Naslovnica   > O Ministarstvu   > Ustrojstvo    > Uprava za službenički sustav   > Državni stručni ispit   > Primjeri pitanja i

odgovora za provjeru znanja   > Primjeri pitanja i odgovora za obavljanje poslova visoke stručne spreme (završen
sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski studij)   > Uredsko poslovanje   >

Uredsko poslovanje
PITANJA I ODGOVORI ZA PONAVLJANJE
 

1. Što obuhvaća pojam „uredsko poslovanje"?

Uredsko poslovanje je skup pravila i mjera u postupanju s pismenima

primanje,
izdavanje,
evidencija;
dostava u rad,
obrada,
otpremanje,
čuvanje,
izlučivanje i
predaja nadležnom arhivu ili drugom nadležnom tijelu.

2. Tko je sve dužan primjenjivati uredbu o uredskom poslovanju?

tijela državne uprave-Uvijek

stručne službe Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske
stručne službe Ureda predsjednika Republike Hrvatske
stručne službe drugih državnih tijela
tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pravne osobe koje imaju javne ovlasti - samo ako za
uredsko poslovanje nisu doneseni posebni propisi (podredna primjena Uredbe)

3. Kako se uređuju ovlasti i postupanje u pojedinom tijelu?

Pravilnikom o unutarnjem redu pojedinog tijela.

4. Tko je odgovoran za provedbu uredbe o uredskom poslovanju?

Čelnici tijela državne uprave.

5. Tko je nadležan za obavljanje nadzora nad primjenom uredbe o uredskom poslovanju?

Upravna inspekcija središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave

Od 2. srpnja 2009. godine središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave je Ministarstvo uprave
(temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave („Narodne
novine", broj 77/09)

6. Što je pisarnica?

Pisarnica je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja obavlja poslove primanja i pregleda pismena i drugih
dokumenata, njihovog razvrstavanja i raspoređivanja, upisivanja u odgovarajuće evidencije (očevidnike), dostave u rad,
otpremanja, razvođenja te njihova čuvanja u pismohrani.

7. Jesu li sva tijela državne uprave dužna ustrojiti pisarnicu?

Da, ali iznimno, u tijelu kod kojeg je opseg uredskog poslovanja manji, poslove pisarnice može obavijati određeni službenik
uz druge poslove, a određena pismena mogu se zaprimati i u pojedinim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama tijela (ako to
zahtijeva organizacija upravnog poslovanja ili njihova prostorna izdvojenosti).

8. Može li pisarnica jednog tijela obavljati uredske poslove za više drugih tijela?

Da, pod uvjetom da se o tome u pisanom obliku dogovore čelnici tijela.

9. Kako se postupa sa pismenima koja nisu primljena posredstvom pisarnice već izravno elektroničkim putem?

Takva pismena se bez odgode upisuju u odgovarajućoj elektroničkoj evidenciji pisarnice.

10. Što je pismohrana?

Pismohrana je dio pisarnice koja obavlja poslove čuvanja i izlučivanja pismena te drugih dokumenata.
11. Nabrojite poslove koje obavlja pismohrana?

preuzima dovršene spise (predmete),

organizira korištenje, obradu, izlučivanje pismena i drugih dokumenata,
vodi evidenciju o registraturnoj građi,
brine se za cjelovitost i sređenost cjelokupne registraturne i arhivske građe,
nadzire i čuva cjelokupnu registraturnu i arhivsku građu,
obavlja poslove u svezi s predajom gradiva nadležnom arhivu sukladno posebnim propisima o arhivskoj djelatnosti.

12. Što je dokument?

Dokument je svaki podatak, odnosno svaki napisani, umnoženi, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optički,
elektronički ili bilo koji drugi zapis podatka, fizički predmet, priopćenje ili informacija, koji sadržajem i strukturom čini
raspoznatljivu i jednoznačno određenu cjelinu povezanih podataka.

13. Što je elektronički dokument?

Elektronički dokument je bilo koja vrsta elektroničkog zapisa koji nema svojstva elektroničke isprave.

Elektronička isprava je jednoznačno povezan cjelovit skup podataka koji su elektronici:i oblikovani (izrađeni pomoću
računala i drugih elektroničkih uređaja), poslani, primljeni ili sačuvani na elektroničkom, magnetnom, optičkom iii drugom
mediju, i koji sadrži svojstva kojima se utvrđuje izvor (stvaratelj), utvrđuje vjerodostojnost sadržaja te dokazuje
postojanost sadržaja u vremenu. Sadržaj elektroničke ispravu uključuje sve oblike pisanog teksta, podatke, slike i crteže,
karte, zvuk, glazbu, govor, (članak 4. stavak 1. točka 1. Zakona o elektroničkoj ispravi („Narodne novine", broj 150/05).

14. Što je pismeno?

Pismeno je podnesak ili akt.

15. Što je podnesak?

Podnesak je pismeno kojim stranka pokreće postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev odnosno drugo traženje ili od tog
odustaje.

16. Što je akt?

Akt je pismeno kojim tijelo odlučuje o predmetu postupka, odgovara na podnesak stranke, određuje, prekida ili završava
neku službenu radnju te obavlja službeno dopisivanje s drugim tijelima odnosno pravnim osobama koje imaju javne
ovlasti.
17. Što je prilog?

Prilog je svaki pisani sastavak ili slikovni prikaz (tablica, slika, crtež ili slično) kao i fizički predmet koji se prilaže uz
podnesak ili akt radi nadopune, pojašnjenja ili dokazivanja njegovog sadržaja.

18. Što je spis?

Spis (predmet) je skup pismena, priloga i drugih dokumenata koji se odnose na isto pitanje ili zadaću ili koji na drugi način
čine posebnu cjelinu.

19. Što je dosje?

Dosje je skup predmeta koji se odnose na istu cjelinu, istu osobu, tijelo ili zadaću.

20. Kako se identificira predmet odnosno pismeno?

Predmet se identificira brojčanom oznakom, koja se sastoji od klasifikacijske oznake i urudžbenog broja.

21. Opišite postupak primitka pismena i drugih pošiljki?

Primanje pismena i drugih pošiljki (novčanih pisama, paketa, brzojava i drugo) obavlja se, u pravilu:

na određenom mjestu u pisarnici,

svakog radnog dana u uredovno radno vrijeme tijela,

prima ih ovlašteni službenik pisarnice.

Izvan redovnog radnog vremena, kao i u dane kad tijelo ne radi, pošiljke prima dežurni službenik, ako je u tijelu organizirana
služba dežurstva.

Izuzetno, za unutarnje ustrojstvene jedinice koje vode poseban upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudžbeni
zapisnik ili imaju osnovane odgovarajuće baze dokumenata u slučaju elektroničke obrade dokumenata, čelnik tijela može
odrediti da se pismena i druge pošiljke upućene tim ustrojstvenim jedinicama primaju u tim jedinicama, ali se bez odgode
moraju ubilježiti i u odgovarajućoj elektroničkoj evidenciji pisarnice.

22. Opišite postupak s pismenima koja podliježu plaćanju upravne pristojbi?

Primitak podnesaka neposredno od stranke - službenik pisarnice odbit će primitak podneska ako uz podnesak nije
priložena propisana upravna pristojba.

Primitak podnesaka posredno putem poštanske službe, elektroničkim putem ili na drugi način - ako nije priložen dokaz o
plaćenoj upravnoj pristojbi, zaprimit će se, a o tome će se uz otisak prijemnog štambilja staviti službena bilješka. S takvim
podneskom postupit će se na način propisan Zakonom o upravnim pristojbama.

23. Opišite postupak kada stranka traži predaju podneska usmeno na zapisnik?

Službenik pisarnice uputit će stranku službeniku iz nadležne unutarnje ustrojstvene jedinice.

24. Opišite postupak u slučaju kada tijelo nije nadležno za primitak podneska?

Ako tijelo nije nadležno za primitak podneska, službenik pisarnice tijela upozorit će na to podnositelja i uputiti ga na
nadležno tijelo, ako je jasno koje je tijelo nadležno za postupanje po tom podnesku.

Ako podnositelj nakon upozorenja i dalje zahtjeva da se njegov podnesak primi, službenik pisarnice dužan je zaprimiti
takav podnesak, o tome će se staviti službena bilješka uz otisak prijemnog štambilja i dostaviti ga u rad.

25. Opišite postupak potvrde primitka pismena?

Neposredno od stranke

Na zahtjev stranke koja neposredno predaje izvornik podneska, primitak podneska potvrđuje se stavljanjem otiska
prijemnog štambilja na kopiju podneska ili na poseban papir. U otisak prijemnog štambilja upisuje se datum primitka i
brojčana oznaka. Potvrdu potpisuje službenik pisarnice koji je podnesak primio.

Od drugih tijela dostavljene puteni dostavljača

Primitak pismena od drugih tijela ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti a dostavljena putem dostavljača, potvrđuje se
stavljanjem datuma, potpisa i štambilja s nazivom tijela u dostavnoj knjizi za mjesto, na dostavnici ili povratnici.

Putem poštanske službe i podizanjem iz poštanskog pretinca

Obavlja se na način utvrđen propisima za obavljanje poštanske službe. Prilikom primitka odnosno podizanja pošiljki
službenik ne smije podići pošiljku ako utvrdi da je pošiljka oštećena. U takvom slučaju zatražit će od nadležne poštanske
službe da se stanje i sadržaj pošiljke komisijski utvrdi i tek tada smije preuzeti pošiljku zajedno sa zapisnikom o
komisijskom nalazu.

Elektroničkim putem

Pismena dostavljena u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom smatraju se vlastoručno potpisanim sukladno
posebnim propisima o elektroničkoj ispravi. Elektroničkim putem dostavljeno pismeno smatra se podnijetim tijelu u
trenutku kad je zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka. Službenik koji je primio pismeno elektroničkim
putem bez odgode će pošiljatelju potvrditi primitak pismena.
Ako se iz tehničkih razloga ne može pročitati pismeno primljeno elektroničkim puteni, o tome će se bez odgode na
prikladan način obavijestiti pošiljatelja, koji je dužan ponovno poslati pismeno u ispravnom elektroničkom obliku koji je u
uporabi u tijelu kojem se šalje pismeno ili ga dostaviti na drugi propisani način.

26. Treba li zabilježiti točno vrijeme dostave?

Točno vrijeme dostave (sat i minuta) upisuje se izuzetno, kad je to posebnim propisima određeno. Ovaj podatak treba
pribilježiti i na primljenom pismenu odnosno njegovoj omotnici, ako službenik nije ovlašten za otvaranje pošiljke.

27. Opišite postupak otvaranja pošiljki?

U radno vrijeme:

pošiljke primljene u zatvorenim omotnicama naslovljene na tijelo - otvara službenik pisarnice;

pošiljke primljene u zatvorenim omotnicama naslovljene na tijelo označene određenim stupnjem tajnosti - otvara čelnik
tijela ili druga službena osoba toga tijela koju on za to ovlasti;

pošiljke na čijoj je omotnici pored naziva tijela naznačeno osobno ime čelnika tijela ili druge službene osobe toga tijela,
kao niti pošiljke u vezi s raspisanom licitacijom, natječajima i druge pošiljke ako je na omotnici naznačeno da ih može
otvoriti samo čelnik tijela, druga službena osoba ili komisija - ne smije potvrditi primitak niti otvoriti službenik pisarnice koji
otvara pošiljke. Takve pošiljke upisat će se u knjigu primljene pošte i uz potpis predati naslovljenoj osobi, odnosno
komisiji. Izuzetno, čelnik tijela može ovlastiti drugu službenu osobu da potvrdi i otvori pošiljke naznačene na njegovo
osobno ime;

Izvan radnog vremena:

U tijelu u kojem postoji služba dežurstva, pošiljke primljene izvan redovnog radnog vremena prima dežurni službenik. Ako
dežurni službenik nije ovlašten za otvaranje pošiljki, a razvidno je da se radi o hitnoj pošiljci, o primitku takve pošiljke
odmah će na prikladan način obavijestiti službenu osobu toga tijela ovlaštenu za otvaranje te vrste pošiljki.

