Teorija kretanja vozila

• O čemu ovise konstruktivni elementi ceste?

• O čemu ovise konstruktivni elementi ceste?

o Vozila
o Vozač
o Otpori kretanja
• U prometu na cestama učestvuju razne vrste vozila
koja se razlikuju po vrsti pogona ili prema namjeni
• Zbog raznovrsnosti, velikog broja i brzine vozila
ustrojena su pravila i ograničenja kojima se opisuje
vrsta i kretanje vozila na cestama

Prema vrsti pogona: Prema namjeni:

• Zaprežna vozila,
• Vozila na ljudski pogon
(bicikli, tricikli,...),
• Motorna vozila,
• Priključna vozila, i
• Skupovi vozila.
• Putnička vozila,
• Teretna vozila,
• Radna vozila,
• Vučna vozila,
• Priključna vozila, i
• Specijalna vozila.
Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu
na cestama (NN 85/14) najveće dopuštene duljine
vozila iznose:
• Motorna vozila 12,0 m
• Priključna vozila s rudom 12,0 m
• Poluprikolica 12,0 m
• Tegljač s poluprikolicom 16,5 m
• Vučno vozilo s prikolicom 18,75 m
• Zglobni autobus 18,75 m
• Autobus s dvije osovine 13,5 m
• Autobus s više od dvije osovine 15,0 m
• Vučno vozilo i prikolica za prijevoz automobila 21,0 m
• Mopedi, motocikli, četverocikli,... 4,0 m
• Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu
na cestama (NN 85/14) motorna i priključna vozila, a i
skupovi vozila , moraju imati takve uređaje da pri vožnji u
krugu, promjer vanjske opisane kružnice bude najviše 25
m, a promjer unutarnje kružnice najmanje10,6 m

Rv=12,5
m
• Mjerodavno vozilo – vozilo ili skup vozila čije karakteristike
se koriste za određivanje minimalnih elemenata
građevine (gabariti, nosivost, tehnička sposobnost
kretanja...)!!!!
• Prema Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u
prometu na cestama (NN 85/14) nosivost se definira
kao najveća dopuštena masa vozila na motorni
pogon ili skupa vozila – ovisi o broju osovina (max.
44 t)

• Osovinsko opterećenje definira se za vozilo u

mirovanju na horizontalnoj podlozi – ovisi o broju
osovina ili skupa vozila (do 240 kN)

• U postupku dimenzioniranja kolničke konstrukcije sva

osovinska opterećenja preko faktora ekvivalencije
svode se na osovinsko opterećenje 80 kN
 Granične vrijednosti

Ubrzanje 0,5 – 1,5 m/s2

Usporenje 1,5 – 2,0 m/s2
Usporenje kod kočenja 4,0 – 5,0 m/s2
Uzdužni udar 1,5 – 0,7 m/s3

Vrijeme reakcije 1,0 s (u naselju)

1,5 – 2,5 s (izvan naselja)
Kretanje vozila:
Brzina:
• Jednoliko gibanje

• Jednoliko ubrzano gibanje

Ubrzanje (usporenje):

Uzdužni udar:

Centrifugalna sila:

Bočni udar:
Dinamika vožnje – otpori kretanja
Pogonska sila potrebna za kretanje vozila mora
savladati otpore vožnje:
o Rk – otpor kotrljanja,
o Rz – otpor zraka,
o Rp – otpor kosine,
o Rin – otpor ubrzanja, i
o Rv – otpor vuče.

Pogonska sila mora savladati ukupni otpor vožnje:

Otpor kotrljanja - Zbog deformacije pneumatika, kotač pri
kotrljanju mora svladati moment sprega sila kojega čine težina G i
sila podloge N na kraku e:

G – opterećenje jednog kotača [N]

Taj je moment u ravnoteži s momentom

sile otpora kotrljanja Fk na kraku radijusa
kotača r:
Koeficijent otpora kotrljanja se definira (slično kao koeficijent
trenja) kao odnos sile potrebne za kretanje vozila i sile pritiska na
podlogu:

Otpor kotrljanja svih kotača:

U općem slučaju, koji uzima u obzir

nagib uspona, pritisak na podlogu
iznosi:

Otpor kotrljanja tada iznosi: Na ravnoj cesti:

Koeficijent otpora kotrljanja ovisan je o:
o deformaciji kotača (gume),
o tlaku zraka u gumi,
o izvedbi i kvaliteti gume,
o izvedbi i stanju ceste,
o brzini vožnje,
o titranju kotača zbog neravnina puta.

