan način osigurane, sukladno propisima o tajnosti
podataka.
81. Načini otpremanja akata?

- putem poštanske službe,
- putem dostavljača.
82. Što je i čemu služi dostavna knjiga za poštu?

Dostavna knjiga za poštu je pomoćna evidencija koja se vodi za otpremljenu
poštu, radi upisa svih akata koji se otpremaju putem poštanske službe.
U dostavnoj knjizi za poštu obračunavaju se i evidentiraju troškovi otpreme

pošte na način utvrđen općim aktima poštanske službe.
29
83. Što je i čemu služi dostavna knjiga za mjesto?

Pomoćna evidencija u koju se upisuju svi akti i drugi materijali koji se putem
dostavljača otpremaju drugim tijelima i osobama u istom mjestu ili se radi
žurnosti ili drugih razloga moraju osobno dostaviti.
Prijem pošiljke potvrdit će se potpisom u dostavnoj knjizi za mjesto i na

dostavnici.
84. Kako se obavlja razvođenje dovršenih predmeta?
Razvođenje dovršenih predmeta obavlja se:
u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku,
prema uputi (službenika koji postupa po spisu) pisarnici,
upisivanjem datuma razvođenja i stavljanjem oznake: ,,a/a" i roka čuvanja

(sukladno propisima o arhivskoj djelatnosti).
Službenik pisarnice poslije obavljenog razvođenja dovršenih predmeta spis

predmeta odlaže u pismohranu.
Spisi koji se stavljaju u rokovnik predmeta s određenim datumom određuje

službenik koji radi na predmetu. Na omote spisa predmeta koji se odlažu u
rokovnik predmeta stavlja se oznaka ,,R" (rok) i datum kad nastupa rok.
Službenik pisarnice poslije obavljenog razvođenja spis predmeta odlaže u

rokovnik predmeta.
30
85. Koji se predmeti stavljaju u rokovnik predmeta i način postupanja

s predmetima u rokovniku predmeta?
Predmeti za koje je određeno da se drže u pisarnici do određenog roka stavljaju
se u rokovnik predmeta, prema datumu koji je odredio ovlašteni službenik.
Iz rokovnika predmeta uzimaju se svi predmeti i predaju u rad odgovarajućim

unutarnjim ustrojstvenim jedinicama preko interne dostavne knjige:
- na dan roka ili

- kad u međuvremenu pristigne novo pismeno koje se odnosi na taj
predmet.
Ako dan roka pada u nedjelju ili državni praznik, predmeti se predaju u rad
jedan dan ranije.
86. Opišite postupak s riješenim predmetima?

Ovlašteni službenici unutarnjih ustrojstvenih jedinica dužni su dovršene
predmete bez odgode vratiti pisarnici. Riješeni predmeti stavljaju se u
pismohranu i u njoj čuvaju, sukladno propisima o zaštiti arhivske građe.
Ako se pismena obrađuju elektroničkim putem, riješeni predmeti snimaju se na

elektronički medij i čuvaju na drugom mjestu. U izvornom obliku na papiru
čuvaju se samo oni dokumenti za koje je to utvrđeno propisom o izlučivanju
arhivske građe.
Prije stavljanja spisa predmeta u pismohranu ovlašteni službenik koji je radio na

spisu i dao uputu pisarnici za razvođenje dužan je kronološkim redom, prema
datumu nastanka odnosno primitka složiti sva pismena s prilozima, na način da
se na vrhu predmeta nalazi posljednje pismeno u predmetu.
Ako su omoti spisa predmeta oštećeni, predmeti će se prije odlaganja u

pismohranu staviti u nove omote spisa.
Dovršeni predmeti odlažu se u pismohranu po klasifikacijskim oznakama, po

rednim brojevima predmeta.
31
87. Što podrazumijeva sređivanje i čuvanje predmeta u pismohrani?

Za svaku klasifikacijsku oznaku treba u pismohrani predvidjeti, u pravilu,
posebni omot (fascikl, korice s vezicama i slično) u kojem se predmeti slažu po
broju predmeta unutar klasifikacijske oznake.
U pismohrani se posebno odlažu predmeti upravnog postupka, a posebno

predmeti neupravnog postupka.
Na svaki posebni omot stavlja se:
- naziv tijela,
- klasifikacijska oznaka i
- oznaka ,,a/a".
Dovršeni predmeti, upisnici predmeta upravnog postupka odnosno urudžbeni

zapisnici i pomoćne evidencije, kao i ostali evidentirani materijali moraju se
čuvati u sređenom stanju do izlučivanja odnosno do predaje nadležnom arhivu.
Predmeti određenog stupnja tajnosti čuvaju se odvojeno od ostalih predmeta i to

na način koji osigurava čuvanje njihove tajnosti na primjeren način, sukladno
propisima o tajnosti podataka.
88. Navedite pravila rukovanja predmetima stavljenim u pismohranu?

Predmetima stavljenim u pismohranu rukuje službenik pisarnice ovlašten za rad
u pismohrani.
Spisi predmeta izdaju se iz pismohrane samo uz potvrdu i to ovlaštenoj

službenoj osobi nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice. Potvrda mora
sadržavati:
- klasifikacijsku oznaku predmeta,

- datum uzimanja i vraćanja spisa predmeta,
- potpis službenika koji preuzima spis predmeta
- oznaku unutarnje ustrojstvene jedinice.
Potvrda se drži na mjestu preuzetog spisa predmeta, a po povratku potvrda se

ulaže u vraćeni spis.
32
Iznimno, pismeno primljeno poslije odlaganja predmeta u pismohranu, uložit će

se u spis predmeta i dostaviti u rad nadležnoj ustrojstvenoj jedinici bez izdavanja
potvrde.
Predmeti stavljeni u pismohranu mogu se izdavati i osobama izvan tijela samo

uz pisano odobrenje čelnika tijela.
89. Što je knjiga pismohrane?

Knjiga pismohrane je pomoćna evidencija koju je (ukoliko se elektroničkim
putem ne vidi koji su predmeti u pismohrani) dužna voditi pisarnica radi općeg
pregleda cjelokupnog građe odložene u pismohranu.
Kad se građa odložena u pismohranu nakon izlučivanja uništava ili predaje

nadležnom arhivu, akt o uništenju građe, odnosno akt o predaji građe nadležnom
arhivu upisuje se u knjigu pismohrane.
Akt o uništenju registraturne građe odnosno predaji nadležnom arhivu donosi

čelnik tijela, sukladno propisima o arhivskoj djelatnosti.
Na svaki dio građe odložene u pismohranu stavlja se oznaka rednog broja knjige
pismohrane pod kojim je upisana.
90. Postupanje s pečatima i žigovima s grbom RH?

Obavlja se sukladno posebnim propisima
91. Čemu služe pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske?

Pečatom i žigom s grbom Republike Hrvatske tijela navedena Zakonom o
pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske ovjeravaju vjerodostojnost
akta.
33
92. Kako izgleda pečat s grbom Republike Hrvatske?

Pečat je okruglog oblika, izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala,
a služi za otiskivanje na papir ili drugu podlogu.
93. Kako izgleda žig s grbom Republike Hrvatske?

Žig je okruglog oblika, izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala, a
služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu.
94. Sadržaj pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske?

Pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske sadrže:
- naziv Republika Hrvatska.

- grb Republike Hrvatske,
- naziv odnosno ime tijela,
- sjedište tijela
Naziv Republika Hrvatska te naziv i sjedište tijela ispisuje se hrvatskim jezikom

i latiničnim pismom. Kada je ustavnim zakonom i statutom jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave u skladu sa zakonom utvrđena službena
uporaba jezika i pisma etničke i nacionalne zajednice ili manjine, sadržaj pečata
i žiga ispisuje se jezikom i pismom etničke i nacionalne zajednice ili manjine.
95. Čemu služe štambilji?
U obavljanju poslova uredskog poslovanja mogu se koristiti štambilji kao

pomoćno-tehnička sredstva, koji mogu biti promjenjivog sadržaja.
34
96. Tko sve rabi pečat i žig s grbom RH?

- predsjednik Republike Hrvatske,
- Ured predsjednika Republike Hrvatske,
- Hrvatski sabor,
- Vlada Republike Hrvatske,
- tijela državne uprave,
- sudovi,
- druga tijela državne vlasti,
- Ustavni sud Republike Hrvatske,
- oružane snage Republike Hrvatske,
- javni bilježnici,
- pučki pravobranitelj,
- tijela jedinica lokalne samouprave i uprave,
- upravni odjeli te druga upravna tijela i stručne službe navedenih tijela,
- pravne osobe s javnim ovlastima
97. Koja je svrha pečata i žigova s grbom RH?

Potvrđivanje vjerodostojnosti akta.
98. Na koje se akte stavlja pečat i žig s grbom RH?

Na akte koje navedena tijela:
- donose,
- kojima se međusobno ophode,
- upućuju pravnim osobama i građanima
35
99. Na koje akte pravne osobe s javnim ovlastima stavljaju pečat i žig
s grbom RH?
Samo na akte koje donose u okviru javnih ovlasti.
100. Kako izgleda pečat s grbom RH?

Pečat je okruglog oblika, izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala,
a služi za otiskivanje na papir ili drugu podlogu.
101. Kako izgleda žig s grbom RH?
Žig je okruglog oblika, izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala, a

služi za utiskivanje u papir ili drugu podlogu.
102. Što sadrže pečati i žigovi s grbom RH?

- naziv i grb Republike Hrvatske,
- naziv, odnosno ime i sjedište tijela odnosno naziv i sjedište pravne osobe s
javnim ovlastima
103. Na kojem jeziku se ispisuje sadržaj pečata i žigova s grbom RH?

Naziv Republike Hrvatske, naziv odnosno ime i sjedište tijela odnosno naziv i
sjedište pravne osobe s javnim ovlastima ispisuje se u pečatu i žigu hrvatskim
jezikom i latiničnim pismom.
Kada je ustavnim zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave u skladu sa

zakonom utvrđena službena uporaba jezika i pisma etničke i nacionalne
zajednice ili manjine, sadržaj pečata i žiga ispisuje se jezikom i pismom etničke
i nacionalne zajednice ili manjine.
36
104. Tko smije izrađivati pečate i žigove s grbom RH?

Pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske može izrađivati samo:
- ovlašteni obrtnik
- ovlašteno trgovačko društvo
105. Tko izdaje rješenje o ovlaštenju za izrađivanje pečata i žigova s

grbom RH?
Ministarstvo unutarnjih poslova
106. Iz kojih razloga MUP može obrtniku ili trgovačkom društvu

odbiti izdavanje rješenja o ovlaštenju za izrađivanje pečata i žigova s
grbom RH?
1.ako pri nadležnom tijelu nisu registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodnje
pečata i žigova,
2.ako nemaju uvjete za sigurno čuvanje izrađenih pečata, žigova i matrica,
3.ako je odgovorna osoba ili osoba koja rukuje pečatima i žigovima osuđena
zbog krivičnog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog krivičnog djela
koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude
107. Iz kojih razloga MUP može obrtniku ili trgovačkom društvu

ukinuti ovlaštenje za izrađivanje pečata i žigova s grbom RH?
Ministarstvo unutarnjih poslova ukinut će obrtniku i trgovačkom društvu
ovlaštenje za izradu pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske:
1. ako nakon izdavanja ovlaštenja nastupi jedan od sljedećih razloga:
ako pri nadležnom tijelu nisu registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodnje

pečata i žigova,
ako nemaju uvjete za sigurno čuvanje izrađenih pečata, žigova i matrica,
37
ako je odgovorna osoba ili osoba koja rukuje pečatima i žigovima osuđena zbog
krivičnog djela iz koristoljublja ili zbog inače nečasnog krivičnog djela koje se
goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude;
2. na zahtjev obrtnika ili trgovačkog društva
Ove činjenice Ministarstvo unutarnjih poslova utvrđuje po službenoj dužnosti.
108. Tko daje odobrenje za izradu pečata i žigova s grbom RH tijelima

i pravnim osobama s javnim ovlastima?
Ministarstvo uprave
109. Iz kojih će razloga Ministarstvo uprave odbiti zahtjev tijela ili

pravne osobe s javnim ovlastima za odobrenje za izradu pečata i
žigova s grbom RH?
Ministarstvo uprave odbit će zahtjev ako utvrdi da nisu ispunjeni propisani
uvjeti za uporabu pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske.
110. Koje su dužnosti obrtnika ili trgovačkog društva koji smiju

izrađivati pečate i žigove s grbom RH?
Dužni su voditi evidenciju o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske
koje su izradili, a matrice izrađenih pečata i žigova uništiti .
111. Koji se pečati i žigovi s grbom RH moraju uništiti?

Moraju se uništiti:
- pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koji se zbog promjene naziva,

istrošenosti ili drugog razloga koji ih čini neuporabivim, stavljaju izvan
uporabe,
38
- pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koje rabe tijela koja prestaju s
radom,
- pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koje je rabila pravna osoba s

javnim ovlastima, a koja:
1.je promijenila naziv,
2.je prestala s radom ili
3.više nema javne ovlasti
112. Tko uništava pečate i žigove s grbom RH?
Ministarstvo uprave
113. Postoji li dužnost prijavljivanja nestanka pečata ili žiga s grbom

RH?
Da.
114. Kome se mora prijaviti nestanak pečata ili žiga s grbom RH?
Ministarstvu uprave
115. Tko je dužan prijaviti nestanak pečata ili žiga s grbom RH?
Čelnik tijela odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi s javnim ovlastima.
116. Gdje se i u kojem roku oglašava nestanak pečata ili žiga s grbom
RH?
U „Narodnim novinama", u roku od 8 dana od saznanja za nestanak.
39
117. Što je obveza osobe koja pronađe pečat ili žig s grbom RH?
Neodgodivo ga predati najbližoj policijskoj postaji ili upravi, korisniku pečata ili žiga ili
Ministarstvu uprave.
118. Tko provodi nadzor nad provedbom zakona o pečatima i

žigovima s grbom RH?
Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova
119. Koje je mjere ovlašten poduzeti državni službenik ovlašten za

obavljanje nadzora nad provedbom Zakona o pečatima i žigovima s
grbom Republike Hrvatske , ukoliko nađe da je povrijeđen taj Zakon
ili drugi propis?
Državni službenik ovlašten je poduzeti sljedeće mjere:
- narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom

roku,
- podnijeti prijavu za pokretanje prekršajnog postupka ili prijavu zbog
počinjenog kaznenog djela,
- privremeno oduzeti pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske koje je
obrtnik ili trgovačko društvo izradilo bez ovlaštenja, ili koji su izrađeni
bez odobrenja Ministarstva uprave,
- privremeno oduzeti obrtniku ili trgovačkom društvu ovlaštenje za izradu
pečata i žigova s / grbom Republike Hrvatske.
40
120. Kojim propisom se propisuje veličina pečata i žiga s grbom RH ,

način ispisivanja sadržaja , izrada, uporaba i rukovanje, način vođenja
evidencije o izrađenim pečatima i žigovima te odobrenjima za njihovu
izradu , o pečatima i žigovima koji se rabe te postupak uništavanja
pečata i žiga i evidentiranja uništenih pečata i žigova?
Pravilnikom za primjenu Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike
Hrvatske.
Pravilnikom za primjenu Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike
Hrvatske propisuje se:
- veličina pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske;
- način ispisivanja sadržaja;
- izrada,
- uporaba,
- rukovanje,
- način vođenja evidencije o izrađenim pečatima i žigovima te odobrenjima
za njihovu
- izradu, o pečatima i žigovima koji se rabe,
- postupak uništavanja pečata i žiga i
- postupak evidentiranja uništenih pečata i žigova
121. Za što se plaćaju upravne pristojbe?

Za spise i radnje pred:
- tijelima državne uprave,
- diplomatskim, konzularnim i drugim predstavničkim tijelima Republike
Hrvatske u inozemstvu,
- tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te
- pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.
122. Tko je pristojbeni obveznik?

Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno
obavljaju radnje za koje je u Tarifi propisano plaćanje pristojbe.
Ako za isti spis ili radnju postoje dva ili više pristojbenih obveznika, njihova je
obveza solidarna. Ako više osoba podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna
pristojba.
41
123. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza?

U trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave, odnosno u
trenutku podnošenja podneska.
Za spise i radnje iz pojedinih upravnih oblasti za čije je izdavanje ili obavljanje
Tarifom upravnih pristojbi propisana posebna pristojba, pristojbena obveza
nastaje u trenutku udovoljavanja zahtjevu pristojbenog obveznika.
124. Kada se mora platiti upravna pristojba?

Pristojbe se plaćaju u trenutku nastanka pristojbene obveze (ako za pojedine
slučajeve nije propisano drukčije).
125. Kako se određuje osnovica za utvrđivanje upravne pristojbe?

Ako je propisano da se pristojba plaća prema vrijednosti predmeta, kao osnovica
za utvrđivanje pristojbe uzima se:
- vrijednost naznačena u podnesku ili ispravi ili
- vrijednost utvrđena na način propisan u Tarifi
126. Koje su vrste oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe?

Opća i predmetna.
127. Nabrojite opća oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe!

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave te njihova tijela,
- ustanove iz oblasti predškolskog uzrasta, prosvjete, znanosti, kulture,
zaštite kulturne prirodne baštine, zdravstva, socijalne skrbi i humanitarne
organizacije u obavljanju svoje djelatnosti.
- invalidske i slične organizacije u obavljanju svoje djelatnosti.
- građani čiji dohodak, uključujući i dohodak supružnika, u protekloj i
tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i koji nemaju druge
značajnije imovine (nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila), čija
ukupna vrijednost ne prelazi 30.000,00 kuna, o čemu se daje pisani iskaz,
42
- invalidi domovinskog rata, 6. supružnici i djeca branitelja poginulih,

zatočenih i nestalih u domovinskom ratu,
- prognanici i izbjeglice,
- strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u Republici
Hrvatskoj koji kao hrvatski stipendisti dolaze u Republiku Hrvatsku radi
školovanja i usavršavanja te državljani onih zemalja s kojima je
Republika Hrvatska zaključila, odnosno preuzela ugovor o ukidanju viza
ili pristojbi na vize,
- stranci koji imaju status žrtve trgovanja ljudima i maloljetnici koji su
napušteni ili su žrtve organiziranog kriminala ili su iz drugih razloga
ostali bez roditeljske zaštite, skrbništva ili bez pratnje
128. Nabrojite predmetna oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe?

Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju se za određene spise
i radnje pred tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili
obavljaju upravnu radnju.
Pristojbe se ne plaćaju na sljedeće spise i radnje:
1.predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima,
2.molbe za pomilovanja i rješenja o tim molbama,
3.zahtjeva za naknadu štete osoba neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih
slobode te rješenja o tim predmetima,
4.spise i radnje u postupku pribavljanja dokaza o slabom imovnom stanju radi
oslobođenja od plaćanja pristojbe,
5.spise i radnje u postupku za povrat više plaćenih obveza,
6.spise i radnje u postupku za ispravljanje grešaka u rješenjima, ispravama i
službenim očevidni cima,
7.spise i radnje u postupku sastavljanja i ispravljanja popisa birača,
8.spise i radnje za upis u knjigu državljana i državne matice te zahtjeve za
izdavanje isprava iz tih knjiga,
9.spise i radnje u postupku usvojenja i postavljanja strategije,
10.sve prijave i prijedloge za utvrđivanje poreza i pristojbi te za korištenje
poreznih oslobođenja i olakšica,
11.spise i radnje u postupku vraćanja, odnosno ostvarenja prava naknade za
oduzetu imovinu,
43
12.sve spise i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i

zdravstvenog osiguranja te socijalne skrbi,
13.spise i radnje u svezi sa redovnim školovanjem učenika i studenata osim
pristojbi za svjedodžbu po završenom školovanju ili diplomu,
14.spise i radnje u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz
radnog odnosa,
15.spise i radnje u svezi s pomorskim i brodskim knjižicama i sve upise u njih,
16.spise i radnje u svezi s primanjem poklon paketa i darova od dobrotvornih i
humanitarnih organizacija iz inozemstva,
17.spise i radnje u svezi s uređivanjem prava i dužnosti s područja obrane,
18.spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hrvatskim državljanima,
osobne iskaznice za strance na stalnom boravku, osobne iskaznice za azilante te
iskaznice stranaca pod supsidijarnom zaštitom,
19.spise i radnje u svezi sa zaštitom kulturnih dobara,
20.podneske upućene tijelima za predstavke i pritužbe i državnom odvjetništvu,
21.spise i radnje u postupku za pogreb umrlih osoba,
22.spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti,
23.spise i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak za djecu,
24.prijave i odjave prebivališta osoba, boravišta i adrese stanovanja osoba,
25.spise i radnje u postupku prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo,
26.uvjerenje o matičnom broju građana
27.zahtjeve za izdavanje isprava koje se izdaju prema odredbama Sporazuma
između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i
suradnji,
28.u postupku izdavanja isprava koje se izdaju prema odredbama Sporazuma
između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu i
suradnji
29.u postupku odobrenja azila, privremene i supsidijarne zaštite,
30.kod odjave oružja vlasnika registriranog oružja, koji to oružje poklanjaju
Republici Hrvatskoj,
44
31.pravne lijekove stranaca protiv rješenja o smještaju i produženju smještaja u

Prihvatnom centru za strance, te prigovore stranaca protiv odluke o određivanju
strožeg policijskog nadzora u Prihvatnom centru za strance,
32.pravne lijekove tražitelja azila protiv rješenja o ograničenju kretanja,
33.zahtjeve za izdavanje vize članovima uže obitelji hrvatskog državljanina
(bračni drug i djeca),
34.zahtjeve za izdavanje vize za djecu do navršenih šest godina,
35.zahtjeve za izdavanje vize za nositelje diplomatskih i službenih putovnica
koji putuju službeno,
36.zahtjeve za izdavanje vize za članove obitelji državljana država članica
Europskoga ekonomskog prostora.
Od plaćanja pristojbi na zahtjev za vizu mogu se osloboditi osobe koje u
Republiku Hrvatsku dolaze: iz humanitarnih razloga ili
radi kulturne, znanstvene ili drugog oblika suradnje sa zemljom čije
državljanstvo te osobe imaju ako oslobađanje od pristojbi predlože državna tijela
Republike Hrvatske
129. Kakva su prava i obveze stranih državljana prema propisima o

upravnim pristojbama?
Ista prava i obveze prema propisima o pristojbama kao i hrvatski državljani
imaju strani državljani koji u Republici Hrvatskoj imaju:
- prebivalište ili
- uobičajeno boravište
130. Tko ima pravo na povrat plaćene upravne pristojbe?

Pravo na povrat plaćene ili više plaćene pristojbe ima osoba koja plati upravnu
pristojbu:
- koju nije bila obvezna platiti ili
- u većem iznosu od propisanog ili
- za radnju koju tijelo nije obavilo.
45
131. Kako se pokreće postupak za povrat plaćene upravne pristojbe?

Na zahtjev stranke.
132. Tko je ovlašten za rješavanje zahtjeva za povrat plaćene upravne

pristojbe?
Zahtjev za povrat pristojbe rješava:
- tijelo za čiji je rad plaćena pristojba odnosno
- ispostava Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe s javnim ovlastima
(za povrat pristojbe od pravnih osoba s javnim ovlastima).
133. Kakav je postupak u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati

pristojbu u propisanom roku?
Neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba.
Iznimno, ako je radnja za koju je nadležno tijelo moralo naplatiti pristojbu
obavljena, a pristojba nije plaćena, od pristojbenog obveznika pristojba će se
naplatiti prisilno, prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.
134. Opišite postupak s podnescima i drugim spisima za koje upravna

pristojba ili nije plaćena ili nije plaćena u dostatnom iznosu?
Takvi podnesci i spisi se ne primaju dok stranka ne podnese podnesak za koji je
plaćena dostatna pristojba.
Međutim, ako takav podnesak ili drugi spis stigne poštom, tijelo nadležno za
odlučivanje po zahtjevu pozvat će pristojbenog obveznika pismenom opomenom
da u roku od 15 dana od dana primitka opomene plati redovnu pristojbu i
pristojbu za opomenu.
Ako pristojbeni obveznik plati potreban iznos upravne pristojbe, smatra se daje
pristojba uredno plaćena od početka Ako pristojbeni obveznik ne plati dužnu
pristojbu, naplata pristojbe obavit će se prije uručenja zatraženog rješenja ili
druge isprave, odnosno prije prve obavijesti pristojbenom obvezniku o izvršenju
tražene radnje.
46
135. Zastarijeva li pravo na naplatu pristojbe?

Da
136. U kojem roku zastarijeva pravo na naplatu pristojbe?

Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u
kojoj je pristojbu trebalo naplatiti.
Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom
nadležnog tijela izvršenom radi naplate, koja je stavljena do znanja pristojbenom
obvezniku.
U svakom slučaju zastara nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi
put počela teći.
137. Zastarijeva li pravo na povrat pristojbe?

Da
138. U kojem roku zastarijeva pravo na povrat pristojbe?

Pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj
je pristojba više plaćena.
Tijek zastare prava na povrat pristojbe prekida se svakom radnjom pristojbenog
obveznika poduzetom kod nadležnog tijela radi povrata pristojbe.
U svakom slučaju zastara nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi
put počela teći.
139. Tko nadgleda primjenu propisa o pristojbama i njihovu uplatu?

Tijelo koje rješava spise i obavlja radnje za koje se plaća pristojba
Nadzor nad tijelom koje rješava spise i obavlja radnje za koje se plaća pristojba
obavlja Ministarstvo financija - Porezna uprava i Financijska policija.
47
140. Na koji se način plaćaju upravne pristojbe?

- u državnim biljezima,
- iznimno, izravno na propisani račun:
1.ako pristojba iznosi više od 100,00 kuna,
2.ako je pripisano da se pristojba uplaćuje izravno na propisani račun bez obzira
na iznos pristojbe.
141. Na koji se način plaćaju konzularne pristojbe?

Konzularne pristojbe u inozemstvu plaćaju se:
- na bankovni račun diplomatskih misija ili konzularnih ureda,
- iznimno - u gotovini.
Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema srednjem tečaju kune iz
tečajnice Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja poslovne godine (ako neke
od nacionalnih valuta nema u tečajnici Hrvatske narodne banke, za obračun
konzularnih pristojbi primjenjuje se tečaj američkog dolara).
Rješenje o povratu konzularnih pristojbi donosi šef diplomatske misije, odnosno
konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu i izvršava ga na teret
tekućih prihoda od konzularnih pristojbi.
142. Na koji način se obračunava upravna pristojba pristojbenom

obvezniku koji iz inozemstva traži da mu tijelo uprave RH obavi
radnju za koju se plaća pristojba?
U tom slučaju pristojbeni obveznik pristojbu plaća u stranoj valuti prema
srednjem tečaju kune iz tečajnice Narodne banke Hrvatske koja važi na dan
stupanja na snagu Zakona o upravnim pristojbama.
48
143. Što se mora naznačiti u rješenju ili drugoj ispravi?

U rješenju ili drugoj ispravi za koju je plaćena pristojba naznačuje se:
- daje pristojba plaćena,
- u kojem iznosu,
- na koji način i
- prema kojem tarifnom broju.
U ispravama koje se izdaju bez pristojbe mora se naznačiti na osnovi kojih su
odredbi ovoga Zakona i drugih propisa oslobođene od plaćanja pristojbe.
144. Tko poništava državne biljege?

Državnih biljega koji se lijepe na podnesak - tijelo nadležno za prijam podneska;
u ostalim slučajevima - tijelo koje donosi ili uručuje stranci rješenje ili drugu
ispravu za
koju se plaća pristojba.
145. Kako se poništavaju državni biljezi?

Državni bilježi poništavaju se: pečatom ili na drugi odgovarajući način.
146. Na što je potrebno paziti u slučaju kada se upravna pristojba

uplaćuje na propisani račun?
Da u spisu tijela pred kojim je plaćena pristojba obavezno mora biti dokaz o
obavljenoj uplati pristojbe.
49
147. Čiji je prihod ostvaren naplatom upravnih pristojbi?

1.Prihod ostvaren prodajom državnih biljega zajednički je prihod (u jednakim
dijelovima):
- državnog proračuna,
- proračun a županija te
- proračuna općina odnosno gradova na čijem je području obavljena
maloprodaja državnih biljega.
2. Prihod ostvaren od upravnih pristojbi uplaćenih izravno na propisani
račun za spise i radnje: ministarstava i državnih upravnih organizacija,
diplomatskih konzularnih i drugih predstavničkih tijela Republike Hrvatske u
inozemstvu - prihod su državnog proračuna;
- iz samoupravnog djelokruga županijskih ureda - prihod su županije pod čijim
je tijelima plaćena pristojba;
- pred tijelima jedinica lokalne samouprave - prihod su jedinica lokalne
samouprave pred čijim je tijelima plaćena pristojba
- pravnih osoba s javnim ovlastima - prihod su državnog proračuna, proračuna
županije, te proračuna općine odnosno grada, ovisno o tome na temelju čijeg
ovlaštenja pravna osoba s javnim ovlastima obavlja poslove.
148. Tko je, osim zakonodavca, sukladno zakonu o upravnim

pristojbama ovlašten za izmjenu iznosa iz tarife upravnih pristojbi?
Vlada Republike Hrvatske.
149. Tko propisuje izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz uporabe i

zamjenu državnih biljega?
Ministar financija.
150. Koje ovlasti ima ministar financija vezano uz državne biljege?

Izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz uporabe, zamjenu državnih biljega
ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega ostalim pravnim i fizičkim osobama,
visinu provizije koja pripada prodavatelju državnih biljega.
50
151. Tko može obavljati maloprodaju državnih biljega?

Maloprodaju državnih biljega mogu obavljati:
tijela državne uprave,
upravne organizacije,
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela,
sudovi,
banke,
organizacija za obavljanje poslova platnog prometa,
Hrvatska pošta,
javni bilježnici
ostale fizičke i pravne osobe kojima ovlaštenje izda ministar financija
152. Što propisuje uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela

državne uprave, lokalne, područne (regionalne) samouprave i mjesne
samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti?
Uredbom je propisano slijedeće:
- sadržaj, izgled i način isticanja natpisne ploče
- sadržaj zaglavlja akta
- način ispisivanja dvojezične ili višejezične natpisne ploče i zaglavlja akta
za
- tijela državne uprave: ministarstva, državne upravne organizacije i urede
državne uprave u jedinicama područne (regionalne) samouprave
- tijela jedinica lokalne samouprave
- tijela jedinica područne (regionalne) samouprave
- mjesnu samoupravu
- pravne osobe koje imaju javne ovlasti.
153. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ministarstva?

grb Republike Hrvatske,
naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv ministarstva
51
154. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča upravne organizacije u

sastavu ministarstva?
- naziv: »Republika Hrvatska«,
- naziv ministarstva
- naziv upravne organizacije
Naziv upravne organizacije ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.
155. Što dodatno sadrži natpisna ploča unutarnje ustrojstvene jedinice

ministarstva, odnosno upravne organizacije u sastavu ministarstva ,
koja nije smještena u zgradi s ministarstvom , odnosno sa upravnom
organizacijom u sastavu ministarstva?
Osim dijelova koje sadrži natpisna ploča upravne organizacije u sastavu
ministarstva, iza naziva ministarstva, odnosno upravne organizacije u sastavu
ministarstva, kojoj pripada, sadrži i:
naziv unutarnje ustrojstvene jedinice
a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene
jedinice, sadrži i mjesto sjedišta
Naziv i sjedište unutarnje ustrojstvene jedinice ispisuje se većim slovima u
odnosu na ostali tekst.
156. Što sadrži natpisna ploča diplomatske misije i konzularnog ureda

RH u inozemstvu?
- grb Republike Hrvatske
- naziv Veleposlanstvo Republike Hrvatske odnosno naziv diplomatske misije ili
konzularnog ureda
52
157. Što sadrži natpisna ploča državne upravne organizacije?

- naziv državne upravne organizacije
Naziv državne upravne organizacije ispisuje se većim slovima u odnosu na
ostali tekst.
158. Gdje se na natpisnoj ploči stavlja grb RH?

Na sredini iznad naziva „Republika Hrvatska“.
159. Što sadrži zaglavlje akta ministarstva?

- naziv ministarstva,
- klasifikacijsku oznaku,
- urudžbeni broj,
- mjesto i
- datum izrade akta
160. Što sadrži zaglavlje akta upravne organizacije u sastavu

ministarstva?
naziv ministarstva i upravne organizacije,
klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj,
mjesto i
datum izrade akta.
53
161. Što sadrži zaglavlje akta unutarnje ustrojstvene jedinice

ministarstva i upravne organizacije u sastavu ministarstva?
Osim dijelova koje sadrži zaglavlje akta ministarstva i upravne organizacije u
sastavu ministarstva, iza naziva tijela kojem pripada sadrži:
- naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,
- a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene
jedinice, sadrži i mjesto sjedišta.
162. Što sadrži zaglavlje akta državne upravne organizacije?

naziv državne upravne organizacije,
klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj,
mjesto i
datum izrade akta
163. Što sadrži zaglavlje akta unutarnje ustrojstvene jedinice državne

upravne organizacije?
Osim dijelova koje sadrži zaglavlje akta državne upravne organizacije, iza
naziva tijela kojem pripada sadrži:
a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene
jedinice, sadrži i mjesto sjedišta.
54
164. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ureda državne uprave u
jedinici područne (regionalne) samouprave?
- riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)
- sjedište
Naziv ureda državne uprave ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.
165. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ispostave ureda državne
uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i matičnog ureda?
- riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)«,
- riječ: »Ispostava« i sjedište ispostave, odnosno
- riječi: »Matični ured« i sjedište matičnog ureda.
Naziv i sjedište ispostave, odnosno matičnog ureda ispisuje se većim slovima u
166. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča unutarnje ustrojstvene

jedinice ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne)
samouprave, koja nije smještena u zgradi sa uredom?
- mjesto sjedišta (ukoliko ima sjedište u drugom mjestu)
55
Naziv i sjedište unutarnje ustrojstvene jedinice ispisuje se većim slovima u

167. Što sadrži zaglavlje akta ureda državne uprave u jedinici

područne (regionalne) samouprave?
- naziv osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice, odnosno unutarnje ustrojstvene
jedinice osnovane posebnim propisom
- klasifikacijsku oznaku
- urudžbeni broj
- mjesto i
- datum izrade akta.
168. Što sadrži zaglavlje akta ispostave ureda državne uprave u

jedinici područne (regionalne) samouprave?
- naziv; »Republika Hrvatska«,
- riječi: »Ured državne uprave u - (naziv županije)
- naziv osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice ureda na čije se poslove odnosi akt,
- riječ: »Ispostava"
- sjedište ispostave
- klasifikacijsku oznaku
- urudžbeni broj,
- mjesto i
- datum izrade akta
56
169. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela općine?

- naziv županije,
- naziv općine,
- naziv tijela općine,
- sjedište.
Naziv tijela općine ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.
170. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela grada?

- naziv županije,
- naziv grada,
- naziv tijela grada,
- sjedište.
Naziv tijela grada ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.
171. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela županije?

- naziv županije
- naziv tijela županije,
- sjedište županije.
Naziv tijela županije ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.
57
172. Kako ističe natpisnu ploču upravno tijelo općine, grada i županije
koje nije smješteno u zgradi s tijelom kojem pripada?
Ističe natpisnu ploču istoga sadržaja kao i tijelo općine, grada, odnosno županije
kojem pripada, osim što se u sadržaju natpisne ploče umjesto naziva tijela
stavlja naziv upravnog tijela (upravni odjel, služba).
Naziv upravnog tijela ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.
173. Što sadrži zaglavlje akta općine?

- naziv županije,
- naziv općine,
- naziv tijela općine odnosno upravnog tijela,
- urudžbeni broj,
- mjesto i
- datum izrade akta
174. Što sadrži zaglavlje akta tijela grada?

- naziv županije,
- naziv grada,
- naziv tijela grada odnosno upravnog tijela,
- urudžbeni broj,
- mjesto i
- datum izrade akta
175. Što sadrži zaglavlje akta tijela županije?
- grb Republike Hrvatske, naziv; »Republika Hrvatska«, naziv županije,

- naziv tijela županije odnosno upravnog tijela,
- urudžbeni broj,
- mjesto i
- datum izrade akta
58
176. Što sadrži zaglavlje akta upravnog tijela općine, grada odnosno
županije , koje ima sjedište izvan mjesta sjedišta općine, grada
odnosno županije?
Zaglavlje akta upravnog tijela općine, grada, odnosno županije, koje ima sjedište izvan mjesta
sjedišta općine, grada, odnosno županije, uz naziv upravnog tijela, sadrži i mjesto sjedišta
upravnog tijela.
177. Što mogu, u skladu sa zakonom, koristiti općina, grad i županija

u sadržaju natpisne ploče i zaglavlja akta?
Grb općine, grada, odnosno županije.
Ako općina, grad i županija u sadržaju natpisne ploče i zaglavlja akta koriste grb općine,
grada, odnosno županije, gdje se grb stavlja ispred naziva općine, grada, odnosno županije.
178. Primjenjuju li se odredbe ove uredbe i na pravne osobe s javnim

ovlastima?
Da, na odgovarajući način, u pogledu sadržaja natpisne ploče i zaglavlja upravnih i drugih
akata koji su izdani na temelju javnih ovlasti.
179. Na koji način se ispisuju dvojezična ili višejezična natpisna ploča

i zaglavlje akta?
U slučaju isticanja dvojezične ili višejezične natpisne ploče,
te ispisivanja dvojezičnog ili višejezičnog zaglavlja akta u skladu sa Zakonom o uporabi
jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj,
tijela koja su dužna primjenjivati odredbe ove Uredbe, odnosno njihove ustrojstvene jedinice,
te pravne osobe koje imaju javne ovlasti ispisuju dvojezičnu ili višejezičnu natpisnu ploču,
i zaglavlje akta na način da se tekst na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ispisuje na prvom
mjestu.
59
180. Kako izgleda natpisna ploča tijela državne uprave i tijela jedinice
lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave?
Naziv tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne
(regionalne) samouprave ispisuje se na:
- natpisnoj staklenoj ploči,

- četverokutnog oblika,
- širine 60 cm,
- visine 40 cm s
- uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče,
- grb Republike Hrvatske tiska se u prirodnim bojama,
- tekst natpisne ploče mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi,
- vrstom slova helvetika, svijetla i polucrna.
181. Koje su dimenzije dvojezične ili višejezične natpisne ploče tijela

državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice
područne (regionalne) samouprave?
Dvojezična ili višejezična natpisna ploča je 70 cm širine i 50 cm visine, ali
ministar nadležan za poslove opće uprave svojim aktom može odobriti i veće
dimenzije višejezične natpisne ploče od ovih dimenzija, kada je to iz tehničkih
razloga opravdano.
182. Može li se posebnim propisom za pojedina tijela državne uprave

propisati izgled natpisne ploče?
Da.
183. Koja se pravila primjenjuju ako je posebnim propisom za

pojedina tijela državne uprave propisan izgled natpisne ploče?
Ako je posebnim propisom za pojedina tijela državne uprave propisan izgled

natpisne ploče, odredbe ove Uredbe primjenjivat će se samo u pitanjima koja
nisu uređena tim propisom.
60
184. Gdje se ističe natpisna ploča tijela državne uprave?
Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.
Iznimno: natpisna ploča ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu,

gledano u pročelje zgrade,
- ako ne postoji prostorna mogućnost za njeno isticanje na desnoj strani
glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade;
- izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče tijela državne
uprave na zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s propisima
o zaštiti kulturnih dobara.
Tijela državne uprave će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja

natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro pribaviti prethodno mišljenje od
tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se
kulturno dobro nalazi, koje je obvezujuće.
185. Gdje se ističe natpisna ploča tijela jedinice lokalne samouprave i

jedinice područne (regionalne) samouprave?
Iznimno: natpisna ploča ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu,

gledano u pročelje zgrade,

glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.
- natpisna ploča tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne
(regionalne) samouprave
- ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje
zgrade, ako je smješteno u zgradi s tijelom državne uprave
- izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče tijela jedinice
lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave na
zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s propisima o zaštiti
kulturnih dobara.

61
186. Kako se ispisuje naziv mjesnog odbora , gradskog kotara i

gradske četvrti?
Na natpisnoj staklenoj ploči četverokutnog oblika, širine 45 cm i visine 25 cm s

uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče
Tekst mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi, vrstom
slova: helvetika, svijetla i polucrna.
187. Gdje se ističe natpisna ploča pravne osobe koja ima javne
ovlasti?
Iznimno:
glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.
- natpisna ploča pravne osobe s javnim ovlastima ističe se na lijevoj strani
glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade, ako je smješteno u
zgradi s tijelom državne uprave.
- izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče pravne osobe s
javnim ovlastima na zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s
propisima o zaštiti kulturnih dobara.

188. Koja se pravila primjenjuju za isticanje natpisne ploče tijela

državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ,
mjesnog odbora, gradskog kotara i gradske četvrti , te pravne osobe
koja ima javne ovlasti na zgradi koja je kulturno dobro?
Izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro
određuju se u skladu s propisima o zaštiti kulturnih dobara.
Tijela i pravne osobe će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na
zgradi koja je kulturno dobro pribaviti obvezujuće prethodno mišljenje od tijela državne
uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno dobro nalazi.
62

Uredsko Poslovanje Pitanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uredsko Poslovanje Pitanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Opći dio DSI - VSS Uredsko poslovanje

1.Što obuhvaća pojam „uredsko poslovanje“?

2.Tko je sve dužan primjenjivati uredbu o uredskom poslovanju?

3.Kako se uređuju ovlasti i postupanje u pojedinom tijelu?

4. Tko je odgovoran za provedbu uredbe o uredskom poslovanju?

5.Tko je nadležan za obavljanje nadzora nad primjenom uredbe o

Od 2. srpnja 2009. godine središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove

7. Jesu li sva tijela državne uprave dužna ustrojiti pisarnicu?

8. Može li pisarnica jednog tijela obavljati uredske poslove za više

9. Kako se postupa sa pismenima koja nisu primljena posredstvom

10. Što je pismohrana?

11. Nabrojite poslove koje obavlja pismohrana?

12. Što je dokument?

13. Što je elektronički dokument?

Elektronička isprava je jednoznačno povezan cjelovit skup podataka koji su

14. Što je pismeno?

15. Što je podnesak?

16. Što je akt?

17. Što je prilog?

18. Što je spis?

19. Što je dosje?

20. Kako se identificira predmet odnosno pismeno?

21. Opišite postupak primitka pismena i drugih pošiljki?

- na određenom mjestu u pisarnici,

Izuzetno, za unutarnje ustrojstvene jedinice koje vode poseban upisnik predmeta

22. Opišite postupak s pismenima koja podliježu plaćanju upravne

Primitak podnesaka posredno putem poštanske službe, elektroničkim putem ili

23. Opišite postupak kada stranka traži predaju podneska usmeno na

24. Opišite postupak u slučaju kada tijelo nije nadležno za primitak

Ako podnositelj nakon upozorenja i dalje zahtjeva da se njegov podnesak primi,

25. Opišite postupak potvrde primitka pismena?

Na zahtjev stranke koja neposredno predaje izvornik podneska, primitak

§ Od drugih tijela dostavljene putem dostavljača

§ Putem poštanske službe i podizanjem iz poštanskog pretinca

Obavlja se na način utvrđen propisima za obavljanje poštanske službe. Prilikom

Pismena dostavljena u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom smatraju

Ako se iz tehničkih razloga ne može pročitati pismeno primljeno elektroničkim

26. Treba li zabilježiti točno vrijeme dostave?

Ovaj podatak treba pribilježiti i na primljenom pismenu odnosno njegovoj

27. Opišite postupak otvaranja pošiljki?

- pošiljke primljene u zatvorenim omotnicama naslovljene na tijelo - otvara

§ Izvan radnog vremena:

U tijelu u kojem postoji služba dežurstva, pošiljke primljene izvan redovnog

Ako dežurni službenik nije ovlašten za otvaranje pošiljki, a razvidno je da se

28. Opišite postupak pregleda pošiljki!

- se ne ošteti njihov sadržaj,

Ako neko od pismena označenih na omotnici nedostaje ili su primljeni samo

Uz pismeno primljeno preporučeno, prilaže se omotnica u svim slučajevima kad

Ako je u jednoj omotnici dostavljeno više pismena uz koje bi trebalo priložiti

29. Opišite posebne postupke s primljenim pošiljkama!

Takva pismena upisuju se u knjigu otpremljene pošte;

samom podnesku, službeniku toga tijela ovlaštenom za materijalno-financijsko

ako je uz pismeno priložena dostavnica, na njoj treba službenik pisarnice

Izuzetno, ako je pismeno s dostavnicom naslovljeno na službenu osobu tijela,

30. Opišite postupanje s aktima označenim određenim stupnjem

Primanje elektroničkim putem - postupat će se prema propisima o zaštiti tajnosti

31. Kako se razvrstavaju primljena pismena?

Razvrstavanje primljenih pismena obavlja službenik pisarnice koji otvara i

32. Opišite postupak raspoređivanja pismena!

Raspoređivanje primljenih pismena obavlja službenik pisarnice koji otvara i

Izuzetno, čelnik tijela može odrediti da raspoređivanje pismena obavlja drugi

33. Tko i kako utvrđuje brojčane oznake unutarnjih ustrojstvenih

Donosi se krajem tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.