28. Opišite postupak pregleda pošiljki?

Prilikom otvaranja i pregleda sadržaja pošiljki naročito treba paziti da

se ne ošteti njihov sadržaj,

se pismena i prilozi ne pomiješaju te
pojedino pismeno ili prilog ne ostanu u omotnici.

Ako neko od pismena označenih na omotnici nedostaje ili su primljeni samo prilozi bez pismena, odnosno ako broj priloga
koji su navedeni u pismenu ne odgovara broju primljenih priloga ili se ne može utvrditi tko je pošiljatelj pismena, to će se
navesti u službenoj bilješci uz otisak prijemnog štambilja.

Uz pismeno primljeno preporučeno, prilaže se omotnica u svim slučajevima kad je datum predaje pismena poštanskoj
službi preporučeno od značaja za računanje rokova (na primjer: žalbe, natječaji i slično) ili kad se iz samog pismena ne
može utvrditi pošiljatelj, a ti su podaci označeni na omotnici. Ako je u jednoj omotnici dostavljeno više pismena uz koje bi
trebalo priložiti omotnicu, omotnica će se priložiti uz jedno od tih pismena, a na ostala pismena upisat će se brojčana
oznaka pismena uz koje je priložena omotnica.

29. Opišite posebne postupke s primljenim pošiljkama?

Primljene oštećene omotnice ili druge pošiljke, ili postoji sumnja o njihovom neovlaštenom ili zlonamjernom otvaranju -
prije otvaranja treba o tome sastaviti službenu bilješku, u nazočnosti i uz potpis još dva službenika toga tijela, u kojoj će se
utvrditi vrsta i opseg oštećenja.

Pošiljka naslovljena na drugo tijelo, pravnu ili fizičku osobu, ili ako se nakon pregleda sadržaja omotnice ustanovi daje
pismeno upućeno drugom tijelu, pravnoj ili fizičkoj osobi - stavit će se na njega bilješka: "Pogrešno dostavljeno" i uz
naznaku kome se pismeno dostavlja, na prikladan način dostavit će se onome kome je upućeno. Takva pismena upisuju
se u knjigu otpremljene pošte;

ako je uz podnesak priložen novac ili neka druga vrijednost, kratkom bilješkom ustanovit će se njihova vrsta ili vrijednost, a
iznos novca upisati u odgovarajuću rubriku prijemnog štambilja. Ove vrijednosti predat će se, uz potpis primitka na samom
podnesku, službeniku toga tijela ovlaštenom za materijalno-financijsko poslovanje.

ako je uz pismeno priložena dostavnica, na njoj treba službenik pisarnice potvrditi primitak stavljanjem datuma, potpisa te
otiska štambilja s nazivom tijela i bez odgode je vratiti pošiljatelju.

Izuzetno, ako je pismeno s dostavnicom naslovljeno na službenu osobu tijela, primitak potvrđuje naslovljena osoba.

30. Opišite postupanje s aktima označenim određenim stupnjem tajnosti?

Primanje neposredno od stranke i putem pošte odnosno dostavljača - postupat će se prema propisima o zaštiti tajnosti
podataka;

Primanje elektroničkim putem - postupat će se prema propisima o zaštiti tajnosti podataka informacijskoj sigurnosti. Za
pismena označena određenim stupnjem tajnosti vode se posebne evidencije (očevidnici), odnosno odgovarajuće
elektroničke baze podataka, sukladno propisima o tajnosti podataka.

31. Kako se razvrstavaju primljena pismena?

Primljena pismena razvrstavaju se na pismena predmeta upravnog postupka i pismena predmeta neupravnog postupka.

Razvrstavanje primljenih pismena obavlja službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke. Izuzetno, čelnik
tijela može odrediti da razvrstavanje pismena obavlja drugi službenik.

32. Opišite postupak raspoređivanja pismena?

Razvrstana pismena raspoređuju se na unutarnje ustrojstvene jedinice upisivanjem brojčane oznake unutarnje
ustrojstvene jedinice u rubriku „Ustrojstvena jedinica" prijemnog štambilja.
Raspoređivanje primljenih pismena obavlja službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke. Izuzetno, čelnik
tijela može odrediti da raspoređivanje pismena obavlja drugi službenik.

33. Tko i kako utvrđuje brojčane oznake unutarnjih ustrojstvenih jedinica?

Brojčane oznake unutarnjih ustrojstvenih jedinica utvrđuje čelnik tijela planom klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka
stvaratelja i primatelja pismena, tako da obuhvaća sve poslove iz djelokruga toga tijela.

Donosi se krajem tekuće godine za sljedeću kalendarsku godinu.

Brojčane oznake u toku godine ne smiju se mijenjati ni brisati, ali se mogu dodavati nove, ako to, zahtijevaju promjene
nastale u vezi ustrojstva i djelokruga tijela.

S planom klasifikacijskih oznaka i brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena moraju biti upoznati svi službenici.

34. Tko obavlja razvrstavanje i raspoređivanje primljenih pismena?

Razvrstavanje i raspoređivanje primljenih pismena obavlja službenik pisarnice koji otvara i pregledava primljene pošiljke.
Izuzetno, čelnik tijela može odrediti da razvrstavanje i raspoređivanje pismena obavlja drugi službenik.

35. Gdje se stavlja prijemni štambilj?

Na izvornike primljenih pismena koja se upisuju u upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno u urudžbeni zapisnik
stavlja se otisak prijemnog štambilja.

Ako je dokument zaprimljen elektroničkim putem podaci koje sadrži prijemni štambilj, ugrađuju se u primljeni dokument
na način uređen posebnim propisima o elektroničkoj ispravi.

Otisak prijemnog štambilja stavlja se na pismeno u gornjem desnom uglu prve stranice pismena, a ako tamo nema
mjesta, na drugom pogodnom mjestu prve stranice. Ako na prvoj stranici nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog
štambilja stavit će se na zadnjoj stranici pismena na pogodno mjesto. Ako su sve stranice pismena u potpunosti
popunjene, otisak prijemnog štambilja stavit će se na papir koji će se pričvrstiti uz pismeno.

Otisak prijemnog štambilja ne stavlja se na priloge.

Prijemni štambilj ima nepromjenjivi i promjenjivi sadržaj. Nakon otiskivanja prijemnog štambilja, na otisku ostaje ispisan
nepromjenjiv sadržaj:

REPUBLIKA HRVATSKA

Brojčana oznaka tijela koje prima pismeno

Naziv tijela koje prima pismeno

Tekst „Primljeno"

Tekst „Klasifikacijska oznaka"

Tekst „Urudžbeni broj"

Tekst „Ustrojstvena jedinica"

Tekst „Prilozi"

Tekst „Vrijednost"

U prazna polja otiska zatim se upisuju slijedeći podaci:

„Primljeno" - datum primitka;

„Klasifikacijska oznaka" - klasifikacijsku oznaku;

„Urudžbeni broj" - urudžbeni broj;

„Ustrojstvena jedinica" - brojčana oznaka unutarnje ustrojstvene jedinice u koju se pismeno raspoređuje;

„Prilozi" - broj priloženih priloga;

„Vrijednosti" - ukupan iznos upravne pristojbe, novca ili naznaku drugih vrijednosti koje su priložene pismenu.

Omotnica pismena i upravna pristojba ne smatraju se prilozima

Brojčane oznake pojedinih tijela određene su Pravilnikom o jedinstvenim klasifikacijskim oznakama i brojčanim oznakama
stvaralaca i primalaca akata.

36. Opišite postupak upisivanja pismena?

Primljena, razvrstana i raspoređena pismena te vlastiti akti upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka ili u
urudžbeni zapisnik, kao osnovne evidencije uredskog poslovanja, onoga dana i pod onim datumom kad su primljeni
odnosno nastali.

U upisnik predmeta upravnog postupka upisuju se pismena predmeta upravnog postupka (pismena upravnog postupka
prvog stupnja upisuju se u upisnik predmeta upravnog postupka prvog stupnja, a pismena upravnog postupka drugog
stupnja u upisnik predmeta upravnog postupka drugog stupnja)33, a u urudžbeni zapisnik pismena neupravnog postupka.

Ako se zbog velikog broja primljenih pismena ili iz drugih opravdanih razloga sva primljena pismena ne mogu upisati
istoga dana kad su primljena, upisat će se:

najkasnije sljedećeg radnog dana,

prije upisivanja novoprimljenih pismena
s datumom kad su primljena.

U urudžbeni zapisnik se ne upisuju pismena koja ne predstavljaju službenu prepisku (na primjer: vraćene dostavnice ili
povratnice, dokumentacija internog karaktera, službena glasila, časopisi, druge tiskovine i slično).

37. Koje se osnovne evidencije vode o primijenim, razvrstanim i raspoređenim pismenima te vlastitim aktima?

Osnovne evidencije vode o primljenim, razvrstanim i raspoređenim pismenima te vlastitim aktima su:
 1. Urudžbeni zapisnik - za upisivanje pismena neupravnog postupka;
2. Upisnik predmeta upravnog postupka za upisivanje pismena:
prvostupanjskog upravnog postupka,
drugostupanjskog upravnog postupka.

38. Po kojem sustavu se vode osnovne evidencije uredskog poslovanja?

Po sustavu brojčanih oznaka, odnosno klasifikacijskih oznaka i urudžbenih brojeva.

39. Što označava klasifikacijska oznaka, a što urudžbeni broj?

Klasifikacijska oznaka označava predmet.

Urudžbeni broj označava pojedino pismeno u predmetu.

40. Kada se određuje klasifikacijska oznaka?

Klasifikacijska oznaka određuje se prilikom upisa prvog podneska odnosno akta kojim se osniva predmet.

41. Tko određuje klasifikacijsku oznaku?

Pisarnica.

42. Objasnite od čega je sastavljena klasifikacijska oznaka?

Klasifikacijska oznaka sastavljena je od četiri grupe brojčanih oznaka:

klasifikacije prema sadržaju,

klasifikacije prema vremenu,
klasifikacije prema obliku i
rednog broja predmeta.

43. Objasnite klasifikaciju prema sadržaju?

Klasifikacija prema sadržaju određuje se prema sadržaju prvog pismena u predmetu. Pismena koja se primaju svrstavaju
se prema upravnom području u:

glavne grupe (prvi broj klasifikacijske oznake),

grupe (drugi broj),
podgrupe (treći broj) i
 djelatnosti unutar podgrupe (četvrti i peti broj).

Brojevi koji označavaju djelatnost unutar podgrupe odvajaju se ravnom crticom (-) od brojeva koji označavaju glavnu
grupu, grupu i podgrupu, a kosom crtom (/) od klasifikacije prema vremenu.

44. Objasnite klasifikaciju prema vremenu?

Klasifikacija prema vremenu određuje godinu otvaranja predmeta, a označava se s posljednja dva broja kalendarske
godine u kojoj je određeni predmet otvoren.

45. Objasnite klasifikaciju prema obliku (dosje)?

Klasifikacija prema obliku je brojčana oznaka dosjea koja po potrebi razrađuje klasifikaciju prema sadržaju na uže cjeline.

Odvaja se ravnom crticom (-) od klasifikacije prema vremenu. Označava se s dva ili više brojeva, od 01 pa nadalje, do
potrebnog broja.

46. Što označava redni broj predmeta i kako se označava?

Redni broj predmeta označava redoslijed predmeta unutar klasifikacije prema sadržaju, vremenu i obliku.

Odvaja se kosom crtom (/) od brojčane oznake klasifikacije prema obliku. Označava se s dva ili više brojeva od 01 pa
nadalje, do potrebnog broja.

47. Koje posebne oznake mogu imati pismena i kako se one označavaju?

Posebne oznake moraju imati slijedeća pismena:

predmeti  upravnog postupka -  oznaku prvostupanjskog  ili  drugostupanjskog upravnog postupka (UP/I ili UP/II);
označena određenim stupnjem tajnosti - odgovarajuću oznaku stupnja tajnosti, sukladno propisima o tajnosti podataka.
Posebne oznake stavljaju se ispred klasifikacijske oznake te odvajaju ravnom crticom (-) od oznake klasifikacije prema
sadržaju.
Oznaka upravnog postupka odnosno stupanj tajnosti upisuju se u otisak prijemnog štambilja.
 

48. Objasnite sadržaj urudžbenog broja?

Urudžbeni broj sastoji se od:

brojčane oznake stvaratelja pismena

brojčane oznake godine nastanka pismena,
rednog broja pismena unutar predmeta.
49. Objasnite brojčanu oznaku stvaratelja pismena?

Brojčana oznaka stvaratelja pismena označava osobe ili tijela koja su se podneskom obratila tijelu, odnosno tijela koja su
sastavila akte.

U sastavu brojčane oznake stvaratelja pismena može se utvrditi i brojčana oznaka za pojedine unutarnje ustrojstvene
jedinice tijela, tako da se iza brojčane oznake tijela stavi ravna crtica (-) i brojčana oznaka unutarnje ustrojstvene jedinice.

Ako se brojčana oznaka stvaratelja pismena razrađuje i po užim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama u tijelu, te se oznake
međusobno također odvajaju crticama (-), a ako se razrađuju i po pojedinim službenicima, broj službenika odvaja se
kosom crtom {/) od oznake unutarnje ustrojstvene jedinice.

50. Što označava brojčana oznaka godine nastanka akta ili primitka podneska i kako se označava?

Godinu nastanka akta ili primitka podneska i označava se s posljednja dva broja kalendarske godine u kojoj su nastali ili
primljeni.

51. Što označava redni broj pismena?

Redni broj pismena označava redoslijed podneska, odnosno akta unutar predmeta.

52. Kako se međusobno odvajaju brojčana stvaratelja pismena, godina nastanka i rednog broja?

Crticama (-).

53. Kada se određuje urudžbeni broj?

Urudžbeni broj određuje se kod upisivanja prvog podneska i svakog sljedećeg pismena koje se odnosi na isti predmet.

54. Tko određuje urudžbeni broj?

Pisarnica.

55. Objasnite postupak povezivanja predmeta i prijenosa upisa?

Ako se isti predmet vodi pod dvije ili više klasifikacijskih oznaka, obavit će se povezivanje tih klasifikacijskih oznaka u
odgovarajućoj evidenciji (očevidniku) tako da će se predmet dalje voditi pod klasifikacijskom oznakom pod kojom je
predmet prvi put upisan, a kod upisa ostalih predmeta označit će se u odgovarajućoj rubrici veze pod kojom će se
klasifikacijskom oznakom dalje voditi.

Na odgovarajući način postupit će se i kad neupravni predmet postane upravni ili obratno, s tim da će službenik koji
rješava predmet staviti službenu bilješku u omot spisa predmeta da je predmet potrebno vratiti pisarnici radi upisa u
odgovarajuću evidenciju, kako bi službenik pisarnice u rubrici „Razvođenje ili napomena" evidencije upisao prijenos.

56. Što je omot spisa, kada se otvara, čemu služi i što sadrži?

Prilikom upisivanja prvog podneska, odnosno akta kojim se osniva predmet, otvara se omot spisa za taj predmet, a
podnesak, odnosno akt stavlja u omot spisa, u koji se ulažu i ostala pismena tog predmeta.

Na unutarnjim stranicama omota spisa kronološki se vodi evidencija primljenih podnesaka odnosno akata u predmetu.

Podnesci, odnosno akti slažu se u omotu spisa prema datumu njihova primitka odnosno nastanka, tako da se na vrhu
nalazi pismeno koje je zadnje primljeno ili nastalo.

Omot spisa ostaje u tijelu i kad se predmet dostavlja drugom tijelu na nadležno postupanje, sve do izlučivanja ili predaje
nadležnom arhivu.

57. Objasnite postupak združivanja pismena?

Nakon osnivanja spisa predmeta naknadno pristigli podnesci odnosno akti združuju se tako da se svaki sljedeći podnesak
ili akt dostavi u rad unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici kod koje se predmet nalazi.

Ako se spis predmeta nalazi u pismohrani ili rokovniku predmeta, novi podnesak odnosno akt uložit će se u omot spisa
toga predmeta i dostaviti u rad unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici.

58. Objasnite postupak vođenja i zaključivanja upisnika predmeta upravnog postupka i urudžbenog zapisnika?

Počinju se voditi na početku godine, a zaključuju se 31, prosinca tekuće godine, stavljanjem službene bilješke o ukupnom
broju predmeta upisanih u upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno urudžbeni zapisnik.

Službenu bilješku potpisuje službenik pisarnice koji vodi upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudžbeni
zapisnik. Ispod bilješke o zaključenju ispisuju se klasifikacijske oznake neriješenih predmeta iz te godine.

Naknadno pristigli podnesci odnosno akti upisat će se u upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno urudžbeni
zapisnik, one godine u kojoj je predmet osnovan.

Na kraju godine upisnik predmeta upravnog postupka, odnosno urudžbeni zapisnik, uvezuju se u jednu ili više knjiga.

Ako se upisnik predmeta, odnosno urudžbeni zapisnik vode u elektroničkom obliku, na kraju godine se ispisuju i također
uvezuju u jednu ili više knjiga.
Zajedno s upisnikom predmeta upravnog postupka, odnosno urudžbenim zapisnikom, uvezuje se i preslika plana
klasifikacijskih, odnosno brojčanih oznaka stvaratelja i primatelja pismena za tu godinu.

59. Što je kazalo i kako se vodi?

Pomoćna evidencija koja se vodi radi lakšeg i bržeg pronalaženja klasifikacijske oznake predmeta.

U kazalo se upisuju podaci po predmetu prema početnom slovu prezimena, odnosno naziva stranke na koju se predmet
odnosi ili prema početnom slovu riječi koja označava bitni sadržaj predmeta.

Po pošiljatelju, odnosno prema početnom slovu prezimena ili naziva pošiljatelja, upisivanje podataka u kazalo obavlja se
ako to zahtijeva veliki broj predmeta istog sadržaja.

Kazalo se ne mora voditi ako se evidencije (očevidnici) vode u elektroničkom obliku.

60. Objasnite postupak dostavljanja spisa predmeta odnosno pismena u rad?

Poslije upisivanja pismena u upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudžbeni zapisnik, pismena se dostavljaju u
rad u pravilu istog dana kad su zaprimljeni.

U izuzetnim slučajevima bit će dostavljeni u rad najkasnije početkom radnog vremena sljedećeg radnog dana.

Dostavljanje pismena između pisarnice i unutarnjih ustrojstvenih jedinica obavija se putem pomoćne evidencije - interne
dostavne knjige (ukoliko se elektroničkim putem ne može sa sigurnošću pratili tijek pismena između pisarnice i unutarnjih
ustrojstvenih jedinica.

61. Što je interna dostavna knjiga, čemu služi i koja su pravila za njezino korištenje?

Interna dostavna knjiga je pomoćna evidencija putem koje se obavija dostavljanje pismena između pisarnice i unutarnjih
ustrojstvenih jedinica (ukoliko se elektroničkim putem ne može sa sigurnošću pratiti tijek pismena između pisarnice i
unutarnjih ustrojstvenih jedinica).

Svaka unutarnja ustrojstvena jedinica ima jednu, a po potrebi i više internih dostavnih knjiga.

Primitak pismena potvrđuje se potpisom ovlaštenog službenika unutarnje ustrojstvene jedinice. Ovlašteni službenik
unutarnje ustrojstvene jedinice dužan je nakon primitka pismena rasporediti ih na pojedine službenike. Primanje pismena
u rad potvrđuje i službenik kojem je predmet dodijeljen u rad stavljanjem datuma i potpisa.

Interna dostavna knjiga nalazi se na određenom mjestu u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici, a mora se dostaviti pisarnici u
vrijeme upisivanja novih pismena.

Ako se spis predmeta ustupa drugoj unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici istog tijela, ovlašteni službenik unutarnje ustrojstvene
jedinice stavit će unutar omota spisa uputu s potpisom, datumom, i oznakom unutarnje ustrojstvene jedinice kojoj se akt
ustupa, radi upisa u upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudžbeni zapisnik.

Ako se pismena obrađuju elektroničkim putem, raspoređivanje pismena na službenike obavlja ovlašteni službenik,
određivanjem brojčane oznake unutarnje ustrojstvene jedinice odnosno brojčane oznake službenika.
62. Koji su sastavni dijelovi neupravnog akta?

Službena prepiska s drugim tijelima ili osobama obavlja se neupravnim aktima.

Ako posebnim propisima nije drukčije određeno, neupravni akt mora sadržavati sljedeće osnovne dijelove:

zaglavlje,
osobno ime odnosno naziv i adresu primatelja,
kratku oznaku predmeta
tekst akta,
potpis ovlaštene službene osobe te
otisak službenog pečata.
Osim osnovnih dijelova, neupravni akt sadržava i druge podatke (ako postoje):
vezu brojčanih oznaka,
naznaku priloga,
kome se akt dostavlja osim primatelju

63. Gdje se stavlja zaglavlje akta i što sadrži?

Zaglavlje se stavlja u gornjem lijevom uglu akta.

Sadrži dijelove propisane propisima o natpisnoj ploči i zaglavlju akata tijela državne uprave, lokalne, područne (regionalne)
i mjesne samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.

U zaglavlju akta klasifikacijska oznaka naznačuje se velikim slovima: „KLASA:", a urudžbeni broj: „URBROJ:", kao i u oznaci
veze i tekstu akta.

64. Pravila pisanja adrese primatelja?

Adresa primatelja sastoji se od:

1. imena i prezimena odnosno naziva primatelja te

2. adrese odnosno sjedišta,
3. ulice i kućnog broja (poštanskog pretinca),
4. poštanskog broja i naziva mjesta

Adresa primatelja kojima se akt dostavlja radi postupanja stavlja se na desnu stranu akta ispod zaglavlja akta.

Ako se akt istog sadržaja (raspis) dostavlja istovrsnim tijelima odnosno pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, ispod
naziva vrste tijela odnosno osoba stavlja se oznaka „SVIMA".

65. Pravila pisanja oznake predmeta?

Oznaka predmeta naznačuje se velikim slovima: „PREDMET:", s lijeve strane akta, ispod zaglavlja akta, niže od adrese
primatelja.

Kratki sadržaj predmeta sadrži:

1. ime i prezime odnosno naziv stranke,

2. njezino prebivalište odnosno sjedište te
3. stvar na koju se predmet odnosi.

66. Pravila pisanja veze brojčanih oznaka?

Oznaka: „Veza:" upisuje se ispod oznake „PREDMET" i u nastavku se navodi brojčana oznaka i datum pismena na koje se
odgovara odnosno očituje.

67. Pravila pisanja teksta akta?

Tekst akta mora biti jasan, sažet i čitak.

U tekstu mogu se upotrebljavati samo one kratice koje su općepoznate.

Zakone i druge propise koji se navode u aktu treba, u pravilu, napisati njihovim punim nazivom uz oznaku službenog
glasila, broj i godina, u kojem su objavljeni.

68. Pravila potpisivanja akta?

Službene akte vlastoručno potpisuje čelnik tijela ili ovlašteni službenik, Ime i prezime osobe koja

potpisuje akt ispisuje se neposredno ispod naziva službene dužnosti.

Potpis ovlaštene osobe stavlja se s desne strane ispod teksta akta.

69. Pravila otiskivanja službenog pečata?

Na svakom aktu koji se otprema stavlja se s lijeve strane potpisa ovlaštene službene osobe otisak službenog pečata

Otisak pečata treba jednim dijelom zahvatiti naziv službene dužnosti i potpis ovlaštene osobe (ako posebnim propisima
nije drukčije određeno).

70. Pravila za priloge koji se dostavljaju uz akt?

Prilozi koji se dostavljaju uz akt označavaju se njihovim ukupnim brojem odnosno njihovim nazivom.
Oznaka priloga navodi se tako da se ispod teksta akta s lijeve strane navede riječ „Prilozi;". Prilozi uz akt slažu se po redu
izlaganja u aktu.

71. Kako se određuje način otpreme akta?

Način otpreme akta određuje se uputom pisarnici koja se stavlja lijevo ispod teksta odnosno ispod oznake priloga i
naznake kome se sve akt dostavlja, a sastoji se od:

načina otpreme (preporučeno, avionom, dostavom i slično), datuma i potpisa službenika koji je akt izradio ili druge
ovlaštene osobe.

72. Što je potrebno provjeriti prilikom otpreme akta?

Prilikom otpreme akta, službenik u pisarnici dužan je provjeriti formalnu ispravnost akta i na eventualne nedostatke
upozoriti službenika i vratiti mu spis predmeta radi nadopune akta, a osobito ako

adresa nije točna ili potpuna,

uz akt nije priložen naznačeni broj priloga,
akt nije potpisala ovlaštena službena osoba te
ako nedostaje uputa pisarnici za daljnji rad.

73. Načini otpreme akta?

Akti koji se ne otpremaju elektroničkim putem, u pravilu se otpremaju običnom poštom. Ovlašteni službenik može odrediti
i drukčiji način otpreme akta.

74. Opišite pravila za postupanje ako se akt dostavlja radi obavijesti ili na znanje?

Ako se akt dostavlja i drugim osobama odnosno tijelima radi obavijesti ili na znanje, ispod teksta l s lijeve strane akta
stavljaju se riječi: „0 tome obavijest:" ili „Na znanje:", a ispod toga osobna imena odnosno nazivi primatelja s adresom

Ako se akt dostavlja većem broju osoba koje nisu određene temeljem propisa ili odredive, ovlaštena službena osoba
dužna je uz uputu pisarnici priložiti popis primatelja s naznačenim osobnim imenima odnosno nazivom i adresom sjedišta
primatelja.

75. Navedite posebna pravila za dostavu upravnih akata?

U upravnim aktima osobna imena odnosno naziv osoba kojima se akt dostavlja naznačuju se tako da se ispod upute o
pravnom lijeku s lijeve strane akta navodi velikim slovima riječ: „DOSTAVITI:" te osobe odnosno tijela kojima se akt
dostavlja.
76. Navedite pravila za rješavanje više predmeta jednim aktom?

Ako je jednim aktom riješeno više predmeta koji se odnose na istu osobu ili tijelo, isto pitanje ili cjelinu, a koji su upisani u
upisnik predmeta upravnog postupka odnosno u urudžbeni zapisnik pod različitim klasifikacijskim oznakama, takav akt
treba donijeti pod prvom upisanom klasifikacijskom oznakom, s time da se izvrši povezivanje klasifikacijskih oznaka u
upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku.

U tom slučaju sva pismena koja se odnose na taj predmet odlažu se u omot spisa predmeta koji je prvi upisan, a na omote
spisa drugih predmeta stavlja se bilješka pod kojom klasifikacijskom oznakom je predmet riješen.

Kad je jednim aktom riješeno više zasebnih predmeta, službenik je dužan na vrhu prve stranice primjerka akta koji ostaje u
spisu, na vidnom mjestu ispisati klasifikacijske oznake svih zajedno riješenih predmeta.

77. U koliko se primjeraka izrađuju akti?

Akti se izrađuju u potrebnom broju primjeraka (osim ako se izrađuju elektroničkim putem).

78. Što je sve moguće koristiti za izdavanje uvjerenja i drugih potvrda koje se izdaju u većem broju s istim osnovnim
tekstom?

propisane obrasce
štambilje s odgovarajućim tekstom
elektronička sredstva

Prilikom sastavljanja teksta obrazaca i štambilja treba voditi računa da je tekst u skladu s posebnim propisima te da
olakšaju i pojednostave rad tijela i stranaka.

79. Opišite postupak pripremanja akata za potpis?

Na jednom primjerku akta pripremljenog za potpis ovlaštene službene osobe koji ostaje u spisu, stavlja potpis službenik
koji je akt izradio za potpis, a po potrebi i drugi službenici koji su sudjelovali u izradi akta.

Potpisi se stavljaju u pravilu s desne strane, ispod mjesta za potpis službene osobe ovlaštene za potpisivanje.

80. Opišite postupak otpremanja akata?

Otpremanje akata obavlja se putem pisarnice (izuzetno, unutarnje ustrojstvene jedinice koje su prostorno odvojene, a vode
poseban upisnik predmeta upravnog postupka odnosno urudžbeni zapisnik, mogu samostalno otpremati svoje akte, a ako
ih ne otpremaju samostalno, otpremaju ih putem pisarnice

Svi akti preuzeti u toku dana na otpremu, moraju biti otpremljeni tog istoga dana.
Akti primljeni poslije zaključivanja otpremnih knjiga, ako nisu hitni, otpremit će se idućeg radnog dana.

Akti koji se istog dana šalju istom primatelju, na istu adresu, stavljaju se u jednu omotnicu. Ako se koji od tih akata šalje
preporučeno, treba u zajedničku omotnicu staviti i ostale akte koji bi se inače otpremili kao obične pošiljke (Ako se istom
primatelju istovremeno otpravlja velik broj akata ili neki drugi materijali koji ne mogu stati u zajedničku omotnicu, treba ih
pripremiti za otpremu i otpremiti na način određen propisima poštanske službe).

Na omotnici u kojoj se otpremaju akti na gornjem lijevom uglu naslovne strane ispisuje se:

naziv i adresu pošiljatelja,

oznaka svih klasifikacijskih oznaka akata koji se nalaze u omotnici.

Osobno ime, naziv i mjesto primatelja pošiljke piše se velikim slovima, a ispod toga stavlja se ulica i kućni broj ili broj
poštanskog pretinca te poštanski broj odredišne pošte.

Neponišteni državni biljezi i druge vrijednosti te pošta označena određenim stupnjem tajnosti otpremaju se uvijek
preporučeno i predaju se pisarnici radi otpreme u zatvorenim omotnicama.

Omotnice s aktima označenim određenim stupnjem tajnosti moraju biti zapečaćene ili na drugi pogodan način osigurane,
sukladno propisima o tajnosti podataka.

81. Načini otpremanja akata?

putem poštanske službe,

putem dostavljača.

82. Što je i čemu služi dostavna knjiga za poštu?

Dostavna knjiga za poštu je pomoćna evidencija koja se vodi za otpremljenu poštu, radi upisa svih akata koji se otpremaju
putem poštanske službe.

U dostavnoj knjizi za poštu obračunavaju se i evidentiraju troškovi otpreme pošte na način utvrđen općim aktima
poštanske službe.

83. Što je i čemu služi dostavna knjiga za mjesto?

Pomoćna evidencija u koju se upisuju svi akti i drugi materijali koji se putem dostavljača otpremaju drugim tijelima i
osobama u istom mjestu ili se radi žurnosti ili drugih razloga moraju osobno dostaviti.

Prijem pošiljke potvrdit će se potpisom u dostavnoj knjizi za mjesto i na dostavnici.

84. Kako se obavlja razvođenje dovršenih predmeta?

Razvođenje dovršenih predmeta obavlja se:

u upisniku predmeta upravnog postupka odnosno urudžbenom zapisniku,

prema uputi (službenika koji postupa po spisu) pisarnici,

upisivanjem datuma razvođenja i stavljanjem oznake: ,,a/a" i roka čuvanja (sukladno propisima o arhivskoj djelatnosti).

Službenik pisarnice poslije obavljenog razvođenja dovršenih predmeta spis predmeta odlaže u pismohranu. 

Spisi koji se stavljaju u rokovnik predmeta s određenim datumom određuje službenik koji radi na predmetu. Na omote
spisa predmeta koji se odlažu u rokovnik predmeta stavlja se oznaka ,,R" (rok) i datum kad nastupa rok.

Službenik pisarnice poslije obavljenog razvođenja spis predmeta odlaže u rokovnik predmeta.

85. Koji se predmeti stavljaju u rokovnik predmeta i način postupanja s predmetima u rokovniku predmeta?

Predmeti za koje je određeno da se drže u pisarnici do određenog roka stavljaju se u rokovnik predmeta, prema datumu
koji je odredio ovlašteni službenik.

Iz rokovnika predmeta uzimaju se svi predmeti i predaju u rad odgovarajućim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama preko
interne dostavne knjige:

na dan roka ili

kad u međuvremenu pristigne novo pismeno koje se odnosi na taj predmet.

Ako dan roka pada u nedjelju ili državni praznik, predmeti se predaju u rad jedan dan ranije.

86. Opišite postupak s riješenim predmetima?

Ovlašteni službenici unutarnjih ustrojstvenih jedinica dužni su dovršene predmete bez odgode vratiti pisarnici. Riješeni
predmeti stavljaju se u pismohranu i u njoj čuvaju, sukladno propisima o zaštiti arhivske građe.

Ako se pismena obrađuju elektroničkim putem, riješeni predmeti snimaju se na elektronički medij i čuvaju na drugom
mjestu. U izvornom obliku na papiru čuvaju se samo oni dokumenti za koje je to utvrđeno propisom o izlučivanju arhivske
građe.

Prije stavljanja spisa predmeta u pismohranu ovlašteni službenik koji je radio na spisu i dao uputu pisarnici za razvođenje
dužan je kronološkim redom, prema datumu nastanka odnosno primitka složiti sva pismena s prilozima, na način da se na
vrhu predmeta nalazi posljednje pismeno u predmetu.

Ako su omoti spisa predmeta oštećeni, predmeti će se prije odlaganja u pismohranu staviti u nove omote spisa.

Dovršeni predmeti odlažu se u pismohranu po klasifikacijskim oznakama, po rednim brojevima predmeta.

87. Što podrazumijeva sređivanje i čuvanje predmeta u pismohrani?

Za svaku klasifikacijsku oznaku treba u pismohrani predvidjeti, u pravilu, posebni omot (fascikl, korice s vezicama i slično)
u kojem se predmeti slažu po broju predmeta unutar klasifikacijske oznake.
U pismohrani se posebno odlažu predmeti upravnog postupka, a posebno predmeti neupravnog postupka.

Na svaki posebni omot stavlja se:

naziv tijela,
klasifikacijska oznaka i
oznaka ,,a/a".

Dovršeni predmeti, upisnici predmeta upravnog postupka odnosno urudžbeni zapisnici i pomoćne evidencije, kao i ostali
evidentirani materijali moraju se čuvati u sređenom stanju do izlučivanja odnosno do predaje nadležnom arhivu.

Predmeti određenog stupnja tajnosti čuvaju se odvojeno od ostalih predmeta i to na način koji osigurava čuvanje njihove
tajnosti na primjeren način, sukladno propisima o tajnosti podataka.

88. Navedite pravila rukovanja predmetima stavljenim u pismohranu?

Predmetima stavljenim u pismohranu rukuje službenik pisarnice ovlašten za rad u pismohrani.

Spisi predmeta izdaju se iz pismohrane samo uz potvrdu i to ovlaštenoj službenoj osobi nadležne unutarnje ustrojstvene
jedinice. Potvrda mora sadržavati:

klasifikacijsku oznaku predmeta,

datum uzimanja i vraćanja spisa predmeta,
potpis službenika koji preuzima spis predmeta
oznaku unutarnje ustrojstvene jedinice.

Potvrda se drži na mjestu preuzetog spisa predmeta, a po povratku potvrda se ulaže u vraćeni spis.

Iznimno, pismeno primljeno poslije odlaganja predmeta u pismohranu, uložit će se u spis predmeta i dostaviti u rad
nadležnoj ustrojstvenoj jedinici bez izdavanja potvrde.

Predmeti stavljeni u pismohranu mogu se izdavati i osobama izvan tijela samo uz pisano odobrenje čelnika tijela.

89. Što je knjiga pismohrane?

Knjiga pismohrane je pomoćna evidencija koju je (ukoliko se elektroničkim putem ne vidi koji su predmeti u pismohrani)
dužna voditi pisarnica radi općeg pregleda cjelokupnog građe odložene u pismohranu.

Kad se građa odložena u pismohranu nakon izlučivanja uništava ili predaje nadležnom arhivu, akt o uništenju građe,
odnosno akt o predaji građe nadležnom arhivu upisuje se u knjigu pismohrane.

Akt o uništenju registraturne građe odnosno predaji nadležnom arhivu donosi čelnik tijela, sukladno propisima o arhivskoj
djelatnosti.

Na svaki dio građe odložene u pismohranu stavlja se oznaka rednog broja knjige pismohrane pod kojim je upisana.

90. Postupanje s pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske?

Obavlja se sukladno posebnim propisima.

91. Čemu služe pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske?

Pečatom i žigom s grbom Republike Hrvatske tijela navedena Zakonom o pečatima i žigovima s grbom Republike
Hrvatske ovjeravaju vjerodostojnost akta.

92. Kako izgleda pečat s grbom Republike Hrvatske?

Pečat je okruglog oblika, izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za otiskivanje na papir ili drugu
podlogu.

93. Kako izgleda žig s grbom Republike Hrvatske?

Žig je okruglog oblika, izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za utiskivanje u papir ili drugu
podlogu.

94. Sadržaj pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske?

Pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske sadrže:

naziv Republika Hrvatska.

grb Republike Hrvatske,
naziv odnosno ime tijela,
sjedište tijela

Naziv Republika Hrvatska te naziv i sjedište tijela ispisuje se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Kada je ustavnim
zakonom i statutom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu sa zakonom utvrđena službena
uporaba jezika i pisma etničke i nacionalne zajednice ili manjine, sadržaj pečata i žiga ispisuje se jezikom i pismom
etničke i nacionalne zajednice ili manjine.

95. Čemu služe štambilji?

U obavljanju poslova uredskog poslovanja mogu se koristiti štambilji kao pomoćno-tehnička sredstva, koji mogu biti
promjenjivog sadržaja.

96. Tko sve rabi pečat i žig s grbom Republike Hrvatske?

predsjednik Republike Hrvatske,

 Ured predsjednika Republike Hrvatske,
Hrvatski sabor,
Vlada Republike Hrvatske,
tijela državne uprave,
sudovi,
druga tijela državne vlasti,
Ustavni sud Republike Hrvatske,
oružane snage Republike Hrvatske,
javni bilježnici,
pučki pravobranitelj,
tijela jedinica lokalne samouprave i uprave,
upravni odjeli te druga upravna tijela i stručne službe navedenih tijela,
pravne osobe s javnim ovlastima.

97. Koja je svrha pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?

Potvrđivanje vjerodostojnosti akta.

98. Na koje se akte stavlja pečat i žig s grbom Republike Hrvatske?

Na akte koje navedena tijela:

donose,
kojima se međusobno ophode,
upućuju pravnim osobama i građanima.

99. Na koje akte pravne osobe s javnim ovlastima stavljaju pečat i žig s grbom Republike Hrvatske?

Samo na akte koje donose u okviru javnih ovlasti.

100. Kako izgleda pečat s grbom Republike Hrvatske?

Pečat je okruglog oblika, izrađen od gume ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za otiskivanje na papir ili drugu
podlogu.

101. Kako izgleda žig s grbom Republike Hrvatske?

Žig je okruglog oblika, izrađen od metala ili drugog odgovarajućeg materijala, a služi za utiskivanje u papir ili drugu
podlogu.
102. Što sadrže pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske?

naziv i grb Republike Hrvatske,

naziv, odnosno ime i sjedište tijela odnosno naziv i sjedište pravne osobe s javnim ovlastima

103. Na kojem jeziku se ispisuje sadržaj pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?

Naziv Republike Hrvatske, naziv odnosno ime i sjedište tijela odnosno naziv i sjedište pravne osobe s javnim ovlastima
ispisuje se u pečatu i žigu hrvatskim jezikom i latiničnim pismom.

Kada je ustavnim zakonom i statutom jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom utvrđena službena uporaba
jezika i pisma etničke i nacionalne zajednice ili manjine, sadržaj pečata i žiga ispisuje se jezikom i pismom etničke i
nacionalne zajednice ili manjine.

104. Tko smije izrađivati pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske?

Pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske može izrađivati samo:

ovlašteni obrtnik
ovlašteno trgovačko društvo

105. Tko izdaje rješenje o ovlaštenju za izrađivanje pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?

Ministarstvo unutarnjih poslova.

106. Iz kojih razloga ministarstvo unutarnjih poslova može obrtniku ili trgovačkom društvu odbiti izdavanje rješenja o
ovlaštenju za izrađivanje pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?

1. ako pri nadležnom tijelu nisu registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodnje pečata i žigova,
2. ako nemaju uvjete za sigurno čuvanje izrađenih pečata, žigova i matrica,
3. ako je odgovorna osoba ili osoba koja rukuje pečatima i žigovima osuđena zbog krivičnog djela iz koristoljublja ili
zbog inače nečasnog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude

107. Iz kojih razloga ministarstvo unutarnjih postova može obrtniku ili trgovačkom društvu ukinuti ovlaštenje za izrađivanje
pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?

Ministarstvo unutarnjih poslova ukinut će obrtniku i trgovačkom društvu ovlaštenje za izradu pečata i žigova s grbom
Republike Hrvatske:

1.  ako nakon izdavanja ovlaštenja nastupi jedan od sljedećih razloga:

ako pri nadležnom tijelu nisu registrirani za obavljanje djelatnosti proizvodnje pečata i žigova,
ako nemaju uvjete za sigurno čuvanje izrađenih pečata, žigova i matrica,
 ako je odgovorna osoba ili osoba koja rukuje pečatima i žigovima osuđena zbog krivičnog djela iz koristoljublja ili zbog
inače nečasnog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, sve dok traju pravne posljedice osude; 
       2. na zahtjev obrtnika ili trgovačkog društva

Ove činjenice Ministarstvo unutarnjih poslova utvrđuje po službenoj dužnosti.

108. Tko daje odobrenje za izradu pečata i žigova s grbom Republike hrvatske tijelima i pravnim osobama s javnim
ovlastima?

Ministarstvo uprave.

109. Iz kojih će razloga Ministarstvo uprave odbiti zahtjev tijela ili pravne osobe s javnim ovlastima za odobrenje za izradu
pečata i žigova s grbom Republike Hrvatske?

Ministarstvo uprave odbit će zahtjev ako utvrdi da nisu ispunjeni propisani uvjeti za uporabu pečata i žiga s grbom
Republike Hrvatske.

110. Koje su dužnosti obrtnika ili trgovačkog društva koji smiju izrađivati pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske?

Dužni su voditi evidenciju o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske koje su izradili, a matrice izrađenih pečata i
žigova uništiti.

111. Koji se pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske moraju uništiti?

Moraju se uništiti:

pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koji se zbog promjene naziva, istrošenosti ili drugog razloga koji ih čini
neuporabivim, stavljaju izvan uporabe,
pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koje rabe tijela koja prestaju s radom,
pečati i žigovi s grbom Republike Hrvatske koje je rabila pravna osoba s javnim ovlastima, a koja:
1. je promijenila naziv,
2. je prestala s radom ili
3. više nema javne ovlasti

112. Tko uništava pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske?

Ministarstvo uprave.

113. Postoji li dužnost prijavljivanja nestanak pečata ili žiga s grbom Republike Hrvatske?
Da.

114. Kome se mora prijaviti nestanak pečata ili žiga s grbom Republike Hrvatske?

Ministarstvu uprave.

115. Tko je dužan prijaviti nestanak pečata ili žiga s grbom Republike Hrvatske?

Čelnik tijela odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi s javnim ovlastima.

116. Gdje se i u kojem roku oglašava nestanak pečata ili žiga s grbom Republike Hrvatske?

U „Narodnim novinama", u roku od 8 dana od saznanja za nestanak.

117. Što je obveza osobe koja pronađe pečat ili žig s grbom Republike Hrvatske?

Neodgodivo ga predati najbližoj policijskoj postaji ili upravi, korisniku pečata ili žiga ili Ministarstvu uprave.

118. Tko provodi nadzor nad provedbom zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske?

Ministarstvo uprave i Ministarstvo unutarnjih poslova.

119. Koje je mjere ovlašten poduzeti državni službenik ovlašten za obavljanje nadzora nad provedbom Zakona o pečatima
i žigovima s grbom Republike Hrvatske, ukoliko nađe da je povrijeđen taj Zakon ili drugi propis?

Državni službenik ovlašten je poduzeti sljedeće mjere

narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku,

podnijeti prijavu za pokretanje prekršajnog postupka ili prijavu zbog počinjenog kaznenog djela,
privremeno oduzeti pečate i žigove s grbom Republike Hrvatske koje je obrtnik ili trgovačko društvo izradilo bez
ovlaštenja, ili koji su izrađeni bez odobrenja Ministarstva uprave,
privremeno oduzeti obrtniku ili trgovačkom društvu ovlaštenje za izradu pečata i žigova s / grbom Republike Hrvatske.

120. Kojim propisom se propisuje veličina pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske, način ispisivanja sadržaja, izrada,
uporaba i rukovanje, način vođenja evidencije o izrađenim pečatima i žigovima te odobrenjima za njihovu izradu, o
pečatima i žigovima koji se rabe te postupak uništavanja pečata i žiga i evidentiranja uništenih pečata i žigova?
Pravilnikom za primjenu Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske.

Pravilnikom za primjenu Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske propisuje se:

veličina pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske;

način ispisivanja sadržaja;
izrada,
uporaba,
rukovanje,
način vođenja evidencije o izrađenim pečatima i žigovima te odobrenjima za njihovu
izradu, o pečatima i žigovima koji se rabe,
postupak uništavanja pečata i žiga i
postupak evidentiranja uništenih pečata i žigova

121. Za što se plaćaju upravne pristojbe?

Upravne pristojbe plaćaju se za spise i radnje pred:

tijelima državne uprave
diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu
tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim upravnim tijelima te
pravnim osobama s javnim ovlastima.

122. Tko je pristojbeni obveznik?

Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je Tarifom propisano
plaćanje pristojbe.

Ako pristojbeni obveznik podnosi jedan zahtjev kojim traži izdavanje više različitih akata, smatrat će se da je pristojbeni
obveznik predao onoliko zahtjeva koliko akata se izdaje.

Ako više pristojbenih obveznika podnosi jedan zajednički zahtjev kojim se traži izdavanje istog akta, za zahtjev se plaća
jedna pristojba.

123. U kojem trenutku nastaje pristojbena obveza?

Pristojbena obveza nastaje u trenutku zaprimanja zahtjeva za izdavanje akta ili druge isprave, odnosno u trenutku
zaprimanja svakog drugog podneska, neovisno o tome je li on zaprimljen u pisanom obliku, poštom ili elektroničkim putem
ili usmeno na zapisnik.

Za akte i radnje za čije je izdavanje ili obavljanje Tarifom propisana pristojba u posebnom području, pristojbena obveza
nastaje u trenutku udovoljavanja zahtjevu pristojbenog obveznika.

124. Kada se mora platiti upravna pristojba?

Pristojbe se plaćaju u trenutku nastanka pristojbene obveze (ako za pojedine slučajeve nije propisano drukčije).
125. Tko vodi sustav e- Pristojbe?

Sustav e-Pristojbe je središnji informacijsko-tehnološki sustav elektroničke naplate, koji je uređen posebnim propisom.
Sustav e-Pristojbe vodi Financijska agencija - FINA (u daljnjem tekstu: FINA).
 

126. Koje su vrste oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe?

Opća i predmetna.

127. Nabrojite opća oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:

1. Republika Hrvatska, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i druga državna tijela, jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave i njihova tijela
2. ustanove iz područja odgoja i obrazovanja, znanosti, visokog obrazovanja, kulture, zaštite kulturne i prirodne baštine,
zdravstva, socijalne skrbi te humanitarne organizacije koje su za obavljanje svoje djelatnosti pribavile odobrenje nadležnog
tijela državne uprave, u obavljanju svoje osnovne djelatnosti; u smislu ovoga Zakona, osnovna djelatnost je djelatnost koja
se obavlja sukladno posebnom propisu, aktu o osnivanju, statutu ili drugom općem aktu
3. braniteljske zadruge, javne ustanove iz područja skrbi za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihove
obitelji te javne ustanove ‒ memorijalni centri iz Domovinskog rata, u obavljanju svoje osnovne djelatnosti
4. organizacije osoba s invaliditetom u obavljanju svoje osnovne djelatnosti
5. građani čiji dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog druga, odnosno dohodak životnog ili neformalnog
životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i koji nemaju druge značajnije
imovine (nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila), čija ukupna vrijednost ne prelazi 30.000,00 kuna, o čemu se daje
pisani iskaz
6. civilni invalidi Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava
kojima dokazuju svoj status
7. supružnici, djeca i roditelji smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na temelju
odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
8. supružnici, djeca i roditelji poginulih, umrlih i nestalih civila iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava
kojima dokazuju svoj status
9. stradali pirotehničari i s njima izjednačene osobe, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
10. supružnici, djeca i roditelji smrtno stradalih pirotehničara i s njima izjednačenih osoba, na temelju odgovarajućih
isprava kojima dokazuju svoj status
11. žrtve seksualnog nasilja iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
12. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status
13. strani državljani za odobrenje za privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, koji kao hrvatski stipendisti dolaze u
Republiku Hrvatsku radi školovanja i usavršavanja
14. stranci koji imaju status žrtve trgovanja ljudima i maloljetnici koji su napušteni ili su žrtve organiziranog kriminala ili su
iz drugih razloga ostali bez roditeljske zaštite, skrbništva ili bez pratnje, tražitelji međunarodne zaštite, azilanti, stranci pod
supsidijarnom zaštitom, članovi obitelji azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom koji zakonito borave u Republici
Hrvatskoj te stranci pod privremenom zaštitom i članovi obitelji stranaca pod privremenom zaštitom
15. stranci koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze volontirati u Republiku Hrvatsku
16. volonteri koji volontiraju u neprofitnim udrugama i ustanovama u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima,
odnosno na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera
17. stranci koji volontiraju temeljem programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim
državama.
 

128. Nabrojite predmetna oslobođenja od plaćanja upravne pristojbe?

(1) Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju se za određena pismena i radnje pred tijelima koja u okviru
svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju, prema odredbama ovoga Zakona ili prema posebnim
propisima.

 (2) Pristojbe se ne plaćaju na sljedeće:

 1. predstavke i pritužbe te prijedloge državnim i drugim javnopravnim tijelima

 2. zahtjeve na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti, sukladno propisima kojima se uređuje pravo
na pristup informacijama

 3. zahtjeve i rješenja u postupcima odobrenja pravne pomoći

 4. sva pismena i radnje pred tijelima koja u okviru svog djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju za
koje je plaćanje naknade propisano posebnim propisom

 5. molbe za pomilovanja i rješenja o tim molbama

 6. zahtjeve za naknadu štete osoba neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih slobode te rješenja o tim predmetima

 7. pismena i radnje u postupku pribavljanja dokaza o slabom imovnom stanju radi oslobođenja od plaćanja pristojbe

 8. pismena i radnje u postupku za povrat više plaćenih obveza

 9. pismena i radnje u postupku za ispravljanje grešaka u rješenjima, ispravama i službenim očevidnicima

 10. ovjeru pravomoćnosti dozvola (lokacijska, građevinska i uporabna)

 11. pismena i radnje u postupku sastavljanja i ispravljanja podataka upisanih u registar birača

 12. akte i radnje za upis u knjigu državljana i državne matice te zahtjeve za izdavanje isprava iz tih evidencija

 13. sve prijave i prijedloge za utvrđivanje poreza i pristojbi te za korištenje poreznih oslobođenja i olakšica

 14. pismena i radnje u postupku vraćanja, odnosno ostvarenja prava naknade za oduzetu imovinu

 15. sva pismena i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja te socijalne skrbi

 16. sva pismena i radnje u postupcima priznavanja prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko,
invalidsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske te sva pismena i radnje u svezi s
financiranjem javnih potreba u kulturi i medijima

 17. sva pismena i radnje u postupcima stambenog zbrinjavanja na području posebne državne skrbi koji se vode prema
posebnom propisu

 18. sva pismena i radnje u postupcima ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji prema posebnom propisu
 19. sva pismena i radnje u postupcima ostvarivanja prava ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih
invalida rata, sudionika rata i članova njihovih obitelji prema posebnom propisu

 20. sva pismena i radnje u postupcima ostvarivanja prava žrtava seksualnog nasilja iz Domovinskog rata prema
posebnom propisu

 21. pismena i radnje u svezi s redovitim školovanjem učenika i studenata, osim pristojbi za svjedodžbu nakon završenog
školovanja ili diplome

 22. pismena i radnje u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz radnog odnosa te pismena i radnje u
postupku ostvarivanja prava nezaposlenih osoba prema propisima o zapošljavanju

 23. izdavanje svjedodžbi odnosno diploma kao dokaza o stručnoj spremi i obrazovanju za nezaposlene osobe koje se
javljaju na natječaje za zapošljavanje

 24. pismena i radnje u svezi s pomorskim i brodarskim knjižicama i sve upise u njih

 25. pismena i radnje u svezi sa stalnim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći te organiziranjem humanitarnih
akcija

 26. pismena i radnje u svezi s primanjem poklon-paketa i darova od dobrotvornih i humanitarnih organizacija iz
inozemstva

 27. pismena i radnje u svezi s uređivanjem prava i dužnosti iz područja obrane

 28. pismena i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hrvatskim državljanima, dozvole boravka za strance na
stalnom boravku, potvrde o prijavi privremenog boravka za državljane država članica Europskog gospodarskog prostora,
boravišne iskaznice za državljane država članica Europskog gospodarskog prostora, boravišne iskaznice za članove
obitelji državljana država članica Europskog gospodarskog prostora koji nisu državljani država članica Europskog
gospodarskog prostora, dozvole boravka za azilante te dozvole boravka za strance pod supsidijarnom zaštitom i
privremenom zaštitom

 29. pismena i radnje u svezi sa zaštitom kulturnih dobara, osim za izdavanje dopuštenja za obavljanje podvodnih
aktivnosti u dijelovima unutarnjeg mora i teritorijalnih voda Republike Hrvatske koji su zaštićeni kao kulturno dobro, kao i
kod posebno zaštićenih podmorskih lokaliteta

 30. pismena i radnje u svezi sa zaštitom prirode

 31. podneske upućene tijelima za predstavke i pritužbe i državnom odvjetništvu

 32. pismena i radnje u postupku za pogreb umrlih osoba

 33. pismena i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak za djecu

 34. prijave i odjave prebivališta i boravišta osoba

 35. pismena i radnje u postupku prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo

 36. zahtjeve i uvjerenje o matičnom broju građana

 37. zahtjeve i uvjerenje o osobnom identifikacijskom broju

 38. pismena i radnje po postupcima u kojima se primjenjuju carinski propisi Europske unije i carinski propisi Republike
Hrvatske kojima se uređuju pojedina pitanja iz područja carinskih propisa Europske unije čije uređenje nije u nadležnosti
Europske unije
 39. pismena i radnje po postupcima iz propisa kojima se uređuje oporezivanje trošarinama i posebnim porezima

 40. u postupcima izdavanja isprava koje se izdaju prema odredbama sporazuma koje Republika Hrvatska sklapa o
pograničnom prometu i suradnji

 41. pismena i radnje u postupku odobrenja međunarodne i privremene zaštite

 42. kod odjave oružja vlasnika registriranog oružja koji to oružje poklanjaju Republici Hrvatskoj

 43. pravne lijekove protiv odluka u vezi s povratkom državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj

 44. zahtjeve za vizu za članove obitelji hrvatskog državljanina

 45. zahtjeve za vizu za djecu do 12 godina

 46. zahtjeve za vizu za nositelje diplomatskih i službenih putovnica koji putuju službeno

 47. zahtjeve za vizu za članove obitelji državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske koji
putuju s njima ili im se pridružuju 

48. zahtjeve za produljenje roka valjanosti i/ili trajanja boravka odobrenog na temelju izdane vize zbog više sile ili
humanitarnih razloga

 49. zahtjeve za vizu za učenike, studente, studente na poslijediplomskim studijima te nastavnike u njihovoj pratnji koji
dolaze u svrhu školovanja, studiranja i stručne izobrazbe

 50. zahtjeve za vizu za istraživače, državljane trećih zemalja, koji dolaze u svrhu istraživanja kako je određeno
Preporukom br. 2005/761/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. o olakšavanju izdavanja jedinstvenih viza
za kratkotrajni boravak od strane država članica za istraživače iz trećih zemalja koji putuju unutar Zajednice u svrhu
obavljanja znanstvenog istraživanja (SL L 289, 3. 11. 2005.)

 51. zahtjeve za vizu, dozvole za boravak i rad te odobrenja za privremeni boravak za gostujuće nastavnike i suradnike na
visokim učilištima koji sudjeluju u izvođenju studijskih programa

 52. zahtjeve za vizu, dozvole za boravak i rad te odobrenja za privremeni boravak za strane istraživače koji se ugošćuju na
znanstvenim organizacijama za rad na znanstvenim istraživanjima te koji sudjeluju u izvođenju studijskih programa

 53. zahtjeve za vizu za predstavnike neprofitnih organizacija u dobi do 25 godina radi sudjelovanja na seminarima,
konferencijama, sportskim, kulturnim ili obrazovnim događanjima u organizaciji neprofitnih organizacija

 54. pismena i radnje u postupku rješavanja po prigovoru za zaštitu prava putnika u zračnom prometu

 55. za upisivanje i ovjeru podataka upisanih u brodske isprave, zapise i knjige te u isprave i knjige plovila koje vode lučke
kapetanije u Republici Hrvatskoj

 56. zahtjeve za ostvarivanje prava na potpore u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i ruralnom razvoju

 57. u postupku komasacije za poljoprivredno zemljište u svim radnjama u vezi s komasacijom

 58. pismena i radnje u postupcima prijave i proglašenja projekata strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske

 59. pismena i radnje na zahtjev inozemnih nadležnih tijela sukladno međunarodnim ugovorima koji su u primjeni

 60. akte i radnje koji se vode po službenoj dužnosti.

 (3) Oslobođenja iz stavka 2. ovoga članka primjenjuju se za sva pismena i radnje neovisno o tome vodi li se postupak pred
tijelima u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu.
 (4) Od plaćanja pristojbi na zahtjev za vizu mogu se osloboditi osobe koje u Republiku Hrvatsku dolaze:

 ‒ iz humanitarnih razloga

 ‒ volontirati

 ‒ radi kulturne, znanstvene ili drugog oblika suradnje sa zemljom čije državljanstvo te osobe imaju ako oslobađanje od
pristojbi predlože državna tijela Republike Hrvatske

 ‒ kao sudionici seminara, konferencija, sportskih, kulturnih ili obrazovnih događanja u dobi do 25 godina.

 (5) Pristojbe se ne plaćaju kod elektroničke razmjene podataka o kojima tijela državne uprave vode službenu evidenciju, s
institucijama koje dokažu da temeljem propisa imaju pravni temelj za korištenje tih podataka te kod elektroničkih usluga
razine informatiziranosti 4 i više.

 (6) Ako je za pojedina pismena i radnje ovim Zakonom propisano plaćanje odnosno oslobođenje od plaćanja pristojbi, a
posebnim propisom je propisano drugačije, primjenjuje se poseban propis.

129. Kakva su prava i obveze stranih državljana prema propisima o upravnim pristojbama?

Ista prava i obveze prema propisima o pristojbama kao i hrvatski državljani imaju strani državljani koji u Republici
Hrvatskoj imaju:
prebivalište ili 
uobičajeno boravište

130. Tko ima pravo na povrat plaćene upravne pristojbe?

Pravo na povrat plaćene ili više plaćene pristojbe ima osoba koja je platila upravnu pristojbu:
koju nije bila obvezna platiti ili
u većem iznosu od propisanog ili
za radnju koju tijelo nije obavilo.

131. Kako se pokreće postupak za povrat plaćene upravne pristojbe?

Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev stranke, u roku od 90 dana od dana kada je pristojba više ili pogrešno
uplaćena, odnosno od dana saznanja da radnja nije obavljena.

132. Tko je ovlašten za rješavanje zahtjeva za povrat plaćene upravne pristojbe?

O zahtjevu za povrat pristojbe rješenjem odlučuje tijelo za čiji je rad plaćena pristojba.
Zahtjev za povrat pristojbe od pravnih osoba s javnim ovlastima zaprima se u nadležnim ispostavama Ministarstva
financija, Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe s javnim ovlastima, a o zahtjevu odlučuje rješenjem Ministarstvo
financija.
 

133. Kakav je postupak u slučaju da pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku?
Po podnescima za koje nije plaćena pristojba u propisanom roku, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, osim ako se ne radi
o aktima koji su doneseni po službenoj dužnosti, neće se postupati dok pristojbeni obveznik ne dostavi dokaz o plaćenoj
pristojbi.

Iznimno, ako nadležno tijelo postupi po zahtjevu pristojbenog obveznika, a pristojba nije naplaćena, ona će se naplatiti od
pristojbenog obveznika prisilno, prema odredbama zakona kojim se uređuje opći porezni postupak.

134. Opišite postupak s podnescima i drugim spisima za koje upravna pristojba nije plaćena ili nije plaćena u dostatnom
iznosu?

Ako je podnesak ili drugo pismeno za koje nije plaćena pristojba, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, dostavljeno poštom
ili elektroničkim putem, tijelo nadležno za odlučivanje po zahtjevu zaključkom će pozvati pristojbenog obveznika da u roku
od 15 dana od dana njegova primitka plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu.
Ako pristojbeni obveznik uplati pristojbu iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojba uredno plaćena od trenutka
podnošenja podneska.
Ako pristojbeni obveznik ne plati propisanu pristojbu za podnesak iz stavka 2. ovoga članka, smatra se da je pristojbeni
obveznik odustao od zahtjeva.
 

135. Zastarijeva li pravo na naplatu pristojbe?

Da.

136. Koji se zakon primjenjuje na postupke utvrđivanja zastare prava na naplatu pristojbe i prava na povrat pristojbe?

Na postupke utvrđivanja zastare prava na naplatu pristojbe, kao i postupke utvrđivanja prava na povrat pristojbe
primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći porezni postupak.

137. Zastarijeva li pravo na povrat pristojbe?

Da.

138. Tko obavlja nadzor nad primjenom Zakona o upravnim pristojbama i propisima donesenih na temelju toga Zakona?

Nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona u dijelu primjene sustava e-Pristojbe
obavlja Ministarstvo uprave, a u ostalom dijelu Ministarstvo financija.
139. Na koji se način plaća upravna pristojba?

Upravna pristojba plaća se na propisani račun neovisno o iznosu pristojbe.

 
Iznimno, pristojbe u iznosu do 100,00 kuna mogu se platiti u državnim biljezima.
 
Ako za pojedine slučajeve Zakonom o upravnim pristojbama nije propisano drugačije, pristojbe se mogu plaćati i putem
sustava e-Pristojbe.
 

140. Na koji se način plaćaju konzularne pristojbe?

Konzularne pristojbe u inozemstvu plaćaju se:

na bankovni račun diplomatskih misija ili konzularnih ureda,
iznimno - u gotovini.
Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema prosječnom srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke
za prethodnu kalendarsku godinu. Ako neke od nacionalnih valuta nema u tečajnici za obračun konzularnih pristojbi
primjenjuje se tečaj američkog dolara.
Rješenje o povratu konzularnih pristojbi donosi šef diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda Republike
Hrvatske u inozemstvu i izvršava ga na teret tekućih prihoda od konzularnih pristojbi.

141. Na koji način se obračunava upravna pristojba pristojbenom obvezniku koji iz inozemstva traži da mu tijelo uprave
Republike Hrvatske obavi radnju za koju se plaća pristojba?

Pristojbeni obveznik koji iz inozemstva traži da mu tijelo obavi radnju za koju se plaća pristojba, pristojbu plaća u stranoj
valuti prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja pristojbe.

Ako neke od nacionalnih valuta nema u tečajnici primjenjuje se tečaj američkog dolara.

Iznimno, pristojbe se putem sustava e-Pristojbe plaćaju sukladno propisu kojim je uređen platni promet.

142. Što se mora naznačiti u rješenju ili drugoj ispravi?

U rješenju ili drugoj ispravi za koju je plaćena pristojba naznačuje se:

da je pristojba plaćena,
u kojem iznosu,
na koji način i
prema kojem tarifnom broju.
U rješenju i ispravama koje se izdaju bez pristojbe mora se naznačiti na osnovi kojih su odredbi Zakona o upravnim
pristojbama i drugih propisa oslobođene od plaćanja pristojbe.

143. Tko poništava državne biljege?

Poništavanje državnih biljega koji se lijepe na podnesak obavlja tijelo nadležno za prijam podneska odnosno tijelo koje
donosi rješenje ili drugu ispravu za koju je plaćena pristojba.
144. Kako se poništavaju državni biljezi?

Državni biljezi poništavaju se štambiljem »PONIŠTENO« ili na drugi odgovarajući način.

145. Na što je potrebno paziti u slučaju kada se upravna pristojba uplaćuje na propisani račun?

Da u spisu tijela pred kojim je plaćena pristojba obavezno mora biti dokaz o obavljenoj uplati pristojbe.

146. Čiji je prihod ostvaren naplatom upravnih pristojbi?

Prihod ostvaren od maloprodaje državnih biljega zajednički je prihod državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave na čijem je području obavljena maloprodaja državnih biljega, i to u jednakim
dijelovima.
Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za pismena i radnje iz djelokruga tijela državne uprave, diplomatskih misija,
konzularnih ureda i drugih predstavničkih tijela Republike Hrvatske u inozemstvu prihod su državnog proračuna Republike
Hrvatske.
Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za pismena i radnje pred tijelima jedinica područne (regionalne) samouprave
i njihovim upravnim tijelima prihod su jedinica područne (regionalne) samouprave pred čijim je tijelima plaćena pristojba.
Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za pismena i radnje pred tijelima jedinica lokalne samouprave i njihovim
upravnim tijelima prihod su jedinica lokalne samouprave pred čijim je tijelima plaćena pristojba.
Pristojba uplaćena izravno na propisani račun za pismena i radnje pravnih osoba s javnim ovlastima prihod je državnog
proračuna, proračuna jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Pripadnost prihoda određuje se na temelju
čijeg je ovlaštenja pravnoj osobi s javnim ovlastima povjereno obavljanje poslova te prema mjestu sjedišta odnosno
prema mjestu sjedišta njezine područne jedinice gdje su obavljeni poslovi.
Pristojbe plaćene izravno na propisani račun uključuju i pristojbe plaćene kroz sustav e-Pristojbe.
 

147. Tko je, osim zakonodavca, sukladno zakonu o upravnim pristojbama ovlašten za izmjenu iznosa iz tarife upravnih
pristojbi?

Vlada Republike Hrvatske.

148. Tko propisuje izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz uporabe i zamjenu državnih biljega?

Ministar financija.

149. Koje ovlasti ima ministar financija vezano uz državne biljege?

Izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz uporabe, zamjenu državnih biljega ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega
ostalim pravnim i fizičkim osobama, visinu provizije koja pripada prodavatelju državnih biljega.

150. Tko može obavljati maloprodaju državnih biljega?

Maloprodaju državnih biljega mogu obavljati tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i
njihova tijela, sudovi, banke, FINA, HP ‒ Hrvatska pošta d.d. i javni bilježnici.

151. Što propisuje uredba o natpisnoj ploči i zaglavlju akta tijela državne uprave, lokalne, područne (regionalne)
samouprave i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti.

Uredbom je propisano slijedeće:

 
sadržaj, izgled i način isticanja natpisne ploče
sadržaj zaglavlja akta
način ispisivanja dvojezične ili višejezične natpisne ploče i zaglavlja akta
za
tijela državne uprave: ministarstva, državne upravne organizacije i urede državne uprave u jedinicama područne
(regionalne) samouprave
tijela jedinica lokalne samouprave
tijela jedinica područne (regionalne) samouprave
mjesnu samoupravu
pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

152. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ministarstva?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv ministarstva

153. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča upravne organizacije u sastavu ministarstva?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv ministarstva
naziv upravne organizacije

Naziv upravne organizacije ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

154. Što dodatno sadrži natpisna ploča unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva, odnosno upravne organizacije u
sastavu ministarstva, koja nije smještena u zgradi s ministarstvom, odnosno sa upravnom organizacijom u sastavu
ministarstva?
Osim dijelova koje sadrži natpisna ploča upravne organizacije u sastavu ministarstva, iza naziva ministarstva, odnosno
upravne organizacije u sastavu ministarstva, kojoj pripada, sadrži i:

naziv unutarnje ustrojstvene jedinice

a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadrži i mjesto sjedišta

Naziv i sjedište unutarnje ustrojstvene jedinice ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

155. Što sadrži natpisna ploča diplomatske misije i konzularnog ureda rh u inozemstvu?

grb Republike Hrvatske

naziv Veleposlanstvo Republike Hrvatske odnosno naziv diplomatske misije ili konzularnog ureda

156. Što sadrži natpisna ploča državne upravne organizacije?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv državne upravne organizacije

Naziv državne upravne organizacije ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

157. Gdje se na natpisnoj ploči stavlja grb Republike Hrvatske?

Na sredini iznad naziva »Republika Hrvatska«

 
 

158. Što sadrži zaglavlje akta ministarstva?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv ministarstva,
klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj,
mjesto i
datum izrade akta

159. Što sadrži zaglavlje akta upravne organizacije u sastavu ministarstva?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv ministarstva i upravne organizacije,
 klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj,
mjesto i
datum izrade akta

160. Što sadrži zaglavlje akta unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva i upravne organizacije u sastavu ministarstva?

Osim dijelova koje sadrži zaglavlje akta ministarstva i upravne organizacije u sastavu ministarstva, iza naziva tijela kojem
pripada sadrži:

naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,

a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadrži i mjesto sjedišta.

161. Što sadrži zaglavlje akta državne upravne organizacije?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv državne upravne organizacije,
klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj,
mjesto i
datum izrade akta

162. Što sadrži zaglavlje akta unutarnje ustrojstvene jedinice državne upravne organizacije?

Osim dijelova koje sadrži zaglavlje akta državne upravne organizacije, iza naziva tijela kojem pripada sadrži:

naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,

a ukoliko ima sjedište u drugom mjestu, uz naziv unutarnje ustrojstvene jedinice, sadrži i mjesto sjedišta.

163. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)
sjedište

Naziv ureda državne uprave ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

164. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča ispostave ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave i
matičnog ureda?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)«,
 riječ: »Ispostava« i sjedište ispostave, odnosno
riječi: »Matični ured« i sjedište matičnog ureda.

Naziv i sjedište ispostave, odnosno matičnog ureda ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

165. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča unutarnje ustrojstvene jedinice ureda državne uprave u jedinici područne
(regionalne) samouprave, koja nije smještena u zgradi sa uredom?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)«,
naziv unutarnje ustrojstvene jedinice,
mjesto sjedišta (ukoliko ima sjedište u drugom mjestu)

Naziv i sjedište unutarnje ustrojstvene jedinice ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

166. Što sadrži zaglavlje akta ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
riječi: »Ured državne uprave u (naziv županije)«,
naziv osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice, odnosno unutarnje ustrojstvene jedinice osnovane posebnim propisom
klasifikacijsku oznaku
urudžbeni broj
mjesto i
datum izrade akta

167. Što sadrži zaglavlje akta ispostave ureda državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave?

 
grb Republike Hrvatske,
naziv; »Republika Hrvatska«,
riječi: »Ured državne uprave u - (naziv županije)
naziv osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice ureda na čije se poslove odnosi akt,
riječ: »Ispostava"
sjedište ispostave
klasifikacijsku oznaku
urudžbeni broj,
mjesto i
datum izrade akta

168. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela općine?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv županije,
 naziv općine,
naziv tijela općine,
sjedište.

Naziv tijela općine ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

169. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela grada?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv županije,
naziv grada,
naziv tijela grada,
sjedište.

Naziv tijela grada ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

170. Koji sadržaj mora imati natpisna ploča tijela županije?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv županije
naziv tijela županije,
sjedište županije.

Naziv tijela županije ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

171. Kako ističe natpisnu ploču upravno tijelo općine, grada i županije koje nije smješteno u zgradi s tijelom kojem
pripada?

Ističe natpisnu ploču istoga sadržaja kao i tijelo općine, grada, odnosno županije kojem pripada, osim što se u sadržaju
natpisne ploče umjesto naziva tijela stavlja naziv upravnog tijela (upravni odjel, služba).

Naziv upravnog tijela ispisuje se većim slovima u odnosu na ostali tekst.

172. Što sadrži zaglavlje akta tijela općine?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv županije,
naziv općine,
naziv tijela općine odnosno upravnog tijela,
klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj,
mjesto i
 datum izrade akta

173. Što sadrži zaglavlje akta tijela grada?

grb Republike Hrvatske,

naziv: »Republika Hrvatska«,
naziv županije,
naziv grada,
naziv tijela grada odnosno upravnog tijela,
klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj,
mjesto i
datum izrade akta

174. Što sadrži zaglavlje akta tijela županije?

grb Republike Hrvatske, naziv; »Republika Hrvatska«, naziv županije,

naziv tijela županije odnosno upravnog tijela,
klasifikacijsku oznaku,
urudžbeni broj,
mjesto i
datum izrade akta

175. Što sadrži zaglavlje akta upravnog tijela općine, grada, odnosno županije, koje ima sjedište izvan mjesta sjedišta
općine, grada, odnosno županije?

Zaglavlje akta upravnog tijela općine, grada, odnosno županije, koje ima sjedište izvan mjesta sjedišta općine, grada,
odnosno županije, uz naziv upravnog tijela, sadrži i mjesto sjedišta upravnog tijela.

176. Što mogu, u skladu sa zakonom, koristiti općina, grad i županija u sadržaju natpisne ploče i zaglavlja akta?

Grb općine, grada, odnosno županije.

 Ako općina, grad i županija u sadržaju natpisne ploče i zaglavlja akta koriste grb općine, grada, odnosno županije, gdje se
grb stavlja ispred naziva općine, grada, odnosno županije.

177. Primjenjuju li se odredbe ove uredbe i na pravne osobe s javnim ovlastima?

Da, na odgovarajući način, u pogledu sadržaja natpisne ploče i zaglavlja upravnih i drugih akata koji su izdani na temelju
javnih ovlasti.
178. Na koji način se ispisuju dvojezična ili višejezična natpisna ploča i zaglavlje akta?

U slučaju isticanja dvojezične ili višejezične natpisne ploče, te ispisivanja dvojezičnog ili višejezičnog zaglavlja akta u
skladu sa Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, tijela koja su dužna primjenjivati
odredbe ove Uredbe, odnosno njihove ustrojstvene jedinice, te pravne osobe koje imaju javne ovlasti ispisuju dvojezičnu ili
višejezičnu natpisnu ploču, i zaglavlje akta na način da se tekst na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ispisuje na prvom
mjestu.

179. Kako izgleda natpisna ploča tijela državne uprave i tijela jedinice lokalno samouprave i jedinice područne (regionalne)
samouprave?

Naziv tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave ispisuje se na:

natpisnoj staklenoj ploči,

četverokutnog oblika,
širine 60 cm,
visine 40 cm s
uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od ruba ploče,
grb Republike Hrvatske tiska se u prirodnim bojama,
tekst natpisne ploče mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi,
vrstom slova helvetika, svijetla i polucrna.

180. Koje su dimenzije dvojezične ili višejezične natpisne ploče tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i
jedinice područne (regionalne) samouprave?

Dvojezična ili višejezična natpisna ploča je 70 cm širine i 50 cm visine, ali ministar nadležan za poslove opće uprave
svojim aktom može odobriti i veće dimenzije višejezične natpisne ploče od ovih dimenzija, kada je to iz tehničkih razloga
opravdano.

181. Može li se posebnim propisom za pojedina tijela državne uprave propisati izgled natpisne ploče?

Da.

182. Koja se pravila primjenjuju ako je posebnim propisom za pojedina tijela državne uprave propisan izgled natpisne
ploče?

Ako je posebnim propisom za pojedina tijela državne uprave propisan izgled natpisne ploče, odredbe ove Uredbe
primjenjivat će se samo u pitanjima koja nisu uređena tim propisom.

183. Gdje se ističe natpisna ploča tijela državne uprave?

Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.

Iznimno: natpisna ploča ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade,

ako ne postoji prostorna mogućnost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje
zgrade;
izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče tijela državne uprave na zgradi koja je kulturno dobro
određuju se u skladu s propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Tijela državne uprave će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro
pribaviti prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno
dobro nalazi, koje je obvezujuće.

184. Gdje se ističe natpisna ploča tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave?

Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade. Iznimno:

natpisna ploča ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade,

ako ne postoji prostorna mogućnost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje
zgrade.
natpisna ploča tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave
ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade, ako je smješteno u zgradi s tijelom državne
uprave
izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče tijela jedinice lokalne samouprave i jedinice područne
(regionalne) samouprave na zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Tijela državne uprave će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro
pribaviti prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno
dobro nalazi, koje je obvezujuće.

185. Kako se ispisuje naziv mjesnog odbora, gradskog kotara i gradske četvrti?

Na natpisnoj staklenoj ploči četverokutnog oblika, širine 45 cm i visine 25 cm s uskim zlatnim rubom udaljenim 1 cm od
ruba ploče

Tekst mora biti tiskan velikim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi, vrstom slova: helvetika, svijetla i polucrna.

186. Gdje se ističe natpisna ploča pravne osobe koja ima javne ovlasti?

Na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje zgrade.

Iznimno:

ako ne postoji prostorna mogućnost za njeno isticanje na desnoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje
zgrade.
 natpisna ploča pravne osobe s javnim ovlastima ističe se na lijevoj strani glavnog ulaza u zgradu, gledano u pročelje
zgrade, ako je smješteno u zgradi s tijelom državne uprave.
izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče pravne osobe s javnim ovlastima na zgradi koja je kulturno
dobro određuju se u skladu s propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Tijela državne uprave će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro
pribaviti prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje se kulturno
dobro nalazi, koje je obvezujuće.

187. Koja se pravila primjenjuju za isticanje natpisne ploče tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave, mjesnog odbora, gradskog kotara i gradske četvrti, te pravne osobe koja ima javne ovlasti na zgradi koja je
kulturno dobro?

Izgled, mjesto isticanja i način postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro određuju se u skladu s
propisima o zaštiti kulturnih dobara.

Tijela i pravne osobe će o izgledu, mjestu isticanja i načinu postavljanja natpisne ploče na zgradi koja je kulturno dobro
pribaviti obvezujuće prethodno mišljenje od tijela državne uprave nadležnog za zaštitu kulturnih dobara prema mjestu gdje
se kulturno dobro nalazi.

 
Copyright © 2018 Ministarstvo uprave Republike Hrvatske. Sva prava pridržana.