Ovisnost koeficijenta kotrljanja o

Snaga potrebna za savladavanje brzini vozila i tlaku zraka u kotaču
otpora kotrljanja je:
Vrsta ceste Koeficijent otpora
kotrljanja
Asfalt 0,01
Beton 0,015
Sitna kocka 0,02
Makadam 0,03
Tvrda zemlja 0,06
Otpor zraka – Rz

Sastoji se od:
r1 - otpora čeone plohe vozila
r2 - otpora strujanja uz bočne plohe
r3 - otpora vrtloženja iza vozila
Radi jednostavnosti računanja u praksi se koristi izraz:

gdje je:
A – čeona površina vozila [m²]
c - koeficijent aerodinamičkog otpora zraka (ovisi o
aerodinamičkoj formi vozila)
p – tlak zraka na čeonu plohu vozila [Pa]
Tlak zraka na čeonu plohu vozila iznosi:

Gdje je:
Vz - relativna brzinana strujanja zraka prema vozilu [m/s]
ρ - gustoća zraka [kg/m3]

Ako to uvrstimo u početni izraz

Dobije se konačni izraz za otpor zraka

Vrsta vozila c – koeficijent otpora
zraka
Teretno vozilo 1,0
Teretno vozilo s prikolicom 1,5
Otvoreni osobni automobil 0,4 – 0,65
Osobni automobil 0,25 – 0,35
Autobus 0,6
Trkaći auto 0,2
Otpor kosine – treba savladati komponentu sile teže u
smjeru padine i iznosi:

(+) – uspon
(-) - pad

Ako je uspon izražen u %, kut

uspona se dobije iz:
Otpor ubrzanja – pri ubrzanju ili usporenju vozila treba
savladati sile inercije (tromosti) mase:

Nastaje zbog:
• otpora mase promjeni stanja gibanja (1. Newtonov zakon)

• Za translacijsko gibanje iznosi (2. Newtonov zakon)

• Otpor ubrzanja vozila zato iznosi

Otpor vuče – nastaje kada vozilo vuče priključno vozilo
ili radni stroj
Ukupni otpor
Ukupni otpor je zbroj:
o Rk – otpor kotrljanja,
o Rz – otpor zraka,
o Rp – otpor kosine,
o Rin – otpor ubrzanja, i
o Rv – otpor vuče.
Trenje – otpor klizanja

• Da bi svladalo otpore vožnje, vozilo mora proizvesti odgovarajuću silu

na obodu kotača.
• Najveća horizontalna sila Fmax koju svi kotači mogu ostvariti ovisi o
koeficijentu trenja µ između ceste i pneumatika, te pritisku kotača na
cestu.

• Sila na obodu kotača na horizontalnoj podlozi kod vozila s pogonom i

kočnicama na svim kotačima ne može biti veća od
Granica trenja pri ubrzanju
Sila na obodu kotača mora savladati
inercijsku silu ubrzanja Fin i sve ostale
otpore vožnje Ro.

odnosno

To znači da najveće ubrzanje koje može postići vozilo s pogonom

na sve kotače bez obzira na raspoloživu snagu motora ne može
biti veće od:
gdje je:
µ - koeficijent trenja između kotača i ceste
m - masa vozila [kg]
a - akceleracija [m/s²]
Ro - ostali otpori vožnje (svi osim otpora ubrzanja) [N]
Granica trenja pri kočenju
Sila na obodu kotača mora savladati
inercijsku silu kočenja Fin, ali ostali
otpori vožnje Ro sada u tome pomažu

odnosno

To znači da najveće usporenje koje može postići vozilo s

kočnicama na svim kotačima ne može biti veće od

ZAKLJUČAK:
Pri istim uvjetima na cesti vozilo u pravilu može kočiti
jačim intenzitetom nego ubrzavati - bez obzira na snagu
motora, jer mu pri kočenju pomažu ostali otpori vožnje.
Dinamika vožnje – stabilnost vozila

Uvjeti za stabilnost vozila u krivini - vozilo će uredno

proći krivinu po zahtijevanoj kružnoj putanji dok god se
ne dogodi nešto od sljedećeg:
1. Izlijetanje vozila ceste u krivini
2. Bočno prevrtanje vozila
 Vozilo ulazi konstantnom brzinom v u krivinu
polumjera R (krivina bez poprečnog nagiba).

• U trenutku kada smo zakretanjem kotača skrenuli auto iz

jednolikog pravocrtnog gibanja, izazvali smo bočnu silu Fn
između kotača i ceste, a koja djeluje na vozilo da bi ostvarilo
kružnu putanju.
• Fn je centripetalna sila u smjeru centra zavoja koja je neophodna
za održavanje kružne putanje vozila.
• Prema 2. Newtonovom zakonu (F=m·a), ako postoji aktivna sila F
mora postojati i odgovarajuća akceleracija a u smjeru sile.
• U ovom slučaju ta akceleracija je normalno (cenripetalno)
ubrzanje an proporcionalno sili Fn :
Normalno (centripetalno) ubrzanje an ovisi o kutnoj brzini:

Budući da je:

Centripetalna sila iznosi:

Prema 1. Newtonovom zakonu tijelo se opire svakoj promjeni stanja

gibanja svojom silom inercije - u ovom slučaju sila inercije je
centrifugalna sila Fc.
Centrifugalna sila je po iznosu jednaka aktivnoj sili koja ju je izazvala: